Bokeljski Hrvati u Rijeci Sramotne presude Haakog suda

ISSN

1330

-214

0

Duhovni centar Karmel sv. Ilije na Bukom jezeru

MJESENA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKAMONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION

BROJ/NO. 10LISTOPAD/OCTOBER 2007.

Dalmatinska zagora nepoznata zemlja

2matica listopad/october 2007.

Jesen nam pomalo kuca na vrata u Lijepoj naoj, a s njom i niz znaajnih dogaanja, kako u drutveno-politikom i-votu, tako i u naoj kui - Hrvatskoj matici iseljenika. Na dravnoj razini svakako su to parlamentarni izbori koji e se odrati 25. studenoga i koje mnogi analitiari smatraju

najvanijima, ali i najneizvjesnijima od zavretka Domovinskog rata. Idua e vlast, naime, biti ta s kojom e Hrvatska nagodinu ui u NATO, a zatim i u EU, vjerojatno u dosta pomlaenome zastupnikom sastavu. Informacije o tome, kao i openito o ad-ministrativno-tehnikim pitanjima oko izbora nai ete u ovom broju Matice koji, kao i uvijek, obiluje brojnim, vrlo kvalitetnim uradcima naih novinara i vanjskih suradnika.

Sramotna presuda Haakog suda srbijanskim zloincima odgovornima za genocid u Vukovaru potresla je i ogorila Hrvate diljem svijeta i u Hrvatskoj, pa vam donosimo neke od najvanijih reakcija i izjava elnih ljudi hrvatske politike i ivota. Tu je i osvrt na nedavno otkrivenu masovnu grobnicu Tezno u Sloveniji koja bi po tvrdnjama nekih strunjaka mogla biti i do-sad najvee grobite Hrvata ubijenih neposredno nakon Drugo-ga svjetskog rata. Naravno, tu je i niz tema iz iseljenitva pa smo tako saznali neto o Hrvatima koji ive u Brazilu, o nekoliko proslava obljetnica hrvatskih klubova i drutava, o hrvatskom golfskom turniru u Kanadi itd. Razgovarali smo s nekoliko povratnika i malih poduzetnika, posjetili okupljanje pjesnika u Reetarima, ali i Eko-etnoizlobu na jesenskome Zagreba-kom velesajmu, gdje je i HMI imao prvi put svoj vrlo uspjean tand i nastup. itat ete i o naim podrunicama u Puli, Rijeci i Dubrovniku, posjetiti Karmel sv. Ilije, fenomenalnu izlobu o Dalmatinskoj zagori itd.

A mi u HMI-u ve smo neko vrijeme potpuno angairani u ostvarenju jednoga velikog i vanog projekta: Tjedna Hrvata iz BiH, koji e se odrati od 22. do 26. listopada na raznim lokaci-jama ovdje u Zagrebu. U iduem broju moi ete vrlo opirno itati o svim dogaanjima iz toga projekta, a dotle vam svima elim ugodno itanje ovoga broja koji sada imate u ruci. I, pod-sjetimo se, eto nam se blie i boini/novogodinji blagdani.

Kako vrijeme leti, zar ne?

Urednik

UVODNIK / EDITOR'S FOREWORD

Autumn is knocking on our door here in Our Beautiful Homeland, and with it a number of key events, both on the political scene and here in our house the Croatian Herita-ge Foundation. At the national level there are the elections for Parliament slated for November 25th elections many analysts consider to be both the most important and the most uncertain since the end of the Homeland War. The next Government will, namely, be the one with which Croatia will in the coming year accede to NATO and then to the EU, likely with a significantly younger set of MPs. You can find more information on that issue and on other general election-related administrative and technical questions in this issue of Matica magazine, which, as always, abounds with many top-notch articles from our staff reporters and free-lance contributors.

The scandalous verdict handed down to the Serbian terrorists responsible for the genocide in Vukovar has shocked and dismayed Croatians aro-und the world and in Croatia. We bring you some of the key reactions and statements from Croatian political leaders and leading society figures. Here too is a look at the recently uncovered mass gave in Slovenias Tezno that may, according to some experts, be the largest mass grave yet discovered of Croatians killed in the direct aftermath of World War II. There are, of course, a number of topics from the emigrant communities we brings news of the Croatians living in Brazil, of several anni-versaries celebrated by Croatian clubs and associ-ations, of the Croatian golf tournament in Canada and much more. We spoke to several returnees and small business owners, visited the meeting of poets in Reetari and the Eco-Ethno exhibition at the Zagreb Autumn Grand Fair where the CHF had its own very successful appearance and stand for the first time. Youll read about our branches in Pula, Rijeka and Dubrovnik, visit the Carmel of St. Elijah, a phenomenal exhibition spotlighting the Dalmatian Zagora region and much, much more.

And we at the CHF have for some time now been hard at work at a large scale and important project: the Croatians of Bosnia & Herzegovina Week, which is scheduled for October 22nd to 26th at various locations here in Zagreb. In the co-ming issue youll be able to read in great detail all about the events of the project until then I wish you all pleasant reading of the issue now in your hands. And a reminder to us all that the Chris-tmas and New Years festivities are approaching.

Time flies, doesnt it?

The Editor

SADRAJ

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA7 Susret ravnateljice HMI-a s Hrvatima iz

Bavarske14 Jubilarni X. Reetaraki susreti pjesnika15 Hrvatski lmski festival u Oraju16 Dani bokeljskih Hrvata u Rijeci19 Europski dan poduzetnika u Zagrebu20 EKO-ETNO izloba na Zagrebakom

velesajmu22 Znanstveni skup: Hrvatski kao drugi i strani

jezik31 Dar HMI-a Klubu Istrana Berisso u Argentini37 Predstavljena knjiga Tomislava igmanova,

Hrvata iz Subotice39 Gradianski Hrvati posjetili Dubrovnik

DOMOVINA6 U spomen akademiku Vlatku Pavletiu13 Odlini rezultati ovogodinje turistike

sezone18 Vinkovake jeseni28 Dan hrvatskih muenika na Udbini32 Mijo imi, povratnik iz Australije40 Duvanjski kraj: Duhovni centar Karmel sv.

Ilije47 Strip u koli: Hrvatski velikani50 Proizvoai prvog hrvatskog eko-vina

SVIJET8 Papa u Austriji i Hrvati25 Konvencija HBZ-a u Las Vegasu26 Obljetnica Hrvatskog folklornog ansambla

Kolada iz Sydneyja38 Hrvatski dan u Frielitofu (eka)48 Obljetnica klape Chorus Croaticus iz

vicarske49 Obljetnica Hrvatske katolike misije u

Lausanni54 Prvi hrvatski mladomisnik roen u

Njemakoj

Mjesena revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA /Monthly magazine of the

CROATIAN HERITAGE FOUNDATION

GODITE / VOLUME LVII Broj / No. 10/2007.

RAVNATELJICA HMI / DIRECTOR CHFKatarina Fuek

GLAVNI UREDNIK / CHIEF EDITORNenad Zakarija

IZVRNI UREDNIK / EXECUTIVE EDITOR Hrvoje Salopek

MARKETINGIvana Rora

LEKTOR / LANGUAGE EDITORTomislav Salopek

UREDNITVO / EDITORIAL STAFFeljka Lei, Vesna Kukavica

TAJNICA / SECRETARYSnjeana Rado

DIZAJN I PRIPREMA / LAYOUT & DESIGNKrunoslav Vilek

TISAK / PRINT: Vjesnik, Zagreb

Naslovnica: fotografi ja s izlobe Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja (Arkade foruma Principija)

MATICA - most hrvatskoga zajednitva

Ime i prezime / Name and surname

Adresa / Address

Grad / City

Drava / State Pot. broj / Zip Code

Tel. Fax.

E-mail

Datum / Date

elite li primati MATICU kao dar koji e stizati na Vau kunu adresu? Jedino to trebate uiniti jest poslati nam popunjenu narudbenicu i uplatiti na na raun odgovarajui novani iznos koji pokriva trokove slanja. MATICA e potom svaki mjesec stizati u Va dom. Naruite, itajte i preporuite MATICU Vaoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIINE misije: biti vrsti most izmeu Hrvatske i Hrvata diljem svijeta.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKATrg Stjepana Radia 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / CroatiaTelefon: +385 (0)1 6115-116Telefax: +385 (0)1 6110-933E-mail: matica@matis.hr Web: www.matis.hr

GODINJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION(zranom potom / airmail)SAD / USA 60 USD, Kanada / Canada 65 CAD, Australija / Australia 80 AUD, Novi Zeland / New Zealand 60 USD,Juna Afrika / South Africa 60 USD, Juna Amerika / South America 60 USD(obinom potom / regular mail) Europa / Europe 25 EUR, Hrvatska / Croatia 100 kn

DEVIZNI RAUN BROJ /FOREIGN CURRENCY ACCOUNT:Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273Privredna banka Zagreb, Rakog 6

IRO RAUN ZA UPLATU U KUNAMA /DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA):Acc. No. 2390001-1100021305Hrvatska potanska banka

57 Obljetnica Australsko-hrvatskog drutva Geelong

65 Hrvatski nogometai u Bundesligi

AKTUALNO / ZANIMLJIVO4 Sramotne presude vukovarskim ratnim

zloincima10 Izbori 2007.: Informacije za glasae u

inozemstvu 12 Ususret izborima za Hrvatski sabor29 Ameriki Hrvati stipendiraju dubrovake

uenike30 Amerike Hrvatice posjetile HMI33 Izloba Dalmatinska zagora nepoznata

zemlja43 Obiljeena 450. obljetnica Ramskih

muenika44 U posjetu domovini: Iseljenik ime Deur

iz Brazila51 Izloba: Kravata Imota52 Stota obljetnica roenja fotografa Toe

Dabca55 Tezno kraj Maribora je najmasovnija

grobnica Hrvata

STALNE RUBRIKE11, 46 Vijesti HR gospodarstvo, politika23, 31, 39 Vijesti HR kultura,

zanimljivosti24, 56 Iseljenike vijesti36 Manjinske vijesti42 Vijesti BiH58 Nove knjige60 Glazba+62 CRORAMA66 portske vijesti

KOLUMNE45 Govorimo hrvatski (Sanja Vuli)

4matica listopad/october 2007.

ok, nevjerica, ogorenost Mi znamo to je istina, znamo da rtve koje su pale u Vukovaru nisu bile samo za Vukovar nego za cijelu

Hrvatsku, a rekao bih s punom odgovornou i rtve za Europu, jer se ovdje branila Europa i suvremeni svijet od jedne faistike politike, rekao je na Ovari premijer Sanader

Neshvatljivo blage presude Haakog suda bivim ofi-cirima JNA Mili Mrkiu i Veselinu ljivananinu, te oslobaajua presuda Miroslavu Radiu, optuenima za najtei zloin poinjen tijekom rata u Hrvatskoj, pokolj vie od 200 hrvatskih ranjenika i zarobljenika na vukovarskoj Ovari 1991. godine, izazvale su ok u cijeloj Hrvat-skoj. Posebno su potreseni i ogoreni bili stradalnici Vukovara koji su se, uvi za presudu, poeli spontano okupljati 27. rujna na Ovari, gdje su stotine njih palili svijee i molili. Ovaru i Vukovar posjetio je isti dan naveer i premijer Ivo

SRAMOTNE PRESUDE VUKOVARSKIM RATNIM ZLOINCIMA

Pripremio: Hrvoje Salopek

Predsjednik Sabora: Vukovarske rtve su po-novo ubijenePrvostupanjska odluka Haakog tribunala izaziva ogor-enost i zabrinutost za pravdu, ona je poruga pravdi, kojom su vukovarske rtve ponovno ubijene, ocijenio je predsjednik Sabora Vladimir eks. Presudom sam uistinu ogoren i konsterniran, jer je nevjerojatno da se za osobito teki oblik izvrenja kaznenoga djela ratnoga zloina pro-tiv civilnoga stanovnitva dosuuje, u prvom redu bivem majoru Veselinu ljivananinu, kazna od pet godina zatvo-ra, a osuen je za kaznena djela ratnoga zloina, za poma-ganje u zarobljavanju, muenju i ubijanju 300 zarobljenika

i civila na Ovari, izjavio je eks. Proglasiti krivim i odgovornim ljivananina za tako teak zloin i izrei kaznu na pet godina zatvora doista je osuda koja izaziva golemu zabrinutost za pravdu, istaknuo je predsjednik Sabora. Porugom pravdi eks smatra i 20-godinju kaznu Mili Mrkiu i oslobaajuu Miroslavu Radiu, jer je, podsjea, uz Srebrenicu, u Vukovaru poinjen najvei masovni ratni zloin nakon Drugoga svjetskog rata.

Razoreni Vukovar u studenome 1991.

5matica listopad/october 2007.

Predsjednik Republike: Presuda apsolutno neprihvatljivaHrvatski predsjednik Stjepan Mesi izjavio je kako je pre-suda tzv. Vukovarskoj trojci apsolutno neprihvatljiva, i po visini izreenih kazni i po obrazloenjima, naglasivi kako je takvom presudom ozbiljno poljuljano povjerenje u Haaki sud. Predsjednik Mesi iznenaen je presudama izreenima pred ICTY-jem optuenicima za pokolj na Ova-ri Mili Mrkiu, Veselinu ljivananinu i Miroslavu Radiu. Iako nikada ne komentira sudske postupke koji jo traju, a ovdje je rije o prvostupanjskoj presudi, ve i pokuaj

umanjivanja odgovornosti za zloine u Vukovaru trai jasnu reakciju, navodi se u priopenju Predsjednikove glasnogovornice. Neprihvatljiva presuda dijelom je i re-zultat optunice koja nije obuhvatila sve relevantne elemente nedjela u kojima su optueni sudjelovali, ocijenjeno je.

Pismo glavnom tajniku UN-aU petak 28. rujna predsjednik hr-vatske Vlade Ivo Sanader uputio je pismo glavnomu tajniku UN-a Ban Ki-moonu. Donosimo dijelove pi-sma: Republika Hrvatska ne moe ostati nijemom u trenutku kada pravdu ignorira upravo institucija koja je osnovana kako bi joj sluila. Glavni cilj Haakog suda jest pruiti pravdu i ublaiti bol u duama onih koji su toliko toga propatili te sada pokuavaju pronai utjehu, nakon svih stradanja kroz koja su proli. Stoga nepristranost, pravednost i izostanak bilo kakvih predrasuda moraju biti temeljna naela Haa-kog suda i ishodite svake presude. Na alost, to juer nije bio sluaj.

Vukovar i Ovara mjesta su najgorih ratnih zloina poinjenih na teritoriju Repu-blike Hrvatske za vrijeme Domovinskog rata, te stoje uz Srebrenicu i Sarajevo kao meunarodno prepoznati simboli rata i razaranja nametnutih nedunim rtvama agresije Miloevieva reima. Na Ovari, 20. studenoga 1991., nakon brutalne op-sade Vukovara poinjene od JNA i srpskih paravojnih snaga, 264 pacijenta iz vuko-varske bolnice mueno je i hladnokrvno ubijeno. Ovara za Hrvatsku predstavlja ikonu borbe i patnje, mjesto duboke tuge, ali i uzvienog ponosa i vjenog sjeanja. Ni jedna hrvatska vlada nikad nee dopustiti da sjeanje na Ovaru bude okalja-no i tretirano bez potovanja. Teka srca moram kazati da spomenuta presuda ini upravo to. Vlada RH ve od samog osnivanja Tribunala aktivno surauje sa Sudom i Uredom tuiteljstva. Hrvatska je na taj nain znatno pomogla u rasvjetljavanju dogaaja koji su predmetom optunica i istraga. Hrvatska je ispunila sve svoje obveze prema Haakom sudu te od njega ne oekuje nita manje kada je u pitanju sluenje pravdi i samo pravdi. Doao je trenutak da se ozbiljno preispitaju svi aspekti rada Haakog suda, po-sebice u kontekstu njegova neuspjeha da slui pravdi na uravnoteen, ujednaen i nepristran nain.

su pale u Vukovaru nisu bile samo za Vukovar nego za cijelu Hrvatsku, a rekao bih s punom odgovornou i rtve za Eu-ropu, jer se ovdje branila Europa i suvre-meni svijet od jedne faistike politike, rekao je Sanader jo jednom izraavajui ogorenost na presudu za koju e hrvat-ska vlada na meunarodnome diplomat-skom polju poduzeti sve da se pobije. Na presudu su otro reagirale i udruge branitelja i logoraa. Predstavnici Save-za udruga obitelji zatoenih i nestalih hrvatskih branitelja, Hrvatskog drutva logoraa srpskih konclogora i udruge vukovarskih branitelja Vukovar 91. pre-sudu smatraju sramotnom i nepraved-nom za obitelji koje su na Ovari izgubile najmilije. Kada sam uo presudu, ostao sam nijem. Zar je mogue da za dokazani zloin na Ovari Radi bude osloboen, Mrki dobije 20, a ljivananin samo pet godina zatvora, zapitao je predsjednik Saveza udruga obitelji zatoenih i nesta-lih hrvatskih branitelja Ivan Penica. Ocijenivi je sramotnom i traumatinom, dodao je kako su obitelji od Europe i Suda oekivali pravdu i barem kakvu-takvu satisfakciju. To je sramotna pre-suda. Ako je to pravda, onda Haaki sud treba ukinuti, ocijenio je predsjednik Hrvatske udruge vukovarskih branitelja iz Domovinskog rata Vukovar 91. Ivan Kovai. Q

CB The incomprehensibly lenient sentences meted out by the Hague tribunal to former Yu-goslav Army ofcers Mile Mrki and Veselin ljivananin, and the acquittal of Miroslav Ra-di, indicted of the most heinous crimes com-mitted during Croatias Homeland War, the sla-ughter in 1991 of over 200 Croatian wounded and prisoners of war at Ovcara in Vukovar has shocked Croatia.

Sanader, koji je presudu otro osudio. elim rei da je ovo, po meni, poraz ideje Haakoga suda, izjavio je Sanader i istaknuo kako je Republika Hrvatska lanica UN-a, koji je osnovao Haaki sud te e uloiti otar prosvjed Vijeu sigur-nosti. Doao sam biti s Vukovarcima u ime cijele Hrvatske, na Ovari na kojoj su veeras i cijela Hrvatska i objektivna svjetska javnost, kazao je Sanader nagla-ujui kako se u Ministarstvu vanjskih poslova ve priprema prosvjedno pismo Vijeu sigurnosti UN-a, ali i predsjed-niku Haakog tribunala. Dodao je da oekuje od haakog tuiteljstva da uloi albu na presudu, jer je to pravni put koji treba takoer napraviti. Premijer se zapitao koliko je ljudi na Ovari trebalo biti ubijeno da zloinci dobiju doivotnu kaznu, koju zasluuju,

te je pozvao hrvatsku javnost da u ovom tekom trenutku sauva prisebnost. Mi znamo to je istina, znamo da rtve koje

Dr. Ivo Sanader na Ovari

6matica listopad/october 2007.

Moralna vertikala i stup hrvatskoga drutva

Godine 1972. uhien je sa skupinom dunosnika Matice hrvatske (Tuman, odan, Veselica, Gotovac i dr.) i zatim osuen na godinu i pol strogog zatvora kao hrvatski nacionalist, zbog pokuaja ruenja i promjene

dravnog ureenja

Akademik, hrvatski knjievnik i politiar Vlatko Pavleti, nakon kratke i teke bolesti preminuo je u srijedu, 19. rujna, u KBC-u Dubrava u 77. godini. Vlatko Pavleti bio je sveuilini profesor, teoretiar knjievnosti, esejist, kritiar, politiar. Od 1990. bio je ministar pros-vjete, kulture, tehnike kulture i porta, od 1992. lan Zastupnikog doma Sab-ora, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, od 1995. do 1999. predsjednik Hrvatskoga dravnog sabora, zatim dva mjeseca privremeni predsjednik Republike Hrvatske, od 2000. potpredsjednik Hrvatskoga sabora,

a od 2004. u mirovini. Od 1995. do 2000. bio je lan Predsjednitva Hrvatske demokratske zajednice. Akademik Pavleti roen je 1930. u Zagrebu, gdje je zavrio puku kolu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je hrvatski jezik i knjievnost te doktorirao 1975. Bio je urednik u Vjesniku, direktor drame Hrvatskoga narodnog kazalita u Zagrebu, glavni urednik izdanja Matice hrvatske (1965.-1972.). Ureivao je i kulturnu rubriku Vjesnika.Od 1965. do 1967. bio je lan Gradskog komiteta SK Zagreb, ali je izbaen iz Komiteta i partije kao hrvatski nacional-ist zbog Deklaracije o poloaju i nazivu hrvatskoga knjievnog jezika kojoj je bio jedan od sastavljaa. Godine 1972. uhien je sa skupinom dunosnika Mat-ice hrvatske (Tuman, odan, Veselica, Gotovac i dr.) i zatim osuen na godinu i pol strogog zatvora kao hrvatski nacion-alist, zbog pokuaja ruenja i promjene dravnog ureenja. Kao spomen na taj zloguki dan osnovao je s kolegama utamnienicima udrugu 11. sijenja 1972. iji je prvi predsjednik. Bio je lan urednitva biblioteke Pet stoljea hrvatske knjievnosti. Glavni je urednik fundamentalnih knjinica Stoljea hrvatske knjievnosti i Vrhovi svjetske knjievnosti. Sastavio je vie kritikih panorama, pregleda te antologija. lanom Drutva hrvatskih knjievnika postao je 1951., kad je bio i tajnik Drutva. lan je Matice hrvatske i PEN kluba, a od 1987. takoer lan Hr-vatske akademije znanosti i umjetnosti u kojoj je est godina bio potpredsjednik, a prije toga tri godine tajnik Razreda za knjievnost. Godine 1997. dobio je poasnu diplomu bugarske akadem-ije znanosti. Nositelj je niza najviih

PREMINUO AKADEMIK VLATKO PAVLETI

Pripremio: Zlatko Tkalec

Akademik Vlatko Pavleti ispraen uz najvie poastiUz visoke dravne poasti, u ponedje-ljak 24. rujna na zagrebakom Krema-toriju na posljednji poinak ispraen je akademik Vlatko Pavleti. Ispraaju su, meu ostalima, nazoili predsjed-nici Sabora i Vlade, Vladimir eks i Ivo Sanader, a vjerski obred vodio je po-moni zagrebaki biskup Vlado Koi. Vlatko Pavleti je bio moralna vertikala i stup hrvatskoga drutva, istinsko tkivo nacionalnog identiteta i povijesne zbilj-nosti. Kao takvog velikana Hrvatska ga treba potovati i ne dopustiti zaborav, rekao je premijer Ivo Sanader na kome-morativnoj sjednici Sabora.

dravnih odlikovanja, a 2003. mu je dodijeljena nagrada Zlatni grb to ju je utemeljio Hrvatski sabor za zasluge u razvijanju parlamentarne demokracije i tolerancije. Q

CB Arts & Sciences Academy member, Croati-an writer and politician Vlatko Pavleti, passed away at KBC Dubrava hospital on Wednesday, September 19th, following a short and difcult illness, in his 77th year. In 1999, as Croatian Parliaments Speaker of the House, he served for two months as Acting President of the Re-public, following the death of President Franjo Tuman.

Akademik Vlatko Pavleti (1930. - 2007.)

RAVNATELJICA HMI-A U MNCHENU

7matica listopad/october 2007.

Susret s bavarskim HrvatimaRavnateljica Hrvatske matice iseljenika Katarina Fuek u Mnchenu je odrala predavanje

Hrvati u Njemakoj i Hrvatska matica iseljenika

Na poziv Generalnoga konzulata Republike Hrvatske u Mnchenu, na elu s konzulom Vla-dimirom Duvnjakom, 21. rujna odran je sastanak s tamonjim Hrvatima i elnicima njihovih sportskih i kulturnih udruga i politikih organiza-cija s podruja Bavarske. Okupljanje je organizirano radi njihova pravodobna informiranja o aktualnim zbivanjima na podruju RH i Bavarske. Konzul Duv-njak istakao je da konzulat eli ovakvim sastancima pojaati odnose s hrvatskim iseljenikim udrugama.Susretu je kao posebna goa nazoila ravnateljica Hrvatske matice iseljenika Katarina Fuek i tom prigodom odrala predavanje Hrvati u Njemakoj i Hrvat-ska matica iseljenika. Ravnateljica Fuek upoznala je prisutne s programima Matice izraavajui elju za to intenziv-nijim razvijanjem kulturnih, prosvjetnih i gospodarskih veza matine zemlje s Hrvatima koji ive u Bavarskoj. Naglasila je i drukije pozicioniranje ove ustanove zbog nove politike pozicije RH te one

aktivnosti iz djelokruga rada HMI-a, koje posebno vode brigu o uvanju hrvatskog identiteta kod hrvatskih iseljenika u europskim zemljama. Ravnateljica Fuek ujedno je izrazila elju da iseljenici ee iznose svoje vienje uloge HMI-a kako bi im bila od vee koristi, posebno za mlade potomke hrvatskih iseljenika.S obzirom na predstojee izbore, a radi to boljeg informiranja, konzul savjetnik Tihomir Teliman i pomonica glavnog tajnika HDZ-a Asja Bebi prisutne su izvijestili o potrebi i postupku registracije

Pripremio: Zlatko Tkalec

biraa za glasovanje u inozemstvu. Oku-pljeni su Hrvati s posebnim zanimanjem i vrlo pozorno sasluali iznesene infor-macije. Q

CB A meeting with the leaders of Croatian associations in Bavaria was held September 21st at the invitation of Croatian General Con-sul in Munich and its Consul Vladimir Duvnjak. Present at the meeting as a guest of honour was Croatian Heritage Foundation director Ka-tarina Fuek, who delivered an address at the occasion on the Croatians in Germany & the Croatian Heritage Foundation.

Zajednika fotografija svih sudionika sastanka u Mnchenu

Ravnateljica HMI-a odrala je predavanje elnicima hrvatskih

udruga u Bavarskoj

8matica listopad/october 2007.

Hrvati na poseban nain obiljeili Papin pohod Austriji

Odsrca pozdravljam i vas, dragi hrvatski hodoasnici! Neka vas prate moni zagovor i pomo Blaene Djevice Marije, da uvijek ostanete vjerni Kristu i njegovoj Crkvi! Hvaljen Isus i Marija!Tim se rijeima Sveti Otac obratio

na hrvatskome naim hodoasnicima u Mariazellu

Trodnevni pohod pape Benedikta XVI. Austriji povodom 850. obljetnice tajerskog marijanskog svetita Mariazella na po-seban su nain obiljeili austrijski Hrvati - kako oni doseljeni u novije vrijeme tako i starosjedioci iz gradianskohrvatske zajednice.

Odmah poslije dolaska u beku zra-nu luku, 7. rujna, Sveti se Otac uputio na trg Am Hof, gdje je istoimena crkva koja je sjedite Hrvatske katolike mi-

sije i pred novim oltarom, izraenim iz brakog kamena, dugo molio. U oltar, kojeg je nedavno posvetio kardinal Josip Bozani, ugraene su moi blaenog Alojzija Stepinca. Papu je pred crkvom Devet aneoskih korova doekao fra Ivica Vrdoljak, voditelj Katolike misije i troje hrvatske djece koja su mu zaeljela dobrodolicu. Na trgu su satima, usprkos izuzetno jakoj kii, Papu ekali brojni vjernici, meu kojima su bili i mnogi Hrvati. Papa se uputio na balkon, na kojem su bile izvjeene papinske zastave, a dobrodolicu mu je uputio beki kardi-nal Christoph Schnborn, rekavi da su

Papu doli pozdraviti i katolici iz drugih zemalja koji ovdje ive, a ima ih oko 200 000.Hrvatska je katolika zajednica u Beu mnogobrojna i, kako je posebno nagla-eno, vrlo aktivna i meu najbolje orga-niziranima. U Beu inae ivi oko 30 000 Hrvata, a Beka je nadbiskupija 1963. godine dala hrvatskim vjernicima crkvu Am Hof za obavljanje vjerskih aktivnosti.

Gledati Krista kroz Mariju, koja svo-jega sina pokazuje ovjeku u tome je znaenje hodoaa pape Benedikta XVI. u austrijsko svetite Mariazell, na koje je poao u subotu 8. rujna, a koje je bilo i

SVETI OTAC POHODIO BE I MARIAZELL

Pripremio: Hrvoje Salopek

Hrvatska obitelj Vidovi iz Bea imala je posebnu ast susresti se sa Svetim Ocem

nestrpljivo oekivani duhovni dogaaj ovoga, sedmog Papinog apostolskog pu-tovanja. Sveti je Otac od srca zahvalio de-setcima tisua vjernika koji su se okupili na svetoj misi sluenoj na otvorenome, unato kii koja neprestano pada i koja je u nekim dijelovima Austrije prouzroila poplave. Stoga je Sveti Otac na svretku mise pozvao na solidarnost s austrijskim puanstvom pogoenim poplavama. Sveti je Otac istaknuo i srednjoeuropsko obiljeje ovoga svetita, pozdravljajui nazone hodoasnike na jezicima koji su uobiajeno nazoni na tom mjestu na hrvatskome, maarskome, slovenskome, ekome, slovakome i poljskome jeziku.Hrvatske je hodoasnike Sveti Otac po-zdravio ovim rijeima: Odsrca pozdrav-ljam i vas, dragi hrvatski hodoasnici! Neka vas prate moni zagovor i pomo Blaene Djevice Marije, da uvijek ostane-te vjerni Kristu i njegovoj Crkvi! Hvaljen Isus i Marija!.

Misno slavlje u Mariazellu svojim su glazbenim nastupima uveliali i gradianski Hrvati, koji tradicionalno i s posebnim arom tuju Majku Boju u Mariazellu, ili, kako je oni nazivaju, Celjansku Mariju. Tako su ast da pred Svetim Ocem nastupe imali crkveni zbor iz Vulkaprodrtofa, sela nedaleko od eljeznog, i Tamburaki orkestar i zbor iz embe, sela u junom Gradiu. Treba istaknuti i da je glavni koordinator Papi-na pohoda u Austriju bio mons. Egidije ivkovi, istaknuti gradianskohrvatski duhovnik. Q

CB A three day visitation by Pope Benedict XVI to Austria on the occasion of the 850th anniver-sary of the Mariazella shrine in Styria dedicated to the Virgin Mary was marked in a special way by the Croatians of Austria both those who have settled their recently and the indigenous population of the Gradie Croat community.

9matica listopad/october 2007.

Ovo je veliko priznanje hrvatskoj zajednici u BeuIljo i Rua Vidovi s dvogodinjom Evom te sinovima Viktorom i Ilijom hr-vatska je obitelj iz Bea, podrijetlom iz Bosanske Posavine, koja je do-ekala i pozdravila papu Benedikta XVI. odmah nakon bekog gra-donaelnika na ulazu u crkvu Devet aneoskih korova, smjetenoj na povijesnom Bekom trgu Am Hof prvoga dana Papina posjeta Austriji, 7. rujna.U narodnoj nonji Bosanske Posavine zajedno s djecom predali su papi Benedik-tu XVI. simbolian kruh koji su sami ispekli. Nakon to ih je Papa upitao za imena njihove djece i blagoslovio ih te se uputio na poznati balkon te crkve, oni su se, ponosno kroei prepunom crkvom, vratili na svoje mjesto iza oltara. Ovo nam je nezaboravan trenutak, izjavila je majka Rua roena u Beu. Za dananji su se trenutak pripremali intenzivno zadnjih nekoliko dana. Osim pro-ba u crkvi, za probu su ak u svome domu pekli kruh, to je sve snimala austrijska televizija ORF. Za ovu mi je prigodu baka iz Bosne izvezla prsluk te ga na leima ukrasila inicijalima pape Benedikta XVI., pria Iljo dok u naruju dri malu Evu koja je nakon pozdrava Papi spokojno zaspala. Obitelj Vidovi je vrhunac hrvatske prisutnosti na doeku Pape u crkvi Am Hof. Jo neposredno prije ulaska Benedik-ta XVI. u crkvu rektor crkve i voditelj HKM-a Be fra Ilija Vrdoljak te kolske sestre franjevke Bosansko-hercegovake provincije pripremali su i provjeravali i posljed-nje pojedinosti na oltaru i klecalu na kojem je papa kleao pred Presvetim. Meu redarima u crkvi, koji su uglavnom bili zaposlenici Beke nadbiskupije, bila su i e-storica Hrvata iz upnoga pastoralnog vijea misije, a hrvatski su vjernici bili vidljivi u vie crkvenih klupa, sjedei meu vjernicima drugih stranih katolikih zajednica u Beu. Hrvatskom pozdravu Papi u crkvi pridruio se i fra eljko eleznjak, pro-vincijal franjevaca Provincije sv. irila i Metoda iz Zagreba. Fra Ilija Vrdoljak, koji je sam intenzivno sudjelovao u pripremi za Papin posjet Beu i njegovoj crkvi, istie da je ova gesta veliko priznanje hrvatskoj vjernikoj zajednici u Beu, koja je, meu ostalim katolikim misijama, jedna od najbrojnijih u gradu i nadbiskupiji. Posjet Svetoga Oca naoj crkvi sve nas je dirnuo i pokrenuo. Bilo je lijepo vidjeti Papu kako klei pred oltarom isklesanim iz hrvatskoga brakoga kamena, koji je prije pet dana blagoslovio kardinal Bozani. Ovo je blagdan vjere i svi smo sretni zbog ovoga dogaaja, istie fra Ilija. Benedikt XVI. je upravo u crkvi Am Hof inaugurirao cjelonono bdjenje, u kojem molitvu predvode razliite skupine Crkve u Beu, a svoj sat klanjanja predvodili su i hrvatski vjernici, koji su ispunili crkvene klupe. Dodatna ast Hrvatima je i i-njenica da je austrijski predsjednik Heinz Fischer, meu ostalima, pozvao i fra Iliju na popodnevni susret s Papom u svoj predsjedniki ured.

Novi oltar u crkvi Am Hof Hrvatske katolike misije u Beu

Gradianski Hrvati su pjevali na misi u Mariazellu

10matica listopad/october 2007.

Tko ima pravo glasovati na izborima u inozemstvu (glasovanje u diplomat-sko-konzularnim predstavnitvima)? Na birakim mjestima u inozemstvu glasovat e: hrvatski dravljani koji nemaju prebivalite u RH za liste XI. iz-borne jedinice; hrvatski dravljani koji se na dane izbora zateknu u inozemstvu, a imaju prebivalite u RH za liste izborne jedinice prema mjestu prebivalita (I. do X. izborna jedinica), odnosno za kandi-date za zastupnike nacionalnih manjina u XII. izbornoj jedinici.

Kakav je postupak registracije za gla-sovanje? Tko se treba registrirati? Prethodno se trebaju registrirati u diplomatskim misijama i konzularnim uredima RH u inozemstvu sljedee kate-gorije biraa:

Informacije za glasae u inozemstvu

Na pitanja vezana za glasovanje hrvatskih dravljana u inozemstvu i registraciju biraa odgovara Aleksandra Jozi Ilekovi, potpredsjednica Izbornog povjerenstva RH

-birai koji imaju prebivalite u RH, a trajnije borave u inozemstvu

-birai koji nemaju prebivalite u RH, a promijenili su prebivalite (boravite) u inozemstvu (iz jedne strane drave doli ivjeti u drugu stranu dravu)

-birai koji nemaju prebivalite u RH, a promijenili su mjesto prebivalita (boravita) unutar strane drave

-birai koji nemaju prebivalite u RH, a koji borave ili e se na dan izbora zatei u RH (za ovu kategoriju biraa postupak prethodne registracije provode mjerodavna tijela koja vode popis biraa u mjestu njihova boravka u RH).

Tko se ne mora prethodno registrirati? Prethodno se ne moraju registri-

rati birai koji su upisani u popise biraa u mjestima u kojima e glasovati.

Prethodna registracija biraa za gla-sovanje u inozemstvu moe se obaviti u

diplomatskim misijama i konzularnim uredima RH na ijem konzularnim po-druju imaju prebivalite ili boravite u inozemstvu najkasnije 14 dana prije dana odreenog za odravanje izbora.

Zahtjev za prethodnu registraciju bi-raa podnosi se u diplomatskim misijama i konzularnim uredima RH.

Za prethodnu registraciju biraa po-trebno je predoiti jedan od postojeih dokumenata: hrvatsku putnu ispravu, osobnu iskaznicu, domovnicu ili rjeenje o primitku u hrvatsko dravljanstvo.

Birai bez prebivalita u RH koji e se na dan izbora zatei u RH trebaju se pret-hodno registrirati pri ovlatenom tijelu u RH koje vodi popis biraa prema mjestu njihova boravka u RH, ali tek nakon ras-pisivanja izbora.

Pregled popisa biraa s prebivalitem u RH dostupan je na internetskim stra-nicama Sredinjega dravnog ureda za upravu www.uprava.hr, a za birae bez prebivalita u RH i s prebivalitem u gra-du Zagrebu u Sredinjoj evidenciji popisa biraa i biraa upisanih u popis biraa Grada Zagreba putem www.zagreb.hr.

Moe li se, u sluaju bolesti ili drugih slinih okolnosti, glasati uz punomo? Zakon je izriit i jasan glede naznae-nog pitanja i on propisuje da se glasanje obavlja osobno, glasakim listiima te da nitko ne moe glasovati u ime druge osobe.

Zakon, meutim, predvia nain glasanja osoba koje nisu u mogunosti pristupiti na birako mjesto. Biraki e odbor omoguiti glasovanje birau koji nije u mogunosti pristupiti na birako mjesto radi glasanja (jer se nalazi u bol-nici, bolestan kod kue, jer je invalidna ili nepokretna osoba, ili pak slino), ako izrazi elju glasati i obavijesti o tome biraki odbor. Takvom e birau biraki odbor omoguiti e glasanje samo ako je bira dostupan birakom odboru i ako je Pripremio: Nenad Zakarija

USUSRET IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 25. STUDENOG 2007.

11matica listopad/october 2007.

ODLUKA O ULASKU HRVATSKE U NATO DONOSI SE U SIJENJUZAGREB - Hrvatska je vodei kandidat za lanstvo u NATO-u, pregovori o slje-deem krugu proirenja su u zavrnici, a Savez e politiku odluku na najvioj razini donijeti najvjerojatnije u sijenju. Hrvatska uiva snanu potporu SAD-a za ulazak u punopravno lanstvo NATO-a. Upravo je potpora amerikoga pred-sjednika Georgea W. Busha praktiki osi-gurala da se Hrvatskoj ponudi lanstvo sljedee godine, no takva potpora, ak i ako dolazi od SAD-a, ne bi bila dovoljna da i ostali partneri u Savezu ne smatraju da je Hrvatska napravila u politikim i obrambenim reformama napredak koji je kvalificira za lanstvo u Sjevernoa-tlantskom savezu, kazali su dunosnici NATO-a elei ostati neimenovani, jer pregovori koji se nastavljaju nisu javni.

VEA PROIZVODNJA MANDARINAUNATO SUI ZAGREB - Ove se godine oekuje rekordna proi-zvodnja od 41.000 tone mandarina, a nakon to je sua smanjila urod za 30 do 35 posto, to je gotovo ravno prologodinjoj proizvodnji mandarina u Hrvatskoj. Hrvatska od voa iz vlastite proizvod-nje ima dovoljno jedino mandarina, a tek od ove godine i jagoda. Stoga je vano subvencioniranje uroda mandarina s 50 lipa po kilogramu jer bi se prekomjerna proizvodnja negativno odrazila na njihovu otkupnu cijenu od 2,20 kuna po kilogra-mu. Direktor Konzuma iz doline Neretve Niko Kapovi kazao je da je subvencionira-nje proizvodnje mandarina, etvrtu godinu za redom, spasilo domau proizvodnju mandarina. Dodao je da bez toga domai proizvoai, prije svega oni iz doline Nere-tve, ne bi bili konkurentni na inozemnim tritima.

HRVATSKA DRUGA U SVIJETU PO REFORMAMAZAGREB - Singapur je ponovo na vrhu popisa Svjetske banke najboljih mjesta u svi-jetu za poslovanje, dok Egipat vodi po reformama, a u stopu ga prati Hrvatska, stoji u nedavno objavljenom izvjeu Svjetske banke Doing Business 2008.. Na drugom mjestu u 10 po reformama vodeih zemalja nalazi se Hrvatska, koja je napredovala za 27 mjesta na ljestvici zemalja po jednostavnosti poslovanja - sa 124. na 97. Hrvatska je, prema izvjeu, provela reforme u etirima od 10 podruja koja se analiziraju u publikaciji Doing Business. Posebno se istie ubrzan postupak uknjibe vlasnitva i pokretanje posla.

VELIK NAPREDAK HRVATSKE U BORBI PROTIV KORUPCIJEZAGREB - Prema indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za godinu 2007., Hrvatska je s ocjenom 4,1 zabiljeila najviu ocjenu od 1999. godine, kada je prvi put obuhvaena tim istraivanjem. Tom je ocjenom nakon dvije godine preo-krenut negativan trend koji traje jo od godine 2001., kada je ocjena bila 3,9. Takav zaokret je svakako po-zitivan i pokazuje da poslovni ljudi i analitiari pozi-tivno ocjenjuju reforme na podruju javne uprave i sudstva u Hrvatskoj, rekao je potkraj rujna predsjed-nik Transparency Internationala Hrvatska Zorislav An-tun Petrovi.

ZA RIJEKU ZRANU LUKU 25MILIJUNA KUNARIJEKA - Nakon radnog sastanka s rije-

kim gradonaelnikom Vojkom Obersnelom sredinom rujna, ministar mora, turizma, prometa i razvitka Boidar Kalmeta naglasio je da e drava

jamstvima pratiti gradnju rijeke zaobi-laznice koja bi trebala biti dovrena do ljeta 2009. Kalmeta je izvijestio kako je s ministrom financija Ivanom ukerom dogovorio izdavanje dravnoga jam-stva za kreditno zaduenje od 25 mili-juna kuna namijenjenih za najnunije infrastrukturne zahvate u Zranoj luci Rijeka.

VIJESTI HR - GOSPODARSTVO, POLITIKA...

biraki odbor pravodobno obavijestio da eli glasovati te ako biraki odbor proci-jeni da e takvo glasovanje moi provesti bez ometanja glasanja na birakome mjestu.

U tu svrhu predsjednik birakog odbora odredit e najmanje dva lana birakog odbora ili zamjenike lanova birakog odbora koji e posjetiti biraa u mjestu gdje se nalazi i omoguiti mu gla-sanje vodei pri tome rauna o tajnosti glasanja, po postupku propisanim za-

konom i obveznim uputama dravnoga izbornog povjerenstva.

Potvrda za glasovanje Za birae, hrvatske dravljane, koji imaju birako pravo, a nisu upisani u izvatke zakljuenih i potvrenih popisa biraa dostavljenih na biraka mjesta, propisuje se mogunost glasanja na te-melju potvrda za glasanje.Takvi birai, sukladno lanku 40. Zakona o popisima biraa, mogu na dan izbora

dokazivati pravo na glasanje uz potvrdu ovlatenoga tijela koje vodi popis biraa. Rije je o biraima koji nemaju prebiva-lite u RH a upisuju se u popise biraa u diplomatskim misijama ili konzularnim odjelima RH.

Takvim biraima potvrde za gla-sanje mogu izdati diplomatske misije ili konzularni uredi RH u kojima ele ostvariti pravo glasanja, a na temelju prethodne slubene provjere birakoga prava i upis u popis biraa. Q

12matica listopad/october 2007.

Vijesti HR gospodarstvo, politika

BDP PORASTAO 6,6 POSTOZAGREB - Hrvatski bruto-domai proizvod u drugom je tromjeseju ove godine re-alno porastao 6,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, objavio je potkraj rujna Dravni zavod za statistiku. To je i dalje visoka stopa gospodarskog rasta, iako neto nia negoli u prvom tromjeseju ove godine, kada je BDP realno porastao sedam posto, to je bila najvia tromjesena stopa rasta unatrag proteklih deset godina. U drugom tromjeseju ove godine biljee se i povoljnija kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni, odnosno bri rast izvoza robe i usluga od uvoza.

UMRO IME ODANZAGREB - Bivi ministar obrane i zastu-pnik Hrvatskog sabora ime odan umro je 2. rujna u 80. godini nakon duge i teke bolesti. ime odan roen je 1927. u selu Rodaljice kraj Benkovca. Diplomirao je 1960. na Pravnom fakul-tetu u Zagrebu, a doktorirao 1965. na Ekonomskom fakultetu. odan je od 1967. Do 1971. bio lan Predsjedni-tva i gospodarski tajnik Matice hrvat-ske. Kao sudionik Hrvatskoga prolje-a osuen je na est godina zatvora. ime odan bio je saborski zastupnik u dvama sazivima - od 1990. do 1992. te od 1992. do 1995., a dunost ministra obrane obnaao je 1991. godine. Od 1991. do 1992. bio je predsjednik Matice hrvatske te lan Predsjednitva HDZ-a.

UKIDA SE OBVEZNO SLUENJE VOJNOG ROKAZAGREB - Zastupnici u Hrvatskom saboru podrali su poetkom listopada u raspravi Prijedlog odluke o nepozivanju novaka na obvezu sluenja vojnog roka od 1. sije-nja 2008. to je predloila Vlada RH, uz prethodnu suglasnost vrhovnog zapovjednika Oruanih snaga. Ministar obrane Berislav Ronevi je, u ime predlagatelja, rekao da su stupanjem na snagu izmjena Zakona o obrani u kolovozu ove godine, stvorene pravne pretpostavke za donoenje te odluke. Profesionalizacija naih Oruanih snaga jedan je od reformskih ciljeva i podrazumijeva suspenziju obveznog i uvoenje drago-voljnog sluenja vojnog roka, rekao je Ronevi. Ustvrdio je i da nepozivanje novaka nee imati utjecaja na borbenu spremnost Oruanih snaga, te dodao da e OS do 2015. godine razvijati po planu od najvie 2000 dragovoljnih ronika godinje.

OGROMAN INTERES ZA KUPNJUDIONICA T-HT-aZAGREB - Vrijednost dionice T-HT-a koje su hrvatski graani mogli po povlate-nim uvjetima kupovati od drave izno-sila je 265 kn. Ponudu za upis dionica T-HT-a predalo je ak 358,406 graana. S obzirom na toliki interes, paket koji su graani upisivali razmjerno se smanjio za neto vie od 50 posto. S obzirom da je prosjeni iznos uplate iznosio 34.043 kune, prosjeni je paket dionica koji su kupili hrvatski graani iznosio 15.100 kuna. Oni graani koji su upisali dionice u vrijednosti od 38 tisua kuna, tako su najvie mogli kupiti 16.853, odnosno, najvie 63 dionice T-HT-a. Ukupna po-tranja za dionicama T-HT-a bila je ak 5-6 puta vea od ponude. Drava e prodajom dionica zaraditi sedam mili-jardi kuna.

TOPLO LJETO DALO JE IZVRSNA VINAKUTJEVO - Unato ljetnoj sui, u Kutjevu kau da su zadovoljni urodom, posebno zdravljem i kakvoom groa. Nema botritisa, postoje uvjeti za dobre predikate, a poslui li vrijeme, i za ledenu berbu. Ne pamtim da je groe zadnjih dvadesetak go-

dina bilo tako zdravo, kae Ivica Pe-rak, glavni enolog Kutjeva, u ijim je vinogradima najvie graevine, vie od 70 posto. Sua se najvie osjetila na jugu Hrvatske, gdje uz smanjeni prinos po trsu ima i manje soka u bobicama groa. Enolog Tomislav Tomac s Pleivice kae da ta vinarska podregija nije osjetila suu.

SRBIJA KONANO VRATILA OTETE LIPICANCELIPIK - Lipicanci koji su 1991. godine tijekom okupacije Lipika odvedeni u Srbiju, po-novno su 12. listopada vraeni u Hrvatsku. 45 konja pasmine lipicanac, 19 toplokrv-njaka i 2 ponija, od kojih osam izvornih, dok su ostali potomci 88 konja do danas su se nalazili na vojvoanskim farmama Bukinac i Miloevo kod Novog Sada. Na grani-nom prijelazu Ilok-Baka Palanka konje su doekali ministar poljoprivrede, umar-

stva i vodnog gospodarstva Petar obankovi, predstavnici Uprave za veterinarstvo i predstavnici grada Lipika. Ravnatelj Uprave za veterinarstvo Mate Brstilo ocijenio je kako se velika veina vraenih konja nalazi u dobrom stanju. o-bankovi je rekao da Hrvatska nije platila ergelu, ali je obeala tehni-ku pomo Srbiji u procesu pridru-ivanja EU. Transport s lipicancima oduevljeno je doekalo mnotvo itelja Lipika i okolnih mjesta.

TURIZAM: JO JEDNA REKORDNA SEZONA

13matica listopad/october 2007.

Prihodi vei od 6,5 milijardi euraRujan i listopad, iako s ponekim sunanim tjednom, donose polako kiu i hladnije vrijeme, pa se zbrajaju

rezultati turistike sezone koja je na zalazu. Polako se zatvaraju kampovi, a vlasnici privatnog smjetaja love jo pokojega posezonskoga gosta

Glavni ured Hrvatske tu-ristike zajednice (HTZ) procjenjuje da e aktualna godina zavriti s uku-pnim turistikim priho-dom od 6,8 milijardi eura, to je osam posto vie nego lani. Strunjaci HTZ-a detektirali su da bolju zaradu, odnosno promet, koi nepovoljna struktura smjetajnih kapaciteta (manjak hotelskih kreveta u odnosu na privatne apartmane i kampove), slaba destinacijska ponuda (napose u izvansezoni) dok komunalna i lokalna infrastruktura esto ne zadovo-ljavaju sve zahtjevnije apetite ovdanjega turistikog sektora.

Prema prvim podacima turistikih zajednica, od sijenja do kolovoza na Jadranu je ostvareno 47 272 600 prijavlje-nih noenja, od toga 5 284 721 domaeg gosta, te 41 987 879 stranih gostiju. Ove godine od sijenja do kolovoza zabiljee-no je 5 posto vie prijavljenih noenja u odnosu na isto razdoblje lani. Ostvareno je 7 posto vie noenja domaih te 5 posto vie noenja stranih gostiju. Na Jadranu i u gradu Zagrebu od sijenja do kolovoza 2007. Ostvarena su 47 976 004 noenja, a to je 5 posto vie nego u istom razdoblju prole godine. Ostvarena

su 5 466 983 noenja domaih, 7 posto vie, te 42 509 021, odnosno 5 posto vie noenja stranih gostiju. Na prvom mjestu po broju noenja prijavljenih gostiju od sijenja do kolovoza 2007. jesu Nijemci, zatim slijede Slovenci, domai turisti, Ta-lijani, esi, Austrijanci, Nizozemci, Ma-ari, Slovaci, Poljaci, Francuzi, dravljani Bosne i Hercegovine, Rusi, Britanci...

Glavni ured HTZ-a procjenjuje da bi naredne godine prihod od turizma mo-gao biti pet posto vei od ovogodinjeg i da e se prvi puta preskoiti granica od sedam milijardi eura. Najavljuje se, ta-koer za 2008., tri posto vie dolazaka i dva posto vie noenja. Letvica ponovno nije postavljena preambiciozno, ali i-njenica je da turizam posljednjih godina neprestano raste, da je konkurencija sve jaa pa je sve tee i zahtjevnije odravati ritam rekordnih sezona. Istarska upani-ja trebala bi 2008. imati rast po dva posto u dolascima i noenjima, Kvarner bi, ako sve proe u redu, trebao zavriti na razini ove godine, a najvei, desetpostotni, rast u dolascima i noenjima prognozira Liko-senjska upanija. Turistiki elnici Zadarske i Splitsko-dalmatinske upanije predviaju tri posto vie dolazaka i no-enja, ibensko-kninske tri posto u do-lascima i etiri posto u noenjima. Ako je vjerovati tek objavljenim projekcijama Napisao: Luka Capar

Glavnog ureda HTZ-a, grad Zagreb imat e nagodinu osam posto vie turista i njihovih noenja, a krajnji jug je sa est posto vie dolazaka i 3,5 posto vie no-enja neto umjereniji. Prema planovima koji bi trebali biti prihvaeni ovaj mjesec na Danima hrvatskog turizma u Cavtatu, tijekom 2008. dodatno e se raditi na afirmaciji drave kao odreditu kampin-ga i smjetaja kod domaina. Privatni iznajmljivai i kampinke parcele, nai-me, dominiraju ovdanjom ponudom. Aktivnije e se reklamirati i kontinent - podruje o kojem se tek ove godine poelo znaajnije voditi rauna. Nastavlja se afirmacija nacionalnog branda, kao i brandova turistikih clustera. Kao i uvijek dosad, nastojat e se produiti sezona, odnosno poveati broj dana iskoriteno-sti smjetajnih kapaciteta. Dio energije i promidbenog novca usmjerit e se na daljnju afirmaciju i stabiliziranje drave kao kvalitetne receptivne destinacije. Ukupni trokovi marketinga za sljedeu godinu iznosit e 226 milijuna kuna, uz napomenu da e Dravni proraun su-djelovati s 90 milijuna kuna. Q

CB The Head Ofce of the Croatian National Tourist Board estimates that the current year will close with total tourism revenues of 6.8 billi-on euros, up eight percent from last year.

14matica listopad/october 2007.

Pjesnitvo koje spaja iseljenu i domovinsku Hrvatsku

Jedinstvenost ove pjesnike smotre ogleda se u injenici to iz godine u godinu, i u sve veem broju, okuplja afirmirane i neafirmirane stvaraoce, profesionalce i amatere, pjesnike iz domovine i svijeta

Uorganizaciji KLD Reer-tari i suorganizaciji Hr-vatske matice iseljenika 22. rujna zbilo se sveano otvaranje tradicionalnih, ove godine i jubilarnih, Reetarakih su-sreta pjesnika iz domovine i iseljenitva. Pokrovitelj ovogodinjih Susreta bila je Brodsko-posavska upanija, supokrovi-telj Opina Reetari i TZ Nove Gradika. Deseti susreti odvijali su se pod visokim pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade RH Jadranke Kosor. Okupljene pjesnike, uzvanike i ugledne goste u dvorani Tvornice koe Psunj pozdravio je u ime domaina, reeta-rakoga KLD-a, Ivan De Villa, a poslije su mu se pridruili i ostali govornici, predsjednik Opinskog vijea Reetara Zlatko Aga, Matiina predstavnica Diana Maala Perkovi, predstavnik DHK uro Vidmarovi, predsjednica Zajednice Hr-vata u Makedoniji Snjeana Trojaanec, doupanica upanije brodsko-posavske Suzana Bili-Vardi i u ime upanijske skuptine brodsko-posavske Ruica

Vidakovi. Proitani su i pozdravni br-zojavi potpredsjednice Vlade i ministra kulture RH.

Ove godine Susret je okupio pjesnike iz SAD-a, Maarske, Austrije, Njemake, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

Rujanski Reetaraki susreti su, ovaj put i slubeno, zapoeli recitiranjem pjesama autora iz Maarske, Makedonije i Hrvatske, Stipana Blaetina iz Peuha, Ljerke Totch Naumove iz Skopja i Luje Medvidovia iz Hrvatske. Potom je svoje stihove govorila Nada Pupai iz New Yorka, predsjednica tamonje hrvatske pjesnike udruge, pa pjesnikinje iz Slove-nije, Katarina Ogulin iz Ljubljane i Milica Stekovi iz Metlike. lanovi HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora, Marija e-remii i Antun Kova, doli su ponovno u Reetare a iz Sremske Mitrovice po prvi put Mila Markov-panovi. Stari znanci Susreta su i lanovi Napretka, Mato Nedi, Ljerka Miki i dr., te Anto Kovae-vi iz Usore. Ponosnu Boku i ove godine svojim pjesmama opjevali su Desanka Matijevi i Miroslav Sindik. Iz Austrije su na reetarake pjesnike susrete doli

Jadranka Klabuar Gros, Andrea Golub i Toni Damjani a iz Njemake Anna W-gener, Alfred i Marija Matijaevi, lanovi KUD-a Fran Maurani iz Berlina. Nastupali su i pjesnici iz Hrvatske, iz Va-radinske i Virovitiko-podravske, Vuko-varsko-srijemske upanije, lanovi pje-snike udruge Vladimir Nikoli iz Nove Gradike, Osjeani iz Drutva pjesnika Antun Ivanoi, Beliani iz Knjievne udruge Vers, Valpovani iz Poete, la-novi Rime iz Naica, Knjievnog kluba Mihael iz Donjeg Miholjca i Zagrepani iz drutva Vjekoslav Majer.

Nakon gostiju, publici i kolegama pjesnicima predstavili su se i lanovi KLD-a Reetari, Stjepan Adi, Ra-domir Dumani, Alojz Cindri, Rade panovi, Nada Maleti i dr. U znak zahvalnosti, nakon nastupa Reetaraca, podijeljene su i plakete X. Reetarakih susreta. Meu mnogobrojnim dobitni-cima, predstavnicima vlasti, zaslunim pojedincima i institucijama bila je i Hrvatska matica iseljenika. Pjesniko druenje nastavljeno je uz najavu novog susreta idue godine.

Reetari e vjerujemo i dogodine, 26. rujna 2008., gostoprimljivo doekati neke nove, i neke ve ovdje znane pjesnike. Jedinstvenost ove pjesnike smotre ogle-da se u injenici to iz godine u godinu, i u sve veem broju, okuplja afirmirane i neafirmirane stvaraoce, poetnike i pjesnike znalce, profesionalce i amatere, pjesnike iz domovine i svijeta, odreda zaljubljenike u ljepotu poezije u sla-vonskim Reetarima, najpjesnikijem i umjetnicima najnaklonjenijem mjestu u Hrvatskoj. Q

CB The gala opening of the traditional, now in its jubilee year, Reetari gathering of poets from the homeland and the emigrant communi-ties, organised by the KLD Reetari association and co-organised by the Croatian Heritage Fo-undation, took place on September 22nd.

JUBILARNI X. REETARAKI SUSRETI PJESNIKA

Napisala i snimila: Diana imurina oufek

Domain Ivan De Villa sa sudionicama susreta u Reetarima

DANI HRVATSKOG FILMA U ORAJU

15matica listopad/october 2007.

Posavljaci imaju srce za filmaeUz Matiinu potporu, osnovana je i kazalino-filmska udruga Lipa, a iz nje je izrasla odlina amaterska kazalina

grupa koju predvodi Iljo Benkovi

Dani hrvatskog filma zapoeli su 1996. Zbog raspada bosanske kine-matografske distributer-ske mree od poetka rata na tim prostorima, u Oraju a i u mnogim drugim gradovima BiH, uope nema prikazivanja filmova jer je vrlo teko dobiti kopije. HMI je zamoljena za pomo te je, zajedno s Centrom za kultu-ru iz Oraja, zapoela organizaciju Dana. Prikupljeni su filmovi nove, mlade hrvat-ske filmske industrije koji su preko Save krijumareni do prilino devastiranoga kina u Oraju. Glumac Ivo Gregurevi na Dane 1998. dovodi i prve goste, glumce i redatelje filmova koji su se tada prikazi-vali. Manifestacija u razdoblju od 1999. do 2007. poprima sve znaajniji karakter, dolazi sve vie gostiju, raste interes za nju... Kinodvorana se obnavlja, kao i cijelo Oraje i okolica.

Osim filmaa, vanost, a i turistiki potencijal Dana, prepoznala je i Opina, Federacija, Ministarstvo kulture RH, i ostali. Hrvatska matica iseljenika, koja je pomogla da Dani stanu na vlastite noge ove je godine prisutna kao zagrebaka logistika, organizator i koordinator, najvie u tehnikom dijelu. Mislim na nabavu plakata, filmova, osiguranje pri-jevoza i potpore u svim oblicima. Ujedno je, uz Matiinu potporu, osnovana i kazalino-filmska udruga Lipa, a iz nje je

izrasla odlina amaterska kazalina grupa koju predvodi Iljo Benkovi. Benkovi je, uz Ivu Gregurevia, glavni organiza-tor DHF-a u Oraju, koji se pretvorio u ovako znaajan dogaaj i u tradicionalnu priredbu. Na slubenom otvorenju ove za hrvatski narod u Bosanskoj Posavini

Napisala: Nives Antoljak Snimila: Nada Koturi

iznimno vane kulturne manifestacije, publici se predstavljaju redatelji i glumci Festivala, pozdravljaju ih najvii dravni dunosnici, a slijedi i ugodno i veselo druenje.Ovogodinji festival u Oraju zapoeo je 8. rujna i prvi put trajao je ak osam dana, uz predstavljanje hrvatskih filmova najnovije produkcije. Do sada najvei broj uzvanika odazvao se pozivu na sveano otvaranje te su, uz nazonost publike iz Posavine, kao i tridesetak glu-maca i redatelja, svi dijelili radost filmske sveanosti po 12. put zaredom. Svea-nom otvaranju nazoila je, uz brojne uglednike, i Katarina Fuek, ravnateljica HMI-a. Ravnateljica je u svojem obra-anju prisutnima istaknula da ova ma-nifestacija, uz kulturoloku dimenziju,. dobiva i drutvenu i gospodarsku jer ... Posavljaci imaju srce, imaju osjeaja za ono to rade. upanijski ministar pro-svjete, znanosti, kulture i porta Marijan ivkovi uruio je srcu festivala i do-mainu, glumcu Ivi Gregureviu poseb-nu zahvalnicu i sat kao zahvalu za njegov doprinos u kulturi. Ivo Gregurevi tako-er je poklonio vrijedan dar (zlatni du-kat) za ivotno djelo kolegi Vanji Drachu. Glumci i redatelji poklonili su se publici, primili darove, simbole ovoga kraja, i publiku zasuli cvijeem. Q

CB The Croatian Film Festival in Oraje (Bo-snia & Herzegovina) kicked off September 8th and for the rst time ran a full eight days, featu-ring the latest Croatian lm productions.

Na Danima hrvatskog filma u Oraju vlada tradicionalno oputena i prijateljska atmosfera

Glumac Vanja Drach primio je nagradu za ivotno djelo

16matica listopad/october 2007.

Bokeljska pria ispriana u RijeciSpiritus movens toga dobro osmiljenog i izvedenog projekta bio je tajnik Hrvatske graanske inicijative Crne Gore Tripo Schubert. Da se tako zahtjevan projekt mogao ostvariti, duguje se posebna zahvalnost pokrovitelju

Gradu Rijeci

Bokeljsku priu ispriali su potkraj rujna Hrvati Boke gradu Rijeci. Sve je zapo-elo prije nekoliko mjeseci kada je izaslanstvo Rijeke, koje je predvodio gradonaelnik Vojko Obersnel, posjetilo Crnu Goru pa tako i Kotor. U susretu s predsjednikom Hr-vatskoga graanskog drutva Crne Gore (HGDCG) dr. Ivanom Iliem i tajnikom Tripom Schubertom, predloeno je da grad Rijeka bude pokrovitelj projekta Bokeljska pria kojom e se lanovi toga drutva predstaviti u Hrvatskoj dijelom svoje bogate kulturne batine. Pria je zapoela koncertom Gradske glazbe Ko-tora u Kazalinom parku pod ravnanjem dirigenta Vladimira Begovia, a reper-toar je sadravao i klasina i moderna djela domaih i stranih autora. Gradskoj glazbi pripala je ast da svojim nastupom otvori i Etnosmotru koja se odravala u

PREDSTAVLJANJE HRVATA IZ CRNE GORE U RIJECI

Napisala: Vanja Pavlovec

Nastup enske klape Bisernice Boke

Hrvatski glasnik, koji se distribuira na kioscima u Crnoj Gori, a putem pretpla-te stie u Hrvatsku, izdano je nekoliko znaajnih knjiga. Objavljena je knjiga Perast jo ivi uglednog novinara i pu-blicista Tomislava Grgurevia. U suradnji s Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske u Zagrebu i Bokeljske morna-rice Kotor tiskane su dvije knjige: knjiga ivot i djelo Vladislava Brajkovia tematski vezana uz pomorsko pravo, a kojom je ujedinjen znanstveni, nastavni, kulturni i povijesni doprinos akademika Brajkovia, te Odabrane pjesme i proza Frana Alfi revia. Povod je bio 50. obljet-nica pjesnikove smrti, a iz njegova bo-gata i raznovrsna opusa izvren je odabir pjesama i proze koji su tematski vezani za Boku.Oita je orijentacija HGDCG-a da u svojoj izdavakoj djelatnosti prikae bo-gatstvo tradicije i kulture u iremu smislu rijei, ali i postignua u specifi nim podrujima. Na tom je tragu i objavljena knjiga Vicka Nikolia Boka Kotorska u pjesmi, slici i sjeanju, u kojoj autor prikuplja stare pjesme da ih sauva od zaborava, ali stvara i nove, te na osnovnoj glazbenoj matrici dalmatinskog melosa, a grosso modo mediteranskog, stvara

Rijeci. Ove godine Gradska glazba Ko-tora proslavila je 165 godina postojanja i u tijeku svoga djelovanja znaajno je obiljeila raznoliki kulturni ivot u Crnoj Gori. U orkestru svira vie od 40 lanova, mahom mladih, a tomu je umnogome pridonijelo ponovno otvaranje Srednje muzike kole u Kotoru.

PREDSTAVLJENA IZDAVAKA DJELATNOSTHGDCG predstavio je u Rijeci svoju respektabilnu izdavaku djelatnost koju su ostvarili u protekle etiri godine, od ukupno est godina svojega postojanja. O izdavakoj djelatnosti govorio je pred-sjednik Drutva dr. Ivan Ili. Uz potporu i razumijevanje mnogih, vodstvo HG-DCG s puno i ara i mara godine 2003. pokree tiskanje prvih novina na hrvat-skom jeziku u Crnoj Gori - Hrvatskog glasnika. Bio je to poetak koji je najavio znaajnu i plodnu izdavaku djelatnost. U proteklom razdoblju, osim mjesenika

sjajni kola tekstova i glazbe posveenih Boki kotorskoj.Povijest jedne hrvatske iseljenike za-jednice - u XVI. st. u Mletke iseljeni stanovnici grada Bara kao posljedice osmanlijskih osvajanja - temeljena je na viegodinjim istraivanjima izvorne ar-hivske grae kako bi se osvijetlile stoljet-ne hrvatsko-talijanske povijesne i kultur-ne veze, objelodanjena je u knjizi dr. sc. Lovorke orali Barani u Mlecima.Knjiga prof. dr. Milenka Pasinovia Hr-vati u Crnoj Gori s posebnim osvrtom na Boku kotorsku i drugu polovicu XX. stoljea u izdanju Adamia iz Rijeke te uz novanu pomo Grada Rijeke i u-panije primorsko-goranske, bila je pred-stavljena Rijeanima u okviru Bokeljske prie. Koristei se dostupnim arhivskim izvorima, dan je prikaz demografskog ra-zvoja i kretanja u prostoru i vremenu na teritoriju koji danas obuhvaa Republika Crna Gora, a posebno podruje Boke kotorske s osvrtom na uzroke smanjenja broja Hrvata do dananjega manjinskog poloaja.

IZLOBA POVIJESNIH FOTOGRAFIJA I STARIH RAZGLEDNICABokeki ljetopis godinje je izdanje HGDCG-a kojim se itateljima pred-stavljaju drutvena dostignua i u pro-losti i u sadanjosti. Prole, 2006. godine, Drutvo je u povodu svoje pete obljetnice objavilo i monografi ju o svojem radu i djelovanju. Izloba povijesnih fotografi ja

hrvatskih drutava i starih razglednica Boke u minula dva stoljea dokument je vremena koji ujedno prikazuje i promje-ne koje su se zbile na tim prostorima i u krajoliku i u drutvu. Tu vrijednu kolek-ciju s vie od stotinu razglednica raznih autora, Rijeani su imali prigode vidjeti zahvaljujui kolekcionaru i zaljubljeniku Boke i njezine povijesti Miraslavu Ularu roenom u Perastu. Drugi znaajni dio izlobe ine povijesne fotografi je udrue-nja koja su se poela osnivati kao odjek na Ilirski preporod i buenje nacionalne svijesti. Tijekom vremena od 1848. godi-ne do danas u Boki kotorskoj osnovano je 55 drutava razliitih programskih sa-draja, i to: kulturnih, prosvjetnih, glaz-benih, pjevakih, radnikih, sportskih. Najstarije drutvo, osnovano u Kotoru 1842. god., bila je Graanska glazba. Prvo drutvo s hrvatskim predznakom bilo je Hrvatski dom, ranije Slavjanski dom, nastao 1898. godine i s program njegovanja hrvatskog jezika. Velik broj drutva i njihovo djelovanje svjedoe o nacionalnom osjeaju i ponosu na svoj, hrvatski identitet u Boki kotorskoj.Bisernice Boke, enska klapa koja ve 28 godina svoga postojanja njeguje i pre-nosi bogatu glazbeno-kulturnu tradiciju Boke pjevanjem a capella u etiri glasa, ima na repertoaru stare pjesme iz XVII. i XVIII. stoljea zvanim i bugartica-ma, ali i pjesme naeg doba. Bisernice boke svoj prvi nastup u Rijeci imale su na predstavljanju knjige i izlobe, ali u punom su se sjaju pokazale na Trsatskoj

17matica listopad/october 2007.

gradini koja je bila prirodna scena za draestan glazbeno-scenski igrokaz Na kotorskoj pjaceti koji su izvele zajedno s Kotorskom vlastelom.

BOKEKA KUINABokeka kuina predstavila je izvorne kulinarske delicije Boke s kojima su se gosti imali prigode upoznati i ku-ati ih, a VIS Tri kvarta zaokruio je cjelokupnu ugodnu atmosferu, ali 22. rujna i izuzetno predstavljanje Hrvata iz Crne Gore. Spiritus movens toga dobro osmiljenog i izvedenog projekta bio je tajnik HGDCG-a Tripo Schubert. Da se tako zahtjevan projekt mogao ostvariti, duguje se zahvalnost pokrovitelju Gradu Rijeci te supokroviteljima Primorsko-goranskoj upaniji, Turistikoj zajednici Grada Rijeke i upanijskoj gospodarskoj komori. Suorganizatori su bili Hrvatska matica iseljenika podrunica Rijeka i Zajednica Crnogoraca Primorsko-go-ranske upanije. Brojni ugledni gosti pribivali su Bokeljskoj prii, a u Rijeku su u povodu toga doputovali i Branko Lukovac, veleposlanik RCG u Hrvatskoj, te Petar Turinovi, veleposlanik RH u Crnoj Gori. Q

CB The Croatians of Montenegro presented their culture in the city of Rijeka in late Septem-ber, in a programmed called the Story of Bokelj / Bokeljska pria. The program, organised by the Croatian Civil Society of Montenegro, en-compassed exhibitions, concerts, book presen-tations, the sampling of traditional dishes and much more.

Vanja Pavlovec (HMI - Rijeka), Mario Seifert - rijeki Bokelj i Tripo Schubert (tajnik HGDCG)

Limena glazba iz Kotora odrala je koncert ispred rijekog HNK

HKM Frankfurt uvijek dragi gosti iz iseljenitva

18matica listopad/october 2007.

JESEN STIE, KUKURIZI ZLATE Ovogodinje Vinkovake jeseni, odrane su pod pokroviteljstvom predsjednika Vlade RH dr. Ive Sanadera, privukle

su 100 000 posjetitelja, a u sklopu Jeseni odrano je 50 razliitih kulturnih, gospodarskih i portskih priredbi

Pod visokim pokrovitelj-stvom predsjednika Vlade dr. Ive Sanadera, od 7. do 16. rujna odrane su 42. po redu Vinkovake jeseni. Glazbeno-scenskom priredbom Jesen stie, kukuruzi zlate, 15. rujna svea-no su na Trgu bana Josipa okevia otvorene 42. Vinkovake jeseni. U ime pokrovitelja, Jeseni je proglasila otvore-nima potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Doli smo se pokloniti tradiciji te zahvaliti svima onima koji su u proteklim desetljeima uvali i ouvali tradiciju i hrvatske kori-jene. Moto ovogodinjih Jeseni Jesen stie, kukuruzi zlate, osim na plodove i bogatstvo jeseni, podsjeaju i na dane obrane Hrvatske u Domovinskom ratu i kukuruzni put kojim je sa slobodnih podruja stizala pomo opkoljenom Vukovaru, istaknula je Kosor koja je tom prigodom zahvalila braniteljima u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu.

Vinkovaki gradonaelnik i predsjed-nik Organizacijskog odbora Jeseni, dr. Mladen Karli u pozdravnom slovu na-

zonima naglasio je kako su Vinkovake jeseni pozornica hrvatske tradicijske kulture, nastala kao otpor pokuajima zatiranja hrvatske tradicijske kulture.

Sveanosti otvaranja, uz mnogobroj-ne uzvanike i goste nazoili su predsjed-nik Hrvatskog sabora, Vladimir eks, ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin, ministar poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva Petar obankovi, biskup akovaki i srijemski mons. Ma-

ODRANE 42. VINKOVAKE JESENI

Napisala: eljka Lei Snimio: Damir Lei

rin Sraki, saborski zastupnici i upani s vukovarsko-srijemskim upanom Boom Galiem na elu.

Najatraktivniji dio svetkovine na Bo-sutu sveani je mimohod svih sudionika Jeseni odran u nedjelju 16. rujna, koji je pratilo 50 000 gledatelja. Na njemu se predstavilo 8 000 sudionika u 75 folklor-nih skupina iz Hrvatske, BiH, Njemake i Vojvodine, te 20 jahaa i 24 konjske zaprege. Sudionici izvornih folklornih skupina ponosno su proetali sreditem Vinkovaca sve do stadiona vinkovakog prvoligaa NK Cibalije, gdje su se svi zajedno uhvatili u okako kolo, simboli-zirajui zajednitvo i prijateljstvo.

Ova tradicionalna manifestacija u gradu na Bosutu ove je godine privukla 100 000 gledatelja iz domovine i izvan-domovinstva zorno pokazujui kako se uva hrvatska folklorna batina

Budui da Jeseni nisu samo smotra folklora, valja istaknuti kako je u sklopu ove najvee dravne manifestacije odra-no 50 razliitih gospodarskih, kulturnih i portskih priredaba. Q

CB This years Vinkovci Autumn, held under the auspices of Prime Minister Ivo Sanader, drew 100,000 visitors. 50 various cultural, busi-ness and sports events were held.

Djeca na sveanom mimohodu 42. Vinkovackih jeseni

ODRAN 4. EUROPSKI DAN PODUZETNIKA

19matica listopad/october 2007.

Odrivi razvoj poduzetnitva Europski dan poduzetnika pod europskim brandom promovira poduzetnitvo, prijenos dobre prakse,

partnerstvo, umreavanje i suradnju, istaknula je Katarina Jagi

Uzagrebakoj KD Vatroslava Lisinskoga 5. listopada odrana je sveanost u povodu 4. europskog dana poduzetnika (EDE 2007. CROATIA). etvrtim po redu Europskim danima poduzetnika - EDE 2007. CRO-ATIA prethodili su dogaaji koji su se odrali od 1. do 7. listopada u devetnaest hrvatskih gradova pod nazivom Gra-dovi-centri izvrsnosti: doprinos rastu, zapoljavanju, konkurentnosti i odrivom razvoju poduzetnitva. Gotovo svi pred-stavnici gradova-suorganizatora 4. Eu-ropskog dana poduzetnika koji su orga-nizirali okrugle stolove i druge dogaaje nazoili su sveanosti u KD V. Lisinskog, gdje je organiziran prijam sudionika, kao i sveanost na kojoj su dodijeljene nagra-de institucijama i poduzetnicima.

Posebna priznanja dodijeljena su or-ganizatorima i pokroviteljima Europskog dana poduzetnika u zadnje etiri godine, dok su nagrade poduzetnicima no-miniranima od gradova suorganizatora najboljem gradu suorganizatoru te gradu suorganizatoru za najbolju studiju raz-voja dodijelili su predstavnici Privredne

banke Zagreb, Microsofta Hrvatska, Sveuilite u Essexu i Europska komisija.

Sljedeeg je dana odrana glavna rasprava, a na okruglom je stolu nazoila i predstavnica HMI-a Dijana Perkovi-Maala, koja je predstavila rad HMI-a, inae i suorganizatora spomenutog do-gaanja.

etvrti po redu Europski dan podu-zetnika odran je u organizaciji Udruge malih i srednjih poduzetnika u suradnji s glavnim partnerom OECD-om i su-organizatorima KD V. Lisinski, Prvom privatnom ekonomskom kolom Katari-na Zrinski, potom Europskim pokretom Split, Microsoftom Hrvatska, Hrvatskom maticom iseljenika, Zagrebakom ko-lom ekonomije i managementa i glavnim strunim partnerom VERN. Pokrovitelji su ovoga vanog skupa Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Podupiratelji su Predsjednik RH i Europska komisija.

Ove godine imamo ast da je EDE u Hrvatskoj uao u okvir obiljeavanja 50. obljetnice Europske unije, a Europski dan poduzetnika pod europskim bran-

Napisala: eljka Lei

dom promovira poduzetnitvo, prijenos dobre prakse, partnerstvo, umreavanje i suradnju, istaknula je Katarina Jagi, predsjednica UMIS-a. Pri tom je dodala kako je cilj EDE-a, upozoriti na znaenje gradova u razvoju poduzetnitva, ino-vacija i znanja, te potaknuti na njihovu razmjenu. Primjer europskih gradova koji su do sada organizirali dogaanja pod znakom EDE-a pokazuje, istaknula je Jagi, da su unapreenje kvalitete poduzetnitva i ivota najvaniji za za-dravanje mladih strunjaka u lokalnim sredinama i to je ujedno jedna od najva-nijih poruka ovogodinjeg EDE-a. Q

CB Zagrebs Vatroslav Lisinski concert hall played host October 5th to a gala event on the occasion of the 4th European Day of Entrepre-neurs (EDE 2007 CROATIA). The fourth Euro-pean Day of Entrepreneurs EDE 2007 CRO-ATIA was led up to by events that were held from October 1 to 7 in nineteen Croatian cities under the moniker Cities Centres of Exce-llence: Contribution to Growth, Employment, Competitiveness and the Sustainable Develo-pment of Entrepreneurship.

Sudionici Europskog dana poduzetnika

Katarina Jagi, predsjednica Udruge malih i srednjih poduzetnika

20matica listopad/october 2007.

USPJENO PREDSTAVLJANJE HRVATSKIH ISELJENIKA

Na dojmljivom izlobenom prostoru HMI-a uspjeno su se predstavili Hrvati iz Austrije, Australije, Maarske i Vojvodine, zorno pokazujui s koliko se mara hrvatska tradicija i rukotvorstvo uvaju izvan granica Hrvatske

Pod pokroviteljstvom Vlade RH, te Ministarstva poljopri-vrede, umarstva i vodnog gospodarstva, kao i Ministar-stva mora, turizma, prometa i razvitka, u utorak 11. rujna u sklopu 83. Jesenskoga meunarodnog velesaj-ma, sveano je otvorena specijalizirana izloba Eko-etno Hrvatska. Izloba se odrava po peti put, a cilj je manifestacije ouvanje i rast svijesti o ekologiji, te o znaenju i ouvanju etnosa, vraanju zdravom ivotu i pravilnoj prehrani, kao i poticanju autohtonih znanja, obiaja i proizvoda. Izloba je izrasla iz potrebe da se javnosti predstave specifine ponude

tradicionalnih i ekolokih proizvoda svih hrvatskih upanija. U nazonosti upana, doupana, gradonaelnika, te brojnih uzvanika, proizvoaa i izlagaa, prired-bu je otvorio hrvatski ministar poljopri-vrede, umarstva i vodnog gospodarstva Petar obankovi.

SVAKE GODINE SVE BOGATIJAIZLOBA Hrvatska mora sauvati svoj ruralni prostor i ljude, te ih potaknuti da taj prostor i dalje razviju. Izloba Eko-etno Hrvatska upravo potie te vrijednosti i svake godine postaje sve bogatija, emu se iznimno veseli Vlada RH koja je ve tradicionalno pokrovitelj manifestacije - istaknuo je u prigodi otvaranja izlobe ministar obankovi.

Nazonima se tom prigodom obratila i direktorica izlobe Dijana Katica.

Organizatori izlobe su Hrvatski far-mer d.d. i Zagrebaki velesajam, a glavni je pokrovitelj Vlada RH. Partner projekta je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Federacije BiH.

Na izlobi prvi put sudjeluje i Hrvat-

HMI PRVI PUT NA IZLOBI EKO-ETNO HRVATSKA

Napisala: eljka Lei Snimila: Snjeana Rado

Nastup HKC Bunjevakog kola iz Subotice na Eko-etno sajmu

Anica i Ivan Kostyan iz Gradia izloili su svoje predmete iz keramike

ska matica iseljenika, koja je u paviljonu 1 ZV-a javnosti predstavila proizvode i suvenire Hrvata iz Australije, Austrije, Maarske i Vojvodine. Izlagai na Mati-inu tandu bili su: Dennis Valcich (Val-i), poznati hrvatski kuhar iz Australije, glasoviti vinari Mio Hepp iz Maarske i Mate Klikovi iz Austrije, Anica Kostyan - keramiarka iz Austrije, te umjetnice u izradbi slamom, poznate slamarke iz Vojvodine, koje su predstavljale Jozefina Skenderovi i Edita Petrekani-Bai. U sklopu ekoetno izlobe u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i uz potporu Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, u etvrtak 13. rujna na tandu HMI-a odran je Dan hrvatskog iseljenitva, uz prigodni program na sredinjoj pozornici.

DAN HRVATSKOG ISELJENITVATrei dan manifestacije Eko-etno Hr-vatska u etvrtak 13. rujna protekao je u znaku Hrvatske matice iseljenika, koja se prvi put uspjeno predstavila na jubilarnoj izlobi. U dojmljivom, pri-godno ureenom izlobenom prostoru Hrvati iz Australije, Austrije, Maarske i Vojvodine, svojim su izlocima nazo-nima pokazali kako se hrvatska tradicija i rukotvorstvo uvaju i kako originalni proizvodi nastaju izvan Lijepe nae. Veli-ku pozornost tom su prigodom privukle nadaleko poznate slamarke koje su se predstavile originalnim rukotvorinama od slame, potom keramiar Ivica Kosi-jan iji su keramiki izlobeni predmeti mnoge osvojili zanimljivim oblicima i

21matica listopad/october 2007.

veselim bojama, dok su vina Mie Heppa iz Maarske i Mate Klikovia iz austrij-skog Gradia s velikim zanimanjem pratili ljubitelji dobre kapljice. Mnogi su od njih imali prigodu na Matiinu tandu i kuati poznate sorte vina iz po-druma cijenjenog vinara Mate Klikovia. U zadnjih 25 godina mnogo je ljudi bilo kod mene u obiteljskom poduzeu Mate u Austriji, a sada e svi ljubitelji moga vina imati mogunost kupiti ta vina i u Hrvatskoj, najavio je otvaranje svojega predstavnitva u Hrvatskoj Mate Klikovi

U prigodnom pozdravnom slovu iseljenicima, Dijana Katica, predsjednica Uprave Hrvatskog farmera, istaknula je kako joj je iznimno drago to je pre-poznata vrijednost ovoga projekta, te se nada kako e ubudue biti zastupljeno u veem broju i njihovo sudjelovanje na

izlobi postati tradicionalno.Voditeljica marketinga i promocije

HMI-a Ivana Rora naglasila je kako Eko-etno Hrvatska hrvatskim iseljeni-cima prua mogunost za bolje upozna-vanje vlastite tradicijske kulture. Stoga se Matica i odluila predstaviti na ovoj velikoj izlobi, istaknula je Rora.

NASTUP BUNJEVAKOG KOLA IZ SUBOTICE U glazbenom dijelu programa, na sre-dinjoj pozornici predstavili su se lanovi HKC-a Bunjevako kolo iz Subotice koji su svojim plesom i pjesmom mnoge dirnuli u srce. Jo jedanput su pokazali i dokazali, pjevajui, da Bunjevac ivi.

Svaki na dolazak u Hrvatsku, nama je poseban doivljaj. Osim toga to je to prigoda za poznanstva i kontakte, za nas je ovo izlaganje i mnogo vie. esto smo u Hrvatskoj i esto izlaemo, a HMI nam uvijek pomae oko prezentacije. Stoga, im ste nas pozvali, odmah smo dole i jako smo zadovoljne izlobom jer je kod nas na izlobenom prostoru veselo i uvi-jek se neto dogaa, istaknula je Jozefina Skenderovi.

Istovjetna razmiljanja iznijeli su i ostali nai izlagai koji su najavili svoj dolazak i sljedee godine. Q

CB The specialised Eco-Ethno Croatia exhibi-tion had its grand opening in mid September at the 83rd International Autumn Grand Fair in Zagreb. The Croatian Heritage Foundation is taking part in the exhibition for the rst time, presenting the products and souvenirs of the Croatians of Australia, Austria, Hungary and Vojvodina.

Na tandu HMI-a predstavio se i Denis Valcich, poznati hrvatski kuhar iz Australije

uvene slamarke iz Bake - ene koje izrauju umjetnine iz slame

Degustacija vina Mate Klikovia, poznatog gradianskohrvatskog vinara iz Austrije

22matica listopad/october 2007.

Stotinjak sudionika na drugom HIDIS-u Ove je godine na skupu posebna pozornost posveena vrednovanju jezinoga znanja. Budui da za vrednovanje znanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika jo ne postoje standardizirani testovi

Uorganizaciji Odjela za kulturu hrvatskoga jezika Hrvatskoga filolokoga drutva i suorganizaciji Hrvatske matice iseljeni-ka, u Zagrebu je od 20. do 22. rujna odr-an drugi znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik (HIDIS II). Na skupu se okupilo stotinjak sudionika, a ezde-set troje izlagaa iz zemlje i inozemstva odralo je zanimljiva, aktualna i pouna predavanja.

Skup je zapoeo u etvrtak 20. ruj-na predstavljanjem knjiga u Drutvu sveuilinih nastavnika. Predstavljene su knjige koje su izile od posljednjega HIDIS-a, a uskoj su vezi s temom skupa: drugo izdanje knjige Vinka Grubiia Croatian grammar, knjiga Zrinke Jelaske i suradnika Hrvatski kao drugi i strani jezik te Sinonimija i sinoniminost u hrvatskome jeziku Bernardine Petrovi. Predstavljen je i novi udbenik za uenje hrvatskoga Marice ila-Mikuli i surad-nika Hrvatski za poetnike 1., te najavljen prirunik za pouavanje hrvatskoga kao nematerinskoga jezika Drugi jezik hrvat-ski. Glavna urednica asopisa Lahor dr. sc. Zrinka Jelaska predstavila je prva dva broja asopisa za hrvatski kao materin-ski, drugi i strani jezik.

Radni dio skupa zapoeo je u petak

21. rujna sveanim otvaranjem u Matici hrvatskoj. Sudionike skupa pozdravili su profesor emeritus Ivo kari, predsjednik Hrvatskoga filolokoga drutva, prof. dr. sc. Bojan Baleti, prorektor za razvoj i prostorno planiranje Sveuilita u Zagre-bu, Domagoj Ante Petri, zamjenik rav-nateljice Hrvatske matice iseljenika, Vin-ko Filipovi, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, mr. sc. Jasminka Novak, naelnica Samostalne slube za prevo-enje iz podruja europskih integracija MVPEI-a te Staa Skeni, zaduen za rad lektorata u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta. U pozdravnim su govorima istaknute vanost i aktualnost teme skupa, posebice s obzirom na na-stojanja Republike Hrvatske za ukljuiva-

nje u EU te provedbu Bolonjskoga proce-sa koji podrazumijeva protok studenata i visokokolskih nastavnika.

Ouvanje hrvatskoga jezika u hr-vatskih iseljenika i pripadnika hrvatske manjine u susjednim zemljama, vana je i trajna zadaa cjelokupnoga drutva. U hrvatskoj znanstvenoj i strunoj zajedni-ci svijest o vanosti te zadae i te kako je prisutna, to je pokazao i poziv organiza-tora skupa upuen dr. sc. Judit Navracsics (Sveuilite Pannonia, Veszprem, Maar-ska) za sudjelovanje na skupu plenarnim izlaganjem. Dr. Navracsics govorila je o jeziku maarskih Hrvata, a svoje je izla-ganje potkrijepila i zvunim zapisima.

Izlaganja na skupu odrana su u dvjema paralelnim sekcijama. U jednoj se sekciji najprije raspravljalo o leksiku i rjenicima, a zatim o utjecaju razliitih jezika na uenje hrvatskoga. Teme druge sekcije bile su nastava i razine hrvatskoga jezika te jezino osvjeivanje.

Ove je godine na skupu posebna pozornost posveena vrednovanju jezi-noga znanja. Budui da za vrednovanje znanja hrvatskoga kao drugoga i strano-ga jezika jo ne postoje standardizirani testovi, te nam taj opsean posao tek predstoji, dragocjena su iskustva zemalja i jezika u kojima su oni ve izraeni, o emu se mnogo raspravljalo na skupu. Dr. sc. Barbara Kryan-Stanojevi s Filo-zofskoga fakulteta u Zagrebu odrala je pozvano predavanje o certifikaciji znanja

DRUGI ZNANSTVENI SKUP HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK

Napisala: Lidija Cviki

Sveano otvorenja znanstvenog skupa u zgradi Matice hrvatske

Osim izlaganja, skup je ukljuio i nekoliko strunih radionica (na fotografiji dramska radionica)

Vijesti HR kultura, zanimljivostipoljskoga jezika, nakon ega je uslijedio panel o vrednovanju jezinoga znanja u maarskome, ekome te amerikome engleskome. Jasmina Muraja i Marija Rebeak iz Nacionalnoga centra za vanj-sko vrednovanje govorile su o Strunome usavravanju i ispitivanju hrvatskoga, a Marijana Vui-Penik i Natalija Andra-kovi-Kostanjevac iz kole stranih jezika Katarina Zrinski pri Ministarstvu obrane odrale su predavanje i radionicu o pro-cesu nastanka jezinih ispita.

Prvoga je dana skupa u prostorima Hrvatske matice iseljenika odrano i predstavljanje programa i postera te predstava Govorite li hrvatski? aka-demskoga glumca Joka eve.

Drugi je dan skupa zapoeo plenar-nim izlaganjem dr. sc. Mirne Valdevit s Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu o netipinim vrijednostima i njihovoj vanosti pri jezinim istraivanjima. Kao i prethodnoga dana, rad je nastavljen u dvije sekcije. Govorilo se o raznolikim temama: fonetici i fonologiji, jezinim prirunicima i pragmatici, gramatikim kategorijama te nastavi, nastavnicima i studentima. Uslijedilo je gostujue preda-vanje dr. sc. Ine Ferbear o ustroju i radu Centra za slovenski kao strani jezik sa Sveuilita u Ljubljani. Ista je predavaica u suradnji s Vesnom Pogaj-Hadi odr-ala predavanje i radionicu o izradi je-zinih testova. U poslijepodnevnome su dijelu predavanja odrana u dvije sekcije: jezine usporedbe i djelatnosti te stavovi i uporaba jezika. Radni je dio sastanka za-vrio dvjema radionicama: radionicom o dramskome izrazu u nastavi hrvatskoga kao drugoga jezika te frazeolokom ra-dionicom.

Stotinjak sudionika bilo je iznimno zadovoljno skupom, a posebno su pohva-lili odravanje radionica, novnu ovogo-dinjega HIDIS-a. Dramska i frazeoloka radionica pruile su praktiarima mnogo zanimljivih ideja za nastavu, a panel i radionice o jezinome vrednovanju bile su vrijedno iskustvo za sudionike kojima je hrvatski kao drugi i strani jezik u sre-ditu znanstvenoga interesa. Sudionici su se rastali sa eljom da dvije godine do sljedeega HIDIS-a to prije prou. Q

CB The second Croatian as a Second and Fo-reign Language expert symposium, organised by the Croatian Philological Society and co-or-ganised by the Croatian Heritage Foundation, was held in Zagreb from September 20th to 22nd.

23matica listopad/october 2007.

PROSLAVLJEN DAN NEOVISNOSTI ILEASPLIT - Republika ile 18. Rujna slavi Dan nezavisno-sti. Budui da u Splitu ivi grupa Hrvata povratnika iz te zemlje, svake godine HMI, podrunica Split, i Poasni konzulat Republi-ke ilea u Splitu obiljei taj ileanski dravni praznik. Ovogodinja je proslava zapoela u osnovnoj koli

Bol, koja posredovanjem Matice surauje s dvjema kole u ileu i u kojoj poha-aju nastavu djeca povratnika. kola je bila dekorirana na ileanski nain, a uenici su izveli prigodan program. Pjevalo se na panjolskom, prikazali su dva ileanska igrokaza i plesao se necionalni ples - cuecu. Veleposlanik ilea Ruiz Tagle proitao je pozdravno pismo predsjednice ilea.

HLOVERKA NOVAK-SRZI NOVA GLAVNA UREDNICA INFORMATIVNOGA PROGRAMA HTV-AZAGREB - Hloverka Novak Srzi nova je glavna urednica Informativnoga programa HTV-a, Boidar Domagoj Buri direktor programa HTV-a, Duko Radi direktor pro-grama Hrvatskog radija (HR), a Vladimir Kumbrija glavni urednik Informativnog pro-grama HR-a, odluilo je sredinom rujna Programsko vijee HRT-a. Najvie je prijepo-ra u utorak izazvao prijedlog imenovanja Hloverke Novak-Srzi jer je u oitovanju novinara HTV-a nju poduprlo 48 posto, dok ih je 52 posto bilo protiv.

PRONAENA DREVNA GLINENA IZMICAVUKOVAR - Keramiku izmicu staru gotovo 5000 godina pronali sredinom rujna i predstavili arheolozi na lokalitetu Vuedol kod Vukovara, a nalaz smatraju senza-cionalnim te ga usporeuju s glasovitom Vuedolskom golubicom pronaenom 1938. na lokalitetu Gradac nedaleko od lokacije sadanjih istraivanja. izmicu smo pronali 10. rujna, ukopanu u podnicu vuedolske kue koju datiramo u najmlae razdoblje vuedolske kulture, oko 2800 g. pr. K., rekla je Jacqeline Balen, voditeljica arheolokog istraivanja Vuedola, na javnom predstavljanju nalaza.

GRADU VUKOVARU PREDANA OBNOVLJENA RUIKINA KUAVUKOVAR - Upraviteljica Fun-dacije Ruikina kua Maja Renduli 13. rujna je na 120. obljetnicu roenja prvoga hrvatskoga nobelovca Lavo-slava Ruike sveanom pre-dajom kljueva vukovarskoj gradonaelnici Zdenki Buljan predala na uporabu Gradu Vu-kovaru obnovljenu i nadograenu Ruikinu rodnu kuu. Tom su prigodom izasla-nik Predsjednika Republike dr. Izet Aganovi, ministar kulture Boo Bikupi i pred-sjednik HAZU-a akademik Milan Mogu sveano otkrili spomen-plou na proelju Ruikine kue. Ministar Bikupi podsjetio je da je iz spomen-muzeja u Ruikinoj kui u ratu nestalo svih 325 eksponata, od kojih je tek dio vraen.

24matica listopad/october 2007.

Iseljenike vijesti

U KLNU ODRAN FESTIVAL POPULARNE DUHOVNE GLAZBENJEMAKA - Prvi po redu festival duhovne popularne glazbe pod nazivom Dom kar-dinala Stepinca odran je u 15. rujna u dvorani Brgerzentruma u Klnu, u organiza-ciji HKM-a Kln. Sve je na poetku festivala, na kojemu se okupio znatan broj posjeti-telja, u ime delegata za hrvatsku pastvu u Njemakoj fra Josipa Bebia pozdravio dr. Adolf Polegubi, koji je istaknuo kako je to takoer jedan o uspje-nijih naina okupljanja hrvatske katolike mladei u Njemakoj. Festival nije imao natjecateljski znaaj, a nastupili su: Glorija Turi iz Rsselsheima, skupina Oe na iz HKM-a Koblenz, skupina e-nja iz HKM-a Wuppertal, Zrinka i Hrvoje Tomai, Zbor mladih iz HKZ-a Stuttgart, Skupina iz HKM-a Kln Modra rijeka, Janu Band, te na kraju Marijana Zovko.

OBLJETNICA HRVATSKOGA CENTRA U NORTH FREMANTLEUAUSTRALIJA - U velikoj dvorani Hrvatskoga centra u North Fremantleu 18. kolovoza sveano je obiljeena 30. obljetnica otvaranja prvoga hrvatskoga doma u Zapadnoj Australiji u nazonosti velikoga broja gostiju. Predsjednik HC-a Frane Podrug zaelio je dobrodolicu gostima te zahvalio pokroviteljima i svima koji su na bilo koji na-in pomogli pri organizaciji ove proslave. Uslijedio je govor Josipa Grguria (pionira hrvatstva na ovim prostorima), koji je nazone upoznao s poetcima organiziranja Hrvata u Perthu. Konzul RH u Perthu Hrvoje Petrui pozdravio je goste te lanovima i upravi HC-a estitao 30. obljetnicu. Burnim ovacijama popraen je nastup folklornih grupa HFG Zrinjski i HFG Zagreb.

KONCERT VESNE TOPI RUEVI U PULIPULA - Ljetni susreti s iseljenicima u Istri nastavljeni su i u rujnu. Svjedoi to i koncert Vesne Topi Ruevi, mezzosopranistice iz Trsta, odran 6. rujna u crkvi sv. Franje u Puli. Nastup u vrlo usuglaenoj glasovirskoj pratnji transke pijanistice Elisabette Bu-ffulini, predstavio je publici umjetnicu djelima poznatih talijanskih, a na kraju i hrvat-skih autora. Vesna Topi Ruevi u rodnome Splitu zavrila je srednju glazbenu kolu (violina), a zatim je nastavila studij i diplomirala solo pjevanje u Trstu, nakon toga i u Zagrebu. Svoj je umjetniki rad nastavila kao stalna suradnica u Teatru Verdi u Trstu, ali surauje i s drugim kazalinim kuama u Italiji, Austriji i Njemakoj.

HODOAE U SVETITE MARIA STERENBACHNJEMAKA - Vjernici iz Hrvatske kato-like misije Giessen u velikom su broju u nedjelju 16. rujna hodoastili u mari-jansko svetite Maria Sterenbach, neda-leko od Wickstadtaua u biskupiji Mainz. Nakon okupljanja u Wickstadtu, voditelj misije fra Marijan Petrievi priredio je blagoslov automobila. Potom su se svi u ophodu uputili do dva kilometra uda-ljenoga svetita. Tijekom ophoda vjerni-ci su molili krunicu i pjevali marijanske pjesme. Sveano misno slavlje slueno je ispred Gospine crkve, a predvodio ga je o. Petrievi uz asistenciju stalnoga akona u toj hrvatskoj misiji Mate Valja-na koji je ujedno i propovijedao.

IZLOBA IRIS MALTARI U BERLINUNJEMAKA - U berlinskoj vojarni Julijus Leber sveano je otvorena izloba slika mla-de umjetnice Iris Maltari. Sedamnaest ulja na platnu prikazanih ovom prigodom

svrstani su pod zajedniki naziv Wind- Sand-Sterne III i odraz su i prikaz umjetnikog promi-ljanja i igre mate i boja, fantazije i stvarnosti. Iris Maltari je roena u Berlinu godine 1972., pri emu je tijekom devedesetih godina stje-cala umjetniku naobrazbu. Toj naobrazbi pri-druila je i diplome inenjera graevinarstva i gospodarstva, a trenutano je u tijeku i njezin studij slavistike. Svestrana Iris Maltari lanica je berlinskoga slikarskog ateljea Terra i umjetnike radionice u opini Spandau, te s njima aktivno djeluje i esto izlae.

AUSTRALSKI UMJETNICI U ZAGREBUZAGREB - U ponedjeljak, 24. rujna vele-poslanica Australije Tracy Reed organi-zirala je sveanu veeru u ast hrvatske umjetnice iz Australije Marijane Tadi koja izlae svoje radove u Hrvatskoj, a takoer i australske filmske ekipe koja ovdje snima film o Odiseju. Veeri su nazoili, pored umjetnice, i Ben Ferris, redatelj Filmske kole Sydney, Natalie Finderle, djevojka hrvatskog podrijetla, Ariana Kralj, ravnateljica zagrebake Gliptoteke gdje se prikazuje izloba, te povratnici iz Australije brani par Tudo-rovi, inae ugledna poduzetnika obi-telj koja u Biogradu ima hotele a u Zadru i poznati Arsenal u kojem je takoer pri-kazana izloba Marijane Tadi.

NACIONALNA KONVENCIJA HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE AMERIKE

25matica listopad/october 2007.

PRIHVAENI PLANOVI RAZVOJA HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE

HBZ se posebno ponosi rezultatima svoje Kulturne federacije mladih i kolarinskom zakladom, istaknuto je na 22. nacionalnoj konvenciji te nae najstarije iseljenike organizacije

Nacionalna konvencija Hr-vatske bratske zajednice Amerike (HBZ) odrana je od 17. do 19. rujna u hotelu Flamingo u Las Vegasu uz sudjelovanje 229 izaslanika iz SAD-a, Kanade i Hrvatske. Izaslanici su izabrali novi-stari Izvrni odbor, uz pred-sjednika Bernarda M. Luketicha, tajnik je Edward Pazo, a potpredsjednik Joseph Brigich. Predsjednik Luketich, koji je na 22. nacionalnoj konvenciji u Las Vega-su izabran u svoj osmi etverogodinji mandat, ocijenio je skup vrlo uspjenim i najavio planove za poveanje broja lanova Zajednice. Na dnevnom su redu 22. nacionalne konvencije HBZ-a, koja se odrava svake etiri godine, analizi-rani rezultati dosadanjeg rada i izloeni pravci razvoja, o emu je skupu izvjee podnio predsjednik Glavnog odbora HBZ-a Bernard M. Luketich.HBZ u svojoj 113. godini uspjenog djelovanja ima 475 odsjeka, a po broju lanova i imovini ubraja se u vee brat-ske organizacije Amerike, ija snaga i danas izbija iz poriva za ouvanjem i razvijanjem hrvatskih kulturnih i du-hovnih posebnosti. Osiguravateljska misija Zajednice nije se oitovala samo u materijalnoj pomoi Hrvatima u SAD-u i Kanadi i tek pridolim sunarodnjacima ve se iskazivala, uz brojne nacionalne, kulturne, sportske i prosvjetne aktivnosti, i u vrlo plodnoj humanitarnoj pomoi ugroenomu ovjeku, kazao je predsjed-nik Luketich.

Glasilo HBZ-a, koje izlazi dulje od stoljea, dvojezini englesko-hrvatski list Zajedniar urednika Johana Cindrica, dolazi u domove vie od 31 000 hrvatskih obitelji u SAD-u i Kanadi putem kojeg je Konvencija bila izvrsno pripremljena.Najvie je izaslanika bilo iz Pennsylvanije koja ima ak 48 odsjeka, zatim Ohia,

Illinoisa i Kalifornije, te iz kanadske provincije Ontario. Zanimljivo je da su u Hrvatskoj do sada zajedniari formirali 6 odsjeka (Zagreb, Ogulin, Koprivnica, Split, Rijeka, upanja), koji su takoer imali svoje izaslanike na Konvenciji u Las Vegasu.

Sva se dananja energija te zajednice usmjerava u omasovljenje lanstva koje se provodi tzv. graditeljskim kampanja-ma, odnosno prodajom ivotnog osigu-ranja. Za stabilan rast Zajednice nuno je prodati do 40 milijuna dolara ivotnog osiguranja godinje. Imovina HBZ-a, prema izvjeu dravne revizije PA, izno-si 280 milijuna dolara za 2006. godinu. Uoava se rast od 5 %, tj. vie od 13 milijuna dolara u odnosu na prethodnu, 2005. godinu. Tijekom prvih 8 mjeseci 2007. u Zajednicu su ulanjena 574 nova lana (lani 1 006) pa se opravdano moe-mo nadati daljnjemu uspjenom razvoju HBZ-a.

Luketich je odbacio kritike o zastar-jelosti fraternalistikog sustava stvorenog u vrijeme rane industrijalizacije Amerike u okrilju velikih doseljenikih zajednica, uglavnom iz Europe. Nitko danas, ili u bliskoj prolosti, ne pristupa frate