MATKO MARUŠIĆ

MEDICINSKI FAKULTET U SPLITU U DEKANSKOM MANDATNOM

RAZDOBLJU 2009.-2011.

Fakultetskom vijeću

Splitu, 2011.

Izdavač: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet

Recenzenti:

Doc. dr. Livia Puljak Prof. dr. sc. Ana Marušić

Prof. dr. sc. Damir Sapunar

Lektorica: Anđa Raič, prof.

Grafička priprema i tisak: Redak

Tiskano u rujnu 2011.

SADRŽAJ

A. NASTAVA .............................................................................. 9 

1. Novi, europski studijski programi ........................................ 9 

2. Režim studiranja................................................................. 12 

3. Sjajni prvi rezultati? ........................................................... 12 

4. Tematsko vrjednovanje novih nastavnih programa ........... 13 

5. Mrežne stranice Fakulteta .................................................. 14 

6. Računalna izradba rasporeda sati ....................................... 15 

7. Studenti .............................................................................. 15 

8. Studij medicine na engleskom jeziku ................................. 19 

9. Doček novoupisanih studenata ........................................... 19 

10. Centar za medicinsku edukaciju i kliničke vještine ......... 20 

11. Izborni predmeti ............................................................... 22 

12. Uspjesi katedara ............................................................... 22 

13. Studij Dentalne medicine ................................................. 25 

14. Studij Farmacije ............................................................... 26 

15. Doktorska škola ................................................................ 27 

16. Tečajevi trajne medicinske izobrazbe .............................. 29 

17. Sveučilišni odjel za zdravstvene studije ........................... 30 

18. Brizi za nastavu nikad kraja ............................................. 30 

B. ZNANOST ............................................................................. 33 

1. Povećanje produktivnosti ................................................... 33 

2. Znanstvenoistraživački projekti ......................................... 33 

3. Povjerenstvo za znanost ..................................................... 34 

4. Zajednička znanstvena servisna jedinica i Zajednički znanstveni fond .................................................................. 34 

5. Kadrovska politika ............................................................. 35 

7. Međunarodna suradnja ....................................................... 36 

8. Znanost na Fakultetu .......................................................... 38 

C. STRUKA ................................................................................ 42 

1. Stručni rad u užem smislu riječi ......................................... 42 

2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite ........................ 42 

3. Cochrane ogranak ............................................................... 43 

4. Registracija kliničkih pokusa ............................................. 44 

5. Međunarodna suradnja ....................................................... 44 

6. Zdravstvena djelatnost ....................................................... 45 

7. Definiranje simbola, opreme i darova Fakulteta ................ 46 

8. Poticanje osoblja na dalju izobrazbu .................................. 46 

D. USTROJ FAKULTETA ........................................................ 47 

E. ŠTO NISMO USPJELI NAPRAVITI .................................... 51 

1. Bolja suradnja s KBC-om Split .......................................... 51 

2. Udruga bivših studenata ..................................................... 51 

3. Elektronički sustav upravljanja i unaprjeđenja kvalitete .... 51 

4. Upravljački ustroj Fakulteta ............................................... 52 

5. Pitanje stručnoga rada ........................................................ 53 

F. OSTALO ................................................................................. 54 

1. Koliko smo stvarno dobar fakultet ..................................... 54 

2. Naš fakultet, svaki fakultet, sveučilište, akademska zajednica ............................................................................ 56 

3. Novi zakoni ........................................................................ 58 

4. Integracija sveučilišta ......................................................... 60 

5. „Kumulativni“ radni odnos ................................................ 61 

6. Upisne kvote ...................................................................... 61 

7. Školarine ............................................................................ 63 

G. OPROŠTAJ KOJI TO NIJE I OPROST KOJI TO JEST ...... 65 

7

Ovime na kraju dvogodišnjega mandata dekana (2009.-2011.) želim ukratko izvijestiti što je rukovodstvo Fakulteta koje sam bio odabrao i vodio učinilo u protekle dvije godine. Vjerujem da su, osim postignuća, još korisnija naša iskustva i ciljevi kojima smo stremili i osnova kojom smo se vodili.

Općenito gledajući, vjerujem da se može reći da je u našemu mandatu Fakultet ostvario niz važnih iskoraka koji ga sustavno izgrađuju u svojevrstan centar izvrsnosti. Nastavljajući se na rad prethodnih fakultetskih uprava, ova je uprava jasno zacrtala razvoj Fakulteta u međunarodno prepoznatljivu ustanovu i u tom je smislu napravila mnogo konkretnih stvari, koje znače prijelomne i strateški važne pomake prema europskoj razini izvrsnosti.

Rezultata je mnogo, ali još mnogo treba i napraviti. Fakultet nikada nije „završeni projekt“, već je živi organizam osjetljiv na poremećaje, svaki krivi korak i oklijevanje. Zahtijeva stalnu pažnju i brigu, napor i mudrost. Uprava fakulteta treba u tome djelovati stalno i nezavisno od poslova i problema koje rješava akutno ili dugoročno.

Rezultate, kao i neuspjehe, koje ovdje nabrajam, postigla je skupina ljudi koje se kolokvijalno naziva „uprava“. Članovi dekanskog kolegija, s kojima sam imao zadovoljstvo i čast raditi, bili su prof. dr. sc. Ivica Grković (prodekan za nastavu), prof. dr. sc. Liana Cambj Sapunar i doc. dr. Livia Puljak (prodekanice za znanost), prof. dr. sc. Dolores Biočina Lukenda (prodekanica za studij dentalne medicine) i prof. dr. sc. Slaven Kokić (prodekan za financije i upravljanje). Pomoćnici dekana bili su prof. dr. sc. Damir Sapunar (pomoćnik za informatizaciju), dr. sc. Slavica Kozina (pomoćnica za studente) i prof. dr. sc. Dragan Ljutić (pomoćnik za međunarodnu suradnju).

Svaki nabrojeni rezultat koji slijedi napravili smo zajedno, u punom razumijevanju i međusobnom poštovanju. Često nam nije

8

bilo lako, no mnogo, mnogo češće uživali smo u poslu i radovali se dobrim ishodima našega djelovanja. Na kraju mandata, jedan član naše uprave sažeo je sve to u jednu rečenicu: „Bile su to dvije sjajne godine“.

Nikad se nisam osjećao ponosnijim nego kad sam to čuo.

Ovdje sam naše rezultate dopunio promišljanjem (savjetom, željom, viđenjem) kako bi određenu temu trebalo shvaćati i dalje razvijati. Taj dio teksta tiskan je u kurzivu.

9

A. NASTAVA

1. Novi, europski studijski programi

Od 1. listopada 2010. studijski programi Medicina, Dentalna medicina, Farmacija i programi zdravstvenih studija (sestrinstvo, primaljstvo i drugi) usklađeni su s Direktivom 2005/36/EC o reguliranim profesijama i odgovarajućim Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (16. listopada 2009.). U programu Medicina napravljene su i manje izmjene prema izravnim preporukama Komisije.

a) Novi je program uveden u sve četiri prve godine studija. To znači da će studenti koji diplomiraju 2013. godine imati sve kompetencije za nastavak izobrazbe specijalizacijom, te ne će trebati raditi pripravnički liječnički staž niti polagati državni ispit. Sve je to u skladu s novim hrvatskim zakonima i preporukama Ministarstva zdravstva.

b) Dodatak diplomi (prema engl. Diploma Supplement) sadržavat će opis svih kompetencija koje su studenti stekli u tijeku studija.

c) Skupni ispiti uvedeni se da bi se, prema međunarodnim standardima, stečene kompetencije provjeravale i dokumentirale. Tri su skupna ispita: Skupni ispiti znanja 1 i 2 (SIZ-1 i SIZ-2), te Objektivni strukturirani klinički ispit (OSKI) na kraju studija. Bodovi koje studenti zasluže na ta tri ispita zbrajaju se i daju ocjenu koja se prispodobljuje kliničkim rotacijama u 6. studijskoj godini.

Funkcije skupnih ispita su:

i) Provjera (i potvrda) kompetencija koje se stječu na Fakultetu.

10

ii) Važan dio dodatka diplomi i mogućnost vrjednovanja studentskih kompetencija unutar i izvan generacije.

iii) Povećanje konkurentnosti diplome na međunarodnom tržištu rada.

iv) Poticanje da se organiziraju nastavni planovi i programi prema važnosti i značaju u kliničkoj i predkliničkoj medicini.

v) Aktivacija studenata: vjerujemo da će skupni ispiti pridonijeti da studenti ustraju da im se važni principi i koncepti dobro objasne da bi ih potpuno svladali i razumjeli.

vi) Usporedba uspjeha na ispitu pojedinačnih predmeta (ocjena) s uspjehom u odgovarajućem segmentu skupnoga ispita.

vii) Mogućnost usporedbe retencije znanja i razumijevanja po predmetima.

viii) Mogućnost rangiranja studenata nakon 3. i 6. godine. ix) Obeshrabrivanje slaboga učenja, prepisivanja, sa strane

studenata, te slabe nastave i ispita, sa strane nastavnika. x) Navikavanje studenata na cjeloživotno učenje i

usavršavanje, koji podliježu skupnim ispitima na državnom ili međunarodnoj razini.

d) Kliničke i socijalne vještine u novom su programu dobile posebnu pozornost. Osim u klasičnim kliničkim predmetima, njihovo usvajanje predviđeno je u novim predmetima Kliničke i socijalne vještine I i II, Medicinska humanistika i Kliničke rotacije.

U odnosu na novi program bilo je malo kritičkih argumenata, a mnogo nezadovoljnoga mrmljanja, napose od strane studenata. Vjerujem da je pitanje vrlo jednostavno: Hrvatska godine 2013.postaje članica EU i potpuno je iracionalno dvojiti trebaju li naši studenti imati, ili ne, diplomu europske vrijednosti.

11

e) Medicinska humanistika organizirana je kao vertikali-zirani predmet, a obuhvaća predmete koji su postojali i prije (Uvod u medicinu, Povijest medicine, Medicinska sociologija, Medicinska etika), a dodane su joj komunikacijske vještine, društvena odgovornost medicine, narativna medicina i palijativna skrb.

Ovi će predmeti pridonijeti poboljšanju odnosa naših stu-denata prema pacijentu (rad u zajednici kao izborna nastava, rani susret s pacijentima, Etika, Obiteljska medicina) i komu-nikaciji s njim (Medicinska humanistika, Psihološka medicina). Brojna su istraživanja pokazala da se empatija studenata me-dicine smanjuje kako odmiču godine studija. Predmeti medicinske humanistike pomoći će našim studentima da zadrže empatiju prema pacijentu i da pacijenta zadrže u središtu svojega rada.

f) Istraživanja u biomedicini i zdravstvu također je orga-niziran kao vertikalizirani predmet. Njegov se sadržaj sastoji od klasičnih predmeta: Medicinske statistike (potpuno okrenute kli-ničkim analizama), Medicinske informatike i Uvoda u znanstveni rad u medicini, a dodani su mu sadržaji koji ciljaju na jačanje sposobnosti provođenja kliničkih istraživanja i unaprjeđenju vrsnoće medicinske skrbi i praksi medicine zasnovane na do-kazima. Ta se nastava odvija u prve tri studijske godine; u četvrtoj studenti analiziraju izvorne znanstvene (Journal club) članke iz kliničkih predmeta čije turnuse obavljaju, u petoj razvijaju plan istraživanja za diplomski rad, a u šestoj rade i pišu diplomski rad.

Vertikalizirani predmet je naš odgovor na prvu preporuku Direktive 2005/36/EC o reguliranim profesijama koja glasi: „Osposobljavanje doktora medicine daje jamstvo da je osoba stekla sljedeća znanja i vještine: a) odgovarajuće poznavanje znanosti na kojima se temelji medicina i dobro razumijevanje znanstvenih metoda, uključujući i načela bioloških funkcija i ocjenjivanja znanstveno utvrđenih činjenica i analize podataka.“

12

2. Režim studiranja

Uvođenje novoga i potpuno definiranoga režima studija, definiranoga prema Pravilniku o studiranju Sveučilišta u Splitu, provedeno je bezbolno; donijelo je red u sustav studiranja, pojednostavilo rad Referade za nastavu i učinilo da nestanu svi prijepori i dvojbe oko upisa studenata u više studijske godine.

Problemi s odnosima među ljudima, s poštovanjem zakona i moralnom slikom Fakulteta među studentima i u javnosti ne proistječu iz manje ili više strogosti kriterija, nego u dosljednom pridržavanju kriterija koji su dogovoreni i doneseni. Kada se popusti jednom, sustav pada potpuno.

3. Sjajni prvi rezultati?

Sve su katedre, na studijima Medicina, Dentalna medicina i Farmacija odlično prihvatile zahtjeve novoga programa i plana nastave i potpuno mu se prilagodile. Na svim je predmetima povećan udio studenata koji izlaze na prvi ispitni rok i povećana je prolaznost studenata na tom roku.

Radi se o podatcima koji se odnose na školsku godinu 2010./2011., koji se moraju potvrditi i u još jednoj ili dvije školske godine. Zasad su ti podatci impresivni, a ako se potvrde, Fakultet to treba i obznaniti i proširiti odgovarajuće aktivnosti do razine da gubljenje godine postane iznimka koju objašnjava neka objektivna nesreća. No, doista, ako na prvom roku ispit položi 70-95% studenata, radi se o vrijednom, povijesnom rezultatu.

13

4. Tematsko vrjednovanje novih nastavnih programa

Nakon što su u zavidnoj suradnji i suglasju programi naša tri studija usuglašeni s Direktivom 2005/36/EC o reguliranim pro-fesijama, u Agenciju za znanost i visoko obrazovanje poslana je opsežna dokumentacija kako bi novi program bio primjereno recenziran i reakreditiran na državnoj razini.

Nakon europskih stručnjaka i hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje treba tematski vrjednovati naše studijske programe i priznati im europsku vrijednost,. To znači da s programom treba postupati s krajnjom odgovornošću u odnosu na njegovu stabilnost, razumijevanje, dosljednu primjenu i ne-promjenjivost. Vrijeme koje je pred nama nije vrijeme eksperi-mentiranja s nastavnim programima: što je učinjeno, učinjeno je, i sada odgovarajućim čimbenicima treba jasno pokazati kako smo postupili, na kojim smo načelima gradili programe, što oni znače i koje kompetencije donose i na koji način – kojim nastavnim sadržajima.

Ne samo to! Trebat će u detaljima programa do kraja defi-nirati, primijeniti, čuvati i vrjednovati rezultate – usklađivanja ciljanih kompetencija s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO). HKO će se izraditi prema europskim standardima i za svaku struku morat će biti dostupan na internetu; morat će postojati sklad kompetencija za svaku struku u trokutu fakultet/struka-HKO-EU. Samo će se pod tim uvjetima priznavati vrijednost struka i davati licencije za rad, kako diplomiranim stručnjacima, tako i fakultetima.

14

5. Mrežne stranice Fakulteta

a) Sustavno su grafički oblikovane i dopunjene i sada imaju nov, suvremen izgled. Sadržaj im je složen tako da se njime može jednostavno rukovati i lako nalaziti željene podatke.

Nužno je da svaka katedra, služba i ured redovito i navrijeme obnavlja i dopunjuje stranice za koje je zadužena. Time će se i nastavnici i studenti naviknuti da se njima služe, a mrežne stranice pružaju goleme mogućnosti za bolju komu-nikaciju, obavješćivanje, suradnju i nastavu. Bitne su za vidljivost, prepoznatljivost i ugled fakulteta, naprosto – za informiranje svake vrste i svih pojedinosti, od predavanja gostujućih znanstvenika do najdebljih nastavnih materijala.

b) Paralelne stranice na engleskom jeziku uvedene su radi poboljšanja vidljivosti i predstavljanja Fakulteta u svijetu, što je preduvjet svake ozbiljnije međunarodne suradnje.

Stranice na engleskom jeziku zapravo trebaju potpuno odgovarati stranicama na hrvatskom jeziku. To bitno povećava međunarodnu vidljivost Fakulteta, a s početkom studija medicine na engleskom jeziku, postaje i osnovna nužda.

c) Prikaz ustroja i rada katedara, s popisom i životopisima nastavnika, ispitnim uvjetima i izvedbenim planom nastave, dan je po istoj shemi za svaku katedru.

d) Svi podatci o novom programu, njegovi strateški, stručni i edukacijski ciljevi, objašnjenja promjena, sadržaji svih predmeta, kompetencije koje studenti stječu na svakom predmetu, te popis i životopisi svih nastavnika zaposlenih u punomu ili nepunomu radnom vremenu stavljeni su na mrežne stranice Fakulteta, na hrvatskom i na engleskom jeziku.

Ti su dokumenti važni, vrijedni, dobro napravljeni, ali ih treba neprestano ažurirati – ljudi napreduju, publiciraju, poboljšavaju nastavu i uprava i službe Fakulteta trebaju stvoriti

15

sustav stalne obnove i dopune. Zastarjeli podatci nisu samo bezvrijedni, nego i ruše ugled Fakulteta.

6. Računalna izradba rasporeda sati

Zahvaljujući predanosti i naporima prof. dr. sc. Damira Sapunara, prof. dr. sc. Ivice Grkovića, Povjerenstva za nastavu, Referade za nastavu i Informatičke službe Fakulteta, prema našim zamislima razvili smo i primijenili elektronički program u koji se upisuje svaki sat nastave, s imenom nastavnika, dvoranom održavanja nastave i imenom nastavne jedinice. Nakon toga se lako dobiju izlazni podatci, koji su fakultetskim službama uvijek zadavali velik posao i probleme. Informatizacija nastave zahtijevala je i informatizaciju kadrovskih poslova, što je i učinjeno.

Ovo treba smatrati velikim korakom naprijed u životu našega Fakulteta. Bez obzira na vrijednost i trud, administracija i uprava od osnivanja Fakulteta do danas, raspored nastave uvijek je bio najranjivija točka Fakulteta. Ako raspored nije savršen i nepromjenjiv, počinju improvizacije. Na kraju pati nastava, a kada pati nastava, pati i Fakultet. Tko bi rekao da sve zavisi od primjerenoga – rasporeda sati?!

7. Studenti

a) Suradnja sa studentima bila je dobra, ali ne na razini kako je to u razvijenijim zemljama. S vremenom su se studenti navikli da uvijek mogu doći dekanu ili prodekanima, a čak su sudjelovali u nekim poboljšanjima sadržaja novih predmeta, ali to vrijedi za vrlo mali udio studenata. Nisam uspio postići da se organiziraju zborovi godina na koje bi se pozvali dekan i prodekani.

16

Sa studentima treba što više raditi. Treba potpuno ukinuti ružni običaj da studenti dolaze upravi fakulteta samo kada žele da se zaobiđe postavljeno pravilo ili čak neki zakon ili pravilnik. Studenti i nastavnici trebaju surađivati u unaprjeđenju nastave. Tom pitanju, koje je teško, treba posvetiti najveću pozornost. Duhovno stanje i profesionalnost manjine naših studenata nisu dobri. Fakultet služi da se diploma stekne usvajanjem znanja, a ne da se stekne po svaku cijenu!

b) Pomoćnik dekana za studente imenovan je zato što smo procijenili da rad sa studentima nije odgovarao potrebama. Zadatci pomoćnika dekana za studente su:

i) prikupljanje podataka o motivaciji, preferencijama i inte-resima studenata, te njihovim posebnostima koje mogu utjecati na uspjeh ili predstavljati poteškoće u studiranju;

ii) praćenje uspjeha studenata u tijeku studiranja, do diplo-miranja;

iv) podrška studentima koji imaju probleme s učenjem;

v) praćenje i briga za osobito nadarene studente;

vi) poticanje i podrška kreativnim sposobnostima studenata;

vii) utvrđivanje razloga studentskog odustajanje od studija;

vii) u suradnji s prodekanom za nastavu, poticanje studenata na mobilnost te organizacija i nadzor mobilnosti.

Podatci o studentima koji su se upisali 2010. prikupljeni su, pa će oni, kao i sljedeće generacije, biti praćeni kao kohorta, s nadom da ćemo identificirati prognostičke čimbenike njihova uspjeha ili neuspjeha kako bi se ubuduće moglo sustavno intervenirati i poboljšati njihove rezultate.

Kao što je već rečeno, odnos studenata prema radu i odgovornostima nije na razini na kojoj bi trebao biti s obzirom da naš fakultet upisuju najbolji srednjoškolci. Nije dobra ni komunikacija s upravom Fakulteta i nastavnicima. Na tome treba

17

stalno raditi, no u pitanju je proces a ne intervencija, pa treba biti uporan i strpljiv.

c) Zaklada Željko J. Bošnjak osnovana je u počast našega velikog prijatelja i podupiratelja sa Sveučilišta Wisconsin u gradu Milwaukee, SAD. Služi financiranju znanstvenoistraživačke izobrazbe studenata i mladih asistenata. Dvoje studenata je 2010. putem Zaklade boravilo u SAD-u, a u 2011. su tamo dobili postdoktorske pozicije.

Osigurano je skromno ali stabilno financiranje Zaklade, no njezina uprava treba voditi računa o dvije stvari: pribavljanju donacija i, što je još važnije, primjerenom i mudrom ulaganju sredstava koja su joj na raspolaganju.

d) Studentski pravobranitelj izabran je nezavisno, od studenata, i s njim je uspostavljena primjerena suradnja.

Još uvijek nije jasno što bi točno pravobranitelj trebao raditi. Ne smije se dopustiti da to postane student koji bez posljedica može doći tražiti nelegalne i nemoralne stvari. Postoje i druga studentska prava osim propuštanja mimo minimuma znanja. Prije svega, to je pravo na puno i dobru nastavu. Studentski pravobranitelj može tu puno pomoći upravi Fakulteta, a još više svojim kolegama studentima.

e) „Mobilnost“ studenata potiče se na različite načine. Tijekom 2010. dva su studenta medicine ljeto provela u SAD-u i dva u Sloveniji, a tijekom 2011. u inozemstvo su poslana četiri studenta dentalne medicine (SAD i Njemačka), jedan medicinar u Švedsku, jedan u Maribor i tri u Ljubljanu. Potiče se rad studentske udruge CroMSIC i ljetna razmjena studenata, tako da se primjereno dokumentirana ljetna praksa priznaje kao izborni predmet.

Razmjena, odnosno mobilnost naših studenata treba biti jedna od ključnih strateških odrednica Fakulteta. Naša sredina nije dovoljno otvorena, nema tradicije (putovanja kao dijela

18

izobrazbe, a napose ne one iskorištavanja beneficija akademskoga statusa u upoznavanju drugih sredina i ljudi, poput europskoga programa ERASMUS. A to je vrlo važan čimbenik u sazrijevanju studenata u suvremenu europsku elitu, a ne samo pitanje stručnoga usavršavanja. Razmjena može biti ljetna ili u tijeku školske godine. Medicini je teško napraviti razmjenu u tijeku školske godine i preko programa ERASMUS, jer se među fakultetima razlikuju predmeti, turnusi i programi. No, primjer naše suradnje sa sveučilištem u švedskom Linkoeppingu, prvim s kojim smo stvarno sjeli i tražili mogućnosti usklađivanja, vrlo su ohrabrujuće: našli smo dva tromjesečja u kojima nam se nastava podudara, što omogućuje financiranje preko ERASMUSA.

Mobilnost nastavnika lakše je organizirati preko ERASMUSA, i to treba poticati, jer Fakultetu i Splitu donosi ugled i dragocjena iskustva i poznanstva koja se potom spontano pretoče u znanstvenoistraživačku i drugu suradnju.

f) Studenti sastavljaju svoje životopise i otvaraju svoje mrežne stranice na stranicama Fakulteta. To čine na prvoj godini studija kroz nastavu predmeta Istraživanja u biomedicini i zdravstvu. Osim učenja, time se pribavljaju dragocjeni podatci i upotpunjuje slika i profil Fakulteta.

To nije ni hir niti preuzetna vježba; fakultet postoji zbog studenata i normalno je, korisno i nužno da na mrežnim stranicama budu predstavljeni i svi njegovi studenti. Nakon što studenti diplomiraju, lako ih se prevede u Udrugu bivših studenata Fakulteta i lako se s njima održava kontakt. Ti kontakti nisu samo zadovoljstvo susretanja, nego i neizmjerno korisni za bolje informiranje Fakulteta, vidljivost i izvore pomoći svake vrste.

g) Za knjižnicu su nabavljeni svi raspoloživi udžbenici kako bih ih studenti mogli posuđivati kada ih privremeno ili trajno ne mogu kupiti. Udžbenici su nabavljeni u količinama koje propisuje zakon.

19

Osim što je to dostignuće suvremene civilizacije i akademska (i zakonska) obveza, briga o udžbenicima suzbija ružne pojave da studenti uče iz starih udžbenika i da udžbenike neovlašteno kopiraju.

8. Studij medicine na engleskom jeziku

Sveučilišni Senat odobrio je početak studija medicine na engleskom jeziku u školskoj godini 2011./12. Studij će proširiti prepoznatljivost Fakulteta u svijetu i postaviti ga na kartu međunarodnih učilišta. Grad, Sveučilište i Fakultet time dobivaju međunarodne studente, a tako i čvršći doticaj sa svjetskom kulturom i znanjem.

Strani će studenti, kao i hrvatski, studirati po jednakom, europskom, programu, a nakon diplomiranja ne će trebati raditi pripravnički staž niti polagati državni ispit. Sveučilište u Splitu tim našim potezom postaje otvoreno, europsko. Sa studijem na engleskom jeziku bitno se olakšava mobilnost studenata, a otvaraju se i dodatne mogućnosti privlačenja stranih nastavnika.

Učinci studija na engleskom jeziku daleko nadmašuju logiku dodatnih prihoda Fakultetu. Svi strani studenti koji budu studirali u Splitu zauvijek će ga zavoljeti i cijeli život će se dičiti svojim fakultetom i družiti s prijateljima koje su tada i tamo stekli. Grubo rečeno, to je kao da se postiglo da nam netko plaća da nas cijeli život reklamira u svijetu. Reklama donosi ugled, ugled suradnju, a suradnja bolju struku, nastavu i znanost.

9. Doček novoupisanih studenata

Novoupisanim su studentima, s početkom školske godine 2010./11., na zajedničkom prvom satu nastave podijeljeni e-štapići sa svim bitnim informacijama o Fakultetu. Fakultet,

20

nastavu i osnovna pravila i dokumente predstavilo im je devet nastavnika i zaposlenika, kako bi dobili opću sliku o studiju i načinu rada na njemu. Na okruglom stolu karijeru liječnika predstavilo im je pet uglednih liječnika i profesora, što je na studente ostavilo jak dojam. Tu praksu treba nastaviti u svakoj novoj školskoj godini.

Ta se akcija zasniva na uvjerenju da je Fakultet ne samo obrazovna, nego i odgojna ustanova i na čvrstoj vjeri da dobivamo vrijednu djecu koju se mora i može usmjeriti u pošten rad, marljivost, pristojno ponašanje, nesebičnost i plemenitost. Takav stav nas dalje vodi u potrebu da se taj i takav prvi susret produlji – sve do završetka studija. Nužno je uvesti i sustavno praćenje studenata kroz studij kako bi se spoznali čimbenici njihove uspješnosti ili neuspješnosti. To, nadalje, znači da treba identificirati posebno ranjive skupine, ali i posebno nadarene, i svakoj od njih posvetiti dužnu profesionalnu, učiteljsku i roditeljsku pozornost i njegu.

10. Centar za medicinsku edukaciju i kliničke vještine

Centar za medicinsku edukaciju i kliničke vještine zamišljen je kao vrlo važan dio Fakulteta (v. dalje), pa smo mu našli prostor, pribavili opremu, angažirali nastavnike i organizirali nastavu. Smješten je u prizemlju Patološko-anatomskog kompleksa. U njemu se održava nastava kliničkih vještina i OSKI, a studentima je svakodnevno na raspolaganju za dodatno učenje i vježbanje.

U vrijeme dok ovo pišem, postojanje i sudbina Centra (čak ni ime!) još nisu odlučeni, pa o njemu govorim uvjetno. Centar je potreban jer novi, europski program studija traži da se vještine, sposobnosti, znanja i stavovi koji su se prije stjecali i zaokruživali

21

na obvezatnom liječničkom stažu sada uključe u program dodiplomske nastave. Držeći na umu da će se na kraju kvalificiranost za rad u struci mjeriti brojem i razinom stečenih kompetencija, proistječe da je Centar mnogo više nego li vježbaonica s lutkama za osnovne kliničke vještine. To mora biti mjesto, odnosno služba, koja će brinuti o usvajanju svih liječničkih kompetencija. Mora biti „nad-katedarski“, jer se odnosi na sve predmete, a napose na kliničke rotacije i skupne ispite koji zaokružuju profesionalnu izobrazbu i svjedoče stečene kompetencije. To ne znači da bi Centar „ugrozio“ (prisvojio) nastavu specifičnih (kliničkih) predmeta, nego upravo suprotno: omogućio bi im usklađivanje građenja studentskih kompetencija i bio bi njihov servis za sva unaprjeđenja i olakšanje rada u nastavi.

Da je kliničkim vještinama potrebno posvetiti više pozornosti nego dosad pokazuju rezultati istraživanja provedenoga tijekom 2010. među studentima 4.-6. godine studija medicine u Osijeku, Rijeci i Splitu. Od studenata se tražilo da procijene svoje iskustvo i kompetencije s nizom kliničkih vještina. Rezultati studenata 6. godine na našem fakultetu su poražavajući. Svi studenti zadnje godine studija (100%) izjavili su da se ne osjećaju kompetentnima za izvođenje endotrahealne intubacije i postavljanje nazofaringealnoga tubusa. Manje od 20% studenata izjavilo je da se osjećaju kompetentnima za sljedeće postupke: postavljanje urinarnoga katetera, postavljanje orofaringealnoga tubusa, imobilizaciju kralježnice, primarnu obradbu rane, napredno održavanje života, postavljanje nazogastričnoga katetera i ispiranje želudca. Između 20% i 40% studenata izjavilo je da se osjećaju kompetentnima izvesti sljedeće postupke: postavljanje infuzije, postavljanje laringealne maske, vanjsku imobilizaciju, šivanje rane i osnovno održavanje života. 60-80% studenata izjavilo je da se osjećaju kompetentnima za vađenje krvi, a jedina vještina za koju su gotovo svi studenti

22

zadnje godine našega studija medicine izjavili da se osjećaju kompetentnima izvesti bila je – intramuskularna injekcija.

Kad se tim rezultatima pridruže iznimno pozitivne reakcije studenata koji su se dosad uključili u pojačani program podučavanja i ispitivanja kliničkih vještina, očito je da nam je takav Centar jako potreban.

11. Izborni predmeti

Uređen je sustav izbornih predmeta koji sada studentima pruža dodatne mogućnosti izbora i potiče njihovu mobilnost. Naglašava otvorenost studentskim afinitetima, što prati primjerenom raznovrsnošću mogućnosti izbora, od ljetne prakse do rada u zajednici vikendom u Splitu. Posebno treba istaknuti da je 55 naših studenata nazočilo Kongresu ISABS u Bolu (lipanj 2011.) i da je njih 19 napisalo tražena izvješća i da im je priznat izborni predmet i 2 boda ECTS.

Izborni predmeti su složenije pitanje nego što se čini na prvi pogled: ta se nastava, manje ili više eksplicitno i svjesno, tretira kao drugorazredna. Međutim, ona nije drugorazredna, nego drukčija. Zato je treba držati izbornom koliko god je to više moguće, ali joj treba dati dignitet kao i svim drugim oblicima nastave. Ukratko, studentu treba dati maksimalne mogućnosti izbora, ali treba ustrajati na njegovoj odgovornosti, obvezi, da kroz nastavu stekne dobrobiti koje su predviđene njezinim planom.

12. Uspjesi katedara

Najnovija postignuća po katedrama iznosim ovdje ukratko i samo ona koja znače potpunu novost.

23

a) Katedra za anesteziologiju i intenzivno liječenje preuzela je nove predmete kliničkih vještina, te priprema veliki, završni OSKI. Predmeti Kliničke i socijalne vještine I i II prošireni su uvođenjem posjeta studenata 1. i 2. studijske godine ambulantama obiteljske medicine, kliničkih vještina koje nude predklinički predmeti i nekim aspektima rada u zajednici kao dijela društvene odgovornosti medicine.

Ta je Katedra najzaslužnija za stvaranje zamisli i zametka Centra za kliničke i socijalne vještine. No, već samim opisom dosadašnjih aktivnosti, koje je provela ta Katedra, a navlastito prethodno opisanom ulogom Centra, vidi se da funkcija Centra nadilazi poslanje i funkciju Katedre. Uvjeren sam da će Katedra za anesteziologiju i intenzivno liječenje biti ponosna i zadovoljna kada Centar postane toliko važan i aktivan da se odvoji od nje i postane – opći, fakultetski.

b) Katedra za internu medicinu uvela je parcijalni test-ispit što se podudara s bitno povećanom prolaznošću studenata na usmenom ispitu.

U roku od dvije godine svi se ispiti trebaju organizirati na bolonjskim načelima: da 60-70 posto ocjene proistekne iz ocjenjivanja za vrijeme nastave, a samo 30-40% iz ispita. To bi potaknulo studente da više i bolje rade na nastavi, a ispit bi bilo lakše organizirati i za studente bi bio manja frustracija.

c) Katedra za obiteljsku medicinu provela je prvi OSKI za svoje potrebe. Kao dio ispita uvela je i obvezu studenata da dvama svojim pacijentima napišu pismo o njihovoj bolesti koje oni razumiju. Ta pisma omogućuju objektivno upoznavanje problema komunikacije liječnika i pacijenata, čime postaju instrument poboljšanja razumijevanja između liječnika i pacijenata.

24

Katedru treba jačati jer pokriva vrlo važnu zdravstvenu disciplinu. Ima velik potencijal jer obuhvaća nekoliko desetaka vrijednih, ambicioznih i ozbiljnih liječnika na terenu. Usustavljenje i dobra organizacija nastave mogli bi postati dragocjeni za zaokruživanje kompetencija koje studenti odnose s Fakulteta. Postoje i velike mogućnosti za znanstvena istraživanja, koja samo treba primjereno usmjeriti i planirati; treba izbjegavati kliničke, a poticati sociološko-zdravstvene, preventivne i druge javnozdravstvene teme.

d) Katedra za anatomiju proširila je program svojih vježbi na osnovne kliničke vještine.

Ni studenti ni nastavnici ne bi trebali zaboraviti da se radi o – kliničkoj anatomiji. A anatomija je ključ svake pristojne, a nekmoli vrhunske kirurgije. Sjetimo se ponosno da je anatomija već godinama – najpopularniji predmet na našemu fakultetu. To je jedan vrlo, vrlo dobar znak.

e) Katedra za istraživanja u biomedicini i zdravstvu potpuno je klinički orijentirala gradivo statistike i informatike i usustavila izradbu diplomskoga rada. Studentima su omogućene stalne konzultacije o planiranju, izradbi i pisanju rada i oni u tome slobodno, korektno i rado surađuju. Mislim da se Fakultet može ponositi tim diplomskim radovima. Diplomski se radovi objavljuju na mrežnim stranicama Fakulteta, u posebnom repozitoriju.

Bilo bi dobro da se studenti što ranije uključuju u planiranje i izradbu diplomskih radova, jer bi time postali članovi mentorskih istraživačkih timova i mogli bi značajno pridonijeti uspješnosti istraživačkoga rada; budući da im se koautorstvo na publikacijama priznaje kao diplomski rad, rano obavljanje istraživanja omogućilo bi im publiciranje, pa bi dobili trostruku nagradu: izvrsnu ocjenu, publikaciju i oslobađanje od pisanja diplomskoga rada.

25

f) Katedra za medicinsku humanistiku prilagodila je nastavu novom programu i vrlo uspješno i dojmljivo organizirala prvi susret i prvi tjedan nastave s novoupisanim studentima. Potpuno je definirala sadržaj nastave, s dvije etike, narativnom medicinom, komunikacijskim vještinama i palijativnom skrbi.

Medicinska humanistika (prema engl., Medical Humanities) predmet je koji se u zadnjem desetljeću uvodi u programe najnaprednijih fakulteta, jer su oni prepoznali težinu studija medicine i pokušavaju je studentima olakšati uvođenjem lakšega i zanimljivijega gradiva koje ipak donosi vrlo vrijedne kompetencije: intelektualnost, toleranciju, humanost, pristojnost i suosjećanje. Tom konceptu onda se lako pridružuje klasično gradivo etike i društvene odgovornosti medicine, koje u takvom sklopu poprimaju sliku intelektualne izgradnje studenata a ne „muku s učenjem nevažnih predmeta“.

13. Studij Dentalne medicine

Studij Dentalne medicine stigao je do 4. studijske godine. Na sveučilišnom kampusu pred završetkom je pet ordinacija, a radi se na uspostavljanju fakultetske Klinike u krugu KBC-a Split.

Dvoje specijalizanata dentalne medicine nastavljaju svoje specijalizacije nakon što su proveli godinu dana u istraživačkom laboratoriju u SAD-u i obavili glavninu svojih istraživanja za izradbu doktorske disertacije, a jedna je specijalizantica obranila doktorsku disertaciju. Jedna se asistentica vratila u Split kao specijalist.

Naši nastavnici publiciraju svoje znanstvenoistraživačke članke na međunarodnoj razini.

Kadrovsko stanje bitno je poboljšano primanjem osam liječnika Stomatološke poliklinike Split u simbolični kumulativni

26

radni odnos, te angažiranjem jednoga međunarodno uglednoga gosta profesora i tri naslovna nastavnika.

Stomatološki fakulteti u Zagrebu i Rijeci pružaju Studiju svu traženu pomoć u nastavi.

Situacija sa studijem Dentalne medicine ne može se ocijeniti povoljnom. Ipak nedostaje i prostor i kadar. Za taj Studij Fakultet uopće nema svojega prostora a, osim možda spomenutih pet ordinacija u sveučilišnom kampusu, ne vidi se rješenje koje bi donijelo nesmetan i primjeren rad. Kadrovski studiju nedostaje oko trideset ljudi, i to ne bilo kakvih, nego specijalista s doktoratom znanosti. Budući da se radi o važnom i vrijednom studiju, u oba je pravca potrebno poduzeti odlučne mjere. Usprkos brojnim pokušajima, zbog aktualne recesije i restrikcija u zapošljavanju kadrova u javnom sektoru nismo uspjeli značajnije načeti ta dva ozbiljna pitanja: nismo uspjeli dobiti ni radna mjesta ni prostor.

14. Studij Farmacije

Program studija Farmacije uspješno je započet ove akadem-ske godine. Organizira ga naš Fakultet u zajednici s Kemijsko-tehnološkim fakultetom. Program je dobio pohvale Europske komisije za usklađenost s direktivom 2005/36/EC o reguliranim profesijama. Studenti vrlo uspješno svladavaju program studija, a dva su nastavnika uključena u međunarodni program izvrsnosti u farmaciji.

Strateški gledano, postoje značajni problemi sa studijem Farmacije. Predmeti kemije i medicine povjereni su nastavnicima Kemijsko-tehnološkoga i Medicinskoga fakulteta, ali za spe-cifične struke, predmete i znanost Farmacije nema ni prostora ni kadrova. Vodili smo brojne pregovore i nudili rješenja, ali ni jedno nije prihvaćeno. Ako se odmah ne počnu odlučno razvijati

27

kadrovi za struku farmacija, Studij će početi zaostajati i izgubit će svoju svrhu. Međutim, bez prostora i opreme, ne mogu se ni privući niti odgojiti specifični kadrovi. Za studij Farmacije crvena lampica već gori.

15. Doktorska škola

Osnovali smo Doktorsku školu Medicinskoga fakulteta u Splitu, koja objedinjuje i administrativno usklađuje rad svih poslijediplomskih studija Fakulteta. Formalno je ustanovljena otvaranjem novoga poslijediplomskoga studija „Translacijska istraživanja u biomedicini i zdravstvu“ (TRIBE). Doktorska škola bi se trebala usredotočiti na povećanje fleksibilnosti, prožimanje i interdisciplinarnost svih studija, te na intenzivan rad sa svim pristupnicima kako bi što uspješnije izradili doktorske disertacije. To je posebno važno za mlade kliničke nastavnike, jer im novi sustav bitno smanjuje formalnu nastavu, a istodobno im specifično pomaže u izradbi disertacije.

Osnivanje Doktorske škole izazvalo je beskrajne prijepore koji još nisu razriješeni. Ne ulazeći u pozadinu tih prijepora, moram izraziti duboko žaljenje što je osnivanje Škole od određenoga kruga ljudi dočekano s nepovjerenjem, umjesto s oduševljenjem. Prema europskim procjenama (informacija prof. dr. sc. Pere Lučina) najgore stanje u hrvatskom visokom školstvu je upravo ono u poslijediplomskim studijima. Europa se refor-mirala tako da se smanjio opseg katedarske nastave, a povećala usredotočenost na provedbu istraživanja za potrebe doktorske disertacije. To smo učinili i mi, napose u svjetlu nepovoljne činjenice da je u nas do sada doktorat steklo tek 10% upisanih studenata. Čak 80% studenata naših poslijediplomskih studija završe cijeli trogodišnji studij, a da ne prijave temu doktorskog istraživanja. Taj rezultat pokazuje da je naš Fakultet do sada imao potpuno pogrješnu koncepciju izvedbe poslijediplomskih

28

studija, na kojima se studentima očito ne pomaže dovoljno da definiraju teme istraživanja. Poslijediplomski studij treba poči-vati na istraživanju i studentima treba pomoći da odmah na prvoj godini studija definiraju svoju znanstvenoistraživačku temu u suradnji s mentorom, kako bi mogli odmah primijeniti teoretska znanja koja na studiju stječu.

Osim izravnoga poticanja konkretnih istraživanja, Doktorska škola pojačava javnost rada i rezultata, omogućuje fleksibilnost nastave, donosi financijske uštede i naše poslijediplomske studije otvara suradnji sa svijetom. „Fleksibilnost nastave“ odnosi se na mogućnost da studenti unutar Škole slušaju neke predmete zajedno, kao i to da studenti jednoga studija izaberu predmete drugih studija koji su bitni za edukaciju u području svojega istraživanja. Naposljetku, administrativni i organizacijski ustroj Doktorske škole i navedene mogućnosti fleksibilnosti nastave olakšavaju organiziranje novih i specifičnih poslijediplomskih studija, jer se studij ne organizira „iz početka“, sa svim predmetima, nastavnicima i opremom, nego se naslanja na sve postojeće u Doktorskoj školi. Novi studij pridonosi specifične nove predmete, koji se time stavljaju na raspolaganje ne samo polaznicima toga studija nego, kao izborni predmeti, nego i drugim studentima u Doktorskoj školi.

Valja uočiti da su u odnosu na poslijediplomsko usavršavanje splitska biomedicina i zdravstvo u posebno delikatnom položaju: potrebne su im sve stručne i znanstvene specijalizacije kao i većim i kadrovski i znanstveno razvijenijim sredinama, a nemaju dovoljno znanstvenika (opreme, istraživanja) u svim potrebnim područjima. Odlasci na izobrazbu i usavršavanje u druge sredine, koji polaznicima donose materijalne, organizacijske i privatne probleme, mogu se racionalizirati samo fleksibilnošću poslijediplomske nastave kakvu pruža naša Doktorska škola.

29

Našemu su fakultetu nužno potrebna barem dva nova poslijediplomska studija – za zdravstvene studije (profesije) i za javno zdravstvo. Potreba za poslijediplomskim usavršavanjem u Dentalnoj medicini i Farmaciji postat će akutna čim na tim našim studijima diplomiraju prvi studenti. Interes za specifične poslije-diplomske studije izrazili su i kolege nastavnici za pedijatriju i ortopediju. Poslijediplomski studij za zdravstvene profesije (ili barem neke od njih) nuždan je zbog osnivanja sveučilišnoga Odjela za zdravstvene studije, kao njegov treći, poslijediplomski dio propisane izobrazbe stručnjaka u tom podrućju. Medicinski fakultet u Splitu potaknuo je osnivanje Odjela, odnosno organiziranje sveučilišne razine izobrazbe zdravstvenih struka, pa je toj novoj sastavnici Sveučilišta u Splitu moralno i ugovorno dužan pružiti svu potrebnu pomoć.

Nadam se da Medicinski fakultet u Splitu, nakon što su sve reforme obavljene i sve akreditacije pribavljene, ne će sam sebi srušiti gotov rezultat – Europsku školu doktorskih studija, prvu takvu u zemlji i regiji.

16. Tečajevi trajne medicinske izobrazbe

Važna aktivnost Fakulteta su tečajevi trajne medicinske izobrazbe (TMI). Nastavnici Fakulteta održali su 16 TMI tečajeva tijekom 2010. Ovi se tečajevi razlikuju po svom obimu i znanjima koje pružaju, a za Fakultet su važni jer promoviraju našu ustanovu kao odredište stručnoga usavršavanja i omogućuju regionalnu edukaciju liječnika. Planira se pojednostavljenje prijave i izvješćivanja o tečajevima na način da se omogući njihova prijava putem e-obrasca na mrežnim stranicama Fakulteta.

Nažalost, u ovom mandatu nismo proveli nužne izmjene i dopune Pravilnika o TMI koje se tiču ulaska Fakulteta u sustav

30

PDV-a i usklađivanja s topoglednim pravilnikom Hrvatske liječničke komore (HLK). Plaćanju PDV-a na tečajeve TMI usprotivili su se pojedini nastavnici. Međutim, ono nije ostavljeno nama na volju, već se radi o poštovanju zakona države u kojoj živimo. Upravi je spočitavano da nije napravila dovoljno da se TMI oslobode od plaćanja PDV-a, u situaciji u kojoj se Hrvatska liječnička komora bezuspješno godinama bori za to isto u Ministarstvu financija.

17. Sveučilišni odjel za zdravstvene studije

Odjel je osnovan na našu inicijativu, a s ciljem da se program izobrazbe kadrova zdravstvenih struka dovede na razinu europskih standarda i da diploma stekne međunarodnu vrijednost.

To treba smatrati velikim postignućem, društveno-političkom zaslugom i europskim probojem. Zdravstveni studiji u svijetu postaju sveučilišni, idealni za bolonjski sustav, i to treba pozdraviti, a mi u Splitu trebamo se ponositi što smo to napravili prvi u Hrvatskoj. Ovdje ću se usuditi spomenuti i tri posebno zaslužna imena, da se ne zaborave: g. Rektor Ivan Pavić od početka je podržavao naš koncept, prof. dr. sc. Vladimir Šimunović predvodio je skupinu koja je izradila programe, a prof. dr. sc. Stipan Janković svladao je sve političke i administrativne prepreke koje su stajale na putu početku nastave sa školskom godinom 2011./2012.

18. Brizi za nastavu nikad kraja

Istraživanje 30-godišnje povijesti Fakulteta (1979.-2008.) pokazalo je da nam je u tom vremenu diplomiralo 74% studenata. U roku ih je diplomiralo samo 26% (te rezultate kvare ishodi studiranja na petogodišnjem studiju kada je u roku diplomiralo

31

6,4% studenata, dok se taj postotak povećao na 55% nakon uvođenja šestogodišnjega studija). Za postizanje kvalitetne nastave, gdje će od studija odustajati manje od 10% studenata, a navrijeme će diplomirati njih barem 70% (to su moje procjene primjerenih nastavnih rezultata dobroga hrvatskoga medicinskoga fakulteta), potrebno je uvesti pet elemenata.

a) Jasan, suvremen i stabilan program. Takav smo program usvojili 28. veljače 2010., a primijenili ga, na prve 4 studijske godine, od 1. listopada 2010. Usklađen je s Direktivom 2005/36/EC Europskoga Parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija. U skladu sa zahtjevima novoga programa, prvi SIZ-1, planiran za rujan 2011., već je pripremljen.

b) Primjeren i nepromjenjiv raspored turnusa (blokova), u kojemu se predmeti ni po čemu ne preklapaju, da jedni drugima ne bi ometali nastavu. Dosadašnji rezultati postignuti u tom sustavu pokazuju da više studenata izlazi na prvi ispitni rok i više ih u tom roku položi ispit.

c) Raspored nastave, gdje se za svaku nastavnu jedinicu, prije početka školske godine, zna nastavnik, sadržaj i mjesto održavanja. To će se postići informatizacijom (v. dalje), koja je dovršena u svibnju ove godine, a primijenjena je za izradbu rasporeda nastave školske godine 2011./2012.

d) Nadzor održavanja nastave trebao bi se provoditi usustavljenjem potpisivanja održane nastave i posjetima najuglednijih nastavnika pojedinim nastavnim jedinicama. Načelo nadzora ne smije biti kontrola održavanja, nego savjetovanje u cilju poboljšanja nastave.

e) Praćenje i povećanje kvalitete nastave treba odlučno provoditi Povjerenstvo za kvalitetu, kada se zadovolje prva četiri uvjeta. Radi se o kontinuiranom naporu oko uravnoteženja plana i programa s održanom nastavom, propisanim i traženim

32

udžbeničkim gradivom, oblikom i težinom ispita, te vrjednovanjem ispitnih rezultata.

Nadalje, treba pojačati i usustaviti pedagošku izobrazbu i usavršavanje nastavnika u umijeću medicinske nastave. Taj bi zadatak trebao preuzeti Centar za medicinsku edukaciju i kliničke vještine, kako u smislu izradbe odgovarajućega programa, tako i u njegovoj provedbi. Njegovoj organizaciji i vrjednovanju pripadaju i tečajevi umijeća medicinske nastave.

33

B. ZNANOST

1. Povećanje produktivnosti

U 2009. godini članovi Fakulteta objavili su 115 članaka u časopisima koji se referiraju u bazi Current Contents (CC), a u 2010. taj se broj popeo na 169, što čini povećanje od 49%. Zavidan broj članaka objavljen je u glasovitim časopisima kao što su Science, Lancet, Nature, Nature Genetics i sl.

Znanstvena produkcija najjača je mjera vrijednosti fakulteta. Naši su rezultati jako dobri i objektivno i u usporedbi sa sličnim zemljama. No, za postizanje srednje europske produktivnosti, broj prvorazrednih publikacija trebao bi se stabilizirati na razini između 200 i 250 godišnje.

Iako je brojka od 169 radova godišnje u ustanovi koja broji 140 nastavnika u znanstveno-nastavnim zvanjima naoko dobra, podrobna analiza pokazuje da je i u nas prisutan fenomen „mnogo radova publicira malo znanstvenika“ (prema engl., many published by the few). Od 169 prošlogodišnjih CC radova, 44 (26%) je objavio prof. dr. sc. Igor Rudan, 15 (9%) prof. dr. sc. Željko Dujić, a 9 (5%) prof. dr. sc. Ana Marušić. To znači da fakultetska znanstvena produkcija uglavnom počiva na nekoliko vrlo produktivnih skupina, a da brojni nastavnici u znanstvenom-nastavnom zvanju nisu tijekom 2010. objavili ni jedan znanstveni rad u časopisima koji se referiraju u toj najselektivnijoj i najprestižnijoj bazi podataka.

2. Znanstvenoistraživački projekti

Trenutno se financira 40 domaćih i 16 međunarodnih projekata! Od toga su dva partnerska u FP7.

34

To je objektivno dobar rezultat, ali iza njega stoji činjenica da nemamo pravi, veliki europski partnerski projekt koji bi fakultetskoj znanosti donio velika sredstva i olakšao napor držanja europske kvalitete. Europa (i SAD) nudi bezbroj prilika za financiranje istraživačkih projekata i naši najbolji znanstve-nici trebaju postići da na Fakultetu budu tri prava međunarodna projekta. To se može (i mora) postići u sljedeće dvije godine.

3. Povjerenstvo za znanost

Popunjeno je mlađim i znanstveno aktivnim osobama. Radi i odlučuje potpuno nezavisno od uprave, a uprava je do sada poslušala sve njegove savjete.

Vjerujem da je to bila ispravna taktika promicanja znanstvenoistraživačkoga rada na Fakultetu. Poštenje i znanje jamče aktivni i nesebični ljudi, a ne titule i godine. Prodekanica za znanost doc. dr. sc. Livia Puljak taj koncept i rezultate predstavlja i osobnošću i rezultatima.

4. Zajednička znanstvena servisna jedinica i Zajednički znanstveni fond

Zajednička znanstvena servisna jedinica (prema engl., core unit) smanjuje troškove nabavljanja opreme, olakšava njezino održavanje i zbližava istraživače. Za potrebe Zajedničke servisne jedinice do sada su nabavljeni autoklav, centrifuga s hlađenjem, kamera za razvlačenje po Westernu, ledomat i destilator.

Za potrebe svih nastavnika i studenata nabavljeni su programski paketi MedCalc za statističku obradbu podataka, i EndNote, za uređivanje referencija.

35

U Zajednički znanstveni fond sredstva se slijevaju auto-matski, jer je napravljena primjerena i poštena raspodjela novca dobivenoga od istraživačkih projekata. Fondom upravlja Povje-renstvo za znanost. Više nema prijepora oko nabavke znanstvene opreme, njezina održavanja i uporabe.

Rukovođenje znanošću osjetljivije je i od vrlo osjetljivoga odnosa sa studentima. Potrebna je stalna briga, hrabrenje, po-moć i svesrdna administrativna pomoć. Okrupnjivanje projekata i suradnje različitih istraživačkih skupina vrlo su važni, ali ne nastaju naredbom, nego brižnom kolegijalnom interakcijom. Ključno je da su prodekan za znanost i članovi Povjerenstva za znanost istinski znanstvenici i dobri i nesebični ljudi.

5. Kadrovska politika

Na upražnjena asistentska i novačka mjesta primljeni su vrlo kvalitetni i motivirani ljudi, opet zato što je stvoreno ozračje međusobnoga povjerenja i poštovanja znanstvenih uspjeha. Iako nismo dobili ni jedno sistematizacijsko novo mjesto, naša je politika na Fakultet dovela desetak iznimno kvalitetnih ljudi. Dio ih je doktorirao u inozemstvu, a dio su već afirmirani znanstvenici.

Posebna je politika vođena prema novim vanjskim suradni-cima, odnosno nastavnicima koji su birani u naslovna zvanja. Glavni kriterij izbora nije bila nastavna titula, nego znanstvena postignuća i kandidatova volja i sposobnost za znanstvenu suradnju s kolegama na Fakultetu. Za svakoga novoga nastavnika definirane su i njegove obveze prema Fakultetu, mimo onih o održavanju nastave i primanju honorara. Sa svakim je potpisan poseban ugovor, prilagođen značajkama, veličinama i mogućno-stima pojedinoga kandidata. Naš interes je uvijek bio jačanje fakultetske znanosti. Tako je uspostavljana konkretna međunaro-

36

dna suradnja s uglednim znanstvenicima profesorima Vladimirom Parpurom (SAD), Ivom Kalajzićem (SAD), Mladenom Kuftincem (SAD) i Igorom Švabom (Slovenija). Prof. Steven Pavletić iz američkog National Institutes of Health (NIH), pomaže zainteresiranim fakultetskim znanstvenicima ostvariti suradnju sa znanstvenicima koji imaju ili prijavljuju projekte NIH. U tom je smislu, u travnju, prof. Ivan Đikić na NIH predstavio pet istraživačkih projekata naših znanstvenika, s ciljem traženja američkih partnera.

Kadrovska politika majka je svih politika i tajna svih uspjeha i neuspjeha. Profil znanstvenika traži poseban tip osobe, specifično i izravno motivirane za znanstvenoistraživački rad. Svaka pogrješka (veza, pristranost, nemar) u tom području plaća se jednim propalim radnim mjestom u iznosu od četrdeset godina radnoga vijeka, od čega barem dvadeset i u obliku neprijatelja kriterija, poštenja i – same važnosti znanstvenoistraživačkoga rada.

7. Međunarodna suradnja

a) Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) povjerila nam je izradbu pet projekata za njezine potrebe, a to je savjetovanje svijeta o lijekovima i medicinskim postupcima. Kolege s Klinike za ginekologiju i porodiljstvo i Klinike za dječje bolesti, u suradnji s fakultetskom knjižnicom, Katedrom za biologiju i Katedrom za istraživanja u biomedicini i zdravstvu napravili su pet sustavnih pregleda za SZO.

Vjerujem da se radi o jednom od najvećih priznanja hrvatskoj medicini na svjetskoj razini. Budući da je svih pet projekata prihvaćeno, uspjeh je i rezultatski potpun. Sudionici nisu samo stekli ugled i honorare, nego i dodatna dragocjena znanja. Na tim znanjima treba graditi sljedeće međunarodne proboje.

37

b) Bolnica Cedars-Sinai iz Los Angelesa, SAD, posredovanjem dr. Sandora Varija, omogućila nam je da u suradnji s kolegama iz Mađarske i SAD-a, osnujemo kliničke skupine za istraživanje ishemijske bolesti srca u žena i prouča-vanje genetičke zadanosti prijevremenoga porođaja. Zamjenik voditelja studija Farmacija uključen je u projekt izvrsnosti u farmaciji. Veći broj mladih znanstvenika susreo se s kolegama u inozemstvu. Organizirana je poduka o pitanjima patenata i inte-lektualnoga vlasništva. Naši kolege sudjeluju u radu srednje-europske skupine za laboratorijske životinje. Istraživači Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju koji se bave ishemijskom bolesti srca sudjeluju u srednjoeuropskom konzorciju koji je prihvatio njihov pokusni model.

Model rada koji nudi dr. S. Vari iznimno je pogodan za naše uvjete: on okuplja znanstvenike iz 6 srednjoeuropskih zemalja, stvara istraživačke skupine za određene teme, ujedinjuje njihov rad i rezultate, a onda ih potiče da se zajedno natječu za velike europske ili američke znanstvene projekte. Budući da smo mi razmjerno mali i slabi, lakše nam se je udružiti sa sličnima, a onda zajedno postajemo jači; vođeni i nadgledani od stručnjaka jedne od najuglednijih američkih bolnica, zapravo smo se neprimjetno i bez frustracija uključili u međunarodne tokove znanosti.

c) Hrvatski ogranak talijanskoga Cochrane centra (HOTCC) radi iznimno uspješno. Koordinira izradbu sustavnih pregleda i metaanaliza i provodi niz istraživanja iz područja procjene sustava zdravstvene skrbi. Do sada su na našemu Fakultetu održana tri njegova godišnja sastanka i jedan svjetski polugodišnji sastanak. Veći broj istraživača izrađuje sustavne preglede i metaanalize, što znači da su se uključili u međunarodni sustav Cochrane suradnje.

Uspostavljanje i rad HOTCC jedno su od najvažnijih strateških postignuća Medicinskoga fakulteta u Splitu. Centar

38

promiče kulturu medicine zasnovane na dokazima, koja jača znanstveni i opći intelektualni odnos liječnika prema stanju zna-nja u strukama kojima se bave, ali ujedno i poboljšava svako-dnevnu kliničku praksu, jer liječnicima omogućuje jednostavan i besplatan pristup sustavnim pregledima koji sažimaju sve postojeće dokaze o pitanjima koja ih zanimaju. (Isto vrijedi i za pacijente.) Iz medicine zasnovane na dokazima proistječu i upute, smjernice i algoritmi za klinički rad, bez čega suvremena bolnica ne može legalno raditi.

U sredini koja nije dokraja znanstveno razvijena i gdje nedostaju istraživačka tradicija, oprema i mentori, HOTCC omogućuje klinički znanstvenoistraživački rad bez sredstava i – bez pacijenata, a mentore „zamjenjuje“ međunarodna ekspertna skupina koja vodi izradbu svakoga sustavnoga pregleda. Na osnivanju Centra i jesmo primarno ustrajali da bismo u našim uvjetima potaknuli znanstvenoistraživački rad u kliničkoj medicini.

Rad HOTCC ne odnosi se samo na Split ili Hrvatsku, nego na cijelu regiju; time on promiče ugled, utjecaj i suradnju našega Fakulteta na vrlo široku planu.

8. Znanost na Fakultetu

a) Sve istraživačke skupine u pretklinici rade dobro i imaju međunarodnu suradnju.

b) Projekt „10001 Dalmatinac“ radi posebno dobro, s bogatom međunarodnom suradnjom višestrukim financiranjem i desetcima vrhunskih publikacija.

c) Na pretklinici su preraspodjelom kadrova i usuglašava-njem svih uključenih, ojačane istraživačke skupine na Biologiji i Imunologiji i genetici. Otprije postoje snažne skupine na Farma-kologiji, Neuroznanosti i Fiziologiji.

39

d) Laboratorij za istraživanje boli proširio je svoj rad s bazičnih na kliničke aspekte boli i uspostavio čvrstu među-narodnu suradnju.

e) Osnovano je Povjerenstvo za nastambu za pokusne životinje, čiji su se članovi priključili međunarodnoj mreži znan-stvenih ustanova koje rade s pokusnim životinjama i njihovim nastambama.

f) Međunarodna škola znanstvene komunikacije koju je financirala Nacionalna zaklada za znanost održana je 2010. i 2011., a 2010. i radionica „Anatomy and embryology of the mouse“ koju je financirala European Molecular Biology Organization (EMBO).

g) Prvi fakultetski Simpozij mladih znanstvenika na kojemu su svoja istraživanja predstavili fakultetski znanstveni novaci, asistenti i studenti poslijediplomskih studija održan je u siječnju 2011.

h) Popis znanstvene opreme napravljen je i stavljen na Intranet. Zaposlenici i studenti mogu mu pristupiti svojom zaporkom za elektroničku poštu. Osim naziva uređaja, na tom popisu je navedeno i mjesto na kojemu se uređaj nalazi, uvjeti uporabe i osoba za kontakt.

i) Fakultet je od početka 2011. pretplaćen na mrežnu stranicu Welcome Europe, na kojoj se redovito ažuriraju podatci o dostupnim prilikama za financiranje nastave i istraži-vanja. Svi potencijalni natječaji za projekte i programe koji odgovaraju temama istraživanja koje se provode na Fakultetu šalju se putem komunikacijskih popisa na adrese nastavnoga osoblja ili ciljano određenim osobama kada se radi o vrlo uskom području istraživanja.

j) Napravljena je znanstvena inventura, tijekom koje su prikupljeni životopisi mladih znanstvenika i informacije o

40

znanstvenim aktivnostima osoba u znanstveno-nastavnom zvanju, u svrhu ciljanoga informiranja znanstvenika o natječajima za sti-pendije i projekte njihova područja istraživanja.

k) Održava se redovita komunikacija sa Sveučilištem u Splitu, kojemu se navrijeme šalju ažurirane informacije o fakultetskim projektima.

l) Pokrenuta je inicijativa za dobivanje certifikata izvrsnosti u razvoju ljudskih resursa.

m) Fakultetsko je vijeće usvojilo predloženi Pravilnik za izradbu prioritetne liste za znanstvene novake i Pravilnik o gospodarenju intelektualnim vlasništvom.

n) Uredu za znanost pripojeni su pravnik Hrvoje Slipčević za savjetovanje o pitanjima intelektualnoga vlasništva i profesorica engleskog jezika Dalibora Behmen koja je znanstvenicima na ras-polaganju za jezično uređivanje znanstvenih radova prije njihova slanja u međunarodne časopise. Profesori Ana i Matko Marušić su, preko Ureda, na raspolaganju su za savjetovanje o planiranju istraživanja, pisanju i publiciranju rezultata, te međunarodnoj znanstvenoj suradnji i stipendijama za znanstveno usavršavanje u inozemstvu.

Fakultet treba napraviti i stalno raditi sve što je moguće da se poveća broj međunarodnih znanstvenoistraživačkih projekata, jer se od domaćih izvora ne može očekivati primjereno financi-ranje znanstvenoistraživačkoga rada. Treba uvijek i neumorno ustrajati na uspostavljanju što više putova međunarodne suradnje na razini istraživača i istraživačkih skupina. U odnosu na klinička istraživanja, treba mnogostruko pojačati napore da se znanstvenoistraživački rad i rezultati bolje potiču, prepoznaju i vrjednuju. KBC-u Split treba pomoći u oživljavanju i aktiviranju Jedinice za znanstveni rad. U stručnom i znanstvenom radu u klinici treba sustavno promovirati načela i tehnologiju medicine

41

zasnovane na dokazima, jer ona istodobno znači znanstveno-istraživački rad i povišenje vrsnoće stručnoga rada. Trebalo bi što prije pokrenuti rad Laboratorija za matične stanice, sa srednjoročnom nakanom primjene te tehnologije na neke aspekte kliničkoga rada (liječenje matičnim stanicama). Usredotočujući se na kvalitetu izradbe diplomskih radova i poticanjem publi-ciranja njihovih rezultata, može se povećati uključivanje stu-denata u znanstvena istraživanja, kako bi se olakšao znanstveno-istraživački rad njihovih kliničkih mentora.

Ured za znanost treba nastaviti reorganizirati tako da pruža aktivnu pomoć u znanstvenim istraživanjima i publiciranju, savjetuje pri planiranju istraživanja, te pomaže u pisanju znan-stvenih članaka i projekata, jezičnom uređivanju članaka i statističkoj obradbi podataka. Pri uspostavljanju međunarodne suradnje i suradnje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, u program suradnje uvijek treba uključivati i znanstvenoistraži-vačku suradnju. Trebalo bi poticati suradnju s gospodarstvom, nastojeći dobiti barem jedan međunarodno financirani projekt te vrste.

42

C. STRUKA

1. Stručni rad u užem smislu riječi

Na stručni, medicinski rad u KBC-u Split Fakultet ne može utjecati izravno, ali utječe bitno kroz jačanje nastavnoga i znanstvenoistraživačkoga rada. Vjerujemo da su jačanje i povećanje vrsnoće nastavnoga i znanstvenoistraživačkoga rada, kako je navedeno u odgovarajućim poglavljima ovoga doku-menta, pridonijeli i jačanju stručnoga rada u KBC-u Split.

Ipak se rezultati fakultetskoga utjecaja na KBC Split u našemu mandatu ne mogu smatrati zadovoljavajućima. Problemi zdravstvenoga sustava previše opterećuju bolnički rad u smislu svagdašnjega funkcioniranja da bi Fakultet tu „drugu ustanovu“ dostatno angažirao u znanstvenom, nastavnom i stručnom radu koji traži akademska medicina. A bez vrlo kvalitetne akademske kliničke ustanove, ni najbolji medicinski fakultet ne može biti dobar. Jedan od načina bolje potpore KBC-u Split jest bolji rad Doktorske škole jer su brojni studenti poslijediplomskih studija upravo kolege zaposlene u KBC-u Split.

2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite

Povezivanjem s Agencijom za akreditaciju i kvalitetu zdrav-stvene zaštite i uključenjem njezinih zaposlenika u dodiplomsku nastavu na Katedri za istraživanja u biomedicini i zdravstvu, u rad i strategiju razvoja Fakulteta i KBC-a Split ciljali smo na uvođenje koncepcije unaprjeđenja kvalitete zdravstvene zaštite. Osnovne informacije u unaprjeđenju kvalitete zdravstvene zaštite uvedene su u program studija, definiran je prvi doktorat iz toga

43

područja, a Katedra za anesteziologiju i intenzivno liječenje provodi prva istraživanja u krugu svojih djelatnosti.

Ni tu rezultati nisu dovoljno dobri, ali još ima nade. Koncept unaprjeđenja zdravstvene zaštite vrlo je važan jer: a) zakonski je zadan (a svi su zakoni sada povezani s europskima), b) omogućuje mjerenje kvalitete zdravstvene skrbi bez čega se ne može voditi ni jedna politika razvoja zdravstva, c) unaprjeđuje i olakšava rad liječnika, d) omogućuje bezbrojna primijenjena istraživanja, napose na razini diplomskih radova.

3. Cochrane ogranak

Uvođenjem i promicanjem prakse medicine zasnovane na do-kazima, što bitno olakšava postojanje Hrvatskoga ogranka talijan-skoga Cochrane centra pri Fakultetu, pridonosi vrsnoći stručnoga rada. Najbolji primjer za to su ekspertize koje su za Svjetsku zdravstvenu organizaciju izradili liječnici KBC-a Split te „Cochrane kutak“ koji uređuju naši liječnici u „Liječničkim novinama“.

Split se treba ponositi čašću da ima Cochrane ogranak, a još više zato što on jako dobro radi. Da podsjetim: od Cochrane kolaboracije počinje „medicina zasnovana na dokazima“, a ta se medicina osniva na ideji da se prikupi sva svjetska literatura o nekom medicinskom pitanju i iz nje izvuče – integrirani odgovor. Taj se odgovor naziva sustavni pregledni članak. Od toga, dakle, u medicini nema boljega i potpunijega odgovora. Svaki hrvatski liječnik trebao bi svojom praksom i kontaktima pridonijeti da se naše zdravstvo, medicina, liječnici i pacijenti koriste tom dobrobiti. Preko Cochrane ogranka mogu se naći odgovori na medicinska pitanja koja zanimaju liječnike ili njihove pacijente, liječnici mogu uz našu pomoć sami tražiti odgovore, a pritom i publicirati i doktorirati.

44

4. Registracija kliničkih pokusa

U svijetu postoje elektroničke pismohrane podataka o kli-ničkim pokusima koji su u tijeku, s 20 osnovnih podataka o svakom od njih. Skupina nastavnika Medicinskoga fakulteta u Splitu sastavila je bazu kliničkih ispitivanja koja se provode u Hrvatskoj (Regpok.hr). Ideja je da pacijenti koji govore samo hrvatski jezik mogu u bazi naći ispitivanje novih lijekova koji vrijede za njihovu bolest i prijaviti se u studiju i tako besplatno dobiti nove lijekove. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi zadužilo je Medicinski fakultet u Splitu da RegPok razvije kao službeni hrvatski Registar kliničkih ispitivanja. Voditeljica re-gistra je prof. dr. sc. Ana Marušić, koja trenutno s Ministarstvom dogovara operativni dio Registra.

Radi se o velikom civilizacijskom dostignuću, nadi za brojne pacijente s teškim bolestima i pothvatu koji nisu ostvarile ni zemlje naprednije od naše. Radi se o primjeru kako fakultetska znanost može pridonijeti boljoj kliničkoj praksi i dobrobiti tisuća bolesnika.

5. Međunarodna suradnja

Uspostavljena je službena i konkretna suradnja s Medicin-skim fakultetom u Maastrichtu, Nizozemska, Sveučilištem zdrav-stvenih studija u Linkoeppingu, Švedska i Medicinskim fakul-tetima u Mariboru i Ljubljani, Slovenija. Suradnja bi se prije svega trebala razvijati kroz razmjenu nastavnika i studenata i zajednički znanstveni nastup na međunarodnoj razini. Planirano je proširenje razmjene na specijalizante i specijaliste KBC-a Split, što ovisi o njegovoj administrativnoj prilagodbi tom planu.

Navedene aktivnosti tek su započete i trebalo bi ih razviti do kraja i stalno održavati, širiti i jačati. Europski fondovi i politika izravno podupiru prekograničnu suradnju svake vrste. S ovim

45

splitska medicina može profitirati na mnogo načina, od jačanja međunarodne vidljivosti do posrednoga vanjskoga financiranja vlastitoga razvitka.

6. Zdravstvena djelatnost

a) Fakultet je dobio dozvolu za zdravstvenu djelatnost, kroz propisani upravni postupak. To omogućuje legalan rad tvrtke Academicus Plus, Laboratorija za medicinu spavanja i drugih aktivnosti te vrste koje se budu osnivale, primjerice Klinike za dentalnu medicinu, vlastitih ordinacija obiteljske medicine i sl..

b) Pet ordinacija dentalne medicine, s čekaonicom i pomoćnim prostorijama dobili smo na sveučilišnom kampusu. Njihova je izgradnja pri završetku.

c) Dvije ordinacije za primarnu medicinsku zaštitu, također s čekaonicom i pomoćnim prostorijama dobili smo na drugom mjestu u kampusu. I njihova je izgradnja pri završetku.

d) Klinika za dentalnu medicinu, prema preliminarnom dogovoru s KBC-om Split (na razini Županije), trebala bi se (do)graditi na Križinama. To bi bilo povoljnije za studente i nastavnike, a riješilo bi problem otpora akademskomu radu koji pruža Županijska poliklinika u Matoševoj ulici.

Okretanje Fakulteta zdravstvenoj djelatnosti nije toliko važno zbog potencijalne zarade, koliko je važno zbog širenja nastavne baze nad kojom Fakultet ima puni nadzor. Ni taj nadzor ne cilja na pitanja prihoda, nego na akademsko usmjerenje rutinskih zdravstvenih djelatnosti – ono što je toliko teško postići s ustanovama koje nisu dio Fakulteta.

46

7. Definiranje simbola, opreme i darova Fakulteta

U skladu s postojećim znakovima i simbolima Fakulteta i uređenjem fakultetskih mrežnih stranica, sustavno je uobličen izgled svih fakultetskih simbola, ilustracija i darova, tvarnih i elektroničkih. Tu je i niz naših dokumenata i proizvoda koji spadaju u opremu i potrošni materijal, od olovaka i diploma i dodatka diplomi do triju skupina darova namijenjenih odgovara-jućim prigodama. Najskuplji, najsvečaniji dar koji naš fakultet može dati lijepa je knjiga hrvatske poezije i proze na hrvatskom i na engleskom jeziku, a zove se „PASSAGES TO SPLIT“.

Naizgled sporedno pa i nevažno, to je veliko postignuće za koje se tražio velik trud i mnogo vremena usuglašavanja. Svaki kulturan fakultet to ima, a naš sada, vjerujem prednjači i pred najboljima, kako sustavnošću zahvata tako i ljepotom i elegantnošću dizajna.

8. Poticanje osoblja na dalju izobrazbu

Osoblju Fakulteta ponuđeno je dodatno usavršavanje koje pridonosi vrsnoći rada na radnome mjestu, zadovoljstvu zaposle-nika i dodatnoj produktivnosti Fakulteta. Šest zaposlenika prihva-tilo je taj izazov i počeli su svoje usavršavanje, uključivši i izradbu doktorskih disertacija.

I tome je bilo dosta otpora, više prikrivenoga nego javnoga. No, radi se o civilizacijskom postignuću kojim se ponosimo i nagradi i sreći ljudi koji su to zaslužili. A dobrota će se vratiti mnogostruko, kroz njihov stručniji i marljiviji rad i ljubav prema ustanovi koja im je omogućila bitnu promjenu života nabolje.

47

D. USTROJ FAKULTETA a) Statut Fakulteta dopunjavan je dvaput, i pritom su mu

dodane primjereno definirane misija, vizija i strategija. Misija, vizija i strategija Fakulteta objavljene su i na mrežnim stranicama Fakulteta, na hrvatskom i na engleskom jeziku.

Bez tih definicija pozitivnu ocjenu ne daje ni jedno vanjsko vrjednovanje.

b) Osnivanje novih katedara prepušteno je procjeni nastav-nika koji drže nastavu određenih predmeta.

c) Uvedeni su elektronički protokol i pismohrana.

d) Napravljeni su svi propisani i potrebni dokumenti i pravilnici. Kao i svi zapisnici, dostupni su na mrežnim stranica-ma Fakulteta. Uveden je elektronički sustav za upravljanje do-kumentima (prema engl., Document Management System).

Na taj način i tim sustavom svi dokumenti postali su javni, pretraživi i lako dostupni svim djelatnicima.

e) Detaljan i potpun fakultetski proračun uprava je podnijela fakultetskom Vijeću 2010., s nadom da će to postati i pravilo i obveza. Fakultet funkcionira stabilno usprkos dras-tičnom smanjenju prihoda od školarina i smanjenju sredstava koja su trebala pristići od Sveučilišta na ime troškova vanjske suradnje u nastavi. Za sve troškove inovacija u nastavi i znanosti ima dovoljno sredstava. Takvo je stanje i na završetku našega mandata.

f) Digitalna knjižnica koja objedinjuje diplomske radove, magistarske i doktorske disertacije utemeljena je u ožujku 2011. Prvi smo fakultet Sveučilišta u Splitu koji je uspostavio takvu (elektroničku) knjižnicu, u kojoj će biti dostupni cjeloviti elektronički tekstovi disertacija. Prednosti digitalne knjižnice su jednostavnost pregleda punih tekstova ovih radova sa svakog računala koje ima pristup internetu. Očekuje se da će takva

48

dostupnost tih radova javnosti potaknuti studente da više pozornosti obrate na kvalitetu rada i povećati razinu znanstvene čestitosti.

g) Izrađen je računalni program koji omogućuje auto-matsko dobivanje podataka za izračun nastavnoga optereće-nja, te izvješća o nastavi na razini pojedinačnih nastavnika, katedara, studija i Fakulteta kao cjeline. On će nam omogućiti izradbu skupa podataka za svakoga nastavnika. Zasniva se na bazi podataka koja se veže na izvedbeni raspored nastave i kadrovske podatke, te na upis podataka o održanoj nastavi.

h) Suradnja sa Zaposleničkim vijećem, sindikatom i zaposlenicima javna je, kontinuirana i plodna. Ova se je uprava prema tim tijelima i kolegma odnosila s poštovanjem i uvažavala njihove funkcije, prava i stručnost u punoj mjeri, a to se vratilo kao vrlo ugodna suradnja i bezbroj dobro obavljenih poslova, kadšto i vrlo delikatnih.

i) Nova pravednost, kao simbol odnosa unutar Fakulteta definirana je, nehotice, na samom početku našega mandata, u kontekstu sukoba dvojice kolega koji je trebalo primjereno smiriti, ali ne tako da se zataška ili da se kome nanese nepravda. Sukob je razriješen iznenađujuće elegantno i pravedno, pa sam pritom, po ugledu na riječi tada upravo izabranoga predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića, obznanio tekst koji slijedi. Te riječi nisu naišle na odobravanje, ali ja mislim da su važne i svjedočim da sam ih se držao sve do kraja mandata:

Dekanov koncept „nove pravednosti“

U suglasju s dostignućima suvremene zapadne civilizacije, demokracije i ljudskih prava, a u skladu s krilaticom novoga hrvatskoga predsjednika g. Ive Josipovića o „novoj pravednosti“, ovime obavještavam sve zaposlenike i suradnike Medicinskog

49

fakulteta u Splitu, da Dekanski kolegij i ja osobno i kao dekan, duboko poštujem i želim u praksi provoditi navedena načela.

Ona znače da su svi ljudi jednaki i jednako zaštićeni i da ne smije biti ni straha niti će biti posljedica od iznošenja problema koji bilo koga tište u ovoj ustanovi. To vrijedi i za one prigovore i pritužbe koje se mogu pokazati neutemeljenima ili djelomice utemeljenima. Ovime jamčim da će svi takozvani „zviždači“ biti potpuno zaštićeni i da će se svaki prijavljeni problem razmotriti i riješiti u najboljoj namjeri i vjeri.

Najvažnije je da svi znate i upamtite da dekan nije osoba koja istražuje i sudi, nego administrativni poslenik odgovoran da se svi problemi rješavaju pošteno, pravedno i po hrvatskim zako-nima i općim aktima Fakulteta, te na za to precizno ustrojenim njegovim tijelima.

Posebno naglašavam da dekan nikad ne će zataškavati probleme ili ih rješavati sam, nego će ustrajati da se oni rješavaju po predviđenim pravnim, akademskim i moralnim kanonima.

Istodobno, kad god je to moguće, a suprotno od zataška-vanja, nastojat će se probleme riješiti mirno, dogovorom i traženjem pomoći od svih koji mogu pridonijeti rješenju.

Svrha našega potpunoga priklanjanja zakonu i moralu nisu afere, skandali, istrage i suđenja, nego rješavanje problema, ali ne zataškavanjem i dekanovom samovoljom ili samovoljom ili utjecajem drugih „moćnika“, nego pravednim i dobronamjernim aktiviranjem svih snaga, osoba i mehanizama koje akademskoj zajednici stoje na raspolaganju.

Ova ustanova treba biti mjesto na koje ljudi dolaze radosno i bez straha i strjepnje, sigurni da će biti zaštićeni od pritisaka, nepravde i iskorištavanja bez obzira na svoj status i ugled.

Pozivam vas da u to povjerujete i pridonesete da vaš život na Fakultetu, kao i život svih drugih zaposlenika i suradnika bude

50

ugodan, pravedan i plodonosan, kao što su to zacrtale tisućljetne osnove civilizacije kojoj pripadamo.

Matko Marušić

j) Dovršavaju se zgrade B i C; očekujemo da će to biti do listopada 2011., a useljenje će ovisiti o brzini nabave namještaja. Planiranje, financiranje i gradnja tih vrijednih i prelijepih zgrada zasluga je prethodnih uprava Fakulteta; osim nade, strjepnje i radosti, mi smo pridonijeli samo jednu malu akciju koja je prekinula jednogodišnji zastoj gradnje.

k) Pozitivan nalaz državne revizije za 2009. godinu veliki je kompliment aktualnoj upravi i upravi prof. dr. sc. Stipana Jankovića. Svega 19 fakulteta u Hrvatskoj (od 89) dobilo je bezuvjetni pozitivan nalaz državne revizije i trebamo biti ponosni što se nalazimo u takvom ekskluzivnom društvu.

51

E. ŠTO NISMO USPJELI NAPRAVITI

1. Bolja suradnja s KBC-om Split

Kao i drugim nastavnim bazama Fakulteta, suradnja s našom glavnom nastavnom bazom - KBC Split, bila je ljubazna i kolegijalna, ali rezultati nisu za pohvalu. Iako je objema stranama jasno da Fakulteta nema bez KBC-a, ni KBC-a bez Fakulteta, naše odnose ničim nismo uspjeli unaprijediti, a rezultate suradnje ničim obogatiti.

Radi se o dva sustava, golema i složena, i njihova se suradnja ne može zasnivati na prijateljstvu i individualnim akcijama, nego tek na sustavnim mjerama koje se dotiču državnih zakona. Ovo je ljuta rana Fakulteta!

2. Udruga bivših studenata

Počeli smo akciju prikupljanja kontakata i okupljanja bivših studenata Fakulteta, ali od lijepe mrežne stranice dalje nismo došli. Za tu akciju treba okupiti volontere koji doista vole ovaj fakultet.

Ta se udruga mora osnovati, jer je to kulturološko pitanje. Dobitak je najmanje u potencijalnim materijalnim doprinosima, više u radosti druženja, a najviše u razmjeni znanja, informacija i iskustava.

3. Elektronički sustav upravljanja i unaprjeđenja kvalitete

Radi se o računalnom sustavu ARIS, koji služi za definiranje, popravljanje (usavršavanje) i vođenje upravljanja ustanovom.

52

Sustav je doista proradio do razine da su u njemu popisani (nacrtani) svi postojeći procesi na Fakultetu. Sada bi Povjerenstvo za unaprjeđenje kvalitete, u suradnji s upravom fakulteta i odgovarajućim specijalistima, trebalo upisano, tj. postojeće, popravljati u ono kakvo treba biti. Ono to nije učinilo.

4. Upravljački ustroj Fakulteta

Sadašnja statutarna definicija zavoda kao znanstvenih, a katedara kao nastavnih jedinica nije dobra, jer ne određuje odgovornosti za namještaj, opremu, red i rad i nema hijerarhiju rukovođenja koja bi se simetrično protezala do dekana kao čelnoga administratora svih fakultetskih djelatnosti. U sadašnjem sustavu, Fakultet nije bio sposoban napraviti niti pristojnu inventuru. Smatram da Fakultet, barem pretkliniku (KBC ima svoj, drukčiji ustroj, propisan drugim zakonima) treba ustrojiti po zavodima. Predstojnik zavoda odgovarao bi dekanu za prostore, materijal i rad zavoda, a njemu bi odgovarali pročelnici katedara i voditelji laboratorija. Zavoda bi trebalo biti pet ili šest, veličina bi im se odredila prema zbroju sati predmeta/katedara koje bi objedinili, a objedinili bismo ih prema srodnosti područja rada. Tu bi se katedrama mogla ostaviti sloboda da se po volji priključuju zavodima, ali da se broj zavoda ne povećava. Zavode bi trebalo ustanoviti tako da budu zametci budućih sveučilišnih odjela, specifičnih za medicinu, dakle onih koje integriranom sveučilištu ne će pridonijeti drugi današnji fakulteti.

Reformu osnovnoga ustroja Fakulteta nismo napravili jer su moji savjetnici smatrali da bi prijedlog izazvao prijepore i otpore. Smatram da je to nužno, jer iz osobnog iskustva vidim da upravljačka organizacija Fakulteta nije dobra i što prije se s tom istinom suočimo, problemi će se prije riješiti.

53

5. Pitanje stručnoga rada

Stručni rad svi spominju, a nitko ga ne zna definirati. Tim manje se tko trudio definirati mjerila vrsnoće stručnoga rada i kriterije po kojima bi se netko, npr. pri izboru u više zvanje, proglasio osobom koja zadovoljava stručne kriterije ili je po njima posebno uspješna.

Trebalo bi izraditi kriterije vrsnoće stručnoga rada, no to se može napraviti samo u suradnji s odgovarajućim liječničkim društvima i KBC-om Split. Ne vidim silu koja bi otvorila i riješila to pitanje; i dalje će u ocjenama pristupnika pisati prazna rečenica „bitno unaprijedio stručni rad“.

54

F. OSTALO

1. Koliko smo stvarno dobar fakultet

Po broju publikacija (169 izvornih CC-indeksiranih članaka u 2010.), prolaznosti studenata (oko 85% položi sve propisane ispite, a svi su propisani) i prosjeku ocjena na razini Hrvatske (za jednu slatku decimalu uspješniji od Medicinskoga fakulteta u Zagrebu), Medicinski fakultet u Splitu najbolja je sastavnica Sveučilišta u Splitu, a možda i najbolji fakultet u Republici Hrvatskoj (podatci koji govore o vrsnoći fakulteta uglavnom nisu poznati). No, stvari nisu tako jednostavne, ponajprije zato što u hrvatskomu visokomu školstvu uopće ne postoji ideja kakav bi fakultet, s kojim rezultatima, trebalo smatrati uspješnim. Jednom se na Sveučilišnom odboru za unaprjeđenje kvalitete razvila rasprava o tome koliko bi studenata (posto) trebalo položiti sve ispite i „dati godinu“ (neki fakulteti imaju godišnji prolaz 11% (a jedan čak - nula!); ostali su viši, a naš s 85%, kao što rekoh, najviši). Ja sam izrazio mišljenje „Svi, sto posto“ i to nije naišlo na odobravanje.

I doista - odgovorite na to pitanje: koji postotak studenata na pristojnu hrvatskom fakultetu treba položiti sve propisane ispite?

Ja sam odgovor dobio nehtijući, u jednoj recenziji članka koju su, sasvim nezavisno od mene - dobili moji kolege. Oni su analizirali podatke o 30-godišnjim rezultatima nastave (uspješ-nost studenata) na Medicinskom fakultetu u Splitu, napisale članak i poslale ga u jedan CC-indeksirani časopis. Članak je odbijen, a jednu od pristiglih recenzija donosim ovdje, kao nezavisno međunarodno mišljenje o tridesetogodišnjim rezulta-tima našega fakulteta i poruku nad kojom se moramo duboko zamisliti.

55

Reviewer: 1 - RECOMMENDATION: Reject Comments to the Author I don't really know where to begin. Based on this manuscript

I have no idea regarding the rigor of admission standards. What percent of applicants are admitted and what percent matriculate? Isn't it obvious that if there is sufficient rigor in the selection process that most, if not all students, will succeed? Sixty percent of the students who failed to finish were female yet we know nothing of the "personal" reasons. Was it because they decided to get married since they enter at age 18 or 19?

Why was data not kept as to the "personal" reasons? Were

any exit interviews conducted? I find it hard to believe that over a 30-yr period only 27% of students graduated on time. This really begs the question as to whether the major issue is the students who enroll or the failure of the school to adequately educate. If I were the Minister of Education I would close the place down based on this track record. I still am unsure as to how many students were dismissed and how many left voluntarily? Are students interviewed prior to being admitted or is admission simply based on high school GPA and admission exam scores? How do the scores at this school compare to scores of admitted students at other medical schools in Croatia? Have you revised your admission requirements based on these data?

What is the ratio of teachers to students? How does this ratio

compare to other medical schools in the country? Were some students really "enrolled" for 24 years prior to being terminated? I find this incredibly hard to believe and again begs the question as to what was going on at the school and who was in charge? Of the students who ultimately do graduate what do they do following graduation? Have they been successful in establishing

56

careers in medicine? Perhaps the entire system should be re-thought and students not admitted directly from high school. A high rate of attrition, as you point out, is very costly in terms of money spent and wasted.

2. Naš fakultet, svaki fakultet, sveučilište, akademska zajednica

Fakultet nije „trgovina znanjem i titulama na veliko i malo“ nego hram intelektualnosti sjemenište narodnoga napretka i moralna vertikala. Tko to ne shvaća i ne prihvaća, ne bi se trebao željeti zaposliti i svoj radni vijek provesti na fakultetu. Fakultet nije mjesto gdje se zarađuje „dobar novac“, nego su to poslovne tvrtke, burza i banke. Plaće nastavnika su zadovoljavajuće u odnosu na gospodarsku moć države, a beneficije akademskoga života, kao što je pomoć asistenata koje smo sami izabrali, podučavanja i odgoja nove elite od najboljih studenata, priznanja za znanstvene i svake druge rezultate opća su i osobna, kakva ni jedan bogataš ne može dobiti ma koliko se trudio i koliko veliko bogatstvo skupio. Fakultet je čast i svetost, obveza i zavjet. O njemu ovisi budućnost naroda i nacije! Fakultetom se ne može trgovati i na njemu se ne može zarađivati. Fakultetu se mora davati, a on to davanje i vraća, stostruko, pošteno i bez potrebe za moljenjem, podmićivanjem, protuuslugama i drugim oblicima neprimjerena ponašanja.

Na fakultetu se zna tko je tko i, koliko god netko varao da je velik, on zna, i ljudi znaju, koliko on to stvarno jest i istinu o sebi nosi kao kamenčić u cipeli i manu na srcu.

Najveća opasnost od rada na fakultetu je biti neuspješan. A tu je i prosječnost neuspjeh i ljudi koji žele na fakultet, a napose oni koji o njihovu primanju odlučuju, trebaju dobro promisliti jesu li dostojni, radno, intelektualno i moralno posla za koji se natječu.

57

Kao što se ne može biti prosječan pjesnik, ili nogometaš, tako se ne može biti ni prosječan znanstvenik, prosječan sveučilišni profesor. Zalutali su svi oni koji su se radi posla zaposlili na fakultetima. To je mjesto za one koji znaju što žele u životu, i znaju da je to više od preživljenja i ugodna života s malo rada i rizika.

U nas se to ne zna, i u općoj nestašici radnih mjesta i mentalitetu sigurne državne plaće, fakulteti se pune ljudima koji tamo ne pripadaju. Šteta od tih ljudi nije samo njihov slab rad, nego njihovo uvjerenje da je ono što oni rade dovoljno, čak i izvrsno! Oni postaju protivnici kriterija, zakona, otvaranja svijetu i vrjednovanja rezultata rada. Oni minimalne kriterije napredovanja drže svojim radničkim, sindikalnim pravom, a svoju titulu mjerom svoje vrijednosti.

Europski zakoni i kriteriji, koji su neminovni i neizbježni, jedini su spas za hrvatska sveučilišta, jer bitni problem naših sveučilišta nije nepoštenje ljudi, nego sustav upravljanja i rukovođenja koji ne samo omogućuje, nego i potiče korupciju.

I, najvažnije od svega: fakultet nije srednja škola u kojoj se radi rutinska nastava, nego znanstvenoistraživački laboratorij u kojemu studenti rade sa svojim učiteljima i – tako svladavaju gradivo. Mjera vrijednosti fakulteta nije broj sati održane nastave ni broj upisanih studenata, nego broj znanstvenih publikacija njegovih nastavnika i postotak doktorata koje su na njemu stekli studenti koji su na njemu upisali doktorske studije.

Nastava nije samo onaj izravni susret nastavnika i studenata u učionicama, nego i kadšto nedefinirana i nejasna, čak i sporna odgojna komponenta. Bez obzira na to što se u slučaju medicinskog obrazovanja radi o najvišem, najspecifičnijem i najsloženijem obliku izobrazbe, svim čimbenicima toga procesa treba biti jasno da on sadržava i bitnu odgojnu komponentu. Ta komponenta obuhvaća barem: sposobnost demokratskoga orga-

58

niziranja, komunikacije i djelovanja, poštenje i odgovornost, želju za sve većim postignućima, domoljublje, ali i toleranciju različi-tosti, samopoštovanje, poštovanje drugih, poštovanje dobara, vrlina i rezultata, kritičko ali objektivno mišljenje, slobodno ali pristojno ponašanje i nadasve shvaćanje da samo rad donosi rezultate.

Proces podučavanja i učenja na Fakultetu mora biti jasno i nedvojbeno povezan sa shvaćanjem i poštovanjem znanstvenih mehanizama pribavljanja stvarnoga znanja, prirodom njegove nesavršenosti, promjenjivosti i krhkosti, bez koje se ne može shvatiti potreba za stalnim učenjem, usavršavanjem i stjecanjem novih spoznaja. Tu ključnu sastavnicu sveučilišnoga obrazovanja treba ugraditi u sve oblike odnosa nastavnika i studenata, a ne samo u izravnu nastavu. U zemlji koja je opterećena ranama prošlosti i zlom korupcije i nerada, lake zarade, licemjerja, zaobilaženja zakona i proširenim građanskim nepoštenjem, bitna strateška odrednica odgoja mladeži mora biti primjer nastavnika i ustanova koje su savršeno poštene i čiste, otvorene i tolerantne, ali i jasno organizirane i s jasno i unaprijed proklamiranim kri-terijima koji se nikad i nipošto ne krše. Svi fakultetski dokumenti, strategija i svakodnevno djelovanje moraju biti usmjereni tom cilju. Jer upravo sveučilište (fakultet) stvara najbolje i najvažnije stručnjake i buduće vođe i rukovoditelje i zato je na njemu najveća odgovornost za stanje u društvu.

3. Novi zakoni

Uprava Fakulteta kojoj sam imao čast predsjedati suglasno je mislila o novim zakonima i svoje je mišljenje javno izražavala, sve do Senata Sveučilišta u Splitu. Toga smo mišljenja i danas (iako su zakoni u drugoj inačici oslabljeni kompromisima s akademskom zajednicom), a napose smo odlučni u uvjerenju da će se zakonodavstvo u području znanosti i visokoga obrazovanja

59

kad-tad u budućnosti morati posve prilagoditi europskim kon-ceptima i kriterijima.

Hrvatskoj akademskoj zajednici nužni su novi zakoni o sveučilištu, znanosti i visokom obrazovanju. Tome su tri razloga.

1) Sadašnji rezultati u obrazovanju i znanosti upravo su katastrofalni; prolaznost studenata zastrašujuće je niska, duljina studiranja visoka, a u znanosti svjetskomu znanju pridonosimo manje nego u ekonomiji.

2) Sadašnji sustav primitivni je oblik samoupravljanja, koji izaziva i potiče korupciju. Autonomija sveučilišta ne odnosi se na poštovanje zakona, odgovornost za trošenje državnoga novca i odgovornost za rezultate rada. Jasno treba odvojiti zadatke upravljanja i rukovođenja, tako da se dekani ne skrivaju iza odluka Vijeća, a rektori iza odluka Senata, nego da za svoje djelovanje odgovaraju državi, i to u odnosu na programe na osnovi kojih su izabrani. Da, i rektor i dekan trebaju biti državni činovnici, koji te poslove rade u punom radnom vremenu i profesionalno, a za njih snose odgovornost poput upravitelja u industriji. Akademske slobode, programi i sloboda stvaranja i ocjenjivanja pripadaju vijećima i obuhvaćeni su autonomijom, ali – u funkciji postizanja boljih rezultata na koje su državi obvezani rukovoditelji – dekani i rektori. Nasuprot biranju dekana i rektora javnim natječajem, na osnovi programa i od strane odgo-varajućega odbora, današnje tajno glasovanje vijeća i senata samo je privid demokracije, jer nužno vode u tajne pogodbe – koje štiti tajno glasovanje.

3) U svojemu iscrpnom izvješću, nakon pomnoga proučava-nja dokumenata i posjeta Hrvatskoj, stručni odbor OECD izdao je knjigu s opisom i analizom situacije i preporukama (svibanj 2007., http://www.oecd.org/dataoecd/42/17/38814548.pdf).

Prema njima je napravljena prva inačica prijedloga novih zakona. I otkrila se istina: dijelovi akademske zajednice, oni s

60

najvećim plaćama, a najmanjim brojem međunarodnih publi-kacija rezultata svojega rada „štrajkaju“ i na samu pomisao da bi netko mogao regulirati nešto od čega se oni bogate bez ikakva suvisla rada i ulaganja.

Analiza i preporuke OECD-a toliko su točne, dobronamjerne, jasne i konkretne da sam odustao od želje da ih ovde prepričam; svaki sveučilišni nastavnik u Hrvatskoj treba ih osobno detaljno proučiti. Tamo jasno piše kako treba ustrojiti naša sveučilišta i fakultete, kako trebamo raditi, na što trebamo paziti i što trebamo postići. Taj tekst naprosto je – dragocijen.

4. Integracija sveučilišta

Obavljena je u cijelom svijetu, čak i u nama istočnim zemljama. Sveučilište se organizira po strukama, npr. svi ke-mičari zajedno. Fakulteti se onda organiziraju od odjela, koji daju nastavne „usluge“ određenim programima, onima koje danas predstavljaju fakulteti.

Dobiti, odnosno uštede (racionalizacija) goleme su: u odje-lima se koncentriraju stručnjaci istih profila i oprema, što višestruko pojačava znanstveni potencijal – istoga broja ljudi. Ujednačuju se kriteriji vrsnoće i stvaraju se uvjeti najveće moguće suradnje.

Politiku obrazovanja vodi sveučilište, a za nju odgovara državi. Današnji fakulteti postaju programi, što ih čini fleksibilnijima i otvorenijima nadzoru. Centralizacija odlučivanja u sveučilištu ukida samovolju dekana (koji se danas skrivaju iza fakultetskih vijeća, a vijeća glasuju za njihove odluke kao za svoje; iza svega stoje dogovori moćnika) i omogućuje racional-nije usklađivanje i vođenje studijskih programa.

61

5. „Kumulativni“ radni odnos

Ne ulazeći u pitanje zakona i stvarnu ocjenu količine rada i obveza u pojedinim strukama, svima je jasno da s današnjom organizacijom fakulteta i kliničkih bolnica nešto nije u redu. Tema je u biti „zabranjena“; svatko čuva što je uspio zgrabiti, a istini nitko ne želi pogledati u oči: heterogenost angažiranja, modela zaposlenja (što piše u radnoj knjižici) i plaćanja toliko je raznolika da je čovjeka strah i sagledati je. Pitanje treba riješiti na državnoj razini, jednako za sve. Tada će svako rješenje biti dobro i pravedno. No, od toga smo još jako daleko. U ime uprave kojoj sam bio na čelu, ključ rješenja, a to je jednako rješenje za cijelu državu, zastupao sam u svim forumima i u javnosti. Problem koji se u odnosu na „kumulativni“ radni odnos pojavio u Splitu u proljeće 2011. nije tako riješen. To znači da u zbilji – nije riješen.

6. Upisne kvote

Medicinski fakultet u Splitu ima u ekvivalentu punoga radnoga vremena 55,5 nastavnika. Za izvođenje programa Medi-cina (75 studenata) i prve tri godine programa Dentalna medicina (25 studenata) trebalo bi mu još 45 nastavnika u punom radnom vremenu. Budući da nije izgledno da ćemo uskoro dobiti mjesta za barem trideset nastavnika, da su naši predviđeni prihodi od školarina vrlo mali (v. dalje) i da država neredovito plaća vanjsku suradnju, i u smanjenom opsegu, držim da bi broj studenata medicine na studiju na hrvatskom jeziku trebalo smanjiti na pedeset.

Problem manjka liječnika u Hrvatskoj nije problem pojedinih fakulteta (a napose ne malih i diskriminiranih poput našega), nego problem države. Splitska je medicina dovoljno jaka da bi, pod uvjetom da se otvori i financira odgovarajući broj radnih

62

mjesta, mogla bez problema upisati stotinu, pa i sto pedeset studenata.

U žaru za „pomoći državi u manjku liječnika“ upisivanje većega broja studenata bez dobivanja stalnih radnih mjesta vrlo je opasno, jer se smanjuje kvaliteta nastave i znanosti čak i u onih najmarljivijih. Zato ovdje treba pošteno reći da je Vijeće našega fakulteta, iako tijesnom većinom (21:20), u srpnju 2011. glasovalo za povećanje upisne kvote, iako to nije bio stav uprave Fakulteta.

U raspravi o pitanju upisnih kvota prije svega treba raščistiti – koja je funkcija medicinskoga, ili bilo kojega drugoga fakul-teta? Samo naizgled to je stvaranje odgovarajućih stručnjaka! U našoj zemlji, a napose u Dalmaciji, fakulteti imaju i druge, ne manje važne, ako ne i – važnije funkcije. To je stvaranje elite međunarodne razine (nastavnici), održavanje kriterija intelektu-alnosti, dakle važnih dijelova kulture, održavanje i jačanje veza sa svijetom i odavanje u svijet slike naše države i grada kao mjesta dolične europske civilizacije. Pretvorimo li fakultete u večernje škole, oni će izgubiti funkcije žarišta intelektualnosti, stvaralaštva, slobode misli i znanstvenoga napretka ili barem držanja koraka s razvijenim svijetom. Budući da se sve navedeno može izmjeriti znanstvenim publikacijama međunarodne razine, lako je procijeniti sve aspekte vrijednosti naših fakulteta. A jasno se vidi – oni koji upisuju više studenata slabiji su znanstveno, a to znači i intelektualno. Ako naše sveučilišne profesore ne možemo zadržati na srednjoj, ili makar i nižoj, europskoj razini intelektualne vrsnoće, onda bi nam manje skupo bilo školovati studente u inozemstvu. Dobili bismo stručnjaka za manje novca, a profesora ionako nemamo. Naravno, to ne predlažem, ali želim ilustrirati apsurdnost neshvaćanja funkcije sveučilišta u društvu. A to je neshvaćanje jako prošireno, čak i među tim istim sveučilišnim profesorima. Da bi se to uočilo nije ih ni potrebno pitati za mišljenje (iako ne taje svoje krive stavove), nego je

63

dovoljno pogledati koliko publiciraju na međunarodnoj razini, a koliko zarađuju na svim vrstama nastave koju drže – kao sveučilišni profesori.

7. Školarine

Školarine je na sveučilišta na velika vrata uveo Flegin zakon iz 2002., koji je ustrajao na autonomiji, ne shvaćajući na što se ona odnosi, a težeći biti liberalan i demokratski.

Prije toga su fakulteti (sveučilišta) nevoljko i licemjerno ipak dogovarali s Ministarstvom znanosti upisne kvote na osnovi nekih uvjeta – prostornih i kadrovskih. Tzv. crta je potom dijelila upisane i neupisane studente, a crta se povlačila prema dogovorenoj kvoti.

Uvođenje liberalizma u sustav, fakulteti su samovoljno (auto-nomija!) počeli za novac upisivati neupisane studente. Uskoro su (opet u ime svoje „autonomije“) počeli crtu i pomicati – nagore, dakle sve manje studenata upisivati besplatno (na račun države), a sve više za novac.

Nastao je potpuni kaos, ali nitko nije htio reći istinu: to je nečuveno, pa profesori ne smiju raditi više od 137,5% svoje nastavne norme! No oni su „radili“ mnogostruko više, zarađivali basnoslovne svote (kako je otkrila državna revizija, pojedinci u akademskoj zajednici zarađuju više od 100.000 kuna mjesečno, ne računajući dnevnice, putne troškove i druge beneficije) i sasvim su zapustili struku i znanost. Prezasićeni nastavom, uskoro su i nju zapustili; pretvorili su se u „tezgaroše“ – trgovačke putnike koji s pomoći PowerPoint prezentacija prodaju stare i uvijek iste stvari na svim vrstama nastave koju drže.

Studenti su se pobunili što plaćaju školarine, ali ni oni nisu htjeli reći istinu: plaćaju školarinu jer se – nisu upisali, bili su „ispod crte“! Jednom upisani, oni su se pravili da su zasluženo

64

upisani. Jednom potpisavši ugovor o plaćanju (samo da se upišu!) oni ga više ne spominju; odlučili su ga poništiti na ulici, računajući da od buke nitko ne će primijetiti prjevaru. I nije. A ako tko i jest, nije ju se usudio viknuti.

Pa je doneseno naizgled pravedno i mudro pravilo: svi se studenti upisuju u prvu godinu besplatno (nitko se ne usudi govoriti o uvjetima koji bi trebali odrediti kvote); država za svakog studenta daje pola bivše školarine, a potom studenti plaćaju studij razmjeno broju bodova ECTS koje nisu zaradili polaganjem ispita.

Na prvi pogled dosta dobro, napose u odnosu na situaciju koja je tome prethodila. Međutim, u novom se sustavu opet krije jedan apsurd: fakulteti na kojima studenti bolje prolaze, tj. koji svoje studente bolje i uspješnije uče – ostaju bez novca.

Nagrađuje se neuspjeh, a ne uspjeh!

(Moj prijedlog na Senatu Sveučilišta u Splitu da se prikupljeni novac objedini na Sveučilištu, a zatim dodijeli – uspješnim fakultetima, razmjerno uspješnosti studiranja njihovih studenata – nije dočekan s podsmijehom, nego sa zgražajućom šutnjom. Nisam ga uspio čak ni ugurati u zapisnik.)

Da se ne udaljimo previše od teme našega dragoga Medicinskoga fakulteta, reći ću iskreno i tužno: nema nade da se tu nađe pravda niti da se situacija popravi! Treba se okrenuti drugim izvorima financiranja ili – smanjiti upisne kvote. Žao mi je, ali bolje i to nego proizvoditi – nedovoljno obrazovane liječnike, koji zato nikad ne će biti duhovna elita naroda koji ih je školovao.

65

G. OPROŠTAJ KOJI TO NIJE I OPROST KOJI TO JEST

Prilikom predstavljanja pristupnika za funkciju dekana 2009. dao sam, između ostaloga, dva ključna strateška obećanja: prvo je bila okrenutost europskim kriterijima, što se u ovdje nabrojenim rezultatima odražava novim nastavnim planom, stvaranjem Dok-torske škole, povećanjem mobilnosti i međunarodne suradnje. Drugo, uspoređujući moj rad na Fakultetu i urednički rad u Croatian Medical Journal (CMJ), rekao sam: kao što CMJ ne može biti The Lancet, ali može biti poštovan u Londonu, tako i naš fakultet ne može biti na razini Londona, ali može biti poštovan u Londonu. Vjerujem da sam i to obećanje ispunio, što dokazuje naša znanstvena produkcija i bogata međunarodna suradnja, koja se stalno povećava. Najviše me raduje činjenica da su naši kolege prvi put u povijesti – savjetovali Svjetsku zdravstvenu organizaciju što u pet medicinskih pitanja preporučiti cijelome svijetu.

Ne smije se zaboraviti da smo sve što se ovdje navodi kao uspjeh – napravili zajedno. Svaki je naš rezultat zajednički, jer je naš rad povezan bezbrojnim nitima organizacijske, tehnološke i intelektualne međuovisnosti. Tko god administrativno vodio Fa-kultet, zajedništvo nikad ne smije postati upitno. Možda smo u ove dvije godine nešto i zaboravili, nešto i pogriješili, no kon-kretni rezultati najbolje govore o tome koliko je Fakultet uspješan i odgovoran, prije svega prema mladim ljudima koje obrazuje za životni poziv liječnika. To znači da naše zajedništvo ne pod-razumijeva samo zajedništvo nastavnika, nego i zajedništvo nastavnika i studenata. Taj stav i usmjerenost saželi smo na engleskom jeziku u akronimu imena našega grada:

66

Students and Professors Learning and Innovating Together.

Tako mora biti i kad nas ne bude bilo. Sve navedene reforme i postignuti rezultati nisu prošli bez

nesuglasja i prijepora. S obzirom na rukovodeću funkciju koju sam obnašao, malo koji problem poštedio me dragovoljna ili nevoljka uključivanja. Žao mi je ako sam pritom koga povrijedio ili mu nanio nepravdu; takvih ishoda ja nisam svjestan, a ako ih tko i vidi molim da mi oprosti. Međuljudski su odnosi ono najsloženije s čime se rukovoditelj susreće, ono što najteže rješava i ono što mu se najviše zamjera kako god da se u rješavanju problema ponese. Nije mi žao za bezbroj delikatnih odluka koje sam donio, jer bih odbijanjem da odlučujem izdao funkciju na koju sam izabran i ustanovu koja neprestano traži odlučna i primjerena rješenja, bez kojih se zapleće u licemjerje, kaos i gubljenje učinkovitosti. Štoviše, donio sam velik broj odluka i razriješio velik broj osjetljivih pitanja za koja ne znaju nego oni koji su u probleme bili uključeni. Iako se ovaj mandat kome mogao činiti burnim, napose dio u 2011., čvrsto sam uvjeren da su naše odlučno djelovanje, pravednost, poštenje, stručnost i otvorenost pridonijeli da su sve stvari na Fakultetu, uključivši i međuljudske odnose u najširem smislu te riječi, danas stabilniji i zdraviji nego ikad. Ako je za to trebalo platiti cijenu određenih neraspoloženja ili gubitka „popularnosti“ – nije mi žao, jer je interes Fakulteta uvijek ispred pojedinačnih interesa, bez obzira na to o kojemu se pojedincu radilo.

Nisam siguran jesam li uvijek znao, ali ponosan sam da mogu reći da sam uvijek – mogao donositi odluke i za njih odgovarati. Vjerujem da je većini draže da su imali iskreno prijateljstvo

67

negoli lažno drugarstvo, akademsko licemjerje ili bilo koji oblik pristranosti, čak i one za vlastitu korist. Rezultati niču iz rada i morala, pa se nadam da će i o radu i o moralu koje smo u protekle dvije godine ugradili u naš fakultet prije svega i svih svjedočiti naši rezultati.

Zato sam i napisao ovo izvješće.

                       ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐  CIP ‐ Katalogizacija u publikaciji S V E U Č I L I Š N A   K N J I Ž N I C A  U   S P L I T U  UDK 378.661(497.5 Split)"2009/2011"  MARUŠIĆ, Matko    Medicinski fakultet u Splitu u dekanskom mandatnom razdoblju 2009.‐2011. : Fakultetskom vijeću / Matko Marušić. ‐ Split : Medicinski fakultet Sveučilišta, 2011.   ISBN 978‐953‐7524‐10‐4  I. Medicinski fakultet (Split) ‐‐ Djelovanje  140126002  ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 

ISBN 978‐953‐7524‐10‐4