U Zagrebu odrana tradicionalna godinja manifestacija: Tjedan hrvatskih manjina

Razgovor s glazbenikom prof. Ivanom Matariem

ISSN

1330

-214

0

Otvoren lektorat hrvatskog jezika u argentinskom Rosariju

MJESENA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKAMONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION

BROJ/NO. 10LISTOPAD/OCTOBER 2008.

STECImistini nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu

2matica listopad/october 2008.

Stigla nam je evo i zaista topla, sun-ana jesen, sa pre-krasnim arenim platom uma i parkova, mirisom pee-nog kestenja po ulicama o kojem sam jednom davno sanjao tamo u dalekoj Au-straliji. Kao da nam priroda eli ublaiti ove nevolje koje stiu u svakodnevnom ivotu od kojih je svakako

najvea ta globalna nancijska kriza koja malenu Hrvatsku i njezin relativno skroman burzovni potencijal i nee pogo-diti tako strano.Barem nas tako uvjeravaju strunjaci, ali nam svakako slui kao moda posljednje upozorenje koliko je vano ivjeti u okviru svojih mogunosti kako u vlasti-tom tako i u dravnom smislu, jer pred nama je zasigurno globalna recesija. Time e se svakako pored mnogih drugih vanih, pa i vruih tema baviti i hrvatski Sabor. U svakom sluaju slijedi teko i odgovorno razdoblje.

Kod nas u Hrvatskoj matici iseljenika radi se punom parom prema zacrtanom planu i programu. Tako je od 6.-10. listopada u Zagrebu, u organizaciji HMI odran tradi-cionalni, 14. tjedan hrvatskih manjina pod visokim pokro-viteljstvom predsjednika RH Stjepana Mesia koji ste mogli dnevno pratiti na naim web stranicama i opirno itati u ovom broju Matice. Na Odjel za nakladnitvo priprema 22. listopada promociju knjige Ugledni hrvatski znanstve-nici u svijetu, IV.dio. Takoer, od 12.-16.studenoga HMI e prezentirati najnoviju nakladniku djelatnost hrvatskog iseljenitva iz svijeta u projektu Hrvatske knjige izvan Hrvatske na Meunarodnome sajmu knjiga Interliber koji se 31. godinu za redom odrava u Zagrebu. Prikazati e se oko 200 novih naslova iz trideset zemalja na desetak jezika. Glavna tema ove godine je Njemaka Croatica, dakle hr-vatski pisci iz iseljenitva koji piu na njemakom jeziku.

U studenome e se odrati i Forum hrvatskih manjina, a u obradi su i upitnici sa nae web stranice na koje ste vi tako marljivo odgovorili, pa ujedno i hvala svima koji su uzeli vremena i truda za to.

Imali smo i niz posjeta naih Hrvata iz svijeta, a pogoto-vo bih izdvojio posjet delegacije hrvatskih uitelja i njihovih australskih kolega iz Victorije na elu sa predsjednicom Udruge gom Katicom Perinac. Njihove dvije posjete i sastanci sa ravnateljicom i voditeljima HMI-a rezultirali su nekim vrlo konkretnim dogovorima, o emu opirnije u iduem broju Matice. Nadam se da e kao i uvijek bogat izbor tema i kvaliteta naih suradnika uljepati vam tre-nutke daleko od Domovine i pribliiti vas onome zbog ega ovu nau Hrvatsku zovemo i uvijek emo je zvati LIJEPA NAA....

Urednik

UVODNIK / EDITOR'S FOREWORD

Atruly warm, sunny, autumn is now upon us, with its stunning multihued mantle of woods and parks, and the scent of baked chestnuts I dreamt of once, long ago, in faraway Austra-lia wafting through the streets. As if nature wants to somehow soften the blows of the troubles creeping into our day-to-day living, of which the greatest is certainly the global nancial crisis, which is, all the same, not likely to hit the small country of Croatia and its relatively modest stock exchange potential overly hard. At least that is the line we are getting from the experts, but it nevertheless certainly serves as possibly the last warning of just how important it is to live within the scope of ones possibilities, both in the personal and in the national sense because ahead of us is certainly a global recession. That is a subject that Croatian Parliament is certain to tackle, along with a bevy of other important and burning issues. In any event, we are all faced with a dicult period, laden with responsibility.

Here at the Croatian Heritage Foundation we are wor-king at full steam towards the charted plan and program. Zagreb was from the 6th to 10th of October host to the CHF-organised traditional 14th Croatian Minorities Week, held under the high patronage of Croatian President Stje-pan Mesi, an event you had the opportunity to follow daily on our Internet site and can read about in detail in this issue of Matica magazine. Our Publishing department is on 22.October presenting a book Distinguished Croatian Scientists in the World, Part IV. The same department will present the most recent publishing activity of Croats troug-hout the world in the CHF project Croatian books outside Croatia at the International book fair Interliber, to be held between 12th and 16th of November in Zagreb. Some 200 new titles from thirty countries in some ten languages will be presented and the theme this year is German Cro-atica, i.e. Croatian writers from abroad who write in Ger-man. November will also see a Croatian Minorities Forum, and we are processing the questionnaires from our Internet site you have so diligently responded to, so our thanks go out to all of you who have set aside the time and eort to do so.

We had a series of visits from our Croatians living abro-ad, among which I would single out the visit of a delegation of Croatian teachers and their Australian colleagues from Victoria, headed by the associations president Mrs. Katica Perinac. Their two visits and meetings with the CHF direc-tor and heads of departments have resulted in some very concrete agreements we will cover in the next issue of Ma-tica magazine. I hope that, as always, the diverse selection of topics and the quality of our contributing writers will bring some warm moments far from the Homeland and bring you closer to why we call and will continue to call Croatia, OUR BEAUTIFUL HOMELAND

The Editor

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA 4 Odran 14. Tjedan hrvatskih manjina10 Reetaraki susret hrvatskih pjesnika iz

dijaspore12 U Puli se predstavilo dvoje likovnih

umjetnika iz iseljenitva18 Hrvati iz Australije Rade ike i Nedjelj-

ko Maruni posjetili HMI20 Izaslanstvo kole stranih jezika austral-

ske drave Viktorije posjetilo HMI20 Fond Ante i Evelyn Mrgudi uruio

ekove stipendistima45 Izlobom u Splitu zavren svehrvatski

projekt Ivan Vueti

DOMOVINA7 Proslavljen Dane neovisnosti22 ibenska kapa dobiva mjesto koje zasluuje24 Katel Novi: Povratnica iz Njemake

Biserka Klein, uspjena poduzetnica29 MVPEI: Uruene stipendije za uenje

hrvatskog jezika33 U povodu izlobe Steci u zagrebakoj

Galeriji Klovievi dvori46 Na vijest o smrti Vice Vukova (1936. 2008.)58 etvrt stoljea s pjesmom Ljubice Kola-

ri-Dumi

SVIJET9 Susret premijera Sanadera s hrvatskim

iseljenicima u New Yorku21 Kradinal Bozani pohodio molike Hrvate30 U brojnim berlinskim parkovima Hrvati

redovito boaju36 Hodoae mladih Hrvata u vicarskoj

Rumeni list40 Proslavljen dan sela u gradianskohr-

vatskom Pinkovcu41 Veliki jubilej blaenog Gracija iz Mula

kod Kotora44 Hrvatska zajednica i radio u Tasmaniji44 Proslava Dalmatinskoga kulturnog

drutva iz Aucklanda53 Argentina: Otvoren lektorat hrvatskog

jezika u Rosariju

Mjesena revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA /Monthly magazine of the

Croatian Heritage Foundation

Godite / Volume LVII Broj / No. 10 /2008.

Ravnateljica HMI / Director CHFDanira Bili

Glavni urednik / Chief EditorNenad Zakarija

Izvrni urednik / Executive Editor Hrvoje Salopek

MarketingIvana Rora

Lektor / Language EditorTomislav Salopek

Urednitvo / Editorial Sta eljka Lei, Vesna Kukavica

Tajnica / SecretarySnjeana Rado

Dizajn i priprema / Layout & DesignKrunoslav Vilek

Tisak / Print: Vjesnik, Zagreb

Fotogra ja na naslovnici: Damir Fabijanovi

MATICA - most hrvatskoga zajednitvaelite li primati MATICU kao dar koji e stizati na Vau kunu adresu? Jedino to trebate uiniti jest poslati nam popunjenu narudbenicu i uplatiti na na raun odgovarajui novani iznos koji pokriva trokove slanja. MATICA e potom svaki mjesec stizati u Va dom. Naruite, itajte i preporuite MATICU Vaoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIINE misije: biti vrsti most izmeu Hrvatske i Hrvata diljem svijeta.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKATrg Stjepana Radia 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / CroatiaTelefon: +385 (0)1 6115-116Telefax: +385 (0)1 6110-933E-mail: matica@matis.hr Web: www.matis.hr

GODINJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION(zranom potom / airmail)SAD / USA 60 USD, Kanada / Canada 65 CAD, Australija / Australia 80 AUD, Novi Zeland / New Zealand 60 USD,Juna Afrika / South Africa 60 USD, Juna Amerika / South America 60 USD(obinom potom / regular mail) Europa / Europe 25 EUR, Hrvatska / Croatia 100 kn

DEVIZNI RAUN BROJ /FOREIGN CURRENCY ACCOUNT:Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273Privredna banka Zagreb, Rakog 6

IRO RAUN ZA UPLATU U KUNAMA /DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT IN KUNA:Acc. No. 2390001-1100021305Hrvatska potanska banka

54 HBZ: Novi fond kolarinske zaklade Stevena J. Pavlia

55 Hrvat iz Njemake Mario Fedoran pretr-ao Jakovljev put

60 Prof. Ivan Matari, glazbenik iz Austrije i predsjednik HKZ-a u vicarskoj

AKTUALNO / ZANIMLJIVO13 In memoriam: Juraj Njavro14 HSK i prijatelji iz Njemake obnavljaju

upu eravac (BiH)25 Sir James Belich, Hrvat iz Novog Zelan-

da, poasni graanin Korule26 Vid Pavii iz ilea u posjetu domovini28 U spomen: Franjo Brki, hrvatski pjesnik

iz vedske37 Odlazak Tomislava Ladana, uglednog

hrvatskog jezikoslovca38 Hrvatsko-kanadski slikar Anton Cetn

izlae u Hrvatskoj42 Ameriki Hrvat George Mateljan

strunjak za zdravu hranu49 Carina: Troarine za povratnike pri

uvozu osobnih vozila50 Margaret Mari Gariota, Amerikanka hr-

vatskog podrijetla u potrazi za korijenima54 MVPEI: Dodjela stipendija studentima58 Gostovanje hrvatsko-kanadske kazaline

skupine Histerioni

STALNE RUBRIKE8 Iseljenike vijesti (www.matis.hr)12, 16, 48 Vijesti HR28 Vijesti BiH32 Kultura: Hrvatska i svijet 40 Manjinske vijesti59 Nove knjige62 Glazba+64 CRORAMA66 portske vijesti

KOLUMNE17 Globalna Hrvatska (Vesna Kukavica)52 Govorimo hrvatski (Sanja Vuli)56 Iz pera biveg gastarbajtera (Emil Cipar)

Ime i prezime / Name and surname

Adresa / Address

Grad / City

Drava / State Pot. broj / Zip Code

Tel. Fax.

E-mail

Datum / Date

4matica listopad/october 2008.

Vitalnosti materinskoga jezika i hrvatskoga kulturnog naslijeaU svom pozdravnom govoru ravnateljica HMI-a Danira Bili istaknula je kako Matica tom manifestacijom eli

pruiti potporu pripadnicima hrvatskih manjina u ouvanju nacionalnog i kulturnog identiteta

Tjedan hrvatskih manjina, 14. po redu, na kojemu je glazbenim, folklornim, knjievnim, kazalinim i drugim programima pred-stavljen dio kulturne i tradicijske batine hrvatskih autohtonih manjina iz Austri-je, Italije, Maarske, Slovake i Srbije, otvoren je u ponedjeljak, 6. listopada, u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) u Zagrebu. HMI i njezin Odsjek za hrvat-ske autohtone manjine tradicionalno svake godine pripremaju tu manifestaciju kako bi kulturna drutva i ansambli, predstavnici najstarije hrvatske dijaspore, predstavili svoj rad.Sveanog otvaranja Tjedna, koji se odr-

avao u Zagrebu od 6. do 9. listopada, nazoili su brojni uzvanici predstavnici Ureda predsjednika, Vlade HR, Hrvat-skog sabora, ministarstava, Grada Zagre-ba, Gradske skuptine i Veleposlanstava Italije, Slovake, Srbije i Maarske te predstavnici hrvatskih manjina.U uvodu sveanog otvaranja Tjedna

nazone je u ime organizatora pozdravila ravnateljica HMI-a Danira Bili. Istaknu-la je kako Matica tom manifestacijom eli pruiti potporu nastojanjima Hrvata u dijaspori u ouvanju nacionalnog i kul-turnog identiteta. Programi na Tjednu svjedoe o zauujuoj vitalnosti mate-rinskoga jezika i hrvatskoga kulturnog naslijea meu pripadnicima autohtonih manjinskih zajednica u europskim ze-mljama, ustvrdila je Bili. Tjedan je u ime pokrovitelja manifestacije predsjed-nika Republike Hrvatske Stjepana Mesia otvorio dr. sc. Vladimir Lonarevi, po-monik savjetnika za pitanja politikog sustava.

IZLOBA O MOLIKIM HRVATIMASkup su zatim pozdravljali predstavnici hrvatskih manjina: iz Austrije mr. Tibor Jugovi, predsjednik Hrvatskog gradianskog kulturnog drutva i Hrvatskog centra u Beu; iz Italije Antonio Sammartino, utemeljitelj i predsjednik Zaklade Agostina Piccoli i poasni konzul RH u pokrajini Molise; iz Maarske Mio Hepp, predsjednik Hrvatske dravne samouprave u Maarskoj; iz Slovake Juraj Cveko, predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza u Slovakoj te iz Srbije Branko Horvat,

ODRAN 14. PO REDU TJEDAN HRVATSKIH MANJINA

Tekst: Urednitvo, Snimke: R. Mavar i . Paro

Ravnateljica HMI-a Danira Bilipozdravlja uzvanike

Sveano otvaranje Tjedna

Izloba Drevni kamen molikih Hrvata

predsjednik Nacionalnog vijea hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.

Glazbeni okvir pozdravnim govorima dali su lanovi Zagrebakog folklornog ansambla dr. Ivana Ivanana koji su prije svakog govora, u narodnim nonjama kraja iz kojeg dolaze govornici, otpjevali po nekoliko pjesama dotine manjine. U sklopu sveanosti otvorena je i multimedijalna izloba Drevni kamen molikih Hrvata autora Antonija Sammartina, postavljena u holu HMI-a.

ANSAMBL BARANJA I KNJIGA DR. JANJE PRODANU dvorani Zvonimir u Zagrebu dvije izvrsne folklorne skupine: Ansambl Baranja iz Peuha, Maarska i njihov domain, Zagrebaki folklorni ansambl dr. Ivana Ivanana odrale su dojmljiv koncert na kojem su se oba ansambla predstavila plesovima i pjesmama iz bogate riznice hrvatske tradicijske kul-ture, izdvojivi za zagrebaku publiku najatraktivnije dijelove svojih koncertnih programa.

Gost iz Peuha, ansambl Baranja, iako ve poznat naoj publici, ponovno je ugodno iznenadio gledatelje izborom plesnih koreograja i glazbe koji se te-

melje na izvornim tradicijama Hrvata koji ive u Maarskoj. Ansambl Baranja, iako trenutano vrlo mladog izvoa-kog sastava, pokazao je na koncertu u dvorani zavidnu razinu plesnog i svira-kog umijea, izuzetnu uvjebanost, te predstavio u svakoj plesnoj koreograji odgovarajue i dobro primijenjene izvor-ne narodne nonje. Hrvati u Maarskoj mogu zaista biti ponosni na ovaj ansambl i nain kako prikazuje njihovo folklorno nasljee.

Program Tjedna nastavljen je u uto-rak, 7. listopada, predstavljanjem knjige dr. sc. Janje Prodan Dijalogom kroz sto-ljea, koje je odrano u dvorani HMI-a. O knjizi su govorili dr. Ernest Bari koji se osvrnuo i na djelatnost Znanstvenog zavoda Hrvata u Maarskoj, Stjepan Blaetin mlai, urednik ovog vrijednog knjievnog uratka, te autorica knjige, Janja Prodan. - Moj poseban interes, emu je posveen znatan dio prostora u knjizi jest pitanje strunog i knjievnog prevoenja, i to iz potrebe naglaavanja njegove vanosti u uzajamnom upozora-vanju knjievnih ostvarenja, istaknula je autorica i na kraju dodala: - Mislim da u ivotu jednog intelektualca, iji je ivotni put usko povezan sa hrvatskom manji-nom, kojoj i sam pripada, nema veeg uspjeha od objavljivanja samostalne knjige, niti veeg priznanja od njezinog predstavljanja u matinoj zemlji, jer je knjiga sastavljena i ureena na obostranu

korist, na vau koji ivite u RH, a takoer i na korist pripadnika hrvatskog naroda izvan granica RH.

KAZALITARCI IZ SUBOTICE I ZBOR IZ BAKOG MONOTORAKazalina predstava Ljubavno pismo u izvedbi Dramskog odjela HKC Bu-njevako kolo iz Subotice nasmijala sve posjetitelje ove predstave. Izvrsnom glumom, kazalini amateri iz Vojvodine, na svom ikavskom dijalektu odigrali su komediju Koste Trifkovia u kojoj za-mjena pisama dovodi do niza kominih scena i dogodovtina.

Nakon kazaline predstave, Hrvati iz Vojvodine ponovo su nastupili pred zagrebakom publikom u crkvi sv. Kata-rine na Gornjem Gradu. Tom prigodom marijanske i druge crkvene pjesme

5matica listopad/october 2008.

Folklorni ansambl Baranja iz Peuha Pjevaki zbor iz Bakog Monotora nastupio je u crkvi sv. Katarine

Predstavljanje knjige dr. Janje Prodan

Glumaka druina iz Subotice

6matica listopad/october 2008.

otpjevao je mjeoviti pjevaki zbor Kulturno umjetnikoga drutva Hrvata Bodrog iz Bakog Monotora. Pjevanja marijanskih pjesama uspjeli su u svom mjestu pretvoriti u tradiciju, tako da ve nekoliko godina odravaju Festival marijanskih pjesama. Vrijedni lanovi Drutva osobito njeguju izvorno okako pjevanje nastojei time ouvati svoju bogatu batinu. Impresivnim narodnim nonjama i skladnim pjevanjem pruili su prisutnoj publici lijep ugoaj kojeg e dugo pamtiti.

GRADIANSKI HRVATI IZ SLOVAKE I AUSTRIJEU etvrtak, 9. listopada u prostorijama HMI predstavljene su dvije knjige Hrva-ta iz slovakog kruga: o zbirci aljivih

crtica iz ivota u Devinskom Novom Selu autora Viliama Pokornyja-Tice (koji iz zdravstvenih razloga nije nazoio pred-stavljanju) vrlo su opirno govorili jezi-koslovci dr. P. Huisza i dr. S. Vuli te po-vjesniar dr. J. Klaka. Pjesmaricu od 138 pjesama koje je od 90-ih godina prolog stoljea brino sakupio Radoslav Janko-vi, predstavljali su takoer dr. P. Huisza, a sa strunog stanovita muzikologinja dr. Z. Weber. U glazbenom dijelu pro-grama gostovao je Muki pjevaki zbor iz Hrvatskog Jandrofa, te zorno doarao ouvanje hrvatske batine u Slovakoj.U petak, 10. listopada odran je u Hr-vatskom glazbenom zavodu u Zagrebu koncert Tamburakog orkestra i zbora iz Pinkovca, gradianskohrvatskog sela iz Austrije. Ovim koncertom pod nazivom Zajedniki korijeni zavren je 14. Po redu Tjedan hrvatskih manjina.

Na samom poetku koncerta u Hr-vatskom glazbenom zavodu Pinkovac i njegove vrijedne stanovnike u svojoj uvodnoj rijei predstavio je naelnik opine Leo Radakovi. Proitane su i tri pjesme iz zbirke Pjesme na dvi jeziki poznatog gradianskog pjesnika i eseji-sta Antona Leopolda.

Koncert Tamburakog orkestra i zbora iz Pinkovca zapoeo je duhovnom skladbom nepoznatoga autora Dobri

kralju mira. Naizmjeninim muzicira-njem zbora i orkestra, te u zajedniki izvedenim skladbama upoznali smo cijeli niz lijepih starinskih pjesama jaki - iz Pinkovca. No, sluatelji su mogli takoer uivati i u drugim, vrlo skladno odsvira-nim i otpjevanim skladbama, kojima su ovi vrijedni umjetnici amateri pokazali bogatstvo svog glazbenog repertoara i nesumnjivu kvalitetu izvoenja pod rav-nanjem maestra Vladimira inceka. Q

ENG The 14th Croatian Minorities Week, fea-turing the cultural and traditional heritage of the indigenous Croatian minorities living in Austria, Italy, Hungary, Slovakia and Serbia through song, folklore, literature, the theatre and other programs, was held in Zagreb from the 6th to 10th of October.

Predstavljanje knjige Viliama PokornyjaMuki pjevaki zbor iz Hrvatskog Jandrofa

TOP - Tamburaki orkestar i pjevaki zbor iz Pinkovca

Hrvatsku smo stvarali zakonima, ali i ivotima

Obraajui se nazonima, predsjednik Sabora Luka Bebi podsjetio je na povijesne saborske odluke od 8. listopada 1991., kada je Hrvatska prekinula dravno-pravne veze s tadanjom Jugoslavijom i postala neovisna drava

Dan neovisnosti proslav-ljen je u utorak 7. listopa-da sveanom sjednicom Hrvatskog sabora, na ko-joj su uz zastupnike bili i premijer Ivo Sanader, predstojnik Ureda predsjednika Republike Amir Muharemi, dio ministara te elnici sudbene vlasti, vojske i vjerskih zajednica, kao i pred-stavnici diplomatskog zbora s doajenom, apostolskim nuncijem Mariom Rober-tom Cassarijem na elu. Obraajui se nazonima, predsjednik Sabora Luka Bebi podsjetio je na povijesne saborske odluke od 8. listopada 1991., kada je Hrvatska prekinula dravnopravne veze s tadanjom Jugoslavijom i postala neovi-sna drava.Ta odluka zauvijek e ostati u sjeanju hrvatskog naroda jer od tada biljeimo povijesni hod Hrvatske kao slobodne i samostalne drave. Time je ostvarena stoljetna tenja hrvatskog naroda da ivi u samostalnoj i neovisnoj dravi, rekao je Bebi. Istaknuo je da je odluci Sabora otprije 17 godina prethodila plebisci-tarno izraena volja hrvatskog naroda i graana u travnju iste godine o hrvatskoj samostalnosti.Hrvatsku smo stvarali zakonima, ali i ivotima. U ratu koji nam je bio namet-nut ljudi su dali svoju mladost, zdravlje i ivote, a njihova ostavtina naa je slobo-da, naglasio je Bebi podsjetivi da bez Domovinskog rata ne bi bilo ni hrvatske drave. Pritom je istaknuo i znaenje prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tumana, kojeg su dan prije prije progla-enja neovisnosti elnici agresorske JNA odluili ubiti naredivi bombardiranje Banskih dvora.Bebi je rekao da mlada hrvatska demo-

kracija ulazi u punoljetnost i ustvrdio da se Hrvatska danas razvija kao moderna europska zemlja. Pritom je podsjetio na poteze koje Vlada ini na svim po-drujima sukladno svojemu programu, posebno u gospodarstvu i izgradnji in-frastrukture te pristupu Hrvatske EU. Po njegovim rijeima, upravo je Sabor danas glavna spona hrvatskih graana i europ-skih institucija.Sabor je dosad s europskim pravnim steevinama uskladio 95 zakona, trenu-tano je u proceduri deset zakona, a do

kraja godine uskladit emo jo petnaest, poruio je Bebi. Istaknuo je da e Sabor uiniti maksimalan napor da uskla-ivanje u najintenzivnijem razdoblju procesa pridruivanja Uniji tee prema zacrtanome planu, pri emu e se vei naglasak dati i na praenje implementa-cije donesenih zakona. Posebno vanim spomenuo je jedinstveno stajalite svih parlamentarnih stranaka u provedbi nacionalnog programa za pridruivanje Hrvatske EU.Euroatlanske integracije potvrda su da smo prije 17 godina krenuli pravim pu-tem i time zaokruili strategiju stvaranja drave, zakljuio je Bebi. Q

ENG Independence Day was celebrated on Tuesday, 7 October, with a special session of Croatian Parliament. Prime Minister Ivo Sanad-er, Amir Muharemi, Chief of Staff to the Presi-dent of the Republic, ministers and the heads of the judiciary, military and religious commu-nities, and representatives of the diplomatic corps joined MPs at the special session.

Napisao: Marijan Lipovac (Vjesnik) Snimke: HINA

DAN NEOVISNOSTI

7matica listopad/october 2008.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi na sveanosti u Velikoj vijenici

Sveana sjednica Hrvatskog sabora

8matica listopad/october 2008.

Iseljenike vijesti

IZLOBA U BRAZILIJIBRAZIL - U Nacionalnom muzeju u Braziliji sveano je otvo-rena izloba Hrvatski suvremeni crte. Otvorenju je prisu-stvovalo oko 250 uzvanika, meu kojima su uz predstav-nike diplomatskog tijela, lokalne vlade, hrvatske zajednice u Braziliji bili i mnogi kulturni djelatnici ne samo iz Brazila nego i iz cijeloga svijeta jer je Nacionalni muzej ovog tjedna ugostio dva velika kulturna dogaaja meunarodni festi-val kazalita i bijenale poezije. Otvaranje izlobe popratili su i mnogi lokalni mediji, to e dodatno pridonijeti pribli-avanju hrvatske umjetnosti Brazilu i potaknuti neke nove suradnje.

NJEMAKOHRVATSKA VEER POEZIJENJEMAKA - Njemako-hrvatska veer poezije u organizaciji izaslanice za strance grada Ha-ttersheima Bosiljke Dreher i Literarnoga kruga pri Kulturnom forumu Hatersheima odrana je 18. rujna u punoj Gradskoj knjinici u Hattershe-imu na Majni u sklopu Meukulturnoga tjedna. Nastupio je hrvatski pjesnik dr. Adolf Polegubi, glavni urednik mjesenika iva zajednica. Po-legubieve pjesme na hrvatskom jeziku itao je sam autor, a u njemakom prijevodu prof. dr. Ludwig Bhm. Veer poezije bila je popraena fotograjama dr. Polegubia. Valja podsjetiti kako je to prvi nastup pjesnika Polegubia pred njemakom publikom.

KRIZMA U NICIFRANCUSKA - Varadinski bi-skup msgr. Josip Mrzljak po-sjetio je Hrvate na junoj oba-li Francuske od 12. do 14. rujna ove godine na poziv voditelja Hrvatske katolike misije u Nici vl. Stjepana ukmana. U ne-djelju se u predivno okienoj kapelici Don Bosko u Nici oku-pio vjerni Boji hrvatski iselje-ni puk na svetu misu. Crkva je bila ispunjena do posljednjega mjesta. Biskup Mrzljak je predvodio svetu misu u koncelebraciji generalnog vikara Nice msgr. Terrancle. Uz biskupa su jo bili voditelj Misije vl. Stjepan ukman i njegov brat Josip, upnik u Zlataru. Biskup je podijelio sakrament sv. krizme osmerima mladim Hr-vatima: etirima mladiima i etirima djevojkama.

DELEGACIJA SPLITSKODALMATINSKE UPANIJE UKANADIKANADA - U organizaciji VRH-a u Ottawi upan Splitsko-dalmatinske upanije Ante Sanader s lanovima izaslanstva boravio je u Kanadi od 7. do 14. rujna. Prvog dana posjeta Halifaxu upan i lanovi izaslanstva susreli su se s Hrvatima Nove kot-ske. Posjet Kanadi nastavljen je u To-rontu upoznavanjem s institucijama, poslovnim udrugama te organizaci-jama hrvatskih iseljenika u Ontariju. Izaslanstvo je odralo sastanak i s predsjednikom Kanadsko-hrvatske gospodarske komore Johnom Ma-rionom. Izaslanstvo je posjetilo i prostorije Hrvatskog nogometnog kluba Croatia iz Toronta. U prosto-rijama Sveuilita u Torontu odran je i sastanak s lanovima AMCA-e, tj. bivim studentima hrvatskih sveui-lita, a zadnjeg dana posjeta lanovi izaslanstva susreli su se s Hrvatima Toronta, predstavnicima hrvatskih udruga Hrvatski fond Slavonija, HBZ-a, ogranak Ontario, HDZ-a i Udruge oistimo Hrvatsku od mina.

DAN ILEA U SPLITUSPLIT - U Splitu je 21. rujna sveano proslavljen Dan neovisnosti ilea u organizaciji Osnovne kole Bol, Veleposlanstva Republike ilea u Zagrebu i splitske podrunice HMI-a. U dvorani Gradskog kazalita lutaka uenici splitske Osnovne kole Bol ple-sali su ileanske narodne plesove i pjevali njihove pjesme. Nekoliko njih, naime, roe-no je u ileanskom Punta Arenasu. lanovi KUD-a Jedinstvo otplesali su Splitski ples i kolo iz opere Ero s onoga svijeta, a enska klapa Marjanke otpjevala je nekoliko pjesama. U proslavi je sudjelovala turistika grupa od 24 ileanca hrvatskog podri-jetla na putovanju po naoj zemlji. Pridruili su se plesom i pjesmom, a prednjaio je poasni hrvatski konzul iz Punta Arenasa Rudi Mija koji se obratio prisutnima i prigodnom rijeju.

NOGOMETNI TURNIR U RIMUITALIJA - Posebnim zalaganjem Ve-sne Pili, koja ivi u Rimu, mali nogo-metai kluba Dalmatinac-Hajduk, ve nekoliko godina gostuju na tur-niru, koji organizira kola nogometa Francisco Totti. Ove su godine nastu-pili sportai roeni 1995. i 1997. go-dine. Velika feta djejeg nogometa organizirana je u sportskom centru Longarina, 26. i 27. rujna ove godi-ne. Obje splitske momadi osvojile su prvo mjesto, na ponos Hrvatske i organizatora, koji su dokaz da su nai ljudi izvan Hrvatske najbolji velepo-slanici svoje zemlje i da nesebinim zalaganjem ine sve da poveu svoju novu domovinu i domovinu svojih predaka.

Srdaan susret s predstavnicima hrvatske zajednice

Premijer je okupljenima govorio o aktualnim zbivanjima, o proliranju Hrvatske u meunarodnoj zajednici, ulasku u NATO i o zavretku pregovora s Europskom unijom u 2009. godini

Posljednjeg dana boravka u New Yorku, gdje je sudjelo-vao na 63. godinjem zasje-danju Ope skuptine UN-a, hrvatski premijer Ivo Sana-der imao je 28. rujna vrlo srdaan susret s predstavnicima hrvatske zajednice, odran u Stalnoj misiji RH pri UN-u. Na sastanku s hrvatskim premijerom su-djelovalo je oko 50 uglednih pripadnika hrvatske zajednice koji ive i rade u New Yorku, veinom vlasnika privatnih tvrt-ki i javnih djelatnika. Treem sastanku hrvatske zajednice u New Yorku s premi-jerom Sanaderom nazoili su i sveenici iz Hrvatske katolike misije sv. irila i Metoda, koja ove godine obiljeava 95. obljetnicu postojanja.

Premijer Sanader govorio je oku-pljenim amerikim Hrvatima o aktual-nim zbivanjima u zemlji, o proliranju Hrvatske u meunarodnoj zajednici, ulasku u NATO i o zavretku pregovora

ralnih susreta sa svjetskim dravnicima. Pritom je naglasio da se Hrvatska prije samo 18 godina borila za svoju samostal-nost i neovisnost, a danas je ona ugledna lanica svjetske vlade, odnosno Vijea sigurnosti UN-a. Na tom su putu velik doprinos dali pripadnici hrvatske dijas-pore, i u SAD-u, i diljem svijeta.

Premijer Sanader iseljenim je Hrvati-ma govorio i o zakonodavnim i struktur-nim prilagodbama u procesu hrvatskog pristupanja EU, o gospodarskom razvoju zemlje, rastu stranih ulaganja, izgradnji prometne i energetske infrastrukture, brizi o energetskoj sigurnosti i o drugim pitanjima. Q

ENG Croatian Prime Minister Ivo Sanader had a very cordial meeting, staged at Croatias permanent mission to the UN in New York, with representatives of the Croatian community. The meeting was held on 28 September, the last day of the PMs visit to New York, where he participated in the 63rd annual session of the UN General Assembly. At the meeting with the Croatian PM were some 50 prominent mem-bers of the Croatian community who live and work in New York, most owners of private com-panies and public ofcials. Also present at this, the third meeting of the Croatian community in New York with Prime Minister Sanader, were priests from the Croatian Catholic mission of SS. Cyril and Methodius, this year marking its 95th anniversary.

Tekst: HINA, Snimke: Vlada HR

PREDSJEDNIK VLADE DR. IVO SANADER U NEW YORKU

9matica listopad/october 2008.

Vana uloga u promociji Hrvatske

Nakon to su u ratnim godinama hu-manitarno i na druge naine poma-gali u stasanju tada mlade hrvatske drave, danas iseljeni Hrvati imaju veliku ulogu u promicanju hrvatskog imena i hrvatskih mogunosti diljem svijeta, naglasio je Sanader na su-sretu s amerikim Hrvatima u New Yorku. Posebno je istaknuo izniman doprinos amerikih Hrvata kao mo-sta suradnje, za uzlet ameriko-hr-vatskih odnosa do dananje razine istinskoga prijateljstva i partnerstva. Kao dokaze tog partnerstva izdvojio je povijesni posjet predsjednika Ge-orgea W. Busha Hrvatskoj u travnju ove godine te ovotjednu ratikaciju pristupnog protokola za lanstvo Hr-vatske u NATO-u u Senatu.

Premijer Ivo Sanader s amerikim Hrvatima u Stalnoj misiji RH pri UN-u

s Europskom unijom u iduoj godini te o svojim aktivnostima na zasjedanju Ope skuptine UN-a i o dvadesetak bilate-

Predstavnici hrvatske zajednice na sastanku s premijerom

10matica listopad/october 2008.

Diljem svijeta uvaju hrvatski jezik i kulturni identitet

Divim se ljudima iz Reetara koji nas ve 11 godina povezuju s domovinom. Reetari su za nas postali mamac koji nas je uspio povezati s domovinom, kae Marija Kosovi-Maki koja je dola iz daleke Australije

Na jedinstvenoj pjesnikoj manifestaciji, 11. reeta-rakim susretima pjesni-ka iz dijaspore okupilo se od 26. do 28. rujna u Reetarima nadomak Novoj Gradiki, uz pjesnike iz Slavonije i Baranje, pedesetak pjesnika iz europskih zemalja, Australije, Amerike i Kanade. Iako je prepoznata

kao jedna od najznaajnijih pjesnikih manifestacija u Hrvatskoj, ova je vie od pjesnikoga druenja. Spona je s Hrvati-ma iz svijeta koji piu na hrvatskom jezi-ku i odravaju kontinuitet s domovinom u borbi protiv asimilacije. Iskustva iz Reetara prenose u svoju matinu sredi-nu u kojoj hrvatski jezik ivi na margini, osuen na klubove, usko prijateljsko dru-enje i obitelj. Otuda i velike zahvale svih sudionika Knjievno-likovnom drutvu

Reetari i njegovu predsjedniku Ivanu de Villi, koji ih okupljaju i organiziraju su-srete, te Hrvatskoj matici iseljenika koja im godinama daje potporu. Ove su godi-ne susreti odrani pod pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor.

DOMOLJUBNI POTHVAT IZ MALIHREETARA

Divim se ljudima iz Reetara koji nas ve 11 godina povezuju s domovi-

ODRANI 11. REETARAKI SUSRET HRVATSKIH PJESNIKA IZ ISELJENITA

Napisao i snimio: Franjo Samardi

Pedesetak pjesnika iz europskih zemalja, Australije, Amerike i Kanade okupilo se na 11. Reetarakim

susretima pjesnika od 26. do 28. rujna u Reetarima

nom. Reetari su za nas postali mamac u koji ne dolazimo samo proitati svoje stihove. Radosna sam kada doem i vidim da moja domovina ide naprijed kao i Reetari koji su nas uspjeli povezati s domovinom. Kod nas u Australiji hr-vatska se rije jako cijeni i mi se trudimo ostati ono to jesmo, okupljamo mlade i na svaki nain nastojimo odrati svoj hrvatski jezik kae Marija Kosovi-Ma-ki, koja je po drugi put dola iz Sidneya i daleke Australije.

Iz June Afrike i Johannesburga do-ao je Petar Frano Bai, Hrvat poznat po suradnji s glasovitim kirurgom dr. Cri-som Barnardom i po izumu pomonoga sranog aparata koji je i danas u upotrebi u SAD-u. - Iako sam doao sa strepnjom, zahvalan sam Hrvatskoj matici iseljenika

11matica listopad/october 2008.

Sudionici 11. reetarakih susreta pjesnika iz iseljenitva

Lujo Medvidovi, knjievnik, lan Drutva knjievnika Hrvatske Antun Kuljevan, generalni tajnik Zajednice Hrvata u Makedoniji, SkopljeDiana Maala-Perkovi, izaslanica Hrvatske matice iseljenika Hrvatske, ZagrebIvan Sliuri, knjievnik i izbornik pjesama za ZbornikAnton Kika, Toronto, KanadaIvanka Kuzmanovi, Milwaukee, SADDesanka Matijevi i Miroslav Sindik, pjesnici iz Boke kotorske, Crna GoraPetar Frane Bai, Cape Town, JARMato Nedi, Ljerka Miki, Mira ubai, Ivanka Nadarevi iz Oraja i Anto Kovae-vi iz Usore, BiHAntun Kova iz Sombora, Ivan Andrai i Rua Silaev iz Sonte, Mila Markovpa-novi iz Srijemske Mitrovice i Marija Lovri iz Novog Sada, SrbijaMarija i Alfred Matijaevi te Anna Wgener iz Berlina, NjemakaVinja Petranovi iz Vancouvera, KanadaNikola Bujukliev, iz tipa, MakedonijaMarija Kosovi Maki i Marija osi, Sidney, AustralijaVesna PertiTerzi iz RovinjaZlata Dasovi iz OsijekaPredstavnici knjievnih drutava iz Zagreba, Splita, Osijeka, Nove Gradike, Naica, ur-enovca, Valpova, Ferianaca, Donjeg Miholjca, Sl. amca, Sl. Broda i Reetara.

Ivan De Villa i Antun Kika iz Toronta

XI Zbornik pjesama promovirali su Stjepan Blaetin i Ivan Sliuri..

pred brojnom publikom u dvorani Knjievno-likovnog drutva Reetari

od onih koje mi imamo u Americi i Kanadi. Sretni smo to smo u domovini i vidimo da se njeguje hrvatska batina, vidimo da se naa domovina razvija i da se djeca odgajaju u hrvatskome duhu. Kada sam se susrela s djecom u osnovnoj koli, srce mi je zaigralo od ushienosti i radosti jer nee prolaziti ono to su pro-lazili hrvatski iseljenici - kazala je Ivanka MaduniKuzmanovi.

UZ RUB VREMENA Nas u Hrvatskoj matici iselje-

nika presretnim ini inicijativa jedne male lokalne zajednice koja na ovakav nain njeguje suradnju s Hrvatima koji ive izvan domovine. U Reetarima je senzibilizirana svijest o tome da dio hrvatskoga naroda ivi izvan domovine, da ih nije mali broj i da ive po cijelome svijetu. Potvreno je to i na ovim susreti-ma jer se poveao broj sudionika, a doli su pjesnici ak iz June Afrike, Amerike i Kanade, a ne samo iz Europe. Nama, kao suorganizatorima, drago je da su svi oni zadovoljni i da na ovoj nain njeguju dio hrvatske kulture kazala je Diana Maala-Perkovi u ime Hrvatske matice iseljenika.

Uz zbirku pjesama Uz rub vremena, u kojoj je zastupljeno 126 pjesnika iz ovogodinjeg natjeaja, profesori Ivan Sliuri i Stjepan Blaetin, koji su uz prof. uru Vidmarovia obavili odabir pjesa-ma, promovirali su i Zbornik najboljih pjesama s dosadanjih susreta Ogrlica za jutro i samou u kojem su objavljene najbolje pjesme s dosadanjih susreta. Q

ENG Some fty poets from European coun-tries, Australia, the USA and Canada, joined by their colleagues hailing from Croatias Sla-vonia region, gathered in Reetari near Nova Gradika on the 25th and 26th of September for a unique poetry event, the 11th Reetari Meetings of Diaspora Poets.

jer sam sada oduevljen - kazao je gospo-din Bai, govorei na prijmu kod Zlatka Age, predsjednika Opinskog vijea Reetara, o hrvatskoj zajednici u Junoj Africi.

Antun Kika iz Toronta, Hrvat po-znat u iseljenitvu i domovini po domo-ljublju, organiziranju i okupljanju Hrvata u Kanadi, posebno za vrijeme Domovin-skog rata, prvi put je u Reetarima i kani opet doi, kao i Ivanka Maduni-Kuzma-novi koja je dola iz Amerike.

Zadivljen sam kao sudionik ovoga hvalevrijednog pothvata koji organizira jedna mala lokalna zajednica i okuplja nas Hrvate iz dijaspore kazao je Antun Kika i KLD-u Reetari za organiziranje buduih susreta darivao 5.000 dolara.

Ovi su susreti mnogo znaajniji

12matica listopad/october 2008.

Gustini poaen kupnjom slikeNedavno je u Istri, uz pomo podru-nice HMI-a iz Pule, predstavljeno dvoje likovnih umjetnika hrvatskog po-drijetla, Karen Oremu iz Kanade i Igor Gustini iz Italije. Osim izlobama, to se dvoje umjetnika predstavilo i strunim predavanjima na likovnom simpoziju u Medulinu, kao i u susretu sa studentima i uenicima nekih srednjih kola. Dok je Karen Oremu prvi put u Puli, za akademskog slikara iz Vicenze Igora Gu-stinija moglo bi se rei da se ve udoma-io u Istri, jer je svojom viegodinjom nazonou u Istri, stekao pravo na lanstvo u Hrvatskome drutvu likovnih umjetnika Istre. Naravno, to ga ne ogra-niava, te on esto gostuje u Zagrebu i u gradovima diljem Hrvatske. Tako je u srpnju imao izlobu u Gradskom muze-ju u Vinkovcima.U kolovozu je sudjelovao na meuna-rodnoj likovnoj koloniji u Supetru na Brau, zajedno s jo jednim poznatim likovnim umjetnikom iz iseljenitva, An-

PULA: PREDSTAVILO SE DVOJE LIKOVNIH UMJETNIKA IZ ISELJENITVA

Ministar Boo Bikupi i Igor Gustini s otkupljenom slikom na otvorenju izlobe

VIJESTI HR

tunom Cetinom. U isto vrijeme, tamo se odravala i ljetna likovna radionica Djejeg doma sv. Ane iz Vinkovaca. Bitno je napomenuti da je sve rezulti-ralo meunarodnom izlobom u galeriji Capra u crkvici sv. Martina u Supetru na otoku Brau, 19. kolovoza. Suorgani-zatori su likovne kolonije akademski Sli-kar Stjepan Jozi iz Vinkovaca, ravnatelj Gradskog muzeja iz Vinkovaca, i vinko-vaki gradonaelnik Mladen Karli. Izlobu je posjetio i ministar kulture Boo Bikupi sa suprugom, koji je s izlobe otkupio upravo sliku Igora Gu-stinija, ime se autor osjea osobito po-aen. Sav novac otkupljenih slika s izlobe na-mijenjen je kao donacija za Djeji dom sv. Ane u Vinkovcima, dok e ostale slike obogatiti likovni fundus Gradskog Muzeja u Vinkovcima. K tomu, Igor Gu-stini je tijekom rujna sudjelovao u pro-jektu Labin Art Express i na Likovnom simpoziju u Medulinu. (Ana Bedrina)

DUBROVNIK MEUNAJVANIJIM KONGRESNIM GRADOVIMADUBROVNIK - Kad je o produetku turistike sezone rije, novouree-

ni i otvoreni hoteli, kao to su Libertas Rixos ili Excelsior, vratili su Dubrovnik na vodee mjesto u kongresnom turiz-mu za koji istraivanja pokazuju da je ekonomski u porastu. Dubrovnik je, nai-me, grad s najvie organiziranih kongre-sa i seminara u Hrvatskoj, iji sudionici i organizatori dolaze uglavnom iz europ-skih zemalja te se tako grad svrstava u red najpoznatijih kongresnih centara Europe. Tako e se i tijekom rujna te li-stopada i prve polovice studenoga u Dubrovniku odrati pedesetak raznih meunarodnih skupova i incentiva za-hvaljujui kojima dobar dio hotela nee zatvoriti vrata, zbog ega i hoteli i grad i za dio godine koji je pred nama najav-ljuju izvrsne turistike rezultate.

OKRUPNJAVA SE STOTINJAK ZEMLJITA UZADARSKOJ UPANIJIZADAR - Pilot-projekt Okrup-njavanje poljoprivrednog zemljita u Hrvatskoj provo-di se u osam upanija na te-melju ugovora izmeu nae i vlade Kraljevine vedske. Dijelom se nancira sred-stvima iz vedske darovnice od 13 milijuna kuna, zatim iz dravnoga prorauna i iz prorauna jedinica lokalne samouprave na ijim se podrujima nalaze pilot-lokacije.Nedavno je zadarski doupan ani Bunja u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i rural-nog razvoja potpisao ugovor o suradnji na provedbi faze projekta u Zadarskoj upaniji s ministrom poljoprivrede Boidarom Pankretiem. Prvi cilj okrupnjavanja zemljita jest koritenje neobraenom zemljom.

POTPUNA ZABRANA PUENJA OD TRAVNJA IDUE GODINEZAGREB - Do kraja oujka ili travnja 2009. u Hrvatskoj e u potpunosti biti zabranjeno puenje u javnim prostorima. Vlada RH podrala je zakon o ograniavanju upotrebe duhanskih proizvoda, a oekuje se da e ga uskoro podrati i Sabor. Zakonom e se zabraniti puenje u svim zatvorenim javnim prostorima, odgojnim, obrazovnim, zdravstvenim i socijalnim ustanovama te u radnim prostorima. U ugostiteljskim e objektima puenje biti doputeno samo na otvorenim terasama, a u restoranima e se morati osigurati posebna prostorija za puenje te, osim toga to e morati biti odvo-jena, u njoj se nee posluivati hrana i pie. Poslodavci mogu, ali ne moraju osigurati prostor za puae, a ako ga osiguraju, morati e udovoljavati odreenim standardima.

PREMINUO DR. JURAJ NJAVRO, LEGENDARNI KIRURG VUKOVARSKE BOLNICE

13matica listopad/october 2008.

Nesebino darivanje i u najteim trenucima

Teko je rei koliko je u ratu znaio za Vukovar. Vie od 4 000 ljudi prolo je kroz vukovarsku bolnicu. Sukladno lijenikoj etici i humanim naelima, Njavro je pruao medicinsku pomo svima, rekao je na komemoraciji dr. Sanader

Uponedjeljak 15. rujna u Zagrebu je nakon duge bolesti preminuo dr. Juraj Njavro, legendarni kirurg vukovarske bolnice u vrijeme srbijanske agresije na Hrvatsku, zatoenik srpskih koncentracijskih lo-gora, bivi ministar zdravstva i ministar hrvatskih branitelja, HDZ-ov saborski zastupnik, predsjednik Udruge hrvatskih lijenika-dragovoljaca 1990.-1991. i lan Upravnog odbora Hrvatskog drutva logoraa srpskih koncentracijskih logora.Juraj Njavro roen je 2. srpnja 1938. u Cerovnici, a Medicinski fakultet zavrio je u Zagrebu.

Vijest o smrti Jurja Njavre bolno je odjeknula Vukovarom, a posebno je bila pogoena Vesna Bosanac, ravnateljica Ope bolnice Vukovar. Pamtim ga kao izuzetnog lijenika, ovjeka i hu-manista. Bio je olienje svega dobroga, kako prije rata, tako i u vrijeme i nakon Domovinskog rata. Upoznala sam ga 1974. Godine, kada sam dola raditi u vukovarsku bolnicu, gdje je dr. Njavro bio specijalizant te od tada traje nae prijateljstvo dodatno produbljeno za agresije na Vukovar, kada je bolnica bila izloena stalnim napadima, a radilo se u nemoguim uvjetima, prisjetila se Vesna Bosanac. Dodala je da je Njavro u vrije-me rata bio kirurg u vukovarskoj bolnici, ali i zapovjednik Ratnog saniteta za bivu opinu Vukovar. Nakon okupacije Vu-kovara, Njavro je kao logora u logorima u Srijemskoj Mitrovici i Vojnom zatvoru u Beogradu bio od 20. studenoga do 13. prosinca 1991.

O liku i djelu preminulog Njavre svjedoio je i Danijel Rehak, predsjed-nik Hrvatskog drutva logoraa srpskih koncentracijskih logora. Strano me je

Pripremio: Zlatko Tkalec

pogodila vijest da je dr. Njavro podlegao bolesti i napustio nas. Uinio je za nas izuzetno mnogo i u ratu i u miru, kada se toliko zalagao za logorae i sve branitelje uope. Takvi ljudi i njihovo djelo trebaju ostati trajno upisani u sjeanje cijeloga hrvatskog naroda i biti mu vodilja, rekao je Rehak.

Komemoracijom u Muzeju Mimara HDZ se oprostio od dr. Jurja Njavre. Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader pod-sjetio je da je Njavro bio istaknuti lan stranke od njezina osnutka, kada se ukljuio u ostvarenje temeljnog cilja HDZ-a, stvaranje samostalne i suverene hrvatske drave. Posebno je istaknuo Njavrine zasluge kao kirurga u bolnici u Vukovaru tijekom srpske opsade toga grada, kada je bio i zapovjednik ratnog saniteta. Teko je rei koliko je u ratu znaio za Vukovar. Vie od 4 000 ljudi prolo je kroz vukovarsku bolnicu. Sukladno lijenikoj etici i humanim naelima, Njavro je pruao medicinsku pomo svima. Znao je pruiti utjehu najblii-ma, a svoje znanje i ljubav nesebino je poklanjao. Nedostajat e nam njegova dobrota, njegov pogled i osmijeh koji ga nije naputao ni u najteim trenucima. Njegovom smru izgubili smo mnogo, ali smo ponosni to smo ga imali u svojim redovima, kazao je Sanader. Istaknuo je i njegovo djelovanje u vladi i u Saboru, u koji je bio biran etiri puta. Spomenuo je Njavrino zalaganje za ou-vanje uspomene na vukovarsku rtvu, kako se ona ne bi zaboravila i ponovila. O opsadi Vukovara i zarobljenitvu nakon njegova pada Njavro je napisao knjigu Glava dolje, ruke na lea, iz koje je odlomak proitala zamjenica predsjedni-ka HDZ-a Jadranka Kosor.

Dr. Juraj Njavro pokopan je 18. rujna na zagrebakom groblju Mirogoju uz

najvie dravne i vojne poasni. Dr. Nja-vru ispratili su brojni tovatelji, prijatelji i suborci, elnici udruga iz Domovinskog rata, kao i visoka dravna izaslanstva te izaslanstva HDZ-a. Q

ENGDr. Juraj Njavro, legendary Vukovar Hos-pital surgeon during the Serbian aggression against Croatia, passed away in Zagreb after an extended illness. A prisoner in Serbian con-centration camps, he went on to serve in the government as minister of health and minister of veterans affairs.

Dr. Juraj Njavro (1938.-2008.)

14matica listopad/october 2008.

Vrijedan humanitarni projektIzgradnja Centra za susrete mladih u eravcu zapoela je nakon to se uvidjelo da e proces povratka stanovnitva

i osiguranja osnovnih uvjeta za ivot biti prilino dugotrajan. Centar osigurava uvjete za boravak pripadnika Maltekog reda, katolike i druge mladei, koji e dobrovoljnim radom i materijalnim sredstvima pomagati obnovu

Od samog poetka agre-sije na Hrvatsku i BiH godine 1991. jedan od voditelja Maltekog reda u Njemakoj, katoliki sveenik Jrgen Wiechert, u suradnji s Hrvatskim svjetskim kongresom Njemake, organizirao je brojne akcije skupljanja materijalne i novane pomoi unesreenim i prognanim rtvama agre-sije. Godine 2003. organizira pripadnike svog, Maltekog reda i Katoliku mlade iz Njemake, te zapoinje s projektom izgradnje Centra za susrete mladih u eravcu, u koji su do sada uloili oko 50 000 eura i mnogo sati dragovoljnog rada.

Tijekom svojih dolazaka u eravac pripadnici Maltekog reda popularni

maltezeri, i Hrvatski svjetski kongres informirali su se o opim ivotnim uvje-tima stanovnika povratnika, te nesebino nancijski, materijalno i dragovoljnim radom pridonosili poboljanju uvjeta ivota i obnovi sruenih domova. Imajui u vidu stanje na terenu, dovozili su sa sobom stvari prijeko potrebne za sam poetak naseljavanja povratnika, kupo-vali i darivali stoku i sl.

CENTAR ZA SUSRETE MLADIHIzgradnja Centra za susrete mladih u eravcu zapoela je nakon to se uvidje-lo da e proces povratka stanovnitva i osiguranja osnovnih uvjeta za ivot biti prilino dugotrajan. Putem toga centra osiguravaju se uvjeti za dolazak i boravak pripadnika Maltekog reda, katolike i druge mladei, koji e dobrovoljnim

radom i materijalnim sredstvima nasta-viti provoditi ovaj vrijedni humanitarni projekt. U tu svrhu izgraeni su potrebni objekti, koji osiguravaju 20 leaja za boravak maltezera i mladei. Dodatnim atorom kapacitet leaja moe se poveati na 40. Planirani su dolasci raznih grupa mladih posjetitelja u ljetnim mjesecima na 7-10 dana, tako da bi u dva mjeseca ukupan broj posjetitelja mogao biti 120-240.

Njemaka bi mlade aktivno poma-gala upniku pri ureenju upnog doma, okolia, upnog groblja, u izgradnji manjih objekata, ureenju vonjaka i drugih povrina. Uz humanitarni rad, svi posjetitelji mogu se koristiti slobodnim vremenom prema elji, odlaziti u posjet drugim upama i upoznavati okolicu. Na raspolaganju su i razgledanje samo-

HRVATSKI SVJETSKI KONGRES I PRIJATELJI IZ NJEMAKE OBNAVLJAJU UPU ERAVAC BIH

Napisao: Franjo Pavi

lanovi HSK s njemakim maltezerima pred upnim domom u eravcu

stana Plehan, znamenitosti Slavonskog Broda, prouavanje povijesti Hrvata i nae kulture, veernja druenja uz logor-sku vatru, glazba, sport, upoznavanje i sklapanje prijateljskih odnosa s lokalnim stanovnicima. Takvim nainom rada i ivota ojaat e se vjera i izgradnja osobnosti mladei. Poznajui trenutanu krizu mladei u mnogim svjetskim dru-tvima, pa tako i u njemakom, postoji opravdana potreba za ovakvim viestru-ko korisnim projektima. Sudjelovanje u projektu u kojemu e upoznati patnju Hrvata katolika, koji se bore za svoja ognjita, uvjerenja i batinu, pomoi e u relativiziranju vlastitih nevolja koje ih snalaze u ivotu.

OJAATI VJERU U BOLJI IVOTSvi e posjetitelji, nakon dolaska i upo-znavanja sa upnikom, sami organizirati svoj boravak, nabavljati hranu i pripre-mati obroke. Prema elji mogu dobiti i turistikog vodia, koji e im pokazati i

pribliiti lokalne znamenitosti. Takoer se moe angairati i kuharica-sprema-ica. Svaka je grupa odgovorna je za odravanje urednosti i istoe prostora u kojima borave, kao i za ispravnost urea-ja kojima se koriste.

Hrvatski svjetski kongres od samoga svojeg osnutka 1993. godine angaira se na takvim projektima i taj e angaman nastaviti i dalje. Pozivamo svaku dobro-namjernu osobu, svaku udrugu, kao i dravne institucije da nam se pridrue u takvim projektima. Vjerujemo da emo na taj nain ojaati nadu i vjeru u bolji ivot na ovim prostorima i barem djelo-mino ublaiti poinjenu nepravdu nad hrvatskim narodom u BiH. Q

ENG In 2003 the Knights of Malta, the Croatian World Congress and the Catholic Youth of Germany launched the construction of a youth meeting centre in eravac, an ethnic Croatian village in Bosnia & Herzegovina, destroyed dur-ing the Homeland War. Some 50,000 euro and many hours of volunteer labour have been in-vested into the project to date.

15matica listopad/october 2008.

eravac upa sv. Franje Asikogupa eravac, smjetena nedaleko od Dervente pokraj glavne promet-nice u smjeru Slavonskoga Broda, kao mjesna kapelanija odvojena je od Plehana 1856. i od tada vodi matice. upom je proglaena 1862. godine. Prvotno je obuhvaala podruja da-nanjih upa Bukovica i Kulina, te na-selja Unka, Kolibe, Dobra voda i Polje, koja pripadaju razliitim upama. U eravcu je prvotno za bogosluje umjesto crkve sluila kapelica, koja od 1880. ima i zvono. Godine 1887. podignuta je manja crkva u neogoti-kom slogu. Godine 1962.-64. izgrae-na je nova upna crkva bazilikalnog tipa graena po uzoru na crkvu u Bi-loj (Livno). Crkva je u nedavnom ratu minirana i potpuno sruena. Na teme-ljima upne crkve izgraena je 2001. drvena kapelica sv. Franje koja slui za liturgijska slavlja. Zatitnik upe prvotno je bio sv. Ivan Evanelist. Godine. 1946. kao drugotni zatitnik poeo se slaviti sv. Franjo, koji je 1956. postao prvim zatitnikom upe.upa eravac godine 1974. imala je 2 670 katolika, a 1991. ima 2 381vjer-nika. Njihov se broj smanjivao zbog iseljavanja, prije svega zbog gos-podarskih razloga, a u zadnjem su ratu gotovo svi upljani protjerani iz svojih domova. Danas u upi ivi 230 katolika. upu tvore sljedea naselja: eravac, Bos. Luani, Grk, Vinska, Vi-njik i Vrela.

lanovi HSK i talijanski izviai ispred zvona sruene crkve Sv. Franje Asikog u eravcu

Sveenik Jrgen Wiechert (drugi s lijeva), jedan od voditelja Maltekog reda u Njemakoj kod sortiranja humanitarne pomoi

Ureivanje objekata Centra za susrete mladih

Novosagraeni upni dvor u eravcu s prostorijama namijenjenim Centru za susrete mladih

16matica listopad/october 2008.

Vijesti HR

ZAPOELA IZGRADNJA PUNOG PROFILA ISTARSKOG IPSILONAPULA - Prigodnom sveanou obiljeen je poetak gradnje punog prola Istarskog ip-silona, a rije je o ukupno stotinu kilometara dugim dionicama od Pule do Kanfanara, od Kanfanara do Umaga te od Kanfanara do Rogovia. - Gradnja punog prola autoceste planirana je po fazama kako bi dupliranje Istarskog ipsilona bilo dovreno u to kraem roku. Zavretak radova oekuje se unutar tri i

pol godine, a vrijednost investicije iznosi oko 313 milijuna eura, naglasio je generalni direktor Bina Istre David Gabelica. Predsjednik hrvatske Vlade dr. Ivo Sanader, koji je otvorio poetak radova, taj je dan ocijenio povijesnim, kako za Istru tako i za Hrvat-sku, te dodao da e Vlada i dalje podupirati takve projekte. Najavio je da e do kraja oujka idue godine biti zavreni i radovi na drugoj dionici od akova do Osijeka autoceste na Vc koridoru, tzv. Slavonike. U iduem razdoblju, dodao je, krenut e se s dionicom od Osijeka do maarske granice.

EKOETNO: NUNA ZATITA AUTOHTONIH ITRADICIJSKIH PROIZVODAZAGREB - Prepoznatljivi i au-tohtoni proizvodi moraju se zatititi oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tra-dicijskog ugleda jer je to put prema zahtjevnom europskom tritu, istaknuto je na konfe-renciji pod nazivom Stvaranje prepoznatljivih hrvatskih brendova kroz dodjeljivanje znakova i oznaka kvalitete i izvornosti odranoj u sklopu sajma Eko-etno na Jesenskom meunarodnom zagrebakom velesajmu (JMZV). Trenutano je u Hrvatskoj zatieno devet proizvoda, oznake izvrsnosti imaju istarski prut, torkul - maslinovo ulje, cetinski sir, drniki prut i paki bakotin - dvopek, a oznake zemljopisnog podrijetla paki sir, slavonski domai kulen, dinga i stara slavonska ljivovica.

OBILJEENA DESETA OBLJETNICA BEATIFIKACIJE ALOJZIJA STEPINCAZAGREB - Deseta obljetnica beatika-cije kardinala Alojzija Stepinca obilje-ena je euharistijskim slavljem ispred zagrebake katedrale predvoenim kardinalom i dravnim tajnikom Svete Stolice Tarcisiom Bertoneom. Prolo je deset godina od znaaj-nog dogaaja i danas smo se okupili kako bismo iznijeli na svjetlo dosto-janstvo i hrabrost junakog sina vae zemlje, ali i da bi se upitalo slijedimo li stope ovoga hrabrog sina, kazao je tom prigodom Bertone. Euharistiji su prisustvovali izaslanica premijera Ive Sanadera, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, zagrebaki grado-naelnik Milan Bandi te apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Mario Roberto Cassari. Kardinal Bertone je na misnom slavlju poistovijetio Ste-pinev ivot sa ivotom apostola Pa-vla, jer ak ni u suanjstvu nisu izgu-bili vjeru. Podsjetio je i na rijei papa Lava X. koji je davne 1514. Hrvate nazvao vrstim titom i predziem kranstva zbog nepokolebljive vje-re koja se ouvala do dananjih dana. Kao dar pape Benedikta XVI., kardinal Bertone je uruio kardinalu Bozaniu kale, dok je zagrebaki kardinal kao dar papi uruio Stepinev kip. Boza-ni je zahvalio kardinalu Bertoneu na povjerenju: Hvala vam za snagu u vremenu u kojem bi neki htjeli da Crkva i dalje uti. Na blaenik nas je pouio kakav je kranski govor i kakva je utnja glasnija od rijei. Za misno slavlje je pred oltar po-stavljen kri koji je Stepinac nosio na hodoau u Svetu zemlju 1937., a za euharistiju je uzet i kale kojim se Alojzije sluio za vrijeme svog za-toenitva u Kraiu.

DOMAIM ARHITEKTIMA PROJEKT NOVOG AERODROMAZAGREB - Iako je dobar dio javnosti oekivao pobjedu jednog od renomiranih stranih arhitekata, na meunarodnom urbanistiko-arhitektonskom natjeaju za novi terminal Zrane luke Zagreb lovorike je pobrao rad profesora arhitekture Velimira Neidhardta, Branka Kincla te Instituta graevinarstva Hrvatske. Taj rad ima veliku arhitektonsku pre-poznatljivost i najbolju tehniku gradnje te je u zbroju svih ocjenjivanih elemenata osvo-jio najvie glasova. Traili smo arhitekturu koja e se pamtiti i po kojoj e Zagreb biti prepoznatljiv u svijetu, govori Jerko Roin, poznati arhitekt i saborski zastupnik koji je u iriju predstavljao Vladu. Ako Grad i Vlada lokacijsku i dozvolu za gradnju ishode bez ve-ih potekoa, valja oekivati da e zrana luka novi terminal dobiti do poetka 2012.

HRVATSKOJ DO 2010. GODINE 451,4 MILIJUNA EURABRUXELLES - Europska je komisija dovrila strateki plan za nancijsku pomo EU-a ze-mljama kandidatima i potencijalnim kandidatima, koji sadrava prioritete nanciranja za razdoblje od 2008. do 2010. godine u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomo (IPA). Pretpristupna strategija pomoi za Hrvatsku za 2008., 2009. i 2010. godinu usre-dotoena je na gradnju institucija, prekograninu suradnju i za pripremu zemlje za sudjelovanje u kohezijskoj politici i politici ruralnog razvoja EU-a, priopila je Komisija.Za Hrvatsku je u IPA programu za razdoblje od 2007. do 2011. predvieno 749,8 milijuna eura. Od toga su iznosa za razdoblje od 2008. do 2010. predvieno 451,4 milijuna eura.Nakon to su denirani prioriteti nanciranja za ovo trogodinje razdoblje, sada pred-stoji priprema programa koji e se nancirati tim sredstvima.

17matica listopad/october 2008.

GLOBALNA HRVATSKA

Mala poduzea zdravo srce gospodarstva

U Hrvatskoj je najvitalniji sektor malih i srednjih poduzea, kojima e se uskoro pridruiti tvornica potrone medicinske opreme iz okolice Splita, koja bi australskim kapitalom Hrvatsku mogla smjestiti na svjetsku kartu

proizvoaa medicinske opreme

Tvornicu za proizvodnju potrone me-dicinske opreme, odnosno automati-ziranih sigurnosnih prica, vrijednu 93 milijuna eura, idue godine poet e graditi australska tvrtka Unilife u okolici Splita. Projekt je hrvatskoj Vladi predstavio Slavko Jim Bonjak, jedan od direktora tvrtke Uni-life i najvei dioniar kompanije iji su roditelji u potrazi za boljim ivotom iselili u Australiju iz Hrvaca pokraj Sinja. Nova tvornica bi, prema procjenama, trebala zapoljavati 480 radnika i proizvoditi 400 milijuna komada proizvoda godi-nje na poetku rada, dok bi proizvodnja do 2016. godine trebala narasti do jedne milijarde komada godinje. Automatizirane sigurnosne price su patent australske meunarodne korporacije Unilife Medical Solutions Ltd., koja se bavi razvojem i proizvodnjom takvih proizvoda, a izgradnja tvornice Hrvatsku bi smjestila na svjetsku kartu proizvoaa medicinske opreme. Uz Bonjaka predstavljanju je bio nazoan i izvrni direktor Unilife Alan Shortall, koji je prezentirajui novi proizvod pokazao kako je rije o pricama koje su dizajnirane da sprijee prijenos bolesti putem krvi, a ponajprije AIDS-a i hepatitisa C. Sjedinjene Amerike Drave zakonski su obvezale upotrebu ovakvih sigurnosnih prica u svim medicinskim usta-novama kako bi se zatitilo medicinsko osoblje od svih rizika povezanih s ubodima zaraenim iglama. Slian zakon je ve na snazi u Njemakoj dok njegovu implementaciju oekuju i ostale zemlje EU. Unilife je ve osigurao ugovore s brojnim svjetski poznatim farmaceutskim tvrtkama.

Hrvatsku smo odabrali i zbog njezina skoranjeg ulaska u EU, a znamo da se gospodarska klima mijenja nabolje, istakao je Slavko Jim Bonjak ije australsko poslovno carstvo neza-ustavljivo raste. Ono za sada obuhvaa, uz tvornicu autobusa u Maleziji, tvrtku za izradu jumbo plakata Automat Mediju, a uz to je i suvlasnik jednog investicijskog fonda, dok je u Hrvatskoj suvlasnik splitskog hotela Lav. Bonjak se posebno obogatio prodajom obiteljske tvrtke gradskog autoprijevoza u australskim metropolama prije desetak godina jer je kae dobio ponudu kakva se ne odbija.

Procjenjujui da se poduzetnika klima u nas mijenja na bolje, Bonjak unosi neophodni optimizam i to u trenutku kada najodgovorniji ljudi u Hrvatskoj pokazuju kako je krizu, obraun s korupcijom i organiziranim kriminalom u vremenu kada se u svijetu pa i hrvatskom poslovnom okruju iri nan-cijski tsunami s Wall Streeta, mogue prevladati zaotravanjem europeizacijskih reformi. U Hrvatskoj smo ovih dana svjedoili upravo takvom odlunom dravnikom ponaanju, i to od strane predsjednika Republike i ekasnim potezima premijera.

Akteri koji u Hrvatskoj imaju demokratski (iz-borima) provjeren legitimitet odluili su se za scenarij jaanja drutva, oslonjenoga na neovisne institucije. Odabir neupitno armiranih stru-njaka za voenje vanih resora pravosua i unu-tarnjih poslova, a i novo rjeenje za elnu osobu vane Vladine agencije kakva je policija, govori o tome da je hrvatski dravni vrh vrsto na poziciji jaanja drutva, nastavka reformi i konsolidacije demokratske pluralistike prakse i europeizacije Hrvatske, ocijenio je politolog Davor Genero s zagrebakog Fakulteta politikih znanosti.

Gledajui cjelokupno nacionalno gospodarstvo evi-dentno je kako 99,4 posto svih registriranih poduzet-

nika u Hrvatskoj su mali i srednji poduzetnici. Zanimljivo je da je 65 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj zaposleno kod takvih poslodavaca. Takva poduzea kreiraju 44 posto BDP-a i ostva-ruju vie od 40,5 posto direktnog izvoza. Te brojke govore da su mala poduzea, kojima e se pridruiti australski poduzetnici Bonjak i Shortall, danas najsnanija i najilavija grupacija unu-tar gospodarstva. Unato dobrim postignutim rezultatima, svi zajedno i nadalje moramo raditi na poboljanju poduzetnike klime i ukupne percepcije poduzetnitva, istaknuo je potpred-sjednik Vlade RH Damir Polanec, najavljujui daljnji nastavak razvoja u tom sektoru koji je radi svoje vitalnosti privlaan svima na globalnome planu pa i ulagaima iz hrvatskog iselje-nitva.

Oekivanja u tom smjeru nepredvidiva su, unato najavama najbogatijih Hrvata iz iseljenitva kako e ulagati u brodograd-nju, turizam, medije, prehrambenu industriju, promet, ener-getski i telekomunikacijski sektor i bankarstvo. Knjiga ulagaa u domovinu iz iseljenitva spala je na dva slova, meu kojima dominira ono koje se odnosi na pojedinano ulaganje. Slavku Jimu Bonjaku iz Australije drutvo ini za sada malobrojna grupa hrvatskih ulagaa iz svijeta meu kojima su uz nasljedni-ke pokojnog Andronica Lukia iz ilea i najpoznatiji ulaga iz hrvatskog iseljenitva graevinski poduzetnik iz Los Angelesa Steve Bubalo. Sa 20 milijuna eura ulaganja Steve Bubalo podigao je na noge poljoprivredno poduzee Vrana u okolici Biograda na moru, koje je kupio 2004., dok je jo bilo u steaju, a do 2010. planira ostvarivati 100 milijuna kuna prihoda. Q

ENG Croatias most vital economic sector are the small and mid-sized businesses that together make up for 44 percent of the GDP and account for over 40.5 percent of direct exports. Contributing to this prosperity are the few investors from the emigrant Croatian communities abroad such as Slavko Jim Bonjak of Australia, Gulliano Luki from Chile and the best known investor from emigrant Croatia, Los Angeles-based construction entrepreneur Steve Bubalo.

Pie: Vesna Kukavica

18matica listopad/october 2008.

Ljubav, to si stariji, sve vie zove domovini

Hrvatsku maticu iseljenika nedavno su posjetila dvojica uglednih hrvatskih iseljenika iz Australije: Rade ike i Nedjeljko (Ned) Maruni iz Sydneya. Nakon prijma kod predsjednika Republike Stjepana Mesia, sastali su se s

ravnateljicom HMI-a Danirom Bili

Uprigodi posjeta Hrvatskoj matici iseljenika gosti iz Australiji posjetili su ured-nitvo Matice. Evo, najprije razgovora s g. ikeom.

Koji je bio razlog Vaemu posjetu Hrvatskoj, osim onog, turistikog?

Pa najvaniji je bio upravo taj turistiki. Ja ve 17 puta dolazim. Ljubav, naime, to si stariji, sve vie zove domo-vini. Ne samo mene nego i moju djecu i ona su gotovo svake godine tu.

A bilo je to jednom davno kad ste otili?

Tono. Bilo je to 1966., kad smo stigli u Snowy Mountains, veliki hidroe-nergetski projekt. Zatim sam se opredi-jelio za Sydney i ve 1969. osnovao trtku za tesarske radove i dandanas moj sin to nastavlja. Ve smo 19 godina zajedno

u tom poslu. Imamo vrlo, vrlo uglednu tvrtku u toj vrsti posla. Zove se Dalma formwork, skraeno, Dalmacija. Ide nam vrlo dobro, zapoljavamo 200-300 ljudi.

Meu ostalim poslovima, ja sam u ono, prvo vrijeme pet godina bio tajnik Koordinacije HDZ-a za Australiju i Novi Zeland. Imali smo 18 ogranaka, skupljali smo sredstva i slali ih u Domovinu. Isto tako, bio sam predsjednik sydneyske Croatije koju sam doveo ovamo na turneju u srpnju 1990. Isto tako moram napomenuti da sam organizirao onu povijesnu turneju splitskog Hajduka u Australiji u svibnju 90., kad su na prvoj utakmici igrai skinuli crvenu petokraku s dresa.

Bila su to ona vremena... No, danas ni Hajduku ne ide ba najbolje, a ni HDZ u Australiji nije ono to je nekad bio?

Moje osobno miljenje je da to vie nije potrebno. Ni lijeve ni desne politike stranke. Imamo konzularna predstavnitva, imamo i vas HMI. Treba

dati ljudima profesionalcima da rade svoj posao, a mi da se okupljamo u hrvatskim klubovima i da njegujemo hrvatsku tra-diciju i jezik i idemo dalje.

Kao poslovan ovjek, jeste li razmilja-li o ulaganjima u Hrvatskoj?

Jesam. Bio sam vrlo, vrlo zaintere-siran. Budui da sam zahvaljujui djelo-vanju u HDZ-u i NK Croatiji poznavao dosta ljudi na visokim poloajima, ak do vrha drave, mnogo sam s njima razgovarao o investiranju. No, uvijek su iste prie, nije to ono kako smo mi naui-li tamo vani. Strah me doi ovamo meu ove ljude, poslovno govorei. U konku-renciji s ovima ovdje, mi iz vana nema-mo anse. Ovo je kao da metnete malo dijete u kavez s lavovima. Znam desetak ljudi, svojih prijatelja koji su doli i vratili se podvijena repa

Dobro, ali ipak neki su uspjeli. Jim Bonjak primjerice.

On je uspio jer je imao potporu na visokoj politikoj razini i ima velik novac i velik ugled. Ja vie govorim o ljudima koji su doli zbog rodoljublja, ali ne ka-em da i on nije. No ima ljudi, bila im je puna kapa Australije, ti su doli ivjeti ovamo, ovdje podizati svoju obitelj. Ja sam imao nekoliko ideja. Moj je san bio sagraditi desetak starakih domova. No, nitko nije pokazao interes.

No, ovaj put bili ste kod predsjednika Republike Stjepana Mesia?

Pa ja se, svaki put kada doem, sastanem s njim. Zadrao sam osobno prijateljstvo s predsjednikom. Imam vrlo, vrlo visoko miljenje o njemu i kao o ovjeku i kao o predsjedniku. Mislim da su Hrvatska i hrvatski narod sretni to su dobili prvog predsjednika u osobi dr.

HRVATSKI DJELATNICI IZ AUSTRALIJE U POSJETU HMIu

Razgovarao: Nenad Zakarija Snimke: Ured Predsjednika RH, ori Paro

U Uredu predsjednika RH : Nedjeljko Maruni, Stjepan Mesi i Rade ike

Franje Tumana jer nam je trebao ba takav ovjek kad se stvarala drava, a da je predsjednik Mesi idealna osoba kao drugi predsjednik jer sada je cilj konsoli-dirati dravu. Nema rata, Hrvatsku treba uvesti u EU i mislim da on i dananje vodstvo HDZ-a igraju perfektnu igru.To je tako gledajui s naeg aspekta, a ja ne bih htio na to utjecati... Moda bi i SDP napravio velik posao da je na vlasti, ali prema sadanoj situaciji mislim da ovima ide dobro.

Sada se vraate u Australiju. Vai doj-movi?

Pa, moj dolazak u Hrvatsku svodi se na jednostavni ivot, bez ovog o emu sam upravo govorio. Ne mogu se dovolj-no nauivati domovine. Bio bih presretan kad bih mogao tu stalno ivjeti.

Pa zato ne ivite? Osam unuka je dolje, posao je

dolje, a kako sam rekao prije, jednostav-no, ne mogu, ne vidim sebe da bih bio uspjean u svojoj grani posla, a da sada, u 68. godini, idem u neto novo, mislim da bi bilo preoptimistino.

Ned Maruni dugogodinji je djelat-nik u hrvatskoj zajednici NSW-a, tonije, Sydneya, a esto dolazi i u posjet Hrvat-skoj. No on je takoer i vrlo djelatan u australskoj viekulturnoj zajednici, pa smo razgovor poeli o toj temi.

Nedavno sam izabran za pred-sjednika Vijea hrvatskih zajednica u NSW-u, iji sam dopredsjednik bio od 1991. godine. Budui da sam i jedan od savjetnika za multikuturu premijera NSW-a, dobio sam neke dravne potpore za hrvatsku zajednicu. Ove smo godine ukupno dobili gotovo 300000 dolara. Prof. Budak i ja takoer radimo na pi-tanju australskih viza za Hrvate, za to je potrebno ispuniti upitnik od ak 16 stranica. Taj se problem rjeava i uskoro se sastajemo s ministrom za useljenitvo, pa vjerujem da emo to zavriti.

Takoer ste dobili i nekoliko austral-skih priznanja?

Da, to je bilo 2002. Jedno je bilo od tadanjeg predsjednika Australije Johna Howarda u povodu 100. obljetnice australskog Ustava, a drugo iste godine u prigodi kraljiina roendana za moj rad u hrvatsko-australskoj zajednici. Sada

se odrava jedna izloba u predgrau Sydneya, Faireldu, meni u ast. Ta se izloba zove Od bosih nogu, do odlija kraljice Elizabete 2.. ak su tamo stavili i sliku kue u kojoj sam roen!

A gdje ste se rodili? U Kuiima pokraj Omia.

Osim svega ovoga, i dugogodinji ste dunosnik NK Hajduka iz Sydneya.

Da, predsjednik, dopredsjednik, tajnik. No, 16. svibnja sam, naalost, podnio ostavku.

Bilo je ve previe, jer esto dolazim u Hrvatsku. Borim se dobiti graevinsku dozvolu da ponem graditi kuu u Sta-niima kod Omia. Zemlju sam kupio odavno i evo, hvala Bogu, dolazim kraju s dozvolom.

Znai li to povratak? Ja bih se elio vratiti, ali ima mno-

go problema. Bio sam kod predsjednika Mesia, kojemu sam tijekom njegova posjeta Australiji, kod tadanjeg austral-skog predsjednika Paula Keatinga i mini-stra vanjskih poslova posredovao pa smo dugogodinji prijatelji, i upozorio sam ga na te tekoe.

Evo nekih primjera: nemamo pravih savjetnika u diplomatskim predstavni-tvima. Oito nisu informirani ili ne trae informacije. Zatim, trebali bismo, to se diplomacije tie, uvesti idovski model. idovi u Sydneyu, s kojima vrlo blisko suraujem, priaju da izraelska vlada ne moe za diplomatskoga predstavnika poslati nekoga kime idovska zajednica u Australiji nije zadovoljna i ne moe sura-

ivati. Zatim, sluajui u Sydneyu srpski radioprogram, ujem da je srpska vlada formirala ministarstvo iseljenitva i trai da se Srbi vrate u otadbinu. I nude im sve to hoe. A mi doemo s novcem, ne traimo nita od vlade, i imamo proble-me.

No, potekoe su i s druge strane. Nai ljudi ovdje prodaju kuu i misle da s 300 do 500 tisua dolara mogu dobro i-vjeti u Hrvatskoj. To nije tono. Hrvatska je skupa, ak u mnogim stvarima skuplja nego Australija. I jo jedan problem jest to to nemamo nikakvu suradnju s ovom vaom kuom ovdje, s HMI-om. To ka-em svaki put kada doem u Hrvatsku, a rekao sam to i predsjedniku Mesiu. S njim sam razgovarao i o dolasku novog veleposlanika RH u Australiji, Vicencija Bijuka. Savjetovao sam predsjedniku da bi bilo dobro da veleposlanik posjeti hrvatske zajednice kako bi znao o emu je rije. No, najvie mora suraivati s HMI-om.

Kakav je Va dojam nakon sastanka s predsjednikom Mesiem?

Njegova je tajnica sve zapisala, a on je rekao da danas ima ruak s premi-jerom Sanaderom i da e ondje iznijeti sve reeno, da e zajedniki sjesti za stol i razgovarati, te da se ove stvari trebaju ozbiljno shvatiti. Q

ENG The Croatian Heritage Foundation was recently visited by two eminent Croatian emi-grants from Australia, Rade ike and Ned-jeljko (Ned) Maruni out of Sydney. After a re-ception with Croatian President Stjepan Mesi, they met with CHF director Danira Bili.

19matica listopad/october 2008.

U HMI-u : ike, Maruni, ravnateljica HMI-a Danira Bili i glavni urednik Matica Nenad Zakarija

20matica listopad/october 2008.

Izaslanstvo kole stranih jezika australske drave Viktorije posjetilo HMI

Izaslanstvo kole stranih jezika australske drave Viktorije (Victo-rian School of Languages) posjetilo je 22. rujna Hrvatsku maticu ise-ljenika. Izaslanstvo koje je vodio Frank Merlino, ravnatelj Victorian School of Languages, a u kojemu su jo bili Brian Everett, ravnatelj Holy Family School, vl. Gerard Keith, upnik upe svete Obitelji iz Geelonga, Katica Perinac, predsjednica Udruge uitelja i Lili Cvetkovi, prof. hr-vatskoga i njemakoga jezika i zastupnica uitelja susrelo se s ravnateljicom HMI-a Danirom Bili. Sastanku je prisustvovala i Lada Kanajet imi, voditeljica Odjela za kolstvo, znanost i port HMI-a.Katica Perinac iznijela je kratak pregled povijesti hrvatskoga kolstva u Australiji, s naglaskom na sadanji trenutak. Hr-vatski jezik u kolama drave Viktorije ponuen je kao izborni predmet, koji ve godinama odabire sada ve drugi i trei narataj naih iseljenika. Predstavivi programe HMI-a, posebice jezine programe (kole i radionice hr-vatskoga jezika i kulture) namijenjene djeci i mladima koji ive i koluju se

izvan Hrvatske, ravnateljica Bili ista-knula je potrebu meusobnog povezi-vanja i informiranja. Susret su obje strane ocijenile izuzetno korisnim te je dogovore-no nekoliko zajednikih tema putem kojih e se budua suradnja ostvarivati, poput radionica za djecu i mlade te suradnje s a-sopisom Matica i web redakcijom HMI-a. Izaslanstvo kole stranih jezika drave Viktorije boravilo je u Hrvatskoj u orga-

nizaciji Ministarstva znanosti, obrazo-vanja i porta, Ureda za meunarodnu suradnju i europske integracije. Tijekom boravka imali su niz strunih susreta u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta, Agenciji za odgoj i obrazovanje, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i u Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Croaticum. (Lada Kanajet imi;ori Paro)

Uprostorijama Udruge Dea u Dubrovniku predstavnici Libertas Foundationa iz San Pedra u Kaliforniji i ove su godine sredinom rujna podijelili stipen-dije buduim obrtnicima Dubrovako-neretvanske upanije iz Fonda Ante i Evelyn Mrgudi.ekove je uenicima predao Vladimir Lonza, a pozdravne su rijei uputili voditeljica Dee Jany Hansal i pred-sjednik Libertas Foundationa Niko Hazdovac.Osnovni uvjet za dobivanje godinje novane potpore iz fonda hrvatsko-

amerikih donatora jest povratak ue-nika koji pohaaju strune-obrtnike kole u mjesto boravka nakon zavretka kolovanja. Sveanoj dodjeli ekova od po 1 000 dolara nazoili su predstav-nici Libertas Foundationa iz San Pedra Niko Hazdovac i Vladimir Lonza, Hr-vatske matice iseljenika Maja Mozara, te roditelji i uenici stipendisti. Inae, stipendijski fond Ante&Evelyn Mrgudiosnovan je godine 2002. u sklopu Liber-tas fondacije i ve estu godinu zaredom novano pomae uenike strunih-obrt-nikih kola s podruja upanije, dok im Udruga Dea u ovim humanitar-

nim aktivnostima slui kao logistika potpora.Libertas Foundation osnovan je 1992. godine zbog pomoi starome kraju, poglavito u ratno i poratno vrijeme, a i danas na festama sv. Vlaha prikupljaju novac. Za ovu kolsku godinu stipendije su dobili ovi uenici: Ivana Bjeli, Miho Duplica, Ivan Knego, Andrijana Ko-njevod, Domagoj Matkovi, Fani Milat, Mario Mili, Mato Penetra, Tina Perua, Pero uljak i Andrea Tvrcinavi.Vrijedne stipendije zasigurno e olakati kolovanje stipendistima tijekom ove kolske godine. (Maja Mozara)

Fond Ante i Evelyn Mrgudi predao ekove stipendistima

KARDINAL BOZANI U ITALIJI POHODIO UPE U KOJIMA IVE MOLIKI HRVATI

21matica listopad/october 2008.

Oduevljeno doekan kardinal i novi hrvatski upnici

Hrvatski misionar fra Petar Milanovi djelovao je u Kruu do devedesetih godina protekloga stoljea, a sada se ponovno vratio s dvojicom subrae, fra Dragom Gveriem i fra Josipom Cvitkoviem, koji dolaze s podruja

odakle su prije 500 godina doli i predci molikih Hrvata

Zagrebaki nadbiskup kar-dinal Josip Bozani, nakon sveanosti prijenosa zemnih ostataka brata Bonifacija Pavletia u Rimu 28. rujna, predvodio je 29. rujna sveano euharistij-sko slavlje u mjestu Acquaviva Collecro-ce u talijanskoj pokrajini Molise. Povod je bio preuzimanje pastoralne brige za tri upe u biskupiji Termoli-Larino, gdje ive moliki Hrvati, od splitske Franjevake provincije Presvetog Otkupitelja. Rije je o trima upama - Acqaviva Collecroce, San Felice del Molise i Montemitro ili, kako ih zovu moliki Hrvati koji tamo ve stoljeima ive - Kru, Stili i Mun-dimitar.

Hrvatski misionar fra Petar Milano-vi djelovao je u Kruu do devedesetih godina protekloga stoljea, a sada se ponovno vratio s dvojicom subrae fra

Dragom Gveriem i fra Josipom Cvitko-viem koji dolaze s podruja odakle su prije 500 godina doli i predci ljudi koji sada ive u tim mjestima. Sauvali su svoj materinski jezik. Sveenike fra Petra Mi-lanovia, koji je preuzeo dunost u upi Mundimitar, fra Dragu Gveria, u upi Kru, i fra Josipa Cvitkovia, u upi Sti-li, upljani su doekali s oduevljenjem. Kardinalova je propovijed bila usredoto-ena na anele. Zatitnik upe Acquaviva Collecroce sv. Mihael arkaneo, kojega danas slavimo, pita nas na koji nain dajemo vanost istini, a to znai Bogu, u naem ivotu, rekao je zagrebaki nadbi-skup i dodao kako su aneli pozvani da se prikljue hvalospjevu naroda, nacija i jezika na nebesima. Njihova je zadaa da usredotoe nau pozornost na sredi-te Krista, kao Spasitelja i Gospodara povijesti. Istaknuo je kako do susreta s Bojom stvarnou nee doi samo u budunosti nego se to zbiva i danas u euharistijskome slavlju.

Kardinal je zajedno s biskupom dije-ceze u Termoliju Gianfrancom de Luca i provincijalom Franjevake provincije Presvetog Otkupitelja fra eljkom Toli-em posjetio sva tri mjesta u kojima su ih s oduevljenjem doekali moliki Hrvati te gradonaelnici Sergio Sammartino u Montemitru, Rosida Norelli u San Feli-ceu i Enrico Fagnani u mjestu Acquaviva Collecroce. Tom su se prigodom na glavnom trgu u Acquavivi okupljenimaobratili predsjednik regije Molise Miche-le Iorio, predsjednik pokrajine Campoba-sso Nicolino DAscanio, veleposlanik RH u Italiji Tomislav Vidoevi i veleposlanik RH pri Svetoj Stolici Emilio Marin. I tom je prigodom u svim govorima dola do izraaja povezanost te talijanske regije s Hrvatskom. U pratnji kardinala tijekom posjeta regiji Molise bio je i Antonio Sammartino, poasni konzul RH u Mo-liseu. Q

ENG Zagreb Archbishop Cardinal Josip Bozani led a festive mass in the town of Acq-uaviva Collecroce in the Italian region of Molise. The mass was held on the occasion of the ar-rival of Croatian monks who are to assume the pastoral guardianship of three parishes in the Termoli-Larino diocese, where the Molise Croats live.

Pripremio: Hrvoje Salopek Snimke: Glas Koncila / D. Grden

Kardinala Bozania oduevljeno su doekali moliki Hrvati

Sveano misno slavlje u upnoj crkvi u Kruu

22matica listopad/october 2008.

ibenska kapa dobiva mjesto koje zasluuje

Ministarstvo kulture ibensku je kapu proglasilo hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom. ibenani su ve najavili korak dalje. Svoju e kapu nastojati zatititi i u UNESCO-a

Ucrkvici Gospe Srimske nalazi se najstariji sa-uvani prikaz ibenske kape. Na romanikoj fresci staroj 800 godina ora na glavi ima ibensku kapu na kat s kienim oglavljem. Da su se crvene kape nosile i u vrijeme gradnje katedrale svetog Jakova, svjedoi i jedna od glava s friza katedrale.ibenski etnolog Jadran Kale nit povezni-cu sa ibenskom kapom pronalazi ak u osmom stoljeu, a povijesnu vezu prona-ao je i s prastarim japanskim kapama. ibenska kapa danas se uva u brojnim etnografskim muzejima u Hrvatskoj, Austriji, ekoj... Nakon dugog zabo-rava i negiranja, ibenska kapa polako dobiva mjesto koje po svemu zasluuje, i to ponajvie zahvaljujui inicijativi Nelice Kneevi koja je prole godine u ibeniku otvorila atelje Venel, a njezinu je ideju podrao i pomogao joj etnolog Jadran Kale. Ministarstvo kulture u srpnju je, naime,

ijem su popisu ve katedrala svetog Ja-kova i povijesni gradski prostor oko nje.Iako je s godinama mijenjala svoj izgled, ibenska je kapa uspjela sauvati svoj prepoznatljivi izgled, a time i tradicijsku i kulturnu vrijednost. Jaanjem svijesti o znaenju ouvanja batine ta je kapa zadnjih godina postala sve traenija, ne samo kao zanimljivi i autentini suvenir nego i kao uporabni predmet, kae Ne-lica Kneevi koja kupcima nudi obilje naranastih kapa, narodnih nonji iz svih dijelova ibenskoga kraja, ukrasne ae, tanjure, pepeljare, alove, lutke, razgled-nice, upaljae, sve s logom ibenske kape.

KAPA SVE TRAENIJAZadnjih godina kapu sve vie trae broj-ne klape, kulturno-umjetnika drutva, razne ustanove, Grad ibenik, turistiki uredi, ali i hrvatski graani koji ive u inozemstvu. Narodne nonje izradila sam za sve lanove klape Godimenti i Bunari, odlino suraujem s KUD-om Koledie iz Jezera, ibenskom turisti-kom zajednicom, Gradom ibenikom, Muzejom grada ibenika i drugima, kae nam Nelica Kneevi koja je u posao izrade kapa ukljuila i svog supruga koji je tako postao prvi ibenski kapar.Danas se kapa izrauje strojno. Jedan dan potreban je za njenu izradu, dok je od nonji najzahtjevnija ona koja se no-sila za vjenanja, rekla nam je ta vrijedna ena koja je po struci elektromehaniar,

HRVATSKO NEMATERIJALNO KULTURNO DOBRO SVE TRAENIJI SUVENIR I UPORABNI PREDMET

Napisala: Jadranka KlisoviSnimio: Duko Jaramaz

Tipina kapa dinarskoga et-nografskog podruja

ibenska je kapa vrsta pokrivala za glavu tipinog za dinarsko etnograf-sko podruje. Rije je, u pravilu, o plit-koj kapi od crvenoga stupanog su-kna, u narodu najee poznatoj pod pojmovima - crvenkapa ili lika kapa. Ona je okrugla s uspravnim obodom koji je unaokolo ukraen crnim vezi-vom, dok s jedne strane oboda vise crne rese. Nae dinarsko etnografsko podruje poznaje razne podvarijante crvenkape - s niim ili viim obodom, vie ili manje izvezena vezivom crne ili neke druge boje, s duljim ili kra-im resama itd. Kape se pojavljuju od ogulinskog kraja na sjeveru pa sve do Hercegovine i Konavala na jugu. Cr-venkapa je tipino pokrivalo za glavu svega mukog svijeta, a ponegdje se pojavljuje i u enskoj nonji kao dje-vojako pokrivalo za glavu. (H.S.)

ibenska je kapa postala zatitni znak folklornih skupina i klapa ovog dijela Dalmacije

ibensku kapu proglasilo hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom. i-benani su ve najavili korak dalje. Svoju e kapu nastojati zatititi i u Unesku na

a ljubav prema nonjama stekla je u obitelji.Povijesne knjige govore da je poznati ibenski industrijalac uro Matavulj potkraj 19. stoljea bio najzasluniji za poetak strojne izrade otruljice, kako se u to vrijeme nazivala kapa. Nabavio je vie ivaih strojeva i podijelio ih po kuama, tako da su brojne kuanice izra-ivale kape koje su se potom prodavale po cijeloj Dalmaciji.

NARANASTA BOJA I CRNI SVILENIKONACTradicija izrade ibenske kape do dana-njih se dana sauvala u benediktinskom samostanu Svete Luce na najstarijemu gradskom predjelu Gorica, o emu nam je govorila asna Fortunata pokazujui nam stari ivai stroj koji je i danas u uporabi. asne su stoljeima ibenske djevojke i ene poduavale umijeu izra-de kapa koje su se u prvo vrijeme izrai-vale runo.Zanimljiva je povijest ibenske kape koja se stalno mijenjala i razliito naziva-la. Nosile su je i ene i mukarci u razli-itim prigodama. enske su kape bile nakienije, a, osim vrpcama, ukraavale su se i paunovim perjem i kovanicama, saznajemo od etnologa Kale koji govori kako se kapa tijekom stolje razliito nazivala - otruljica, prilipak, navezena, kapa na jedan pod, kapa na dva poda, crvenkapa. ene koje su izraivale kape nazivaju se kaparicama. Zadnji izgled kape formiran je potkraj 19. Stoljea, kada se ustalila kapa na dva poda kojom dominiraju naranasta boja i crni svileni konac u prepoznatljivom vezu. Upravo taj vez - vitica, koji se jo zove boule, nalazi se kao varijacija na navijakim rekvizitima ibenskih Funcuta, na kro-letima koulja koje nose konobari i na sve veem broju suvenira. I obrtnici sve

zvodima, sve su ee i svadbene torte u obliku te lijepe kape, a svatovi esto na glave stave upravo ibensku kapu ijoj su popularnosti u zadnje vrijeme ipak peat dale ibenske klape koje rado nastupaju u narodnoj nonji svoga kraja.Nakon ibenskog botuna - puceta, koji je proglaen najizvornijim hrvatskim suvenirom, zasigurno ista sudbina eka i stiliziranu ibensku kapu, kao i stari novi bagatin koji e postati izvorni suvenirski proizvodi s kojim e se diiti cijela Hrvatska. Q

ENG The Ministry of Culture has declared the ibenik kapa (cap) a Croatian non-material cultural heritage. The people of ibenik have already announced their next steps. They will endeavour to have their cap also listed as UNESCO protected.

23matica listopad/october 2008.

Od crvene do naranasteibenska kapa izvorno je bila izrai-vana od ohe intenzivne crvene boje. Zanimljiva je pria kako je crvena boja s vremenom zamijenjena naran-astom. Naime, povijesne knjige koje se uvaju u Muzeju grada ibenika kau da je pri jednoj narudbi velike koliine ohe iz Italije, koja se dopre-mala teretnim brodom, dolo do ma-nje havarije broda. oha se smoila u moru i nakon nekog vremena crvena boja tkanine postala je naranasta, koja je oito oku bila ugodnija i ljep-a, pa se od tada naruivala iskljuivo takva boja.

Nelica Kneevi nudi u svom ateljeu ibenske kape na prodaju

asna sestra Fortunata izrauje kape na starom ivaem stroju

ee kopiraju ibensku kapu, pa nje-zinu stiliziranu verziju moemo vidjeti na raznim koaricama s domaim proi-

24matica listopad/october 2008.

Slavonka opskrbljuje Dalmaciju ribljim delikatesama

Nakon 33 godine rada u Njemakoj, vratila se u domovinu obogaena znanjem i iskustvom, struno educirana za posao kojim se danas bavi dimljenjem ribe i proizvodnjom ribljih specijaliteta

Iako je povratnika obitelj iz Nje-make, suprunici Biserka i Elmar Klein, tek prije tri godine otvorila svoj obrt, odnosno punicu Bek u Katel Novom, njezini specija-liteti morske i slatkovodne dimljene ribe poznati su sladokuscima diljem Lijepe nae. Rije je o jedinoj specijaliziranoj radionici u Hrvatskoj koja svojom deli-katesnom paletom ribljih proizvoda op-skrbljuje trite ponajvie u primorskom dijelu Hrvatske. Dimljena riba iz njihova pogona napose tunjevina, morski prut, kanadski losos, pa lubini, komare, ugori, skue, grdobine, hobotnice, morski psi,

srdele, kozice, dagnje, pastrve - ve je vie od tri godine prepoznatljiva na je-lovnicima naih elitnih hotela.

U izgradnju i opremu proizvodnog pogona u prvoj smo fazi uloili 60 tisua eura to smo ih zaradili Njemakoj. Za iduu turistiku sezonu, vjerojatno i pri-je, proirit emo obiteljski obrt te emo zaposliti vie ljudi. U to emo uloiti jo dodatnih 40-ak tisua eura i tako emo u cijelosti zaokruiti i modernizirati zamiljeni proizvodni lanac utemeljen na suvremenoj tehnologiji. Takoer emo upotpuniti i program te proiriti svoju ponudu na otoke i u gradove kontinen-talne Hrvatske, najavljuje Biserka Klein dio svojih planova.

Ponosna je na svoju ravnu Slavoniju i na rodni Donji Miholjac. Pria kako je s osamnaest godina napustila rodni kraj i otila u Njemaku. Nakon 33 godine rada u toj zemlji, vratila se u domovinu obogaena znanjem i iskustvom, struno educirana za posao kojim se u domovini kani baviti do umirovljenja. Odmarajui se ljeti u Dalmaciji, rekla nam je kako se zaljubila u Katel Novi, gdje je sa svojim suprugom Elmarom, otvorila punicu nakon to se za taj program spremala deset godina u inozemstvu.

Suprug Elmar, roeni Nijemac, iako ivi i radi u Njemakoj, sve ee posje-uje Katel Novi. Svaki put kad doe, on je desna ruka svojoj eni koja uspjeno, istie, vodi obiteljski obrt. Svime potvr-uje ljubav prema Hrvatskoj, sunanoj Dalmaciji i njezinim ljudima. 7doriSvaki put uivam u svemu kad doem. Ovdje mi sve godi klima i neposrednost ljudi, uivam u kupanju i sunanju na kate-lanskoj rivijeri. Iskreno govorei, volim Hrvatsku posebice Dalmaciju, njezine ljude i klimu. im ostvarim pravo na mirovinu, i ja u se iz Njemake preseliti u Katel Novi. Ono to sad radim sa

suprugom Biserkom pun je pogodak, kae Elmar.

U pogonu je zaposlena i Biserkina ki Anja koja obavlja sve poslove vezane za dimljenje i isporuku ribljih specijaliteta na trite. Prije ovog posla devet sam godina radila u Njemakoj, u Bremenu, gdje sam roena i odrasla te zavrila kolu. Tamo mi je bilo lijepo, ali mi je ljepe i drae ovdje u Katel Novom. Svime sam zadovoljna, posebice poslom u naem obiteljskom pogonu, naizust je rekla mlada Anja, koja sagledava sigurnu budunost punice Bek, dok majka Biserka svima poruuje: Doite u nau Punicu Bek u Katel Novom, lako ete nas nai, kuajte nau dimljenu ribu i uivajte, posebice u lososu sa pinatom i u prutu od tunjevine! Q

ENG Although a returnee family from Ger-many, it was only three years ago that husband and wife Elmar and Biserka Klein opened their small business, the Bek Company, based in Katel Novi. Her specialities are smoked salt- and sweet water sh, well known to epicures across Croatia.

POVRATNICA IZ NJEMAKE BISERKA KLEIN, USPJENA PODUZETNICA U KATEL NOVOM

Napisao i snimio: Nedjeljko Musulin

Biserka Klein uz svoje riblje specijaliteteKer Anja pokazuje riblje delicije iz majine punice Beku Katel Novom

SIR JAMES BELICH, HRVAT IZ NOVOG ZELANDA, PROGLAEN POASNIM GRAANINOM KORULE

25matica listopad/october 2008.

Za Hrvata nita nije tekoPonosan sam na svoje hrvatske korijene i dalmatinsko naslijee, istie Sir James Belich, jedini Hrvat s

prestinom titulom britanske krune

Upovijesti grada Korule ostat e zapisan i 28. srpnja 2008. Toga je, naime, dana na sveanoj sjednice gradskog vijea, u povodu Dana grada i blagdana sv. To-dora, povelju poasnog graanina primio Sir John Belich, 81-godinji Hrvat s No-vog Zelanda. U njegovoj je pratnji bila i supruga Valeri, koja je takoer hrvatskog podrijetla.

A iseljenika pria Jamesa Belicha poela je prije njegova roenja u rnovu na Koruli. Godine 1909. Nikola Beli i njegov sin, 14-godinji Jakov u potrazi za boljim ivotom odlaze u daleki svijet, u Zelandiju. Godine 1913. Jakov se vraa na Korulu. Prvi svjetski rat provodi u austrougarskoj mornarici. Nakon rata

zasniva obitelj te sa suprugom i dvama sinovima 1923. drugi put odlazi u Novi Zeland, gdje se etiri godine poslije rodio trei sin James. Obitelj Beli tada je i-vjela u pustinjskim predjelima te zemlje, gdje se vadila kauri smola. Nakon neko-liko godina seli se u Auckland, a potom u Wellington, gdje James i danas ivi. Iako dijete siromanih doseljenika, James ostvaruje nevjerojatno uspjenu karijeru. Nakon studija na ekonomskom fakultetu dugi niz godina vodi tvrtku za razvoj i istraivanje. Godine 1986. postaje gra-donaelnik Welingtona - grada sa 160 tisua stanovnika i tu dunost obavlja est godina. Istodobno se bavi i huma-nitarnim radom. Osniva podrunicu UNICEF-a u toj zemlji koju vodi punih 20 godina. Za svoj izvrstan humanitarni rad engleska mu kraljica 1990. godine dodjeljuje prestinu titulu Sir.

Iako sam roen daleko od Hrvatske, ta prelijepa zemlja uvijek je u mojim mislima i u ivotu moje obitelji zauzima znaajno mjesto. U kui se ne samo go-vorilo nego i razmiljalo hrvatski. Djeci smo nastojali usaditi iste vrijednost