PREDGOVOR K DOBROVOLJNOMU TAVCU -matija Grabancija dijakSve govori itatelju, predstavlja matijaa, dijaka, govori o njemu, tj. hvali ga, nita nema bitno.DOGOD I.Komedija zapoinje posjetom krznara Vuksana susjedu, postolaru Smolku. Smolko je tuan jer se prije dva dana njegova ena objesila o kruku. ali se kako mu je svako jutro gorko a veer emerna. Vuksan ga tjei govorei da bi se trebao veseliti, a ne plakatim jer se oslobodio ''kunog nemira''.Smolko govori kako je jo danas nakanio biti tuan a vesuta e sve zaboraviti jer su tri dana alosti dovoljna za svakog potenog tovarua. Vuksan moli susjeda Smolka neka mu pokloni jednu granicuod onoga drveta.. Smolko mu govori neka slobodno uzme cijelo drvo iz korjena i spali. Vuksan smatra kako bi bio grijeh spaliti takvo drvo. On e uzeti samo ibicu i u vrtu zacijepati.Njihov razgovor prekida pojava Matijaa dijaka. Nakon upoznavanja, sva trojica razgovaraju o zabrinjavajuoj situaciji u Hrvatskoj, do istine i pravde nikome nije stalo. Govori kako je istina velika krepost. Kada od Matijaa uje da on moe saznati sve iz zvijezda i rauna, Vuksan zatrai da mu kae neto o njegovoj prolosti. Matija govori kako je sin opanara. U maldosti je imao duge prste. Poslije je postao krznar i stekao lijep imetak i novac. Uvijek su ga ljudi potivali jer je bogat. ude se to Matija sve zna. Smolka opisuje kao lopova, ukrao je punu vreu novca. Zatim Smolko donosi ruak i upita ga za ime-tek tada saznaju da je Matija. Tako se zvao i jedan ugarski kralj. Smolko nudi Vuksana jelom, Vuksan odbija jer ima i kod kue juhe s medom i smlijekom. Matija mu govori kako je to kava. Vuksan se pravda kako je kava-kava. Kako je kava poskupila neki krci su smislili nain kako da ju zamjene. Pravili su je od ika, kostanja (?), krumpira..Ali Vuksanova ena kupuje pravu kavu. Smolko se ali na vremena kakva su dola. Vuksan odlazi.Razgovor Matijaa i SmolkaMatijahvali sir i i vino od Smolka. Smolko se hvali kako on tako rua svaki dan. Smolko pita Matijaato misli koliko ima godina, ovaj kae 50, a Smolko sav sretan odgovara kako ima 65 i nikada nije bio bolestan osim kad je bio pretuen. Matijaa zanima kako se to dogodilo. Stukli su ga tako da mu niti jedna kost nije ostala itava. Iao je iz Bistrice na Ivanjsku veer (bio je taj blagdan), kod Svetog imuna (mjesto) te se tamo napio i tako idui po maraku doao do Svetog Kseverijua.Tada ga je vino premorilo legao je pod grabom i zaspao. I oko ponoi se probudio i vidio trojicu s motikama. Mislio je kako moraju novce kopati. Tada se digne i pone bekatati i kreveljiti se kako bi ih prestreio.Oni ga tada pretuku i od tada se zarekao kako nikada vie nee toko to uiniti (plaiti druge). Oporavljao se 3 tjedna i tada otiao na to mjesto te vidio veliku jamu, izgledala je kao da je u njoj bio veliki lonac. Matija mu ne vjeruje. Ne vjeruje da su od vraga dobili novce. Vrag bez bojeg doputenja nita ne moe ( rekao je Matija). Smolko je na takav nain htio dobiti novac, ali ne zna kako to izvesti. Matijaa moli za pomo te mu ovaj govori postupak.Mora doi na Mladu nedjelju naveer na krianju puteva oko 11 sati i sam sa sebe skinuti do koulje i gaa. Potom sabljom okruiti i 3 puta fiuknuti.Kada doe vrag i upita ga to hoe on neka mu odgovori kako hoe novce i on priatane no najprije mora podnijeti strah koji e vrag na njega poslati. Vrag pone razliitim slikama plaiti, a ne smije se niti jedan pedalj pomaknuti iz arobnjakog kruga, jer ga vrag odnese. Kad sve strahove podnese onda se vrag u 12 sati u noi pokae i pita koliko novca eli i neka uvijek kae neparan broj, te mu vrag daje novac. Smolko tvrdi kako je ve uo za taj nain.Matijavodi monolog u kojem se smije Smolku i tome kako je ovjek spreman svakakve gluposti samo kako bi doao do novca. On e ga sada nauiti pameti.Smolko nudi Matijaa piem, ali Matijaodbija, mora poi jer iam puno posla.Smolko ostaNadalje, Smolko se ali kako je od vraga (zapravo preruenog Matijaa) umjesto novca dobio dobre batine pa je tri tjedna morao leati u krevetu. Smolkov monolog prekida pojava mladog plemia, pravnika Jugovia, koji je doao naruiti izme. Njima se pridrui i Matija, a u razgovoru koji vode osuuju ponaanje mladih koji svoje slobodno vrijeme iti 11 hiljada cekina od vraga. Smolko hoe njima sam i smilja kao e doi do novca. Povesti e svoja dva detia (egrta) LAZU i GAJU. On dogovara s njima plan kako doi do novca, a Matija sve slua skrivem u kutu.Oni govore kako se niega ne boje, pa ni vraga. Smolko kae kako e njima dati pola, a sebi ostaviti pola. Oni se bune. Lazo i Gajo se potuku zbog novca te im se pridrui i Smolko. Tada on govori kako svaki treba dobiti jednak dio. Oni na kraju poteu Smolka za kosu ( vlasi).DOGOD II.Dolazi Jugovi, pozdravalja Smolka te ga ovaj nudi neka sjedne no on ne eli jer ima puno posla. Kada zavri jedan eka ga 10 drugih.Moli Smolka da mu zaije izme. Dolazi Matijai razgovara sa Smolkom. Oni se upoznavaju i Jugovi pita zato zvoni zvono na upnoj crkvi.Smolko odgovara kako e biti misa i blagoslov.Ba kao prije Smolko i Vuksan, zaeli uti od Matijaa to zna o njegovoj prolosti. Iako ga Matija prikazuje kao besposliara, laljivca i praznoglavca koji svojim ponaanjem ni u emu ne otkriva svoje plemenito podrijetlo, Jugovi ga moli da mu pomogne isprositi Vuksanovu bogatu ki jedinicu za enu.Matija kae kako e to biti jako teko jer je Vuksan tvrd, skup i svojevoljan. Jako je zaljubljen u svoje bogatstvo. Jugovi eli sve uti i ovaj mu govori neka bude nevidljiv. Matija, elei i njega nauiti pameti, pristane te mu iznese plan: Jugovi e pod jezik staviti travu koja ovjeka uini nevidljivim pa e tako biti nezamijeen kada Matija bude razgovarao s Vuksanom. Sve se to dogaa u Matijaevoj kui.Budui da ga je Matija o svemu obavijestio, Vuksan se pravi kao da ne vidi Jugovia, ali stalno govori protiv njega,tj. ocrnjuje Jugovia, a usput ga ''sluajno'' dobro ispljuje. Matija cijelo vrijeme hvali Jugovia. Ispljuvan od glave do pete, bijesni se Jugovi eli osvetiti Vuksanu. Matija umire od smijeha zbog svega toga. Matija mu obea pomoi.DOGOD III.

Radnja treeg ina poinje u krmi, gdje gradski slubenici Pisarovi, Veselkovi, Koprinovi i Jugovi piju i pjevaju. Uskoro u krmu stigne i Matija, preodjeven u trgovca iz Banata. Njegovo bogatstvo zapne za oko etvorici pa ga odlue opeljeiti na kartama.Meutim, nada u laku zaradu brzo je pala u vodu jer im je Matijaigrajui oduzeo sav novac. Kako etvorici ni to nije bilo dovoljno da uvide kako se do novca moe doi samo na poten nain, Matija ih jo jae kanjava: Jugovia magareom, a Veselkovia svinjskom glavom, Koprinovi dobije dugi nos, a Pisarovi pocrni u licu, dok se sam Matija pretvori u kostur i iezne. Tu se pojavljuju i Prvi mu te Drugi mu koji vidjevi sve te strahote pobjegnu kako bi se spasili.Uskoro Matija omogui Jugoviu da se osveti Vuksanu. Ponavlja se slika iz drugog ina, samo to su uloge zamijenjene: Vuksan, koji eli prislukivati razgovor, skriven je u vrei u kojoj se toboe nalazi sueni bakalar. Jugovi, znajui da je u vrei Vuksan, nemilosrdno mlati tapom po ''bakalaru'', a ne proputa priliku da ocrni Vuksana i njegovu ki.U posljednjem se prizoru nae na okupu cijelo nasamareno, opeljeno, popljuvano i pretueno drutvo, a Matija, ponovno ''kakti dijak'', dri zavrnu besjedu o njihovim grijesima i kaznama.

VUISTRAH PETAR KANAVELIPROLOG PRVI Kazan od druine nedobitni1682.Pozdravlja sve prisutne opet je druina u istom sastavu od etvrtka. Njih ne moe sprijeiti ni led, ni snijeg, ni vjetar jer su kro zle godine dobro navikli na teak ivot. Pametni e znati prepoznati da je komedija koju oni izvode pouna i neka zato ostane i u srcu i u pameti. Od ugarske kraljice moe se nauiti kako ovjek mora vladati svojim krepostima, a ne afektima. Ona je primjer kako nije dobro pred oi jednog ovjeka dovoditi okazion od pomanjkanja jer se naa slaba narav lako navue na zlo. Od Laua moemo nauiti da onaj tko puta svoje osjeaje da vladaju njime ide u smrt zatvorenih oiju. Od bana Mikleua da ovjek mora uiniti sve da zatiti svoje imanje, od Danice kako se ne treba boriti s jaim od sebe. Od kralja Vuistraha treba nauiti da je ovjek gospodar samog sebe i da krepou moe pridobiti svoju narav i osjeaje. Zatim govori kako e drama biti izvedena; onaj tko eli osjeaje nai e ih u toj drami, a tko eli smijeh nee nai nita jer je ta drama drukije komponirana od smjenica. Koga ne zanima neka ni ne dolazi, lud je tko se pusti 2 puta prevariti (ne kuim u kojem je ovo kontekstu al tako pie).PROLOG DRUGI Kazan od druine razborni1699.Pozdravljaju se prisutni i taj tko govori kae da vidi da svi ele uti njihovu komediju. Po cijelom gradu se o njoj raspravlja, govori se da je puna venena i rankora (pretpostavljam da to znai otrova i gorine nema rjenika tako da ovaj drugi prolog ni ja ne kuim ba najbolje)...on koji ju cijelu zna napamet moe rei da to nije istina. Neki o druini govori da je bez anima (duha) tj.da ne izvodi dobro predstave. To samo dokazuje da su oni nerazumni i da kod njih grinje velike su takoer nemam pojma ta bi to znailo Njihov utisak o predstavi moi e razbiti samo eljezo, a ne slama. (ferro non la paglia) Neki su se strano uplaili kad su pod kljuem vidjeli ma, ali se bez razloga boje, vie bi se trebali plaiti ismijavanja. Kad bi ti dosadnjakovii makar shvatili koliko je druina duhovita. Svi su oni glupi, hvale se da su izali od Trojanskog konja. Oni se u svojoj besvijesti nadimaju ko da su od dima, a druina Razborni bjei od dima. Ali samo od dima cigarete. Mirisni dim iz Arabije oni vole. Oni e ovu komediju izvesti samo da nasmiju publiku i da ih razvesele. Stoga se nadaju da e dobit njihove zahvalu, a poslije neka trpe njihovu prisutnost iako im je mrska.AT PRVI-Kraljica Krunoslava u sobi pjeva pjesmu na kitari. Govori da ljubav nikada nee pridobiti njezino srce i da e ono biti slobodno od ljubavnih strijela. Ona se ne boji njihovog udara jer je hladnija od leda i ljub.plamen joj nita ne moe. Nitko nije vrijedan da u ropstvo stavi njezinu slobodu. Filozof Selomir pita Krunoslavu je li ona u svojoj oholosti odluila da nee outjeti ljubavni plam? Zar je odluila ne posluati zapovijed svog oca Branivoja? Zato odbija sve ponude, posebno kralja od Bosne koji gine za njom? To je nerazborito i ona se samo oholi svojom navodnom krepou. Krunoslava mu odgovara da je njen otac pred smrt njega postavio za njezina savjetnika i uitelja po pitanju vladanja, a ne za ljubavne probleme. Ona je slobodna i vie joj znai ta sloboda nego vladanje kraljevstvom. Selomir odg da joj samo eli ukazati kako da uvrsti svoju vlast u Ugarskoj a to je udajom, dakle, to jesu savjeti o upravljanu kraljevstvom. Njezina kraljevska vlast uzdri se o jednoj dlaci. Ona kae da su njoj svi ugarski velikai prisegnuli da e nju drati kraljicom, a ne jo nekoga s njom. On je podsjea na njenog brata VUISTRAHA kojemu je kraljevstvo oduzeto na prijevaru i Bog zna kako je njemu sada. Krunoslava odg da su i njezin pokojni otac i svi ugarski plemii jo odmalena spoznali stranu Vuistrahovu narav i zato ga zatvorili u pilji tajei mu da je kraljevski sin i za strau mu postavili bana Radomira, mudrog ovjeka koji bi mogao iskorijeniti Vukovu zlu ud. No ta zla ud je s vremenom uznapredovala pa je jadnog Vuka bilo potrebno staviti u okove. na taj nain ona je uspjela postati kraljica i jo su joj svi prisegnuli na vjernost, dakle, njezina vlast ne visi o jednoj dlaci. Selomir joj kae da se ba zato mora udati jer bi u njezinom potomstvu ugarski narod vidio osloboenje od Vuistrahove vlasti. Jer bi kraljevstvo ostalo njezinoj djeci. Moli je neka prihvati njegove savjete, neka se ne kae da su njegovi savjeti uzalud (tu se navodi citat iz Suza sina razmetnoga, pla prvi). Neka se smiluje i samoj sebi, i njemu, i svome narodu. Krunoslava se pravda; nije ona kriva to je njeno srce od leda pa ne osjea ar ljuveni. Selomir kae da za potrebe kraljevstva moe nauiti kako rastopiti taj led oko srca, no ona kae da ovjek ne moe pridobiti svoju narav. On joj ponavlja da je gospoda ugarska ele vidjeti zaruenu i da joj zvijezde proriu da e se uskoro zaljubiti no ona kae da kraljevi nisu podloni proroanstvu zvijezda. On kae da je ohola, ona samo da je slobodna.Bisernica joj kae da je pred vratima jedan mladi, stranac, lijep poput Adona, ali je teko ranjen. Ona ga puta na dvor. Taj mladi je Miroslav. On razgovara sa Vojsavom, svojom majkom koja moli Krunoslavu da se smiluje njezinu ranjenu sinu. Miroslav kae da ga je u dubravi netko iz zasjede ranio u ruku i prsa i jo poruio da je to dar od Danice, keri bosanskoga kralja. Nasilnik je pobjegao, a njemu je tada pomogla majka i doli su nekako do Krunoslavinog dvora zatraiti pomo. Ona, naravno, pristaje pomoi i zapovijedi da ga se odvede u sobu i izlijee rane. Uhvati je neki bijes i silno se eli osvetiti onomu tko je ranio Miroslava, ni sama ne zna zato. Ban Mikleui knez Lazar se svaaju i potuku se. Dolazi ban Uro i pita ih to ine i zato se tuku. On je bratued bana Mikleua, ali i prijatelj Lazarov i zato eli smiriti tenzije izmeu njih. Lazar kae da je razlog tunjaveto Miklo eli otkriti sve o njemu,a on ne smije rei. Ono to smije rei jest da je on knez Lazar i da je plemenita roda. Vie od toga mu ne smije otkriti. Zato se Mikleu rasrdio i pozvao ga na boj. Uo kae da je to najsmjeniji uzrok borbe za koji je uo... Mikleu govori da mu je strano potrebno znati tko je u biti knez Lazar, a Lazar odgovara da je njemu jo vie potrebno uvati svoj identitet jer tu ima neprijatelje koji bi ga ubili da ga prepoznaju. Uro kae da ga je srea poslala da sprijei njihovu borbu, a Mikleu mu obeava da e mu dati i banstvo ako mu otkrije tko je Lazar. Da ne bi iznevjerio ni jednog ni drugog Mikleuu obeaje da se strpi 15 dana i tada e doznati sve o Lazaru, a Lazaru obeaje da prije tih 15 dana nikome nee otkriti njegovu tajnu. Mikleu odlazi i govori Urou da nagovori Lazara da otkrije svoje podrijetlo samo za to da mu se na dvoru moe initi ona sluba koju dostoji. Lazaru govori neka se ne ljuti i neka u njemu vidi prijatelja. Ostaju sami Uro i Lazar. Lazar se pita u kakve jo nevolje nee dovesti Uroa prijeteljstvo s njim, a on kae da je spreman podnijeti jo i vie jer nikada nee zaboraviti milost koju mu je iskazao na svom dvoru i da e cijeli ivot provesti u sluenju njemu, kralju od Boemije (eka). Pita Lazara zato je loe volje, je li zbog Mikleua? On odg da je dijelom zbog njega, a dijelom zbog njegovih tekih muka. Unitava ga to to je sin Gradimira, ekog kralja, a on je neprijatelj Ugarskom Kraljevstvu. No Uro ga tjei da e njegova ljubav prema Krunoslavi pomiriti dva kraljevstva. Kae da se ugarsko plemstvo silno trudi udati kraljicu iako ona ne eli ni uti za ljubav, a na to je pokuava nagovoriti i Selomir. Obeaje mu da e se najvie zauzimati za njega kao budueg vjerenika kraljiinog. Lazarov monolog: i nebesa su protiv njega, mora tajiti svoje ime a takoer i otkriti ga. Zna da ukoliko otkrije tko je bit e ubijen, ali on je bio spreman i na taj rizik zbog kad je napustio svoju zemlju zbog lijepe Krunoslave. Pita nebo zato joj je dalo toliku ljepotu, a srce od kamena??Sunanica, Krunoslavina sestra, pria svojoj slukinji Bisernici koliko je zaljubljena u Lazara, ali sumnja da je on na dvoru samo zbog njezine sestre i da je zaljubljen u nju i to joj vadi duu iz tijela ako je istina. Bisernica ju tjei; sve i da se Krunoslava nekada i zaljubi to bi bilo samo u kraljevoga sina. Sunanica se takoer udi to kraljica nikada nije bila zaljubljena. Moli svoju slukinju da dozna sve to moe o Lazaru, tko je on zapravo. Bisernica odg da e uzalud pokuavati doznati njegovo podrijetlo ako se on stvarno zaljubio u Krunoslavu u stanju je slagati i da je potomak trojanskog kralja Prijama i da mu je Cezar bio u rodu...Sunanici je sve to udno, sad i kraljevski sinovi mogu hodati u siromakoj odjei, a ula je da se on potukao s Mikeluom pa ju je i to zaintrigiralo. Moli Bisernicu da sazna to vie moe. Bisernica odlazi pregledati ranjenog Miroslava. Tada ugleda Radoslava, djetia kneza Lazara i planira od njega doznati neto vie. Planira ga lako prevariti. Kae mu da otkad je Lazar otkrio to je zapravo ne moe se s njim vie priati. Radoslav se uplai da je stvarno tako, ali odlui i on nju preveslati pa je pita tko je zapravo taj njegov gospodar jer on ve dugo s njim ide, a jo nije uspio doznati njegovo podrijetlo. Kae da ga strah da nije neki tuka koji se lano predstavlja za velikaa. Bisernica odlui i dalje igrati tu igricu: govori mu da je Lazar veliki ovjek i da moe biti sretan to je u njegovoj slubi. Kae da se otkrio knezu Mikleuu. Radoslav je i dalje sumnjiav i pita da mu Bisernica onda konano kae koga on to slui. (Da mu tako potvrdi da zna tko je zapravo Lazar). Ona odg da bi on to morao znati jer je sam knez Lazar rekao da je Radoslav jedini koji osim njega zna istinu. Sad radoslav stvarno pomisli da se Lazar otkrio i kae da je on samo morao tititi njegovu tajnu inae bi ga gospodar ubio. A kad bi otkrio tajnu stvarno bi i zasluio smrt jer bi neprijateljstvo izmeu eke i Ugarske moglo dovesti njegova gospodara u veliku pogibao. (i eto, kreten otkrio tajnu...). Sad je Bisenica naravno sve skuila i pita je li njegov gospodar Lau, sin ekoga kralja? Radoslav se udi kako mu i ime zna, a Bisernica likuje jer ga je uspjela preveslat. Lae da je Lazar tj. Lau sve to rekao, ali da ne eli da se zna pa da se on i dalje pravi kao i prije. Daruje mu kolajnu. On misli da je to dobio jer je kraljev sluga. pilja Vuistrah u okovima i njegov uvar Radomir. Pojavljuje se Danica, ker bosanskog kralja, preobuena u muko. Danica govori da to ini ljubav pretvorena u mrnju. Miroslav je doao u dvor njezina oca, ona se u njega zaljubila na prvi pogleda, a on joj rekao da prezire njenu ljubav i vidjevi njezin bijes, pobjegao. No njoj mrnja nije dala mira pa ga je slijedila i ovako preobuena u mukarca ranila ga danas u umi. Misli da je on mrtav. Vuistrah je ugleda i uhvati za struk i ponese u spilju no Radomir ga sprijei u njegovoj nakani (valjda ju je htio silovati, ne pie tono). Pita Vuka zar jo eli podgrijavati svoju opaku ud inei zlobna djela. Vuko ga se boji pa pusti Danicu. Ona zahvaljuje Radomiru i obeaje mu koje god asti eli u zahvalu to ju je spasio od tog divljaka. Uroi Bisernica. Iz razgovora se vidi da su oni zaljubljeni jedno u drugo. Laskaju si, tepaju, ona govori da ga voli vie nego o nju jer ensko srce jae voli, on kae da on nju voli vie i tako...on eli da mu da znak svoje ljubavi, ona mu kae: evo ti vjere, on ju moli da mu se smiluje, ona kae da je njegova do smrti..Krunoslava i Miroslav razgovaraju u sobi. On joj je zahvalan to ga je spasila, bit e njezin rob, ako treba. Pria joj da je sa svojom majkom Vojsavom doao na dvor bosanskoga kralja da naui penganje (on je pengatur) i da se na njegovu nesreu Danica zaljubila u njega. On je vidio da je neprilino da ovjek njegove klase bude sa kraljevom keri i odbio ju je, a ona ga je zamrzila i eli mu se osvetiti i ubiti ga. Krunoslava ga pita je li volio Danicu, a on odg da o njoj nikad ni mislio nije. Na to mu ona kae da e ga zatiti od nje i da e ga uzvisiti za viteza na njezinu dvoru. On joj kae da e joj sluiti, ona to ne eli, on joj se klanja, ona kae da ini to hoe samo da ju nikada ne ostavi. On ni sam ne zna to mu je initi. Boji se da ga ne snau nove nesree. Neka ima barem jedan jedini dan mira da ga nita ne mui, da mu malo progonjena dua odmori. Sunanicin monolog: ljuta je nakon to je saznala da je Lazar zapravo Lau, sin ekoga kralja. On, kralj, voli njezinu sestru. Ona to ne moe dopustiti. Kae da za nju kao kraljevu ker postoji i neto vie od tugovanja osvetit e mu se!Krunoslava je na stolu (valjda to znai da sjedi na prijestolju, pretpostavljam) i kuka. Pita se to joj to uie njeno ledeno srce? To je ljubav, pridobila ju je svojim strijelama, a toliko se prije oholila da joj ljubav ne moe nita a sad je zaljubljena u stranca. Neka uje sav svijet, ne moe to drati sakriveno u sebi, ona voli Miroslava! Selomir joj se ruga to ljubi Miroslava; prije se toliko oholila i slavila svoju slobodu, a sad dobrovoljno pristaje biti zatoenica ljubavi. I to voli ba jednog nepoznatog roba! Kae joj neka ljubi ovjeka dostojna njezine ljubavi. Ona odg da e voljeti koga god eli, a on joj kae da e se jadnog dana kajati zbog toga i traiti njegove savjete, ali bit e kasno. Ona ga otjera. Sunanica i knez Lazar u gradu. Ona mu izjavaljuje ljubav, on pita kako moe voljeti jednoga slugu i kae da je ban Miklozaljubljen u nju, ona ne mari za tu ljubav. Zaziva Lazara pravim imenom (Lau) i otkriva da zna tko je on zapravo. On misli da ga je odao ban Uro. Sunanica kae da joj pripada ta sloboda da sama sebi izabere vjerenika i da e tak vjera napokon uspostaviti mir izmeu 2 kraljevstva. Slijede njihovi unutarnji monolozi: Lazar se pita to da radi i kakvu sve osvetu moe smisliti odbijena ena pa se zato odlui pretvarati da i on nju voli. Ona se pita to da uini ako je odbije no nada se da e njezina izjava ljubavi biti dovoljna da i on nju zavoli. On joj lae da ju oboava, bit e njezin vjerenik i sluga. Suni ga moli da tu vjeru skriva jo neko vrijeme dok ne nae naina da ju objavi. On nju moli da u tajnosti dri njegovo ime dok ne doe vrijeme da se otkrije. Selomir i dalje pokuava odgovoriti Krunoslavu od ljubavi prema Miroslavu. Ona ga pita kako se usuuje doi pred nju nakon tolikih uvreda, a on joj kae da se ispunilo proroanstvo da e se zaljubiti a sad se ispunjava i ono da joj kruna visi o jednoj dlaci. Vidjevi je hirovitu (najprije hladno odbija ljubav, a onda odjednom gori od ljubavi) plemii su odluili na prijestolje postaviti Vuistraha, a nju ubiti ako se tome usprotivi. Krunoslava ga moli da joj pomogne. On je smislio nain: neka pusti Vuistraha na prijestolje, ali budui da se nije uzdati u njegovu opasnu ud treba njegov uvar Radomir uiniti da Vuko jako zaspi. Tako ga postaviti na prijestolje pa kad ga ponovo vrate u spilju init e mu se da je sve samo sanjao. Krunoslava sad poznaje Selomirovu potpunu odanost, neka ide i napravi tako i spasi njezino kraljevstvo.AT DRUGI-Radomir i Danica razgovaraju u spilji. On joj kae da nije pametno to je tako otila iz oeva dvora i izloila se tolikim opasnostima zbog ljubavi. Ona mu zahvaljuje na savjetima i moli da ju nekako vrati kui i u milost oevu jer se on sad sigurno jako ljuti. Radomir e iskoristiti priliku to e zbog Vuistraha boraviti na dvoru da nae nain da je vrati kui. Neka zato ona ide s njima na dvor.Sunanica se i dalje plai za Lazarovu ljubav no Bisernica je umiruje i govori da njezina sestra ne moe Lazara ni smisliti, zaljubljena je u nekog stranca, ni za vlastiti ivot vie ne mari. Suni eli upoznati tig stranca ali B joj kae da se pazi da se i ona ne bi zaljubila u njega jer je vrlo lijep mladi. Suni smatra da je njezina ljubav prema Lazaru dovoljno jaka. Sluaju ioslava koji opet kuka o svojoj nesrei, to to ima u njemu da osvaja kraljevska srca, na koji god dvor doe samo neke nevolje. Ovaj put odluuje iskoristiti priliku; ako mu je sudbina namijenila da bude kralj, bit e kralj ugarski. Sunanica se, naravno, odmah zaljubila u njega, lijep je poput boanstva. Nije joj bitno ni to to nije plemenita roda, oboava ga. Vie ne moe ni uti za kneza Lazara, ide slijediti Miroslava. Bisernica prekorava njezinu mladenaku prevrtljivost.Vuistrah, ban Radomir i Pa u sobi. Vuko se jadan udi to je to, kakav je to dvor, gdje je spilja? Radomir pita kakva spilja, to je nejgov dvor gdje se rodio, on tu vlada i zapovijeda. Vuko se i dalje udi, tko ga je obukao u tu fino odjeu, gdje su kostrijeti i verige? Radomir se i dalje pretvara, to e mu kostrijeti i verige, sam se obukao. Pa najavljuje da mu se doao pokloniti ban Mikleu. Mikleu se klanja Vuistrahu a on se na to samo smije. Miklo kae da je zasluio ast, a ne ismijavanje pa mu Vuko odalami amarinu eto mu asti! Pa najavljuje da mu se sljedei doao pokloniti ban Uro a Vuko kae neka eka. Doe Uro i klanja mu se, ali se Vuku njegov govor ne svia, neka kae ljepe. Ovaj ne zna rei ljepe,a Vuko ga zato lupi nogom neka se naui s kraljima priati! Pa mu kae da je on silnik, a ne kralj pa ga Vuko zato baci kroz prozor na ulicu. Lazar priopava Radoslavu da su ih otkrili, Radoslav ga pita zar se nije sam otkrio banu Mikleuau, Bisernica mu je tako rekla, Lazar ka~e da nije. Radoslav predla~e da se vrate u eaku dok joa mogu, ali Lazar ne ~eli ostaviti Krunoslavu. Sku~i da ga je Radoslav odao, tjera ga nazad u eaku, ali on ga ne ~eli ostaviti, i poginut e za Lazara, ako treba.Vojsava se zahvaljuje ato joj je sin ~iv, ovdje e im biti bolje nego na bosanskom dvoru. Danica to prisluakuje i sku~i da je Miroslav ~iv, sad ga ponovo planira ubiti. Vojsava vidi Danicu obuenu u muakarca, izjavljuje joj ljubav (LOL ) no Danica to naravno odbija i naziva ju ludom. Danica ostaje sama: nee se pokolebati ubiti Miroslava ak ni zbog njegove ljepote. Zapalit e njegovo ledeno srce, a onda ga ubiti, razderat e ga poput lava jer je odbio njezinu ljubav,.Krunoslava ali da joj je ugrabljena kruna koju je namjeravala dati ljubljenom joj Miroslavu. Ali neka, spreman je i ivot izgubiti samo da njega ima. Gdje je? Bez njega je sva jadna, on joj je jedino veselje. No, Miroslav se zaljubio u Sunanicu. Izjavljuje joj ljubav, moli je da mu dopusti da je naslika (upenga) da se moe njezinoj slici diviti kad nju vie ne bude mogao gledati. Ona pristaje, govori da i ona njega voli. Susree Lazara i da ga otkanta lae mu da sad svi znaju istinu o njemu, da je sin ekoga kralja. Neka bjei ako ne eli poginuti. On pita kako e bjeati, a duu ostaviti na dvoru s njom? Ona kae da e doi vrijeme kad e moi objaviti njegove zaruke, a sad neka ini to ga volja. Ban Mikleui Uro strano su uvrijeeni zbog Vukova postupka, ele mu se osvetiti. Selomir ih smiruje i kae da i boljih naina osvete od nasilja. Radomir ih pita jesu li upravo oni doveli Vuka na prijestolje znajui za njegovu zlu ud? Jesu. to se sada ude? Sami su si krivi. Uro priznaje da je Radomir u pravu. Mikleu pita kako mogu ozdraviti svoju uvrijeenu ast, a Selomir lukavo kae da samo vrate Vuka nazad u spilju i postave Krunoslavu ponovo za kraljicu, a on e joj nai dostojna mua. Urou i Mikleuu se svia ta ideja. Vuistrahu je divno tako vladati kad jednog moe baciti kroz prozor, drugom opaliti amarinu, a sve bez posljedica. Jo bi bolje bilo da ih sve pobije i zapali grad. Ali, tada ne bi imao kome nareivati. Dakle, ipak je najbolje da poslua Radomira i promijeni svoju opaku ud, postane blag. Da, odsad e biti pravi, dobri gospodar.Krunoslava se ali da je izgnana sa prijestolja, nesretno zaljubljena u stranca eli se ubiti. Lazar je takoer nesretan, Krunoslava ga mrzi, Sunanica ga potjerala, prijatelji izdali i on eli umrijeti. Dolaze Selomir i Sunanica i pitaju ih jesu li poludjeli?? Selomir govori Krunoslavi da je Vuistrah vraen u spilju, kraljevstvo jeponovo njezino. Sunanica kae Lazaru da ne eli da on umre, neka bude kralj ali u svome kraljevstvu gdje mu ne prijeti smrt. On je ponovo oivljen njezinom ljubavlju.AT TREI-Krunoslava na prijestolju; sretna je to je vratila kraljevstvo, a nesretna jer ju Miroslav ne voli. Koja ironija uzdignuta je na prijestolje da ne bi voljela Miroslava, a zbog njega se spremna odrei tog istog prijestolja. Izgubila je pamet, izgubit e i kraljevstvo i ivot ako treba, samo da njega na izgubi. Uresit e njegovo elo svojom krunom i on e skupa s njom kraljevati, ali ako je potrebno odrei e se krune i ivjeti s njim u siromatvu, samo da budu skupa. Selomir je pita zar jo nije spoznala u kakve neprilike e je dovesti ta pomahnitala ljubav? Vidjela je na jedan dan to znai izgubiti kraljevstvo, biti drugome podloan, neka zato uzme nekoga od kraljevskog roda i svojim potomstvom uvrsti vjenu vlast na prijestolju. Krunoslavi su dragi njegovi savjeti ali ih ne moe izvriti. Kupido joj je stavio pozlaenu koprenu na oi i ona je blizu izgubiti i kraljevstvo i ivot zbog ljubavi prema Miroslavu. Selomir je podsjea da je ona uzviena roda, a on ne zna ni svoje podrijetlo, siromah je i oni ne mogu biti zajedno. Bolje neka pusti vitezovima da nau naina i izbace ga s dvora. Ona se otro protivi ne moe ni jedan tren bez Miroslava, pa ako ve njega nee uzvisiti za kralja ona e obui siromake haljine i poi s njim. To je njezina konana odluka. Selomir kae da je to luda odluka, a ona da je to djelo ljubavi.Lazar se ali Radoslavu, ne zna to da radi, moli ga za savjet. Radoslav obeaje pomoi ako e ga posluati. Pita ga za ime te ene zbog koje je napustio svoje kraljevstvo, Lazar priznaje da se radi o Krunoslavi, a Radoslav mu savjetuje da joj napokon izjavi ljubav. Neka joj se uvue u sobu i sve joj prizna, a ako ne molbom, onda da silom i snagom pridobije njezino srce. Lazaru se ideja svia, a Radoslav govori neto u stilu, srea prati hrabre u ljubavi, tko nije smion izgubit e svoju vilu. Ban Mikleukuje planove kako da se domogne prijestolja. eli biti kraljiin vjerenik, on je njezin bratued i ima na to pravo. A Lazara je izazvao na dvoboj samo zato da se uvjeri da on ne eli nita s Krunoslavom i da nije plemenita podrijetla. Kune se da e Krunoslava bit njegova, milom ili silom, i taj svoj naum e ostvariti veeras. Sunanica pozira Miroslavu dok je on slika, govori joj da je lijepa poput Sunca, a ono se ne moe zaustaviti na slici. I tako si oni tepaju, a sve to slua Krunoslava. Sva bijesna im prijeti, moraju se udaljiti jedno od drugoga. Sunanici zabranjuje da spominje Miroslavovo ime, mora ga drati u necjeni, a njemu da Sunanicu ne smije vie ni pogledati i da bjei i od njezine sjene. Ako se oglue o zapovijedi, oboje e ih dati ubiti. Miroslav ostaje sam i kuka: to mu se to dogodilo?? Na to ga je dovela pouda prema Sunanici? Krunoslava mu je svijetli dan pretvorila u mrklu no. Noge mu se tresu, naputa ga snaga i padne na pod kao mrtav. Danica ali samu sebe. Zar je to doekala da za Miroslavom u mukom odijelu mora skitati? Njezina ast e biit okaljana, sama je pobjegla iz oeva dvora, eli se ubiti. Tada ugleda Miroslava na podu i eli iskoristiti priliku i ubiti ga. Krunoslava ju u tome sprjeava. Danica ju pita tko je ona, neka ju pusti da se osveti. Krunoslava se predstavlja, Danica pobjegne, dolaze sluge i nose Miroslava u kraljevske odaje da se oporavi. Ponovo u spilji, Vuistrah se pita tko je on? Je li to onaj isti koji je maloprije vladao na kraljevskom dvoru? Radomir se pravi lud i pita ga je li to samo sanjao neto? Vuko odgovori da je san vrlo lijepa stvar, ako je to doista sanjao. Radomir kae da ljudski ivot i nije drugo nego san koji u tren doe i proe. Pita ga to je sanjao? Vuko odg da je sanjao da vlada na dvoru, svi mu se klanjaju i daju savjete o vladanju, ali on ih nije sluao ve je bio nasilan. Radomir pametuje kako ni u snu ne moe promijeniti svoju opaku ud. Govori da su ga to nebesa iskuavala da vide bi li bio dobar vladar? Vuistrh govori da se bio spreman promijeniti i postati blag, moliti oprost one koje je uvrijedio, ali tada je opet zaspao i probudio se tu u spilji. Radomir ga poalje nazad u spilju, neka slijedi to to je zamislio i postane blag. Vuko ga poslua.Sunanica se ali Bisernici da je Krunoslava kriva za njezinu nesreu. Bisernica joj odg da ju je upozorila na Miroslava, ali Suni nije ao to nego to ih je Krunoslava razdvojila. Pita Bisernicu je li ikada bila zaljubljena. Ona odg da je i sada zaljubljena, ali da ne treba misliti o onome to ne moe imati. Suni kae da je to odluka zvijezda, a ne njezina. Bisernica joj savjetuje da je najbolje da vrati ljubav kneza Lazara. Sunanica je tada potjera. Bisernica smatra da je to posljedica ljubavi i mahnitosti. Ban Mikleuse nada da e ostvariti svoj naum noas. Nije poteno da ijedna ignorira njegovu plemenitu krv, pa makar ona bila i sama kraljica. On e uraditi sve samo da se domogne prijestolja, treba biti smion da se ispune elje. Kad se popne na kraljevsko prijestolje imat e blaga, snage, vjere, asti...Miroslav spava u sobi, a Krunoslava ga gleda. Tui se koliko ga voli, neka i on zavoli nju, a ne Sunanicu, ona ga moe postaviti za kralja. Pie mu pismo, otvorit e ga kad se probudi, ona odlazi. Miroslav se budi i nalazi pismo sa kraljevskim peatom. Otvara pismo, a u njemu pie da je pridobio Krunoslavu svojom ljepotom. Zato e biti njezin vjerenik i kralj ugarski. Proglaava ga slubeno kraljem! Kad je to proitao Miroslav odustaje od ljubavi prema Sunanici, ipak ga Krunoslava uzdie na kraljevsko prijestolje. Dolazi Suni i pria mu o svojoj ljubavi, a on joj nareuje da mu se pokloni kao kralju. Pita ga ime ga je uvrijedila, on se ne eli pravdati jer kraljevi ne moraju objanjavati svoje postupke.Knez Lazar govori da je pala no, nou kojoj e ili umrijeti ili e mu se ispuniti najvea elja. Doie u kraljiine odaje, izjaviti joj svoju ljubav, a ko ga odbije pred njezinim oima e se ubiti, neka se nasiti njegove krvi. To je teka odluka, ali dostojna kraljevog sina. Isto planira i Mikleu. Uvui e se u kraljiinu sobu i rei da je voli. Ako ga odbije silom e dobiti krunu. Danica i dalje ali samu sebe, sad se jo vie eli osvetiti. Neka ga kraljica Krunoslava titi ako treba ubit e ga u njezinu krilu, ali e se osvetiti.Selomir pita Krunoslavu to je to uinila? Prepustila kraljevsvo siromanu tuincu! to e na to rei velikai njezin narod, jedno tako staro i plemenito kraljevstvo dati pod vlast tuinca? Neka se opameti. Krunoslava govori da ljubav nema zakona, da bar on moe vidjeti Miroslava njezinim oima, sve bi mu bilo jasno. Selomir kae da je jedini lijek da Miroslava prognaju daleko. Krunoslava o tome ne eli ni uti, radije e posluati njegove savjete, samo da i dalje bude blizu Miroslava. Proklinje kraljevski poloaj koji je sprjeava da slobodno voli koga hoe. Ugleda ga, on joj odmah pone tepati, ona ga pita zato je poderao njezino pismo? Miroslav kae da je pismo jo kod njega, pokazuje joj ga. Krunoslava ga ismijava, to si on umilja da je kralj, neka joj se vie ne pojavljuje pred oima. Dere pismo i zatvara se u sobu. Miroslav je oajan, ne zna to e. No to nije nita udno, i kraljica je samo ene,a sve su ene iste. Ali tu je i dalje Sunanica, ako ga je kraljica otkantala, ova e mu se smilovati. Sunanica sve to prislukuje i kad je on zamoli za oprost glatko ga odbije, neka je slui kao potiten ovjek, a ne kao ljubavnik. Ne da mu da je vie zove imenom. Miroslav sad shvaa da je gotovo. S kraljevskog prijestolja spao je na najnie grane, upoznao goru tugu nego ikada prije. Tko sije veselje anje pla, neka na njegovom primjeru ue svi zaljubljeni. Citat iz Suza sina razmetnoga, pla drugi: sve na svijetu je prolazno kao dim na vjetru i snijeg na suncu. Mikleumoli Krunoslavu za ljubav. Ona ga odbija, on ju pokua uhvatiti. Tada dolazi Lazar i sprjeava ga. Mikleukae da ga se ne boji, ide priati svijetu neasna djela to radi kraljica. Krunoslava ga pita tko je on. Lazar govori da je pobjegao sa oeva dvora zbog nje, blagoslivlja tren kad je mogao vidjeti njezinu ljepotu. Ne eli rei svoje ime jer bi mogao poginuti, no ona mu jami da e zatititi onoga tko je obranio njezinu ast. On ju moli da mu obea da se nee uvrijediit kad joj otkrije isitnu. Klekne pred nju i predstvalja se: Lau, sin ekoga kralja. Unato neprijateljstvu dvije zemlje on nije odolio njezinoj ljepoti, napustio je rodnu zemlju i odluio joj priznati ljubav. Ako mu se ne eli smilovati, neka ga probode maem, istim onim kojim ju je on obranio. Ona mu obeaje bogato naplatiti to ju je obranio.U gradu se susreu ban Mikleu, ban Uro, Radomir i Selomir. Mikleuim kaeto s enoas dogodilo, kraljica je oskvrnula svoju slavnu krv. Selomir i Uro ele Miroslava strpati u tamnicu, a Radomir smatra da e biti najbolje ako dovedu Vuistraha na prijestolje jer se promijenio. Miroslav i Vojsava ne znaju to uiniti, preputaju se srei. Danica ga trai po cijelom gradu, zna da i njoj prijeti opasnost od Krunoslave, ne boji se smrti, ali najprije e dokrajiti Miroslava.Vuko je na prijestolju. Moli za oprost sve one koje je uvrijedio. Promijenio se, sad je dobar i blag. Uro i Mikleu sve oprataju i zaboravljaju. Selomir mu se klanja i izraava radost to ga vidi na prijestolju. Vuko to prima za najvei mogui dar, svojim sestrama Krunoslavi i Sunanici obeaje svu milost, neka se o one vesele s njima. Krunoslava ga moli za milost prema Lauu jer, iako su neprijatelji, on je obranio njezinu ast. Moli ga da sklopi mir sa njegovim ocem Gradimirom i da napokon prestane mrnja izmeu 2 zemlje. Vuistrah pristaje ak uzeti Laua i za zeta, a seki dati eko kraljevstvo u zamjenu za ugarsko. Dolazi Lau i izraava sreu to je napokon prekinuto neprijateljstvo dviju zemalja, obeaje biti ugarski saveznik. Vuistrah mu daje Krunoslavu za vjerenicu kao potvrdu mira i saveza. Lau i Krunoslava si meusovno izjavljuju ljubav. Vuko nareuje vitezovima da pleu i pjevaju i time ih sve uvesele. Mikleu moli Krunoslavu za oprost, ona sve zaboravlja, otpleu jedan ples zajedno.Danica ganja Miroslava, a on moli Vuistraha za milost. Vuko naredi da uhvate Danicu, pita Miroslava tko je on. Uroi Radomir govore da je on unio puno neslog, trebalo bi ga zatvoriti, Vuistrah ga odlui poslati u onu spilju gdje je on nekada bio. Dolazi Selomir sa Danicom. Vuistrah joj ne vjeruje da je ona ki bosanskoga kralja, danica zna da je zasluila smrt jer je uvrijedila njegovo velianstvo, moli ga da priej toga ubije Miroslava jer je on uvrijedio njezino velianstvo. Bana Radomira moli da njezinom ocu napie pismo i sve objasni. Radomir, Uro i Mikleu mole Vuka da se smiluje Danici i udijeli joj milost. Selomir se slae, ali prv mora dokazati da je kraljevska ki. Bisernica govori da joj je majka priala da se svi bosanski kraljevi raaju sa zvijezdom na desnoj ruci i to se ne moe skriti. Uro potvruje da je to tono, osobno je vidio na ruci kralja Ostoje to znamenje. Danica pokazuje da ima zvijezdu na dsnoj ruci i dokazuje da je doista ker bosanskoga kralja. Miroslav je moli za oprost i pokazuje da i on ima zvijezdu na desnoj ruci. Vuistrah pita to je to, je li i on kraljevskoga roda? Miroslav ne zna nita o svom podrijetlu, nek apitaju njegovu majku Vojsavu. Radosalv dovodi Vojsavu, a Vuistrah pita je li Miroslav njezin sin? Vojsava pria da je njezin pokojni peti mu Gvozdorad bio gusar i u raskonu kraljevu perivoju krao blago, a naao i maleno dijete i rekao joj da se brine za njega jer e imati koristi od tog djeteta. No prije nego je saznala ita vie o podrijetlu tog djeteta mu joj je ubijen dok je gusario. Sad Danica shvaa. Miroslav je zapravo Vladimir, njezin brat kojeg su jedne noi ukrali gusari. Moli ga za oprost to ga je progonila. Vuistrah je sretan, odluuje Danicu uzeti za svoju vjerenicu, a Vladimira/Miroslava dati Sunanici za vjerenika. Sunanica i Vladimir pristaju. Bisernica odabire Uroa za svog dragog. Meutim i Vojsava eli vjerenika. Radoslav je nee, ne planira se eniti. Vuko obeaje da e joj on nai vjerenika. Zapovijeda Selomiru da ekom i bosanskom kralju javi novosti i da spreme pir za svoje sinove, a Radomiru i Urou nareuje da pripreme njegove svatove sa Danicom.