MATEMATIKA - unizg.hr bakic/bio/mat_za_bio_101.pdf 1. Realni brojevi, nizovi, funkcije 2 Prije nego

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of MATEMATIKA - unizg.hr bakic/bio/mat_za_bio_101.pdf 1. Realni brojevi, nizovi, funkcije 2 Prije nego

  • MATEMATIKA

    Preddiplomski studij molekularne biologije

    Damir Bakić

  • i

    Predgovor

    Ovo je nastavni materijal za kolegij ”Matematika” namijenjen studentima preddiplomskog studija biologije, smjer ”Molekularna biologija”. Kolegij se izvodi u ljetnom semestru 1. godine studija sa satnicom 3 + 2.

    Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim metodama matematičke analize i linearne algebre i njihovim primjenama u biologiji.

    Organizacija i sadržaj izloženog materijala su u u funkciji nastave. Materijal je podi- jeljen u 14 cjelina koje bi trebale biti izložene u 14 trosatnih predavanja tokom 14 tjedana u semestru. Svaka cjelina završava kolekcijom pratećih zadataka koji će predstavljati domaće zadaće (i ujedno biti osnova materijala za vježbe).

    U izlaganju se svjesno odstupa od matematičke rigoroznosti gdje god se to činilo prik- ladnim. Neki su teži i formalniji dokazi i izostavljeni. (Neki od tih izostavljenih dokaza su uvršteni u rubriku ”Komentari i napomene” koja na kraju pojedinih poglavlja donosi dodatne opaske uz osnovni tok izlaganja.) S druge strane, dobar dio standardnih dokaza je prezentiran u punoj preciznosti. Ideja je da studenti svladaju potrebne tehnike efikasno, ali svjesni uloge formalnih dokaza, a osobito potrebe za provjerom svih pretpostavki teorema koje koristimo u konkretnim primjenama.

    Primjeri i zadaci su birani s ciljem da se ilustrira i istakne važnost primjene matematičkih metoda u modeliranju i rješavanju konkretnih problema u biologiji.

    Zahvaljujem se doc. dr. Ljiljani Arambašić na pomnom čitanju izvornog teksta i broj- nim korisnim primjedbama i sugestijama.

    c© DB 2009/10.

  • SADRŽAJ ii

    Sadržaj

    1 Realni brojevi, nizovi, funkcije 1 1.1 Skup realnih brojeva. Nizovi. Diskretni modeli rasta . . . . . . . . . . . . . 1 1.2 Pojam funkcije. Elementarne funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 1.3 Limes funkcije. Neprekidnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

    2 Derivacija 30 2.1 Problem brzine. Problem tangente. Pojam derivacije . . . . . . . . . . . . . 30 2.2 Derivacije elementarnih funkcija. Svojstva derivabilnih funkcija . . . . . . . 39 2.3 Primjene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

    3 Integral 57 3.1 Odredeni integral . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 3.2 Tehnike integriranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 3.3 Primjene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

    4 Diferencijalne jednadžbe 79 4.1 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 4.2 Primjene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84

    5 Matrice i sustavi linearnih jednadžbi 88 5.1 Operacije s matricama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 5.2 Gaussova metoda eliminacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 5.3 Rang i inverz matrice. Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori. . . . . . . 112

    c© DB 2009/10.

  • 1. Realni brojevi, nizovi, funkcije 1

    1 Realni brojevi, nizovi, funkcije

    1.1 Skup realnih brojeva. Nizovi. Diskretni modeli rasta

    Skup realnih brojeva R se vizualizira kao brojevni pravac. Njegovi najvažniji podskupovi su skupovi prirodnih (N), cijelih (Z) i racionalnih brojeva (Q).

    Važno je primijetiti da u R ima i iracionalnih brojeva.

    Primjer 1.1 √

    2 6∈ Q.

    Dokaz: Pretpostavimo suprotno, tj. da je √

    2 racionalan broj. To znači da postoje prirodni brojevi a i b takvi da je

    √ 2 = ab . Smijemo pretpostaviti da su brojevi a i

    b relativno prosti (tj. da je razlomak ab u potpunosti skraćen). Sada je a 2 = 2b2, što

    pokazuje da je a nužno paran broj; dakle, oblika a = 2k, za neki k ∈ N. Slijedi 2b2 = 4k2, tj. b2 = 2k2 odakle zaključujemo da je i b paran broj. To je kontradikcija s pretpostavkom da su a i b relativno prosti. 2

    Na skupu R imamo operacije + i · te relaciju uredaja < (≤ je izvedena relacija). Ako za broj a ∈ R vrijedi a > 0 kažemo da je a pozitivan.

    Fundamentalna svojstva skupa R se zovu aksiomi polja realnih brojeva:

    A1) x+ (y + z) = (x+ y) + z, ∀x, y, z,∈ R;

    A2) x+ 0 = x, ∀x ∈ R;

    A3) ∀x ∈ R ∃ − x ∈ R tako da je x+ (−x) = 0;

    A4) x+ y = y + x, ∀x, y ∈ R;

    A5) x(yz) = (xy)z, ∀x, y, z ∈ R;

    A6) 1 · x = x, ∀x ∈ R;

    A7) ∀x ∈ R \ {0} ∃x−1 ∈ R tako da je xx−1 = 1;

    A8) xy = yx, ∀x, y ∈ R;

    A9) x(y + z) = xy + xz, ∀x, y, z ∈ R;

    A10) ako je x ≤ y i y ≤ x onda je x = y;

    A11) ako je x ≤ y i y ≤ z onda je x ≤ z;

    A12) za x, y ∈ R ili je x ≤ y ili je y ≤ x;

    A13) ako je x ≤ y onda je, ∀z ∈ R, x+ z ≤ y + z;

    A14) ako je 0 < x i 0 < y onda je 0 < xy;

    A15) svaki odozgo omeden skup A ⊆ R ima supremum.

    c© DB 2009/10.

  • 1. Realni brojevi, nizovi, funkcije 2

    Prije nego podrobnije objasnimo smisao posljednjeg, petnaestog aksioma, navedimo neka osnovna zapažanja o operacijama zbrajanja i množenja, uredajnoj relaciji ≤, i prvih 14 aksioma.

    Napomena 1.2 (a) Brojevi −x i x−1 zovu se aditivni, odnosno multiplikativni inverz broja x. Oduzimanje i dijeljenje nisu nove, zasebne operacije na skupu R; radi se naprosto o operiranju s aditivnim ili multiplikativnim inverzom. Dogovorom umjesto x + (−y) pǐsemo x− y i kažemo da smo od x oduzeli y. Slično, umjesto xy−1 pǐsemo xy i govorimo da x dijelimo s y. Sad aksiom A7 objašnjava zašto, zapravo, ne smijemo ”dijeliti s nulom”.

    (b) Iz navedenih 15 aksioma izvode se sva ostala računska pravila poput, primjerice, x(y − z) = xy − xz. U drugu ruku, može se dokazati da su navedeni aksiomi medusobno nezavisni. To znači da se niti jedan od njih ne može izvesti iz preostalih 14.

    (c) Aksiom A2 kazuje da je realni broj 0 neutralan za operaciju zbrajanja. Analogno, aksiom A6 kaže da je broj 1 neutralan za operaciju množenja. Lako se može vidjeti da su brojevi 0 i 1 jedini realni brojevi s tim svojstvima. Zaista; pretpostavimo da i realan broj z ima svojstvo neutralnosti za zbrajanje, tj. da vrijedi x + z = x, ∀x ∈ R. Tada bi slijedilo z + 0 = z (jer 0 je neutralna) i, istovremeno, z + 0 = 0 (jer z je neutralan). Usporedbom ova dva rezultata izlazi z = 0. Slično se vidi i da je 1 jedini realan broj sa svojstvom neutralnosti za množenje.

    (d) Iz navedenih 15 aksioma izvodi se kompletna teorija funkcija realne varijable. Svi dokazi svih teorema koje ćemo susresti počivaju (u krajnjoj konzekvenci) na ovih 15 ak- sioma.

    Primjer 1.3 Navedimo, kao ilustraciju tvrdnje iz (b) dijela prethodne napomene, dokaz sljedeće činjenice: ako za realne brojeve a, b vrijedi a ≤ b onda je −b ≤ −a.

    Iz a ≤ b primjenom A13 najprije dobivamo a+(−a) ≤ b+(−a) što prema A3 možemo pisati kao 0 ≤ b+ (−a). Sad opet korǐstenjem A13 dobivamo −b ≤ (b+ (−a)) + (−b). Na kraju, kombiniranim korǐstenjem A1, A2, A3, A4 (pokušajte precizno posložiti preostalu argumentaciju), izlazi −b ≤ −a.

    U vezi s relacijom uredaja definiraju se sljedeći važni skupovi: za a < b, otvoreni interval (a, b) = {x ∈ R : a < x < b}, za a ≤ b, zatvoreni interval (segment) [a, b] = {x ∈ R : a ≤ x ≤ b}, za a < b, poluzatvoreni intervali (a, b] = {x ∈ R : a < x ≤ b} i [a, b) = {x ∈ R : a ≤

    x < b}. Poseban slučaj predstavljaju, za a ∈ R, beskonačni intervali (a,∞) = {x ∈ R : a < x}

    i (−∞, a) = {x ∈ R : x < a}. Poluzatvoreni intervali [a,∞) i (−∞, a] definiraju se analogno.

    Napomenimo da simboli ∞ i −∞ ne predstavljaju realne brojeve. ”Beskonačno”, dakle, nije realan broj. Ovi nam simboli samo služe da praktično zapisujemo neograničene intervale. (Uostalom, i čitav skup R se u tom duhu može zapisati kao (−∞,∞).) Osim toga, kad budemo proučavali limese, vidjet će se da se neke situacije mogu spretno zabilježiti upotrebom ovih simbola.

    Posvetimo se sada objašnjenju aksioma A15. Za to nam trebaju još neki pojmovi.

    c© DB 2009/10.

  • 1. Realni brojevi, nizovi, funkcije 3

    Definicija 1.4 Kažemo da je neprazan skup A ⊆ R omeden odozdo (odozgo) ako postoji bar jedan d ∈ R (g ∈ R) takav da vrijedi d ≤ a, ∀a ∈ A (a ≤ g, ∀a ∈ A). Svaki takav broj d (g) se naziva donja (gornja) meda skupa A.

    Ponekad se umjesto atributa omeden upotrebljava i ograničen, dok se umjesto meda često kaže i ograda ili granica.

    Očito, za a, b ∈ R, a < b, otvoreni, zatvoreni i poluzatvoreni intervali s granicama a i b su omedeni i odozdo i odozgo. Primijetimo da je broj a donja meda i intervala (a, b) i segmenta [a, b], pri čemu u prvom primjeru a nije element skupa (a, b). Nadalje, i svaki realan broj manji od a je donja meda obaju intervala.

    Vidimo, dakle, da donja meda promatranog skupa može i ne mora biti element tog skupa. Osim toga, donja meda nije jedinstven realan broj. U stvari, jasno je: čim je skup omeden odozdo, postoji beskonačno mnogo njegovih donjih meda. Analogna je situacija s gornjim medama odozgo omedenih skupova.

    Nadalje, skup ne mora nužno biti ograničen niti s jedne strane. Npr, skup N nije ograničen odozgo, a skup Z nije ograničen niti s jedne strane.

    Definicija 1.5 Neka je A ⊆ R odozgo omeden skup. Broj s ∈ R se