8/13/2019 Matija__ Korvin
1/3
Hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin
Prole subote, 23. veljae, zaokupljeni problemima dananjice,
nismo se sjetili "dobrog kralja Matijaa",
koji je roen na taj dan prije 565 godina. O njemu smo uili u
povijesti, ali i za njegovu sudbinu
"strepili" itajui Zagorkinu "Gordanu". Kralja Matijaa se sjetila
Sandra Skanderli i poslala nam lijepprilog o njemu:
MATIJA KORVIN
(23.2.1443.-6.4.1490.)
Hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin gotovo je cijelu svoju
vladavinu proveo ratujui, ali je usprkostome uspio stvoriti
respektabilno kraljevstvo, u svim segmentima dominantno u srednjoj
Europi XV.
stoljea.
Roen je 23. veljae 1443. godine u Koloszvru kao mlai sin
slavnoga Ivana Hunyadija i Elizabete
Szilgyi, maarske velikaice. Iako je zapravo bio potomak
rumunjskih pastira, tijekom vremena postaje
izuzetno cijenjeni vladar i dravnik. Za kralja je izabran 24.
sijenja 1458. i to ponajvie zahvaljujui
niem plemstvu koje je insistiralo da se na tron izabere domai
vladar, nasuprot pojedinim velikaima
koji su zagovarali izbor njemakog cara Fridrika III. Do Matijine
je, meutim, slubene krunidbe
krunom sv. Stjepana dolo tek 29. oujka 1464. jer je Fridrik
iskazivao ozbiljne pretenzije na prijestolje
Hrvatske i Ugarske, a i sama je kruna itavo to vrijeme bila u
njegovu posjedu. Na kraju su neugodnu
8/13/2019 Matija__ Korvin
2/3
situaciju obiljeenu stalnim borbama hrvatsko-ugarski kralj i
njemaki car zavrili u srpnju 1463.,
potpisavi mir uz svesrdnu pomo i posredovanje pape Pija II.,
kojemu rat dvojice vodeih europskih
vladara zbog nadirue turske opasnosti nije nimalo odgovarao.
Doavi na vlast, Matija je proveo nepopularnu i bolnu financijsku
reformu, koja je pogodila sve stalee.
Uvoenje poreza, meutim, kompenzirano je na drugoj strani gdje je
kralj proveo jo jednu reformu,onu vojnu, ustrojivi snanu i
respektabilnu vojsku koja je uvijek brojila izmeu sto pedeset i
dvjesto
tisua ljudi. Njezin poseban segment bila je tzv. "crna eta" ili
"crna vojska" na elu sa zapovjednikom
Johannom Haugwitzom. Ta je formacija imala oko est tisua odlino
opremljenih, izvjebanih i dobro
plaenih ratnika, koji su kralju i njegovom kraljevstvu uvijek
bili na raspolaganju. Korvin je posebno
vodio rauna o vojnicima, znajui da je jaka vojska jamac ouvanju
kraljevstva. I on sam je imao
poprilian vojniki dar koji je, naalost, vrlo esto morao
dokazivati. Osim sa Fridrikom III. ratovao je i
protiv ekog kralja Vladislava, Mleana, Austrije te protiv
Turaka, kojima je nakon pada Bosne uspiopreoteti dio teritorija i
1463. osnovati Jajaku i Srebreniku banovinu, ime je zaustavio
njihovo
napredovanje i prodor u Slavoniju. Godine 1485. na elu svoje
vojske ulazi u Be i osvaja prijestolnicu
Habsburga, te se proglaava austrijskim vojvodom.
Uz financijske i vojne, tijekom vladavine je proveo i
zakonodavno-upravne reforme. Njegova je drava
organizirana potpuno centralistiki i kao takva je bila prva u
srednjoj Europi. Vladao je autokratski, sm
donosei zakone, a sabori su samo potvrivali njegove odluke. Od
svog je budimskog dvora uinio
humanistiko sredite, te kao veliki poklonik znanosti i
umjetnosti izdano je pomagao njihov razvoj. U
Budimu je osnovao i glasovitu "Bibliothecu Corvinianu", knjinicu
u kojoj su bila pohranjena
najznamenitija djela humanistikih znanosti, a od 1471. do 1490.
godine prikupljeno je gotovo pet
tisua naslova iz svih znanstvenih podruja.
Iako se enio dva puta, zakonitih potomaka nije imao. Prva
supruga Katarina, ki ekog kralja Jurja
Podjebradskog, umrla je na porodu 1464. godine. Ponovno se oenio
1476., ovaj puta s Beatricom
Aragonskom, keri napuljskog kralja Ferdinanda, ali ni u tom
braku nije bilo djece. Imao je samonezakonitog sina Ivana, roenog
iz prolazne veze sa Barbarom Edelpack. Ivan Korvin kasnije je
postao
slavonskim hercegom i hrvatskimbanom, davi banskoj asti pravu
vrijednost, shvaajui veliki znaaj
hrvatskih banova u tim turbulentnim vremenima.
Kralj Matija je bio vrlo obrazovan ovjek. Govorio je latinski,
njemaki, eki, maarski, slovaki,
talijanski i hrvatski jezik. Okruio se humanistima i uenim
ljudima, meu kojima je bio i veliki
hrvatski diplomat, pjesnik, biskup i ban Ivan esmiki. U Matijino
je vrijeme u Senju otvorena i prva
tiskara, pa je Hrvatima kralj ostao u prilino pozitivnom
sjeanju. Iako je ograniio vlast velikakih
obitelji, posebno kada je Frankopanima 1469. uzeo Senj, nikada
nije dirao u nijednu hrvatsku
povlasticu.
