Filipovapri a

TEPEIJA PO ME IMURJU\

OporovecOporovec

AGROME\IMURJE d.d.^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10

Tel: 040 / 390-822

^akovec, 200 .UTORAK, 23. prosinca 8Godina X . Broj .IV 694 Cijena kuna7

ww

w.m

novin

e.h

r

ME\IMURSKA TRGOVINASUVREMENOG STILA

RTAVA FAIZMA 2/A

40000 ^AKOVEC

tel 040 375 700

fax 040 375 716

E-MAIL:

METSS .HR@METSS

u ovom broju Duplerica

79

PRORAUN MEIMURSKE UPANIJE nije proao u SkuptiniPRORAUN MEIMURSKE UPANIJE nije proao u Skuptini

Grozdana agarsruila proraun

FILIP UDE proglanajboljim sportaem

Hrvatske za 2008.

en

dostojna jehollywoodskog

boinogscenarija

Filipovapri aZAVOD za zapoljavanjeNedostatak

mladih iobrazovanihu Meimurju

STEAJ Modeksa Mursko Sredie

Radnicimaduguju 4,2milijuna kuna

MEIMURSKI demokratski savezMEIMURSKI demokratski savez

eljkoPavlic

kandidatza upana

eljkoPavlic

kandidatza upana

SretanBoi!SretanBoi!

str. 59

str.7

str.2

str.8

str.4

23. prosinca 2008.2

Grozdana agar sama

t

AKTULNO

Pavao Kritofi, akovec - ovom sluaju sa Slovenijom vidljivi su zapravo nai propusti. rebala se Hrvatska ve davno postaviti prema Sloveniji na drukiji na-in, jo kad je bilo rijei o ZERP-u. sobno ne razmiljam o prestanku kupovanja slovenskih proizvoda u slovenskim trgovakim centrima. Iako su se Slovenci bezobrazno po-nijeli prema Hrvatskoj, Hrvati se moraju pokazati kao poten i kul-turan narod, a ne da se sputaju na njihovu razinu.

Josip ganec, Kritanovec - Sma-tram da, u najmanju ruku, nije u redu to je Slovenija na ovakav nain zaustavila Hrvatsku na putu prema Europskoj uniji. uo sam da mnogi bojkotiraju slovenske proi-zvode zbog te situacije i smatram da to uope nije loa ideja. sobno nikad nisam kupovao slovenske proizvode pa tako neu ni sada ni u budunosti.

Milan Kovaevi, Makovec - Sma-tram da se postupci Slovenije prema Hrvatskoj u ovom sluaju mogu opi-sati kao arogantni. Apsolutno nije u redu kako su se ponijeli. Smatram da se ova trenutna situacija nazira-la ve dugo. Ja upravo zbog toga ne odlazim ve due vrijeme po, pri-mjerice, jeftiniji benzin u susjednu nam Sloveniju.

Nada Frani, Kriovec - Mislim da Slovenija nije smjela na takav nain postupiti prema Hrvatskoj. sob-no sam odluila da trenutno neu kupovati slovenske proizvode i od-laziti u slovenske trgovake centre upravo iz tog razloga.

Eduard Veenaj, Koprivnica - Smatram da Slovenija vodi svoju politiku koja uope nije fer prema Hrvatskoj. evjerojatno je to da je Hrvatska u boljim odnosima sa Sr-bijom kad su u pitanju granice nego sa Slovenijom. Rekao bih da je to alosno. Meutim, ja osobno neu bojkotirati slovenske proizvode jer, kako god okrenuli, jeftiniji su u pola u odnosu na nae cijene.

Franjo kvorc, akovec - Stvar-no nije u redu kako se Slovenija ponijela prema Hrvatskoj ve-zano uz na ulazak u Europsku uniju. Postupili su bezobrazno i arogantno prema nama. S ob-zirom na to da ve due vrijeme kupujem samo nae proizvode jer su kvalitetniji i bolji, naravno da neu, kao to i nisam, sada i u budunosti kupovati slovensku robu u njihovim trgovakim cen-trima. (H. Zear, foto: Vrzan)

Spor oko pitanja razgrani-enja na moru glavni je problem zbog kojeg je Slovenija proli tje-dan blokirala hrvatske pregovore s Europskom unijom. aravno da takva situacija remeti planove

Hrvatske da do kraja 2009. godi-ne zavri pregovore te da 2011. postane i punopravna lanica E. Meimurci se slau da je takav postupak Slovenije prema Hr-vatskoj, u najmanju ruku, bezo-

brazan i arogantan. I dok su jedni prokomentirali da se Hrvatska prema Sloveniji ve davno tre-bala postaviti na drukiji nain, drugi su kazali da se trenutna si-tuacija nazire ve dugo. to se tie

prestanka kupovanja slovenskih proizvoda, miljenja su razliita. I dok jedni nikada nisu ili ve due vrijeme ne kupuju slovensku robu, drugi su odluili prestati kupovati njihove proizvode nakon ovog slu-

aja. o, ima i onih koji smatraju da se Hrvati, unato svemu, treba-ju pokazati kao poten i kulturan narod, a ne se sputati na razinu Slovenaca.

(H. Zear)

Slovenija je prema Hrvatskoj bezobrazna

Proraun Meimurske upani-je na sjednici Skuptine Meimur-ske upanije za dlaku nije proao, falio mu je jedan glas. aj jedan, ali kljuni glas, za prolaz prorauna uskratila je Grozdana agar, vije-nica iz redova HS-a.

Za prolaz prorauna bio je po-treban minimalno 21 glas, a ruku za predloeni proraun diglo je 20 vijenika, to nije bilo dovoljno za prolaz. Proraun je odbilo 19 vi-jenika, i to iz oporbenih redova: koalicije SDP - HSS i HS i vijeni-ka HSS-a, kojima se pridruila Grozdana agar, dok je sjednicu prije glasovanja napustio nezavisni vijenik Marijan Vuki.

Za sada to to proraun nije pri-hvaen ne znai nita dramatino, jer postoji vremenski prostor za jo jedan pokuaj usvajanja prorauna do 31. prosinca. koliko se ni tada ne usvoji, umjesto prorauna pro-vodit e se odluka o privremenom inanciranju. o e pak najvie te-titi graanima Meimurja, jer po odluci o privremenom inanciranja mogue je odravati samo hladni pogon, a stoje investicije i projekti koji se suinanciranju opinama i gradovima, kao i suinanciranje udruga graana.

dluka o privremenom sui-nanciranju moe biti na snazi tri mjeseca, ukoliko se ni do tada ne donese proraun, u upaniju dolazi povjerenik, ali to bi bilo tek u trav-nju idue godine, praktiki ve pred nove lokalne izbore. o za sada jo uvijek ima vremena za popravak i donoenje prorauna i nita nije nepovratno izgubljeno, osim to je Grozdana agar, na iji se glas ne-pobitno raunalo, iskazala protest i stranaku neposlunost te time zakomplicirala situaciju. aime, kritika oporbe na raun prorauna

sasvim je oekivana i dio je demo-kratske procedure.

Papire na stolSkuptina Meimurske upa-

nije odrana u petak dva puta je prekidana. Prekid sjednice izazvao je rebalans prorauna, i to time to je upan Josip Posavec potpisao ugovor kojim se 70 posto trita jekarne akovec prepustilo jed-noj veledrogeriji. Poglavarstvo Meimurske upanije je zbog toga da bi napunilo proraun odluilo raspisati natjeaj na kojem su ve-ledrogerijama ponudili 70 posto trita uz uvjet da oekivanu dobit u narednih pet godina unaprijed uplate u upanijski proraun.

Dakle, nije rije o prodaji vla-snitva jekarne ve svojevrsnoj licitaciji tko da vie za koncesiju na trite koje pokrivaju akoveke ljekarne. upanija bi na taj nain kasirala blizu 15 milijuna kuna u proraun, pri emu jo ostaje 30 posto trinog prostora za ostale veledrogerije. porba je zatraila uvid u ugovor koji je potpisao me-

imurski upan, a Branko evai

iz HSS-a rekao je da e s posebnom panjom to pogledati jer je u tome sudjelovao Zdenko Horika.

Zvonimir Siladi je uoi prekida sjednice zatraio: - upane, papi-re na stol. ada je uslijedila prva stanka.

akon to su klubovi stranaka dobili papire na stol i razmotri-li ugovor, Dragica Zgrebec je po povratku u veliku vijenicu u ime klubova vijenika HSS-a, SDP-a, HSS-a, HS-a iznijela zajedniki zakljuak da se na ovaj nain na mala vrata uvodi privatizacija akovekih ljekarni. Drugi zaklju-ak je bio da je upan neovlateno potpisao taj ugovor, te kao tree da se ovim ugovorom nelojalno daju pogodnosti jednom dobavljau koji je time privilegiran. - Za nas je ugovor nitavan, a upan odgovo-ran za prekoraenje ovlasti, rekla je Zgrebec.

Lajtman ne priznaje koaliciju HNS - HDZJuraj ajtman, vijenik HS-a,

izaao je za govornicu nakon nje i rekao da su na klubu vijenika HS-a dogovorili da e podrati rebalans prorauna, meutim, da su duni iznijeti niz primjedbi na ovako sastavljen ugovor da bi jav-nost znala da one postoje i da su ih uoili.

- S podozrenjem smo prihvatili informaciju o tih 14,4 milijuna od stratekog partnera i smatramo da bi se o ugovoru trebala izjasniti Agencija za zatitu trinog natje-canja. A ako se Agencija ne oglasi do sljedee Skuptine, predloio je ajtman, treba sastaviti meustra-nako Povjerenstvo za ispitivanje moebitne tetnosti ovog ugovora. Drugo to je zamjerio je uvrtava-nje 20 milijuna kuna prihoda od prodaje zemljita, to se, prema nje-

mu, nee realizirati u ovoj godini, a upan ne eli prihvatiti brisanje.

- ritikama kojima smo izvrgli rebalans prorauna daje nam za pravo da kaemo da Joa Posavec nije vie upan HS-a, da koalicija izmeu HS-a i HDZ-a ne egzistira, nego se radi samo o koaliciji Joe Posavca i HDZ-a, rekao je za govor-nicom ajtman.

Dragutin Glavina, predsjednik kluba vijenika HS-a, reagirajui na ove izjave oko koalicije i upana, iznio je da HS o tome nije donio nikakve odluke.

Zvonimir Siladi iz HSS-a poru-io je upanu: - Zar zaista smatrate da upanijska skuptina nije tre-bala raspravljati o izboru strate-kog partnera kad se radi o redu veliina 15 milijuna kuna i gdje je izvjesno da nee biti nita od pro-daje zemljita kod Vojarne jer smo ukinuli prvu toku dnevnog reda, prezentaciju koncepta idejnog rje-enja izgradnje gospodarske zone Poslovni park Meimurje i utvri-vanje prihvatljive ponude prispjele na javni natjeaj za prodaju nekret-nina, gdje polovicu prorauna ine upravo ta sredstva. Prije utvriva-

nja dnevnog reda upan je tu toku skinuo s dnevnog reda.

Izvorni prihodi nedovoljni

dgovarajui na optube o pre-koraenju ovlasti, upan je odgovo-rio da je po zakonu o zdravstvenim ustanovama osniva jekarni Po-glavarstvo, a da prethodnim man-datima nije voena briga o tom obi-teljskom srebru i da je tek u ovom mandatu u proraun uplaena viegodinja dobit, nakon raciona-lizacije poslovanja. jekarne zbog toga danas vrijede 100 milijuna kuna i ne posluju u minusu, te da bi se moglo postaviti pitanje kamo je nestala dobit koja se nije iskazivala ranijih godina.

Meimurski upan Josip Posa-vec vijenicima je rekao da izvorni prihodi za razvoj nisu dovoljni i da za potrebe suinanciranja pro-jekta u opinama i gradovima fali 70 milijuna kuna. Rekao je da je upaniji napravljena teta izgla-savanjem GP-a Grada akovca u dijelu zemljita na podruju Vojarne u dijelu preko pruge gdje se inzistira na nekakvoj zelenoj

tampon zoni za koju se ne zna to bi razdvajala.

(ne)Ozbiljna ponuda akovca

z to je rekao da je proraun za iduu godinu mogue napuniti prodajom zemljita akovcu. ai-me, gradonaelnik akovca Branko alamon nudi otkup zemljita od 38 hektara po cijeni do 25 eura do 1. travnja idue godine. Za to nije potreban natjeaj ve je izmeu jedinica lokalne samouprave do-voljna neposredna pogodba.

z to upanija moe naplatiti i sredstva za puni iznos asnikog doma zbog krenja sporazuma. Ra-di se o iznosu od ukupno 40 miliju-na kuna, koja, dodue, nisu predvi-

ena u akovekom proraunu.

Ivica Perho je rekao da to pi-smo namjere akovekog gradona-elnika, njegovog stranakog kole-ge, nije nita manje neuvjerljivo kao i ponuda talijanskog ponuaa.

Vladimir Ivkovi, predsjednik Skuptine, rekao je na to: - eemo valjda Grad smatrati neozbiljnim.

akon verbalnih duela iz re-pertoara predizbornog folklora na

PRORAUN MEIMURSKE UPANIJE nije proao izglasavanje u Skuptini

Grozdana agar zakuhala s glas-ovanjem protiv prorauna

Oporba dala crvene kartone i rebalansu i novom proraunu upanije

Anketa Pod vurom

23. prosinca 2008. 3

a protiv svojihAKTULNO

Proraun za 2009. godinu u ovom navratu nije izglasan. akon tog slijedi sljedea runda razgovora i pregovora oko toga da proraun podri potrebna veina. Rok za do-noenje prorauna je 31. prosinca, ukoliko se on ne donose, slijedi od-luka o privremenom financiranju koje traje tri mjeseca, s time da se nakon toga mora razmotriti od-luka o proraunu. - Sve ono to je planirano u proraunu i povezano s velikim brojem projekata na po-druju Meimurja i preuzimanja ugovornih obveza jednostavno je ovakvom odlukom dovedeno u pi-tanje, rekao je upan Posavec.

upan Posavec je odgovorio i na novinarsko pitanje vezano uz izjavu vijenika ajtmana da vie ne postoji koalicija HS - HDZ, ve koalicija izmeu njega Josipa Po-savca i HDZ-a.

- e znam, to bi ajtman mo-rao obrazloiti, valjda postoji ka-kav slubeni stav stranke, rekao je Posavec. - e bih komentirao to je gospodin ajtman rekao, to je nje-govo osobno vienje i miljenje, kao to i svaki drugi vijenik ima pravo

a sjednici Skuptine Me-

imurske upanije, koja je obilovala estokim verbalnim polemikama, meu ostalim Ju-raj ajtman, vijenik HS-a, na sjednici u petak rekao je da HS vie nije u koaliciji s HDZ-om, ve je Joa Posavec u koaliciji s HDZ-om, te da Josip Posavec nije upan HS-a. Budui da je ajtman samo vijenik HS-a, za komentar o koaliciji zamolili smo novog predsjednika HS-a Matiju Posavca kako bismo do-bili potvrdu ili demanti o raski-du koalicije.

- HS je u koaliciji s HDZ-om do izbora i gospodin Josip Po-savec je HS-ov upan, kazao je Matija Posavec, novoizabrani predsjednik HS-a.

a pitanje kako tumai aj-tmanovu izjavu da Josip Posa-vec nije upan HS-a i da HS nije u koaliciji s HDZ-om, ve da je Joa Posavec u koaliciji s HDZ-om, odgovorio je da sva-ki vijenik ima pravo na svoje miljenje i da odgovara za svoje postupke. - o je njegova stvar

temu to nije, a to jest napravljeno, Branko evai (HSS) prema rije-ima predsjednika Skuptine Vla-dimira Ivkovia, dopustio si je pre-vie pjesnike slobode u opisivanju nerealiziranih projekata ove vlasti, naravno, zaobilazei one realizira-ne. Rebalans za ovu godinu usvojen je s 21 glasom za i 18 protiv.

Sa SDP-om bi ruili, a s HDZ-om vladali

ije za odmet spomenuti da su se i ovoj situaciji uspjeli po-svaati i potencijalni partneri za sljedee izbore. o je procurilo iz izjava Ivice Perhoa, vijenika SDP-a i predsjednika meimur-skog SDP-a, koji je poruio Jurju ajtmanu iz HS-a: - e prebacuj-te svoje slabosti na nas, htjeli ste sruiti upana i ostati u koaliciji s HDZ-om, oito traei potporu SDP-a da im pomogne u ruenju, ali ne i sadanjem savezu sa SDP-

om, nego radi ostanka na vlasti s HDZ-om. I za ovu nau matovitu politiku stvarnost ovo je pomalo politiki perverzno.

glavnom, na zasjedanju Skuptine u petak bilo je kao na vaaru. Branko evai pozirao je zagrljen s adicom Jela doba-cujui novinarima: - vo je budu-

a politika koalicija, a kasnije je iskoristio priliku da porui: - Josip Posavec nee biti kandidat HSS-a za upana.

Matija Posavec, novi e HS-a, deurao je u predvorju velike vi-jenice oekujui ishod glasovanja svojih lanova. Potom je krpao mree koje je trgao Juraj ajtman koji ne slua niti njega, kao to ra-

i miljenje, on nije predsjednik kluba vijenika HS-a u upa-nijskoj skuptini, rekao je Matija Posavec.

Pitali smo ga hoe li o tome razgovarati u stranci i imaju li za to predviene posljedice ili za takve istupe nema nikakvih posljedica. - tome odluuje Sud asti, vidjet emo poslije sjednice Predsjednitva HS-a, rekao je Matija Posavec. Vrlo vjerojatno da e biti posljedica i konzekvencija.

Matija Posavec bio je izne-naen i ishodom situacije oko nepodravanja prorauna od strane svih vijenika HS-a. aime Grozdana agar jedina iz tog kluba nije podrala pro-raun. Prema rijeima Matije Posavca, odluka stranke i klu-ba vijenika HS-a bila je da se podri i rebalans prorauna za 2008. godinu i proraun za 2009. godinu. I dok je rebalans podran, proraun za iduu go-dinu pao je na nedostatku toga jednog glasa. (BM)

na svoje miljenje. S dananjega dnevnog reda Skuptine skinuta je prva toka. Prema upanovu obrazloenju, prva toka dnev-nog reda skinuta je jer na raspra-vi na odborima nije prihvatljiva ponuena cijena. - vaj natjeaj zavrava tako da emo odbiti po-nuditelja i raspisati novi natjeaj. o, s obzirom na krizu, mogue je da se i ne javi novi ponuditelj. ekst natjeaja slali smo i direktno na tvrtke koje se bave razvojnim pro-jektima, od IGH do Ingre, ni nitko od njih i nije dao ponudu, jer ovog trenutka smatraju da je poetna cijena za ovo zemljite previsoka, rekao je Posavec. (BM)

nije nije sluao Josipa Posavca kad je bio e stranke.

Marijan Vuki, nezavisni vije-nik, nekadanji zamjenik upana, panju javnosti pokuao je zadobiti odlaskom sa Skuptine. Zvonimir Siladi pompozno je traio od upa-na papire na stol. Bit e tog jo do kraja mandata ove vlasti, gotovo kao u sapunicama. (BM)

Zamjenik meimurskog u-pana Mladen riai na stana-koj presici HDZ-a komentirao je neizglasavanje upanijskog prorauna.

- proraunu za iduu go-dinu planirali smo ravnomjerni razvoj cijelog Meimurja. Pred-vidjeli smo preko 10 milijuna ku-na namijenjenih sufinanciranju projekata lokalne samouprave. dreena sredstva planirana su za projekte od modernizacije cesta, preko kolskih dvorana, domova kulture do kanalizacije u opinama Mala Subotica, Stra-honinec, Pribislavec, Gornji ra-ljevec, Gornji Mihaljevec, Belica, rehovica, Sveti Juraj na Bregu,

uranec, enkovec, Dekano-vec, gradovima Mursko Sredi-e i Prelog i drugim sredinama.

e vidim razlog zbog ega su upa-nijski vijenici bez rasprave o pro-raunu, bez traenja amandmana odustali od izglasavanja prorauna i na taj nain izazvali krizu.

rizu koja ne rezultira samo krizom vlasti u upaniji ve se re-flektira i na projekte koje su pla-nirale opine i gradovi i udruge koji su trebali dobiti potporu iz upanijskog prorauna, bez ijeg je sufinanciranja upitna njihova realizacija.

e mogu naelnici i gradona-elnici traiti upanijsku potporu svojim projektima, a onda upa-nijski vijenici iz njihovih sredina biti protiv toga, poruio je riai, naglaavajui da, doe li do toga da proraun ne bude izglasan ni u drugom pokuaju, sjednica u-panijske skuptine planira se za

29. prosinca, upaniji preostaje privremeno financiranje. o znai da e biti financiran samo hladni pogon, dakle, nema nikakvih inve-sticija, ni sufinanciranja investicija u opinama i gradovima, nema ni financiranja udruga.

riai se nada da e oni koji su bili protiv prorauna razmisliti o svojoj odluci.

akoveki SDP nije elio realizaciju projekta

na prostoru Vojarnesvrnuo se i na probleme na

relaciji upanija Grad akovec, vezano uz prostor Vojarne.

- Zakoen je projekt razvoja na podruju Vojarne. Imam osje-aj da SDP u gradu akovcu nije elio da se taj projekt realizira. Mi smo (HDZ, op. a.) predlagali da se

odgodi izglasavanje GP-a kako bi se moglo raspraviti o spornim tokama u

GP-u. zbiljnost ponude ta-lijanskog investitora trebalo je rijeiti kroz zakljuke koji su do-neseni na sjednici upanijskog po-glavarstva. A zakljuili smo da e se rijeiti ako je investitor ozbiljan prihvatiti nae uvjete. vako sam stekao dojam da SDP ne eli da se na tom prostoru ita radi, komen-tirao je riai.

U Gradu akovcu mievi caruju, a sitne

due sve upropatavajuPredsjednik meimurskog

HDZ-a situaciju oko Vojarne ova-ko je prokomentirao:

- S imovinom kakva je pro-stor Vojarne i poligona, ija se

vrijednost procjenjuje na oko 150 milijuna kuna, moe se ostvariti svaki proraun, a ka-koli ne bi upanijski proraun kakav je bio ponuen na pro-lotjednoj Skuptini.

Svi prigovori koji su bili upueni na raun prorauna neosnovani su, jer s tom imo-vinom moe napraviti i deset puta vie negoli je planirano odbijenim proraunom. to se tie Grada akovca, tu se

radi o oitoj opstrukciji. ito je bilo bitno natetiti projektu. Danas u Gradu akovcu mievi caruju, a sitne due pokuava-ju upropastiti sve dobro to je bilo zamiljeno. Ako Grad a-kovec eli zelene povrine na prostoru Vojarne, moe se o to-me razgovarati, nema razloga zato ne bismo razgovarali o otkupu tog zemljita, poruio je Ivkovi.

(D.Mihoci)

Mladen Kriai i Vladimir Ivkovi o neizglasavanju upanijskog prorauna

Bez potpore proraunu nema opinskih i gradskih projekata

NASTAVAK razmimoilaenja u HNS-u

Juraj Lajtman jedno, ef Matija drugo

Matija Posavec imat e glavobolje s istim lanovima kao i prethodnik

Josip Posavec

HNS-ovac Juraj Lajtman izgleda ne voli slijediti Posavce

Kriai i Ivkovi otro su napali potkopavanje prorauna i Grad akovec

JOSIP POSAVEC, meimurski upan

Slijede novi dogovori o prihvaanju

Prekid sjednice zbog ugovora Ljekarne

Branko Levai i Nadica Jela - koketiranje s koaliranjem

23. prosinca 2008.4 GOSPODARSTVO

esto se govori o zdravlju ekonomije, gospodarskih sektora ili pojedinog poduzea, a gotovo se nikad ne spominje ekonomija zdravstva. Zdravstvo, kao i svaki drugi segment drutva i gospo-darstva, podlijee ekonomskim zakonitostima, pa se i taj sustav moe postaviti racionalnije i uin-kovitije.

Zdravlje zdravstva direktno ovisi o zdravlju gospodarstva, i ka-da gospodarstvo bude u moguno-sti jo bolje servisirati zdravstveni sustav, bit e bolji i standard zdrav-stvenih usluga za sve korisnike.

U meuvremenu treba pota-knuti racionalnije koritenje resur-sa. Bolnice se opremaju suvreme-nom opremom i to treba svakako intenzivirati. Meutim, koritenje nabavljenih skupocjenih ureaja treba biti to bolje organizirano da bi to vei broj korisnika mogao bi-ti pregledan na njima. o se moe postii uvoenjem dodatnih smje-na ( jer pacijentima nee biti pro-blem doi na nuan pregled u bilo koje doba dana ), pruanjem uslu-ga i pacijentima iz drugih mjesta ( jer pacijentima e manji problem biti dolazak u neko drugo mjesto od nekoliko mjeseci neizvjesnog ekanja, a u tom razdoblju moe nastati nenadoknadivo pogoranje ), to boljom suradnjom ustanova koje imaju specifinu opremu s ostalim institucijama, razmjenom

znanja i iskustava, inormatikim umreavanjem i razmjenom po-dataka itd.

Najavljeno je da e novi inor-matiki sustav omoguit ujedna-avanje cijena zdravstvenih usluga u svim ustanovama a uvest e se i tzv. pametne kartice na kojima e biti svi podaci o pacijentu, pa e i recepti postati nepotrebni. ve to stvorit e bazu podataka koja e omoguiti bolju preglednost i kvalitetniju obradu. akoer e se pojaati primarna zdravstvena zatita, a domovi zdravlja ponov-no e postati temelj zdravstvene zatite uz posebnu brigu o preven-tivnim mjerama zatite i ouvanja zdravlja.

Cilj je pruanje to veeg broja kvalitetnijih usluga. U zdravstvu vie rada mora znaiti manje obo-ljelih i hospitaliziranih, a to je ne-mjerljiv doprinos zdravlju nacije, ali i uteda svim proraunima!

ome treba dodati i razgrana-tu mreu prostora za rekreaciju i bavljenje sportom ime se dolazi do odlinih preduvjeta za zdrav-stvenu preventivu. akle, osvje-ivanje, inormiranje o zdravlju, to vea raspoloivost rekreacij-skih sadraja, terena i dvorana, naputanje tetnih navika i briga o svakome. Na taj nain ostvaruje se briga o zdravlju, a ne samo briga za ozdravljenje oboljelih.

(Zlatko Boi, dipl. oec.)

Zavod za zapoljavanje pri kraju ove godine poeo je nametati temu koja e nas narednih godina svake godine sve vie okupirati. adi se o izazovima koje e dono-siti demograska situacija koja se poela stubokom mijenjati.

U samo est posljednjih go-dina, od 2001. do 2007. godine, populacija u dobi do 19 godina u Meimurju smanjena je za vie od 11 posto. opulacija u dobi od 50 do 59 godina narasla je za 23 posto, a starijih od 60 godina za 4,9 posto. Ukupna populacija u Meimurju u tom razdoblju smanjena je za 0,5 posto ali, kad se pogleda struktu-ra stanovnitva, tada se vidi naglo smanjenje mladog stanovnitva i poveanje udjela starog stanov-nitva.

oda li se tome da se mladi koji zavravaju akultete ne vra-aju u Meimurje, nego ostaju u mjestu studiranja, tada je situacija jo poraznija. Meimursko gospo-darstvo paradoksalno niim ne privlai te mlade ili nema takvih radnih mjesta ili ne nudi stimula-tivne plae.

Narednih godina Meimurje e postati regija koju naputa naj-vitalniji dio populacije, ostajati e starij, slabije obrazovani i omi koji su sami po sebi teka socijal-na kategorija, jer su zbog slabog obrazovanja veinom nezaposle-ni i uzdravani od strane socijalne skrbi.

rema procjenama demogra-a, do sredine stoljea populacija u Hrvatskoj smanjit e se za 16 po-sto, ali smanjenje nee ii propor-cionalno po dobnim skupinama. U smanjenom broju stanovnitva jo e se vie smanjiti populacija mlae dobi, a populacija starije dobi sve e vie rasti. o e dovesti do nedostatka radne snage i u Hr-vatskoj i u Europi, i gotovo sigurno

e biti problema pri generacijskoj smjeni radne snage za 20 godina. remda se to nekima ini daleko, to i nije tako, a osim toga kriza e se postupno dogaati iz godine u godinu.

renutno ona se vidi po tome da odruni zavod za zapolja-vanje akovec nema adekvatnu strukturu radne snage kakvu trae poslodavci. Ma da ne znam koliko novca doe za pojaano zapoljavanje, odruni zavod ne moe ga plasirati jer adekvatne radne snage nema. ako emo se

sve vie susretati s problemima tvrtki koje nakon to generacije sadanjih zaposlenika odu u mi-rovinu nee imati tko zamijeniti. Najstariju radnu snagu ima gradi-teljstvo i preraivaka industrija.

d 2001. godine do danas ne-zaposlenost je smanjena za ak 40 posto. Meutim, opet su oite razlike u stopama rasta s obzirom na dob. opulacija osoba u dobi do 19 godina smanjena je za 68 posto, od 20 do 24 godine za 59 posto, a od 25 do 50 godina za 42,5 posto. Meutim, populacija evidentiranih

od 50 godina porasla je za 37 posto. d 2001. godine poslodavci kon-tinuirano trae radnu snagu, to je dovelo do pada nezaposlenosti. obna struktura u meimurskim firmama u proloj godini bila je re-lativno stara. tariji od 45 godina u svim djelatnostima je 31 posto za-poslenih, i to je upanijski prosjek starosti zaposlenika. U obrazova-nju je ta starosna dob zastupljena u jo veem postotku, od ak 38,7 posto, u zdravstvu s 38,6 posto, a u graevini s 35 posto. dgovarajue zamjene za tu radnu snagu teko e biti pronaene u evidenciji Zavoda, jer je ak 63 posto evidentiranih nezaposlenih koji su ranije radili u graevini opet starije od 45 godi-na. Nezaposlenih iz preraivake industrije starijih od 45 godina je 57 posto, a iz trgovine starijih od 45 godina 50 posto.

od sve veim pritiskom je i sustav mirovinskog osiguranja pa je tako unatrag pet godina broj ko-risnika mirovina u Meimurju po-rastao za 4,5 posto. Uz to 30 posto korisnika mirovina mlae je od 65 godina, a 20 posto ena korisnica mirovina mlae je od 60 godina.

Zaposlenost je zadnjih godina u Meimurju rasla, nezaposlenost pala, ali se burza punila starijim osobama, zbog ega Zavod sve tee zadovoljava potrebe poslodavaca za novom radnom snagom.

isoka dobna struktura za-poslenih i nezaposlenih dovodi u pitanje mogunost zamjene posto-jee radne snage, te se kao jedno od rjeenja moe ponuditi produljenje radnog vijeka populacije starije dobi koja ulazi u mirovinu do 10 godina prije starosne mirovine ili mjere za njihovu ponovnu reinte-graciju na trite rada, jer mirovin-ski ondovi sve e tee pratiti rast korisnika mirovina.

(BM)

U zgradi cheier u akovcu u utorak 9. prosinca podijeljeni su i potpisani ugovori korisnicima potpora iz mjera ruralnog razvoja koje dodjeljuje Ministarstvo po-ljoprivrede, ribarstva i ruralnog gospodarstva.

Na ovogodinjem natjeaju potporu Ministarstva dobilo je 56 korisnika s podruje Meimurske upanije, a svima koji su proli kri-terije natjeaja estitao je dravni tajnik tjepan Mikuli. Ukupno su korisnici sredstava s podruja Meimurja dobili preko 6 milijuna kuna potpora.

U ime Meimurske upanije zahvalio je upan Josip osavec, a bili su nazoni i lan oglavarstva zaduen za poljoprivredu Bran-ko Krnjak i proelnica Upravnog odjela za gospodarstvo ndrea ugrinovi.

Novane potpore, u prosjeku od 80.000 do 150.000 kuna, dodi-jeljene su za kolovanje, osnivanje udruga poljoprivrednih proizvo-

aa, ulaganja u privatne ume, obiteljska gospodarstva i ribnjake, preradu poljoprivrednih proizvo-da te obnovu i razvitak sela i seo-skih prostora, kao i razvoj seoskog turizma.

Za svoje programe potpore su primili: Gospodarska kola ako-vec, G Marija Golenko, Udru-ga uzgajivaa svinja Meimurja, Udruga meimurskih uzgajivaa holstein goveda, te obiteljska gos-podarstva Krunoslava Novaka, Bo-ene Bacinger, esne oplek, lade upljika, Marije Zeleni, adenka Haia. Za opremanje objekata za preradu na G-ima potpore su dodijeljene raenu Kovaiu, Iva-

nu Januiu, ladimiru rpaku, ntunu Kojteru, Boi Baranaiu, ragutinu Kovaiu, uri Bisteru, amiru Horvatu, Kristijanu No-vaku, Milivoju etkoviu, Nenadu Novaku, inogradarstvu lojza omia, Zvonku Beloviu, la-dimiru varu, raenu Kiriu, Josipu rvodeliu, ajki vanaj-ak, omislavu rpaku, Bojanu tamparu, ajku Cmrenjaku, Jasminki Zadravec. otpore su dobili i poljoprivrednici ragica Kresinger, amir Horvat, Marin-ko Lisjak, ladimir rtari, Boi-dar Gosari, G ntun erkovi, G Bobianec, G Brankica, G Ivan Balog, G Ivanka Hege-di, G Ivica Koi, G Mladen Lebar, G uro abolek, G ladimir, G raen, te Mladen Novak i poljoprivredni proizvo-

a obert (naziv G-a). Za bolju turistiku ponudu sredstva su do-bili Marinko Lisjak, G Kreimir Lovrec, adenko Hai, te Zvonko Belovi, kao i uristika zajednica Meimurske upanije. (J)

POTPORE poljoprivrednim proizvoaima u Meimurju

Preko 6 milijuna kuna za 56 proizvoaa

estitke dravnog tajnika Stjepana Mikuliia na programu koji je

zasluio poticaj

EKONOMSKI BREVIJAR

Ekonomsko zdravlje zdravstva

ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE o izazovima koje donose demografske promjene

Velik nedostatak mladih i obrazovanih u Meimurju

Narednih godina Meimurje e postati regija koju naputa najvitalniji dio populacije, ostajat e stariji, slabije obrazovani i Romi koji su sami po sebi

teka socijalna kategorija

POGLED ODOZDO

Meimurje mora napraviti razvojni iskorak. aljda je svima jasno da uz postojee gospodar-ske grane moramo utemeljiti i nove koje e privlaiti mladu obrazovanu radnu snagu u Mei-murje. Za novi polet Meimurju, slian onome kakav je Meimurje doivjelo sedamdesetih kada se jedna intelektualna elita svojim vizijama uspjela nametnuti i po-krenuti razvoj Meimurja, koji je za ono doba imao dalekosene pozitivne posljedice. etrdeset godina nakon toga potrebna nam je nova takva snaga koja e Meimurje iz industrijskog doba preobraziti u Meimurje znanja, ma kako nekim cinicima koji ne razumiju to izazivalo podsmijeh. im cinizmom, podsmijehom i podmetanjima najvie obeshra-bruju mlade ljude koji imaju viziju, ali nedovoljno ivotnog i radnog iskustva da bi upravo tim cinicima znali parirati. No obeshrabrimo li te mlade posebno, ovu generaciju okupljenu oko razvojnih agencija,

osporavajui ih i nazivajui ih pa-razitima, oni e lako pokupiti svoja znanja, steena iskustva, pa i razo-aranja, i odnijeti ih iz Meimur-ja. Nova mlada generacija nee se vie imati oko koga okupljati, pa nee valjda oko cinika koji mlade nazivaju parazitima, koji su toliko politiki kratkovidni da ne vide da bi zbog njih i njima slinih Me-

imurje moglo ostati staro, slabo obrazovano i marginalno.

Izbor novih politikih garnitu-ra po modelu izbora za miss i njezi-nih izjava da e se zalagati za mir u svijetu potpuno je izlizan. I nae politike stranke uljepavaju se i spletkare kako bi pred izbornom komisijom - graanima na dan izbora bili to ljepi, dotjeraniji, a graanima kao i missice obeavali mir u svijetu

amo to se njihova raza, za razliku od onih koje izgovaraju missice, razlikuju utoliko to se oni osim za mir u svijetu zalau za gospodarski razvoj i bolji stan-dard graana. ako i pred ove lo-

Pie: Boena Malekoci-Oleti

Preobraaj kalne izbore politike stranke 90 posto vremena i energije troe na samo osvajanje vlasti, i to po prin-cipu traenja pogodnog i potentnog partnera s kojim e moi osvojiti vlast, a tek negdje u pozadini skle-pat e nekakav prigodan sadraj i za birae. dan poslije osvajanja vlasti Meimurje e biti isto kao i juer. rait e odgovore na pitanja kako zaustaviti provincijalizaciju i marginalizaciju Meimurja. Nije uspjena ona vlast koja samo do-bro usklauje prihodovnu i rasho-dovnu stranu prorauna. Novac u proraun stie, radili politiari ita ili nita. rihodi od poreza slijevaju se u proraunske kase zakonskim automatizmom. Iz dravne kase takoer se prelijeva dio novca u upanijske gradske ili opinske bla-gajne nekad vie - nekad manje, ali uhodanim kanalima. Nije nikakva velika mudrost to raspodijeliti. uno je vea mudrost iz maloga ili, kako se to kae, niega stvoriti viziju i preobraaj svoga kraja ili regije. o stoti put izvui emo primjer male opine veti Martin na Muri na Mu-ri gdje je uz naelnika koji je znao utrti put viziji i preobraaju svoje opine bilo dovoljno razumnih ljudi

koji projekte nisu ismijavali ili ih omalovaavali. I u tome je njiho-va veliina, bili na vlasti ili opor-bi. ada im svima slui na ast. akva pozitivna energija treba nam i na razini upanije. o sa-da je bilo previe osporavanja za svaki vei projekt. risjetimo se eleuilita, zatim dvorane za gi-mnastiare koja je, sreom, zbog nerazumijevanja u akovcu ipak izgraena u Nedeliu koje je spasilo ast cijelom Meimurju. nitko do sada Meimurje nije tako dobro promovirao kao Filip i sva njegova ekipa.

23. prosinca 2008. 5GOSPODARSTVO

Zanimljivo predavanje na temu Gospodarska diplomacija u vrijeme globalizacije odrano je u akovcu 16. prosinca. redavanje je u omu sindikata organiziralo rutvo eko-nomista Meimurja i HGK - upanij-ska komora akovec, a gosti su bili veleposlanik H u epublici ustriji dr. sc. Zoran Jai, ugledni profesor na Ekonomskom fakultetu u Za-grebu, te Emilija uini Margeta, naelnica djela za gospodarstvo u Upravi za Europu i jevernu meri-ku Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

potrebi boljeg povezivanja diplomacije i meimurskog gospo-darstva uvodno je govorio predsjed-nik rutva ekonomista Meimurja lojzije oboanec. trunjak za jav-ne inancije i globalizaciju, dr. sc. Zo-ran Jai, na poetku je naznaio da u modernoj globaliziranoj ekonomiji vrijede sam tri zakona: to nia cije-na po jedinici proizvoda, dovoljno ve-lika koliina i tonost isporuke. - ko je to troje zadovoljeno, onda nema problema, ako tvrtka samo jednom zakasni s isporukom, moe se dogo-diti da je poslovni partner izbrie iz svojeg popisa dobavljaa.

Hrvatska je za multionacional-ke relativno skupa zemlja, a Europa je jako zasiena svim vrstama pro-izvoda. renutno se sprema zastoj potronje - rekao je uz ostalo Zoran Jai, te napomenuo da bi svi koji izvoze ili su ovisni o stranim par-tnerima i te kako trebali pratiti to se dogaa na tritu Njemake, koja je uvijek bila lokomotiva Europe. o je vano zbog toga kako bi se na vri-jeme reagiralo i kako bi se pogodili trendovi potronje, posebno mlae generacije.

Za sada u Hrvatskoj nije pronae-no rjeenje za dizajn i marketing pro-izvoda, pa i dalje umjesto namjetaja izvozimo trupce. Male zemlje mogu

globalizaciji pomoi diverziikacijom proizvodnje i komplementarnou. ako, na primjer, komplementarno je razvijati industriju namjetaja uz ra-zvoj domaeg turizma, a najvanije je razvijati domau proizvodnju.

Nositelj identiteta i razvoja Hr-vatske moe biti Jadran i turizam, te jezik i kultura. ako se pojam ustri-je danas vezuje uz kulturu, koncerte i slino.

Istovremeno je hrvatski dei-cit prema ustriji, sve zbog dobro planiranog nastupa i izvoza iz te zemlje, 600 milijuna eura. ustrija svoje gospodarstvo pomae s ak 37 mjera zbog lakeg izvoza u Hrvatsku. U ustriji su dvorane pune ljudi koji se koluju, drava plaa est mjese-ci dokolovanja i prekvaliikacije, a smatra se da je svaki nezaposlen jedna socijalna bomba koja e kad - tad eksplodirati. Mi u Hrvatskoj jo smo daleko od toga. U anskoj ak 95 posto graana uredno plaa poreze dravi, a moral je nacionalna obveza i ast, mi smo takoer veoma daleko od toga.

Izvozne nie Hrvatska treba traiti u Zapadnom Europi i poneg-dje prema Istoku, no najprije treba izgraditi poslovne veze. - Kad bi Hrvatska iskoristila samo uvozne mogunosti dvije njemake pokraji-ne, Bavarske i Baden Wurttenberga, bilo bi nam puno bolje, a da ne govo-rimo o ustriji, zakljuio je dr. Jai, uz napomenu da se na mikrorazini, u Meimurskoj upaniji, mora us-postaviti vra suradnja izmeu Gospodarske komore, domaih inovatora i upanijskog odjela za gospodarstvo kako bi se pronale najbolje mogunosti razvoja. vrtke koje izvoze pak je uputio na velepo-slanike Hrvatske u zemljama u koje su uvozi, a koji i te kako mogu pomo-u u traenju veza. Jer, u Europi je rije i dobar odnos zakon. (J..)

rije kraeg vremena Me-

imurska upanija dobila je a-vjetodavnu slubu za privatne ume i umovlasnike, o emu se veoma malo zna. oditelj podrunice koja obuhvaa tri sjeverne upanije, Meimur-sku, aradinsku i Krapinsko zagorsku, jest Mario lai, dipl. ing. umarstva, iz onjeg Kraljevca, mladi strunjak prije zaposlen u Hrvatskim uma-ma u podruju Korenice, da bi se nakon est godina vratio u rodni kraj.

rema novom modelu zatite privatnih uma, ita-va Hrvatska je podijeljena na deset umskih podrunica, a podrunica III Zagorje - Mei-murje sa sjeditem u aradinu ve je otvorila sedam ureda u tri upanije. Upravo ovih dana, do kraja godine, bit e otvoren ured podrunice i u akovcu, u zgradi biveg Metalca gdje je smjetena i oljoprivredna sa-vjetodavna sluba, a vodit e je revirnik Zdravko bramovi.

reba rei da je avjeto-davna sluba za privatne u-me javna ustanova, ovlatena od strane Ministarstva regi-onalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva za unaprjeenje gospodarenja umama u privatnom vlasni-tvu. Naime, privatne su ume mahom devastirane i prinosi su dva do tri puta manji nego u dravnim umama.

Koje e poslove obav-ljati savjetodavna sluba za privatne ume?

snovni nam je cilj pove-anje kvalitete privatnih uma i

racionalno gospodarenje, pomagat emo privatnim vlasnicima uma. Moram rei da e u narednim go-dinama doi do velikih promjena kad je rije o privatnim umama, postojat e upisnik umovlasnika, gospodarska osnovica za gospo-darenje umama i drugo.

Meimurje ima 6.000 hektara privatnih uma, prema papirima, no prema stvarnom stanju oko 9.000 hektara. odijelili smo Me-

imursku upaniju u umarskom smislu na devet gospodarskih je-dinica i u narednih deset godina trebao bi se donijeti kompletan program gospodarenja privatnim umama sa svim relevantnim po-dacima. Kako e u programu pisati, tako e se gospodariti umama jer je to jedini nain da ih se pobolja i ouva u to boljem stanju.

Izmeu ostaloga, ustanovili smo da je danas umarska infra-struktura u privatnim umama u jako loem stanju, a za ureenje uma i radove u umama moi e se dobiti dravna sredstva iz tako-zvanoga zelenog poreza. Naime, ve godinama svi gospodarski subjekti izdvajaju jedan mali po-stotak za ume.

ako smo ove godine uredili dva umska puta u Jegersegu u vri-jednosti od oko 400.000 kuna, a idue godine namjeravamo urediti vie putova. Uz to, svim privatnim umovlasnicima koji e raditi pre-ma gospodarskoj osnovi nudimo besplatne sadnice, i to kvalitetnih vrsta drvea poput hrasta, divlje

trenje i drugih, ovisno kakvo je tlo na kojem bi se sadnice trebale saditi.

oruujem svim privatnim umovlasnicima da e ume do-biti na vrijednosti, da e svakako doi do okrupnjavanja posjeda. sim toga, Meimurska upanija je imala premalu umovitost pa e trebati dosta poumljavati.

Ukratko, mi emo davati savjete kako pametno gospoda-riti umama na odriv nain, na dobrobit zajednice i nasljednika. ume ne mogu izrasti preko no-i, uz ostalo, organizirat emo niz strunih predavanja o tome kako dobiti vee prinose drvne mase te poduzimati itav niz mjera za zatitu uma i ouvanje ekolokih vrijednosti.

U ovom trenutku najvei je problem to to se ne zna tko je vlasnik koje ume, katastarski i gruntovni podaci nisu sreeni. Kako to rijeiti, ako su vlasni-ci uma veoma esto prabake i pradjedovi, a graanima se ne isplati rjeavati gruntovne odnose?

igurno je da e u rjeavanju tih problema pomoi drava, mi za sada moemo pomoi savjetima. Moram rei da je jedan od najva-nijih poslova nae slube izdavanje takozvane doznake stabala koja je potrebna za legalno ruenje stabla. luba na zahtjev graana izdaje doznaku, obiljeava stabla i izda-je popratnicu za prijevoz, kako bi se privatne ume zatitile od be-

spravne sjee. Zato savjetujem da se prije sjee uma od nae slube zatrai doznaka, koja stoji svega 70 kuna, a moe vas sauvati od mnogo neugodno-sti i kazni.

Za izdavanje doznake za sjeu imovno stanje treba biti ureeno. Na alost, u ovom tre-nutku veoma mali broj graana ima sreeno imovno stanje, pa im moemo izdati doznaku za ruenje. Ne moemo izdati doznaku onome koji nema ure-

ene imovno stanje. No to e se s vremenom promijeniti, dali smo si rok od deset godina da sve privatne ume budu uredno upisane u upisnik gospodarenja umama, koji e se izraivati na bazi katastra, a kroz to vrijeme bit e, nadam se, rijeeno i pi-tanje odreivanja vlasnitva. Znam da je stanje vlasnitva u privatnim umama svakojako, no jednom se mora poeti kako bi se uredio nastali kaos. U Me-

imurju je ve osnovana prva udruga privatnih umovlasni-ka, zove se Jegnjed, predsjed-nik je omislav Nikoli, tajnik udi ajh, te lan ueg tijela obi ambolek. ekujem da e se osnovati jo vie udruga privatnih umovlasnika. Nai-me, Ministarstvo e davati po-ticaje za ureenje uma, novac za programe, a preko udruga e se mali umovlasnici moi javljati na raspisane natjeaje, tako, na primjer, za izgradnju putova. ve je godine Jegnjed kandidirao est umskih puto-va za obnovu te oekuje oko milijun kuna dravnog novca za obnovu umskih putova.

Gdje graani mogu do-biti osnovne informacije o privatnim umama, mjera-ma pomoi od strane drave i nabaviti doznake i poprat-nice?

ve potrebne infor-macije, izdavanje doznaka i popratnica za privatne ume mogu se uskoro dobiti u uredu u akovcu, odnosno za sada putem telefona 099/311-7713. Moram rei i to da se doznake za tekuu godinu za jesensku i zimsku sjeu ne mogu izdavati zimi, ve samo za vrijeme vege-tacije, odnosno od 1. travnja do 1. listopada. (J. imunko)

Na sjednici Gospodarsko socijalnog vijea, odranoj u srijedu 17. prosinca, prezen-tirane su predloene izmjene i dopune ovogodinjega upa-nijskog prorauna, a lanovima je predoen i prijedlog upanij-skog prorauna za iduu godi-nu. irektor razvojne agencije EE Matija erk lanovima

G-a prezentirao je planove vezane uz namjenu prostora i objekata bive akoveke o-jarne.

Na sjednici je usvojen i program rada G-a za 2009. godinu.

e u sijenju planira se obiljeavanje ana socijalnog partnerstva, raspravljat e se

o gospodarskim kretanjima i utjecaju gospodarske politike na ivotni standard graana. G kani raspravljati i o utjecaju porezne politike na razvoj gos-podarstva, te o tome kako spri-jeiti sivu ekonomiju. rganizi-rat e predstavljanje brtnike komore Meimurske upanije, a sa Zavodom za zapoljavanje

razmotriti mogunost zapolja-vanja na podruju Meimurja. Kontinuirano e pratiti stanje u meimurskim tvrtkama, sura-

ivat e s Centrom za socijalnu skrb i policijom, kao i inspekcij-skim slubama, a promatrat e i stanje u kolstvu. U planu G-a je i niz drugih inicijativa.

(.Mihoci)

DRUTVO EKONOMISTA Meimurja

Izvoznici, javljajte se veleposlanicima

Emilija Vuini Margeta, dr. Zoran Jai, Alojzije Soboanec

GOSPODARSKO - socijalno vijee u Meimurskoj upaniji

Pozorno e pratiti utjecaj gospodarstva na ivotni standard

OSNOVANA Savjetodavna sluba za privatne ume

Stop bespravnoj sjei u privatnim umama

Mario Vlai: - Privatne su ume devastirane i treba ih obnoviti, a Meimurje premalo umovito, pa

je nuno poumljavanje

Trupci spremni za odvoz

2. prosinca 2008.2 CRNA KRONIKA

Skrena tri automobila, dvoje ozlijeenihDUNJKOVEC - U ponedjeljak 15. prosinca oko 8,20 sati u Dunjkov-cu, na raskriju Glavne ulice, ulice Dr. Ljudevita Gaja i ulice A. enoe dogodila se prometna nesrea.

Voza osobnog automobila re-gistarske oznake K 772-CS, star 79 godina iz akovca, na raskriju nije propustio sva vozila pa je u li-jevi boni dio njegova automobila naletjelo vozilo registarske ozna-ke K 229-DT, kojim je kolnikom Glavne ulice upravljala 28-godi-njakinja iz Dunjkovca.

Uslijed udara dolo je do za-noenja vozila kojim je upravljao mukarac te je u njega, u desni boni dio prednjim dijelom svoga automobila naletjela

24-godinjakinja iz Nedelia koja se kretala kolnikom Glavne ulice.

Troje vozaa vozilom Hitne medicinske pomoi prevezeno je u upanijsku bolnicu akovec. Lijenikim pregledom utvreno je da je voza teko ozlijeen, dok je vozaica iz Nedelia pretrpjela laku tjelesnu ozljedu, zbog ega su oboje zadrani na lijeenju. Sre-om, vozaica iz Dunjkovca prola je bez ozljeda.

Pijan izazvao direktan sudarGORIAN - Na upanijskoj cesti izmeu GP-a Gorian i naselja Go-rian u utorak 16. prosinca oko 18,20 sati dogodila se prometna nesrea. Skrivio ju je 46-godinji mjetanin Goriana koji je pod utjecajem alkohola, imao je 1,50 g/kg, upravljao vozilom registarske oznake K 269-EF. On je preao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smje-ra te je prednjim lijevim dijelom vozila udario u prednji lijevi dio osobnog automobila registarske

IKOVEC - Na dravnoj cesti koja spaja ikovec i trukovec u nedjelju oko 6,40 sati dogodila se prometna nesrea koja je sre-om prola tek sa materijalnom tetom na vozilima i lakim tjele-snim ozljedama vozaa. Nesreu je skrivio 22-godinjak iz Murskog Sredia. On je upravljao vozilom pod utjecajem aklohola, pokazalo se da je imao 0,88 g/kg alkohola u krvi. U desnom zavoju preao je na lijevu prometnu traku gdje je automobilom naletio na vozilo akovekih registracija s kojim je upravljala 42-godinjakinja iz Pe-klenice. Oboje vozaa zbrinuto je u akovekoj bolnici gdje je utvre-no da su lake ozlijeeni. Vozau je oduzeta vozaka dozvola.

U srijedu 24. prosinca u vre-menu od 10 do 15 sati policija e provesti preventivnu akciju nazi-va Za Boi nagraujemo najsa-vjesnije vozae.

- Odluili smo nagraditi sa-vjesne vozae. Pripremili smo kemijske, antistresni stisak, pri-vjeske za kljueve i promidbene materijale, meu kojima i Bonton za vozae te letak Zato vozite brzo. Dijelit emo ih vozaima nakon obavljene kontrole. Nesa-vjesne vozae upozorit emo na propuste. Ovom aktivnou e-limo se pribliiti sudionicima u prometu na nain stvaranja par-tnerskog odnosa. Ovom prilikom ujedno elimo eliminirati uvjete

Policija nagrauje savjesne vozae

koji pogoduju razvoju neeljenih ponaanja, poruila je Alenka Honjak, voditeljica Pododsjeka za sigurnost cestovnog prometa najavljujui skoru akciju.

Direktan sudar na cesti ikovec-trukovec

AKOVEC - Na raskriju Mihov-ljanske ulice i ulice ZAVNOH-a u akovcu u etvrtak 18. prosinca oko 10 sati dogodila se promet-na nesrea u kojoj je stradao biciklist.

Nesreu je skrivio 82-godi-nji voza osobnog automobila registarske oznake K 206-EB iz akovca. On brzinu kretanja nije prilagodio uvjetima na cesti pa nije mogao na vrijeme stati ispred obiljeenog pjeakog prijelaza. Njime se, prelazei kolnik ulice ZAVNOH-a, kretao 58-godinji voza bicikla. Na nje-ga je prednjim desnim dijelom automobila naletio 82-godi-njak. Uslijed udara voza bicikla

je oboren na kolnik. Voza koji je skrivio nesreu unesreenog je ostavio bez pomoi pa je policija krenula u potragu za njim. Pro-nala ga je ve u 13 sati na adre-si prebivalita. Voza bicikla je u 11,45 sati privatnim vozilom prevezen u upanijsku bolnicu akovec, gdje mu je pruena li-jenika pomo, a utvreno je da je teko ozlijeen zbog ega je zadran na bolnikom lijeenju.

Protiv vozaa automobila sli-jedi podnoenje kaznene prijave ODO-u u akovcu zbog poinjenih kaznenih djela Izazivanje promet-ne nesree i Nepruanje pomoi osobi koja je teko tjelesno ozlije-

ena u prometnoj nesrei.

Zgazio biciklista pa pobjegao s mjesta nesree

Na pjeakom naletio na pjeakinjuAKOVEC - Na kolniku ulice O. Kerovanija ispred zgrade br. 7 u ponedjeljak 15. prosinca oko 17,50 sati dogodila se prometna nesrea u kojoj je automobila naletio na pjeaka. Upravljajui vozilom registarske oznake K 740-DI 46-godinjak iz akovca zbog neprilagoene brzine nije se uspio na vrijeme zaustaviti kod pjeakog prijelaza zbog e-ga je naletio na 75-godinjakinju iz akovca. U trenutku nesree ona je prelazila kolnik na pjea-kom prijelazu.

Od siline udara pjeakinja je podignuta na poklopac motora automobila te je odbaena na kolnik. Na mjesto nesree netom poslije stiglo je vozilo Hitne po-moi, a lijenika pomo pruena joj je u akovekoj bolnici gdje je utvreno da je teko ozlijeena. Zbog zadobivenih ozljeda zadr-ana je na bolnikom lijeenju.

Protiv vozaa slijedi podno-enje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

oznake K 396-BR s kojim je iz su-protnog smjera upravljao 26-godi-nji voza iz Goriana.

U nesrei je mlai voza teko ozlijeen, no nakon lijenike obra-de u akovekoj bolnici nije zadran na lijeenju, ve je puten na kunu njegu.

Vozau koji je skrivio nesreu nalogom o odreivanju mjere opreza privremeno je oduzeta vozaka do-zvola. Protiv njega slijedi podnoenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Automobilom naletio na pjeakaDRAKOVEC - Oko 17,45 sati proli petak 19. prosinca na kolniku drav-ne ceste izmeu Drakovca i Donjeg Mihaljevca dogodila se prometna nesrea u kojoj je stradao pjeak. Voza osobnog automobila registar-ske oznake K 745-EC, muka osoba stara 30 godina iz Kotoribe, prilikom obilaenja pjeaka vozilo nije dra-la na potrebnoj udaljenosti zbog ega je prednjim desnim dijelom automobila naletio na 64-godinjeg mukarca iz ukovca koji se kretao uz desni rub kolnika gurajui bicikl. Nakon udara dolo je do podizanja pjeaka na poklopac motora i pred-nje vjetrobransko staklo automobila i odbacivanja van kolnika u desno, na travnatu povrinu. Unesreeni je vozilom Hitne medicinske pomoi prevezen u upanijsku bolnicu a-kovec gdje je utvreno da je zadobio teku tjelesnu ozljedu zbog koje je zadran na lijeenju. U automobilu su se kao putnici nalazile muka oso-ba roena 1990. iz Kotoribe i muka osoba roena 1987. godine iz Svete Marije. Ni oni ni voza nisu pretrpjeli nikakve ozljede. Protiv vozaa slijedi podnoenje kaznene prijave ODO-u u akovcu. Iz PU meimurske upozo-ravaju da je na tom dijelu prometnice brzina ograniena na 50 km/sat!

U nesrei petero stradalihBELICA - U nedjelju 21. prosinca oko

22,10 sati u ulici Kralja Tomislava u Belici dogodila se prometna nesre-a. Skrivio ju je 56-godinji voza iz Goriana koji se polukrunim okre-tanjem pokuao ukljuiti u promet a da nije propustio sva vozila koja su se kretala tom ulicom. Zbog toga je u prednji lijevi boni dio njegovog vozila naletjelo vozilo registarske oznake K 596-EB. S njim je, kolni-kom ulice Kralja Tomislava, nepro-pisnom brzinom i dok je u organizmu imao alkohola u koliini od 0,32 g/kg upravljao 19-godinjak iz Bogdanov-ca. Voza iz Goriana takoer je bio pod utjecajem alkohola u koliini od 0,93 g/kg.

Vozilom Hitne medicinske po-moi u upanijsku bolnicu akovec prevezeni su voza iz Goriana i nje-gova 51-godinja suputnica. Utvre-no je da je voza teko ozlijeen, a ena je pretrpjela lake tjelesne ozlje-de, zbog ega su oboje zadrani na lijeenju.

Privatnim vozilom u upanijsku bolnicu akovec prevezeni su putnici iz osobnog automobila registarske oznake K 596-EB, muka osoba roena 1995. godine iz Lopatinca i enska osoba roena 1991. godine iz Lopatinca. Utvreno je da je mukarac lake ozlijeen, no zadran je na lijee-nju, dok je kod enske osobe takoer okvalificirana laka tjelesna ozljeda, meutim ona je nakon ukazane lije-nike pomoi putena kui. Vozau iz Bogdanovca izdana je naredba o odreivanju mjere opreza privreme-nog oduzimanja vozake dozvole.

Slijedi posebno izvjee ODO-u u akovcu.

Iz automobila ukrao stvari vrijedne 21 tisuu kuna

U utorak 16. prosinca u vremenu od 17,15 do 17,45 sati na parkiralitu trgovakog centra Kaufland u a-kovcu nepoznati poinitelj izvrio je teku krau iz osobnog automobila njemakih registarskih oznaka HSK-FA595, vlasnitvo poduzea Falke sa sjeditem u Schmallenbergu.

Nepoznati poinitelj je na ne-utvren nain uao u zakljuano vozilo. Otud je otuio dva prijeno-

sna raunala marke Acer i IBM, navigaciju marke Garmin tip 770, mobilni teleon marke Nokia, jednu njemaku putovnicu na ime muke osobe roene 1948. godine iz Nje-make, kao i prometnu dozvolu za osobno vozilo marke BMW njema-kih registarskih oznaka HSK-FA543, vlasnitvo poduzea Falke.

Ukupna materijalna teta iznosi oko 21 tisuu kuna.

Neispravan hladnjak zapalio kuuAKOVEC - Deset tisua kuna tete prouzroeno je poarom koji je izbio u utorak 16. prosinca izmeu 12,30 i 13,42 sati u obiteljskoj kui u ulici Slavka Kolara u akovcu.

Do poara je dolo na prvom katu kue kojim se koristi sin kue-vlasnice star 34 godine. U poaru je izgorjela kuhinja - dva elementa i hladnjak, dok je na ostalom poku-stvu kao i u susjednoj prostoriji dolo

do zaaenja i termikih destrukcija. Poar je ugaen od strane pripadni-ka JVP-a akovec.

Na mjesto dogaaja izala je inspektorica zatite od poara Po-licijske uprave meimurske koja je utvrdila da je uzrok poara kvar na elektroinstalacijama hladnjaka.

Otkriveni krivotvoritelji novanica od 200 kunaPRIBISLAVEC - Postupajui po do-javama o stavljanju u opticaj vie komada krivotvorenih novanica u apoenu od 200 kuna, djelatnici Po-licijske uprave meimurske izvrili su kriminalistiku obradu nad vie osoba iz Pribislavca.

Tijekom obrade provedene u razdoblju od 11. do 16. prosinca utvr-

eno je da su trojica mladia starih 19, 20 i 26 godina, svi iz Pribislavca, kompjutorskom tehnikom izradili i stavili u opticaj 9 krivotvorenih novanica u apoenu od 200 kuna s dva razliita serijska broja. Njima su plaali cigarete, bonove za mobitele i drugu robu na kioscima na podruju grada akovca i u Pribislavcu, a tako-

er su plaali hranu u objektima brze prehrane, kao i pie u ugostiteljskim objektima.

U dva navrata nisu uspjeli pusti-ti u opticaj krivotvorene novanice zahvaljujui oprezu prodavaica. Tijekom kriminalistike obrade, a temeljem naloga istranog suca u-panijskog suda u Varadinu, pretra-eno je pet stanova i drugih prostora, tri osobna raunala, pet mobitela i druga oprema. Izvreno je prepo-znavanje i etiriju osoba od strane oteenih, kojom prilikom su iden-tificirani poinitelji kaznenog djela. Provedenim vjetaenjem u Hrvat-skoj narodnoj banci utvreno je da ove novanice pripadaju u kategoriju loe izraenih krivotvorina koje se uz dunu pozornost prilikom rada s gotovinom moraju uoiti.

Protiv trojice poinitelja slijedi podnoenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Djelatnici Policijske uprave meimurske, poruio je njen gla-snogovornik Krunoslav Gosari, zahvaljuju graanima na surad-nji pri otkrivanju poinitelja ovog kaznenog djela, te opetovano upo-zoravaju na oprez. Takoer mole graane da prilikom financijskih transakcija i primanja novca obrate pozornost na mogunost stavljanja u opticaj krivotvorenih novanica.

Iz Metaxe ukradeno 7 tisua kunaMIHOVLJAN - Tijekom noi sa 16. na17. prosinca u Mihovlja-nu, u Prvomajskoj ulici nepo-znati poinitelj izvrio je teku krau iz ugostiteljskog objekta Metaxa. Nepoznati je podesnim alatom nasilno otvorio prozor sa zapadne strane objekta, uao u unutranjost i otuio 74 kutije raznih vrsta cigareta, 9 boca ra-znog estokog alkoholnog pia, 100 komada kovanica od 5 kuna, te blagajniki minimum u iznosu od 800 kuna. Nastala materijalna teta procijenjena je na iznos od oko 7.086 kuna.

Protiv nepoznatog poinitelja slijedi podnoenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

23. prosinca 2008. 7KROZ MEIURJE

Dan nakon prihvaanja GP-a na Gradskom vijeu a-kovec, u kojem nisu u potpunosti zadovoljeni zahtjevi Meimurske upanije, Veselin Bievac sazvao je konferenciju za novinare zbog potrebe da kae da time nisu op-struirane potrebe upanije.

sporazumu koji su u srpnju ove godine potpisali Branko a-lamon, gradonaelnik akovca, i osip Posavec, meimurski u-pan, u lanku sedam naglaena je potreba izmjene GP-a na na-in da se umjesto predvienog hipodroma osigura izgradnja

poslovno stambene zone, te da se na ostalim dijelovima prostora bive Vojarne omogui obavljanje obrazovnih djelatnosti te izgrad-nja poslovno stambenih zona.

Prihvaenim GP-om zelena povrina koja se u starom GP-u naziva hipodrom nije prenamije-njena u stambeno poslovnu zonu. No iz novog GP-a izbaen je i hi-podrom, kako je pojasnio Bievac, te je ta povrina prenamijenjena u rekreacijsku zonu. Dodao je da se detaljnim urbanistikim pla-nom ta povrina moe smjestiti na drugi nain i izrazio uvjerenje

da se uz ozbiljnog investitora i upaniju ili upana, koji bi se ak-tivnije ukljuio u dogovor, moe postii rjeenje na zadovoljstvo upanije, investitora i Grada.

- Nitko od nas do prije neki dan nije vidio idejno rjeenje investitora, niti je bilo ikakvog govora o tome u javnoj raspra-vi. Grad nikada nee raditi tako da ne slua ono to graani mi-sle, od kojih je u javnoj raspravi dolo etrdesetak primjedbi, a uz to je preko 90 posto zahtjeva upanije ukljueno u GP, rekao je Bievac.

Gradsko vijee akovec je na sjednici odranoj u etvrtak 18. prosinca veinom glasova izgla-salo donoenje Generalnoga ur-banistikog plana, ali bez prena-mjene prostora zvanog hipodrom na podruju stare Vojarne.

Dakle, prostor od 15 hektara u GP-u je ostao oznaen kao ze-lena povrina. Time je prekrena sedma toka sporazuma koji je potpisao Branko alamon, grado-naelnik akovca, 17. srpnja s o-sipom Posavcom, meimurskim upanom.

Prekren je lanak sedam tog sporazuma kojim se Grad akovec obvezao hipodrom pre-namijeniti u stambeno poslovnu zonu, a za uzvrat je akovec dobio asniki dom za pola procijenje-ne vrijednosti objekta. bog ne-potivanja sporazuma i ugovora, predvieno je plaanje pune cije-ne iznosa vrijednosti asnikog doma.

Sjednici Gradskog vijea bio je nazoan i meimurski upan

ne radimo nita za sebe nego 120 tisua graana Meimurja. Morat u izvijestiti Skuptinu da spora-zum i ugovor koji smo potpisali s Gradom akovcom nije potivan i da se izmjene prostorno planske dokumentacije nisu usklaene s potpisanim ugovorom i sporazu-mom.

Premda su vijenici donoe-njem zakljuka da se nastavi su-radnja sa upanijom kroz izradu detaljnih planova na obostrano zadovoljstvo smatrali da je ui-njen kompromis koji nee omesti upaniju u daljnjim planovima, meimurski upan je rekao da se detaljni planovi ne mogu mijenjati bez ponovne rasprave i promjene GP-a koji je podloga za izradu detaljnih planova.

Dodao je da upanija ne mo-e nastaviti dalje razgovarati o projektima koji su se temeljili na konceptu GP-a kakav je upa-nija traila u potpisu sporazuma s Gradom.

(BM)

- stao je sporan samo taj dio od 15 hektara, premda sam danas dobio podatak da se radi ne o 15 nego o 12 hektara zelene povrine koja je predviena kao jedna vrsta tampon zone, rekao je Veselin Bievac. (BM)

Na sjednici pinskog vijea opine Nedelie, odranoj 18. pro-sinca, donesena je odluka o drugoj dopuni odluke o izradi izmjena i dopuna PP-a Nedelie - ogra-nienog podruja.

azlog za ovu izmjenu i dopunu je utvrivanje granica izdvojenoga graevinskog podruja namjene za sport i rekreaciju u Gornjem Hraanu po zahtjevu vlasnika i apelu mjetana iz Gornjeg Hra-ana. Naime, trai se mogunost uvrtavanja dosadanjih teniskih terena Krc unutar granica gra-

evinskog podruja naselja Gornji Hraan ili kao izdvojenog podru-ja namijenjenog za sport i rekreaci-ju te izvrenje analize mogunosti proirenja podruja zone sporta i rekreacije.

Spomenuti objekt nije bilo mo-gue obuhvatiti prostorno plan-skom dokumentacijom jer se nala-zi unutar . zone sanitarne zatite izvorita vodocrpilita Nedelie. Prema pravilniku o utvrivanju sa-nitarne zatite izvorita, izgradnja je stambenih i poslovnih objekata

zabranjena, pa tako i sportsko - re-kreacijskih sadraja.

sto tako podnositelju zahtje-va nije bilo mogue udovoljiti zbog obaveze potivanja prostornog plana ireg podruja, odnosno prostornog plana upanije, prema kojem se ne moe planirati gradnja unutar . i . zone zatite vodocrpi-lita, osim prikljune infrastruktu-re, uz pridravanje mjera zatite.

Naime, vodstvo opine Nede-lie imalo je namjeru legalizirati ove objekte, meutim, prijedlog nije odobren od strane nadlenih dravnih institucija. pina Ne-delie kao jedinica lokalne samo-uprave nema mogunost utjecati na graenje u zatienoj vodocr-pilinoj zoni jer o tome odluuju Meimurska upanija, nadlene inspekcije, Hrvatske vode te red dravne uprave u Meimurskoj upaniji.

Predsjednik pinskog vijea na odranoj sjednici predloio je da se podri spomenuta odluka. Da-kle, ovom odlukom tek se pokree procedura kojom e se utvrditi to

je zakonski mogue te dozvoljava li se gradnja, odnosno legalizacija spomenutog objekta.

Druge izmjene i dopune prorauna za 2008.

godinuNa odranoj sjednici donese-

na je odluka o drugim izmjenama i dopunama prorauna opine Nedelie za 2008. godinu. Plani-ran proraun od 27,128.500 kuna smanjen je za 4,831.500 kn te sada iznosi 22,297.000 kuna.

Vijenici su takoer donijeli socijalni program opine Nedeli-e za 2009. godinu za koji su pred-viena sredstva u iznosu od 320 tisua kuna, dok je u 2008. godini na socijalni program utroeno 319 tisua kuna. znosi jednokratnih novanih pomoi ostali su isti kao 2008. godine. Vijenica uica Kumpari pozvala je da se novi socijalni program prihvati te je za-hvalila u ime umirovljenika koji su primili bon od 100 kuna povodom boinih i novogodinji blagdana. Donesena je i odluka da se kupi dio

nekretnine u Trnovcu, tonije, liva-da povrine 111 kvadratnih meta-ra. bog preseljenja pila odlueno je da se kupi ova nekretnina po cijeni od 300 eura.

(H. ear)

Na Trgovakom sudu u Vara-dinu odrano je ispitno roite u steajnom postupku nad Modek-som d.d. Mursko Sredie.

ime steajnih vjerovnika na roitu se pojavilo 10 vjerovnika, a radnike Modeksa je zastupao Savo mitran, regionalni koordi-nator sindikata tekstila, obue i gume iz akovca, kao opunomo-enik zaposlenika.

mitran je zastupao prava i in-terese 106 zaposlenika koji su mu punomo dali svojim potpisima.

Modeks radnicima duguje ukupno 4,220.924,60 kuna i to na ime zaostalih, odnosno neispla-enih plaa.

adnici spadaju u prvi vii isplatni red, gdje im drutvo pra-vi i Ministarstvo inancija koje potrauje 5,817.538,81 kunu, i to na ime doprinosa za socijalno i zdravstveno osiguranje radnika.

Na roitu su se pojavili i predstavnici vjerovnika iz dru-gog vieg isplatnog reda, koji ukupno potrauju 13,460.210,08 kuna. vdje ostaje nejasno po-traivanje tvrtke Neores d.d., koja je prijavila potraivanja u iznosu od 7,249.736,26 kuna, a steajni upravitelj priznaje mu 6,178.090,32 kune. Ministarstvo inancija i rste&Steiermarkische bank d.d. imaju pravo na Modek-sovim nekretninama u ukupnom iznosu od 10,928.831,53 kune.

animljivo je da se meu vjerovnicima nalaze i bivi ve-inski vlasnici Modeksa Martin Stubiar (100.646,90 kn), Marija Trstenjak (100.624,90 kn), Kata-rina Boi (32.199,96 kn), den-ka uki (64.399,92 kn), vanka Penava (32.199,96 kn), Slavko Horvat (36.224,98 kn) i Dragutin adikovi (16.099,98 kn). Na listi

je i sindikalni povjerenik Branko Vugrinec koji potrauje 49.666,50 kuna.

Proizvodnja do 31. oujka idue godineNakon ispitnog roita odra-

no je izvjetajno roite na kojem je prihvaeno izvjee steajnog upravitelja Stanka Mlakara.

sto je tako odlueno da se pi-tanje predugovora s tvrtkom Neo-res, koji se odnosi na kupoprodaju nekretnina steajnog dunika, rjeava na dboru vjerovnika, ako pak se tamo ne rijei, onda e se sluaj rjeavati na iduem ispit-nom roitu.

a radnike je vrlo znaajna odluka prema kojoj se u Modeksu nastavlja proizvodnja, i to do 31. oujka 2009. godine. No ona ne smije proizvoditi gubitke. Time je ostvarena zamisao i elja steaj-nog upravitelja da se proizvodnja nastavi, a on ima pravo sklapati nove poslove.

Krajem oujka ili tijekom travnja idue godine odrat e se skuptina vjerovnika, do kada e se i vidjeti kako idu poslovi u ste-ajnom duniku vezano uz nasta-vak proizvodnje.

Savo mitran je imao primjed-be vezane uz nezapoljavanje djelatnika koji su dobili otkaze, a na zapoljavanje ljudi s burze. Steajni upravitelj Mlakar odgo-vorio je kako su se nakon to su dobili otkaze radnici zapoljavali na temelju ranijeg ispunjavanja normi, radne discipline, miljenja predradnika te potrebe na rad-nim mjestima.

S burze su zaposlene samo tri radnice, od kojih su dvije bive Modeksove zaposlenice.

(S. Mesari)

STEAJ Modeksa

Radnicima duguju 4,2 milijuna kuna

ODRANA SJEDNICA Opinskog vijea opine Nedelie

Pokuaj legalizacije teniskih terena Krc

Predsjednik Opinskog vijea predloio je da se podri odluka

kojom se pokree procedura kako bi se utvrdilo to je zakonski mogue

kad je rije o teniskom terenima Krc

VESELIN BIEVAC, predsjednik Gradskog vijea akovec

GUP ne opstruira upaniju

VIJENICI Grada akovca izglasovali: GUP nepovoljan za upaniju

Hipodrom izbaen, ostala livada bez mogunosti izgradnje

osip Posavec sa svojom ekipom i po izlasku iz akoveke vijenice no-

vinarima je rekao: - ako mi je ao to gradski vijenici ne shvaaju da

upan nije uvjerio vijenike da prenamijene zelenu livadu

23. prosinca 2008.8 KROZ MEIURJE

Predsjednik Meimurskog de-mokratskog saveza eljko Pavlic kandidat je za novog meimurskog upana, predoeno je na konferen-ciji za novinare MDS-a u Domu sin-dikata u subotu 20. prosinca.

n je u kraoj izjavi za medije rekao da prihvaa kandidaturu za upana na prijedlog svoje stranke, te je ukratko iznio program stran-ke pod nazivom Meimursko protuletje te svoj nacrt izbornog programa koji nosi naziv 5+. Mo-to stranke je Meimurski penezi v meimurskom epu.

Kao kandidat za upana, eljko Pavlic zalagat e se za bri razvoj

regije i Meimurja. Naime, u za-dnjih dvadesetak godina porasla je razlika u razvijenosti izmeu centra i periferije, tonije, agreba i akovca, umjesto da se smanjuje. Plae su takoer neujednaene, pa tako Meimurska upanija ima najmanje plae, to treba promi-jeniti.

Na taj je nain, smatra eljko Pavlic, naputen koncept policen-trinog razvoja Hrvatske, a regije su ostale sa svojim malim prora-unima i nemogunostima jaeg razvoja. a razvoj kraja potreb-no je to prije podii obrazovnu strukturu graana, uz kreditiranje

i stipendiranje studenata na svim razinama. Takoer treba uloiti to vie napora u otvaranje viso-koobrazovnih ustanova, te mre-e institucija. poduzetnitvu je nuno modernizirati postojeu industrijsku strukturu, snanije pomagati obrtnitvu i poduzetni-tvu, kao i poboljanje rada lokalnih administracija zbog usklaenog upravljanja razvojem. razvojne momente takoer se ubraja razvoj jedinstvene turistike ponude, nulta razina na oneienja kad je rije o zatiti okolia te snanija potpora programima za prevenci-ju i sportskom amaterizmu.

Smatra se da za bri razvoj Meimurja treba jedinstvo unutar meimurskog korpusa, te konsen-zus svih politikih, gospodarskih, socijalnih i kulturnih subjekata oko najvanijih pitanja. eljko Pa-vlic posebno se osvrnuo na niske plae u Meimurju, to je u vezi s veoma niskim primanjima u tek-stilnoj i obuarskoj industriji. bog toga se predlae Hrvatskom sabo-ru da sanira tekstilnu i obuarsku industriju u dravi prema kriteri-jima kakvi su se primijenili u Bel-giji, te selektivan pristup prema stranim ulagaima koji ne potuju drutvenu odgovornost. ()

MDS je tiskao razglednicu s motivima iz Meimurja na ko-joj je jedan od motiva i prazan novanik te koju je uputio na saborske i druge adrese insti-tucija u Hrvatskoj. Na razgled-nici pie: Meimurje ve dugo nazivaju malom vicarskom, mislei pri tome da se u Mei-murju ivi kao u vicarskoj. No stvarnost je zapravo drugaija;

u Meimurju se prima najnia prosjena plaa u Hrvatskoj, u Meimurju biljeimo najmanji broj stanovnitva s visokom strunom spremom, ulaganja u meimurske ceste najnia su u Hrvatskoj, kao to su najnii i upanijski, gradski i opinski prorauni. Pozivamo vas da zajedno promijenimo tu sliku Meimurja. (j)

atitno ekoloka organizacija NBLS od srijede ima novo vod-stvo i novu predsjednicu.

Na izbornoj godinjoj skuptini odranoj u avnoj ustanovi za uprav-ljanje zatienim prirodnim vrijed-nostima na podruju Meiurske u-panije u Kriovcu za predsjednicu je izabrana Ana Bajsi iz akovca, a za njezinu zamjenicu Leona ug iz Peklenice. z njih dvije u pravni odbor izabrani su jo Draen Crnec i Mladen Mavrui. Tajnik je Vladimir Trstenjak iz enkovca.

a predsjednika Nadzornog odbora izabran je osip Ceilinger iz Nedelia, a za lanove Sinia Golub i Sinia Novak.

Stegovni sud izabrani su Me-lita Novak, Martina Kureti i obert Taradi.

Na skuptini je reeno kako je u posljednje vrijeme splasnulo zani-manje za rad udruge, pak je novom vodstvu stavljeno na zadatak da pokrene lanstvo, kako bi ono dje-lovalo kao u svoje najbolje vrijeme, na poetku svog rada te ranih dvije tisuitih godina.

vezi s takvim promiljanjem, utemeljitelj Nobilisa Sinia Golub podsjetio je kako je Nobilis pokre-nuo niz akcija i projekata koji su po-

stali znaajni u mnogim sredinama, pa i u svijetu.

- elena agenda je udbenik u mnogim zemljama koje oformlju-ju zelene planove i projekte. Na projekt pod sloganom Kam se ko-je smee mee je i te kako dobro zaivio u Meimurju, istaknuo je Golub, dodavi kako je Nobilis do-bitnik mnogih priznanja, od pri-znanja DP 1996., preko Charte Labuzina do K scara 2003. Na skuptini je reeno kako se zbog oputanja i promjena u drutvu proraun udruge smanjuje iz godi-ne u godinu. (S. Mesari)

Ve 14 godina za redom in-validi Domovinskog rata natjeu se na svojim igrama. Manje je po-znato da invalida Domovinskog rata u Meimurskoj upaniji ima oko 250, a na igrama su sudjelo-vali lanovi udruga invalida Do-movinskog rata iz HVD-e a-kovec i Prelog. gre su odrane od 21. do 24. studenog u hotelskom naselju Borik u organizaciji a-jednice HVD-e epublike Hr-vatske, a pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti.

Na ovogodinjem druenju sudjelovalo je 36 lanova HV-D-e iz Meimurske upanije koji su se natjecali u boanju, elektronskom pikadu, kuglanju, plivanju, stolnom tenisu, stre-ljatvu, ahu, sportskom ribolo-vu, utrci u invalidskim kolicima, viseoj kuglani. ukupnom po-retku osvojeno je osmo mjesto, a najbolji rezultati postignuti su u viseoj kuglani, gdje su se mei-murski lanovi HVD-e plasirali

na etvrto mjesto. Pojedinano, Draen Lukman je u disciplini visea kuglana osvojio drugo mjesto i srebrnu medalju, a vica Vugrinec u sportskom ribolovu tree mjesto i broncu. Meimur-ska HVD-a osvojila je i pehar za fair play ponaanje. druge inva-lida Domovinskog rata iz akov-ca i Preloga zahvaljuju brojnim sponzorima koji se pomogli ovo natjecanje.

(j)

animljiva je bila, barem to se odluka tie, 32. sjednica pinskog vijea Kotoriba. Naime, vladajuoj koaliciji HD - HSLS - NAVSN nedostajao je vijenik Stjepan Vla-i kako bi imali potrebnu veinu za donoenje svih odluka.

Sedam vijenika iz koalicije SDP - HSS - HS bilo je suzdrano kod donoenja posljednjega ovo-godinjeg rebalansa, a isti je broj digao ruku za prihvaanje reba-lansa, to nije bilo dovoljno da on bude prihvaen.

Ali, zato je prihvaen proraun opine Kotoriba za 2009. godinu, i to s osam glasova. vaj put se vla-dajuima pridruio svojim glasom vijenik iz redova HSS-a latko Ta-la. n je jo podrao prijedlog o izvravanju prorauna i program javnih potreba u sportu za 2009. godinu te su ti proraunski doku-menti prihvaeni. Nisu proli plan nabave za 2009. godinu, program gradnje objekata i ureaja komu-nalne infrastrukture, program odravanja komunalne infra-

Knjinica i itaonica Kotoriba obavjetava lanove koji su posudili knjinu ili neknjinu grau da vrate posueno do kraja ove godine jer e se od 1. sijenja 2009. godine naplaivati zakasnina ukoliko se graa ne vrati u zakonskom roku. ok za povrat bit e

lanovima predan pismeno, a dobit e i usmene informacije. akonski rok za zadravanje, prema Pravilniku o nainu i uvjetima koritenja, iznosi 30 dana, a nakon toga e se naplai-vati zakasnina u visini od jedne kune po danu kanjenja. (A. Fu)

Nakon to je zavren postu-pak javnog natjeaja, sastalo se povjerenstvo za dodjelu student-skih stipendija opine Kotoriba kojem je na elu Nikolina Fu voec. Stigle su etiri ponude, za koliko je stipendija i raspisan natjeaj, uz koje su priloeni i svi potrebni dokumenti.

lanovi povjerenstva kon-statirali su da uvjetima natje-aja (godina studija, prosjek ocjena i prebivalite roditelja) udovoljavaju sve molbe. Done-sena je odluka da u akademskoj

godini 2008./09. opina Kotori-ba stipendira Vedrana Habua s iznosom od 500 kuna mjeseno za studij u agrebu, Slobodana Beligu s 500 kuna za studij u i-jeci, elenu Gregurec s 300 kuna za studij u akovcu i Vanju ad-mania s 500 kuna za studij u a-grebu. pina Kotoriba od prole godine ima dvije stipendistice, Adelu Bogomolec i vanu Dole-nec, te e stipendirati ukupno est studenata. a stipendije je u opinskom proraunu rezervira-no 15 tisua kuna. (A.Fu)

strukture i program javnih potre-ba u kulturi za 2009. godinu. Svi dokumenti vezani su uz proraun opine Kotoriba za iduu godinu, prema kojem su planirani prihodi neto vei od 13 milijuna kuna.

aktualnom satu sjednice bilo je pitanja vezano uz novu kolu i pritube mjetana na buku i pra-inu koja dolazi iz novoizgraene suare u zoni ug. Predsjednica Vi-jea Snjeana Mato rekla je da je jo uvijek u tijeku opremanje kole i saniraju se neki propusti. eljko Habu, lan Poglavarstva i upravi-telj suare, odgovorio je vijeniku Slavku Maretku da su izvrena mjerenja za buku koja zadovolja-vaju propisanim standardima te su poduzete sve radnje za maksi-malno smanjenje buke i praine. Dobria voec pitao je vri li tko nadzor nad radovima u Domu kul-ture. Naelnica Blaenka voec odgovorila je da je nadzor radova povjeren tvrtki Teding iz Svete Marije. Na sjednici je imenovano povjerenstvo za javno otvara-

nje ponuda za kupnju dravnoga poljoprivrednog zemljita na po-druju opine za koje je raspisan natjeaj. tehniko povjerenstvo izabrani su Dobria voec, eljko ebetjan, Alfons Vojvoda i Dario Frii. Dogovoreno je da e javno otvaranje ponuda biti 7. sijenja idue godine u 18 sati. Konanu

odluku o kupnji zemljita donijet e pinsko vijee. Na kraju sjed-nice naelnica Blaenka voec i predsjednica V-a Snjeana Mato, prof., uputile su najljepe i najiskre-nije elje za nadolazee blagdane predavi vijenicima, poglavarima i novinarima prigodne poklone.

(A. Fu)

Nakon to u ponedjeljak 15. prosinca nije donesen posljednji ovogodinji rebalans prorau-na, u srijedu je ponovno sazvana sjednica pinskog vijea Koto-riba. Na dnevnom redu bili su i proraunski dokumenti za 2009. godinu koji nisu dobili potrebnu veinu na prethodnoj sjednici. Koalicija HD - HSLS - NAVSN okupila je ovaj put sve vijenike te su s osam glasova prihvaene sve odluke. ebalansom priho-di i rashodi iznose u ovoj godini 7,532.384 kune. Plan nabave za iduu godinu je 8 milijuna kuna,

za odravanje komunalne in-frastrukture planirano je 354 tisue, dok je za program javnih potreba u kulturi za 2009. godinu predvieno 138 tisua kuna. Pet vijenika iz koalicije SDP - HSS - HS napustilo je sjednicu, sma-trajui da je dolo do povrede poslovnika prema kojem se po-zivi za sjednicu moraju dostaviti tri dana prije. Vladajua koalicija pak tvrdi da nije dolo do povre-de poslovnika jer se zbog hitnosti sjednica moe sazvati u kraem roku, ukoliko su materijali do-stavljeni ranije.

KNJINICA I ITAONICA Kotoriba

Od idue godine naplata zakasnine

SPORTSKE igre invalida Domovinskog rata

Srebro i bronca na igrama u Zadru

Draen Lukman sa srebrnom medaljom

ZEO NOBILIS dobio novo elnitvo

Ana Bajsi nova predsjednica

Novi Upravni odbor Nobilisa

Ana Bajsi treba Nobilisu vratiti staru slavu

Rebalans proao dva dana kasnije

Stipendije za est studenata

Predsjednica Opinskog Vijea Snjeana Mato uruuje prigodne poklone

VIJEE opine Kotoriba

Rebalans nije prihvaen, proraun je proao

MEIMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ

eljko Pavlic kandidat MDS-a za upana

eljko Pavlic: Meimurski penezi v meimurskom epu

Razglednicom protiv nerazvijenosti

23. prosinca 2008. 9KROZ MEIURJE

- a hitnu pomo od presudne je vanosti za pravodobnu medicin-sku intervenciju da u sluaju veeg snijega ceste budu odmah oiene, rekla je na sjednici Stoera zatite i spaavanja i apovjednitva civilne zatite Meimurske upanije Dra-gica Koleni, glavna sestra Hitne medicinske pomoi u akovcu pri-likom rasprave o planiranim mjera-ma zatite i spaavanja u zimskom razdoblju na podruju Meimurja.

Dogovoreno je da se skrene pa-nja cestarima da je brzina ienja snijega i prohodnost cesta iznimno vana za hitnu medicinsku pomo.

prijedlogu smjernica za or-ganizaciju i razvoj sustava zatite i spaavanja u 2009. godini i planu nabavke opreme govorio je zamje-nik upana Mladen Kriai. Potreb-no je osigurati skladini prostor za opremu i sredstva postrojbi civil-ne zatite, nabaviti specijalistiku

opremu, osposobljavanje stoera i gradova i opina, ukljuivati to vie uenika u natjecanja iz prve pomo-i, osigurati sredstva za nabavku posebne opreme za javnu vatroga-snu postrojbu, poduzimati mjere na izgradnji i sanaciji nasipa Mure i Drave, te redovito provoditi vje-be s teitem na zatiti od poplava

i zatiti okolia te provoditi nadzor zaraznih bolesti.

2009. godini namjerava se obaviti prijenos vlasnitva te sana-cija skladita u dvoritu Pukoga otvorenog uilita u akovcu, te nabaviti specijalistika oprema za postrojbe civilne zatite: agregate, atore, motorne pile i drugo, uz plan nabave od 270.000 kuna, organi-zirati natjecanja iz prve pomoi i drugo.

Ferid Kamo, naelnik djela za preventivu, planiranje i nadzor u Podrunom uredu za zatitu i spa-avanje akovec, ocijenio je stanje sustava zatite i spaavanja u Me-

imurskoj upaniji kao zadovoljava-jue, no uz potreban i nuan oprez i stalno praenje potencijalnih opa-snosti. Meimurju su to ponajvie mogunosti poplava te nesrea svih vrsta. atim, nuno je organizirati i uvjebati specijalistike jedinice ci-vilne zatite te im nabaviti opremu za hitne intervencije. ()

STOER ZATITE i spaavanja i Zapovjednitva civilne zatite Meimurske upanije

Cestari upozoreni neka iste snijeg

Nazoni na sastanku oba stoera

Mladen Kriai, naelnik Stoera zatite i spaavanja: - Podigli smo razinu organiziranosti

23. prosinca 2008.10 KROZ MEIURJE

akoveki Gradski kotar stok ove je godine izdvojio iz svog pro-rauna deset tisua kuna kako bi dvadeset socijalno ugroenih obi-telji dobilo po petsto kuna prije boinih i novogodinjih blagdana. vlasti gradskih kotareva nisu ve-like, ali lanovi Vijea Gradskog ko-tara stok na elu s predsjednikom vanom rnom brinu da primjedbe i prijedlozi graana koji se odnose na ureenje ulica, krpanje rupa, ko-nju trave, odvoz smea, obreziva-nje drvea na podruju tog kotara budu upueni nadlenim gradskim slubama i pravi. lanovi Vijea kotara stok predlagali su i kandida-te za latnu plaketu Grada akovca, sudjelovali u akciji ljepajmo na grad, sadnji cvijea, tako da imaju dio zasluga za nagradu eleni cvi-

jet koji je akovec dobio kao naj-ljepe ureeni grad u Hrvatskoj.

okviru svojih financijskih mo-gunosti tijekom ove godine dali su i donacije Matici hrvatskoj 3.000 kuna, udruzi ena latne ruke 1.500 kuna, druzi dijabetiara za kupnju holtera 2.000 kuna, upnom uredu Sv. Nikole iz akovca za ob-novu glavnog oltara 2.000 kuna, Hrvatskim braniteljima za konju ambrozije 3.200 kuna, Djejem centru akovec donaciju za svrhu kutije pune osjeaja 2.000 kuna, NK mladinac 2.000 kuna, druzi za djecu s sindromom Down Mei-murske upanije 2.000 kuna. ito su u Gradskom kotaru stok svjesni da se i malim pomoima esto po-kreu velike stvari.

(BM)

Gorianu se sastalo pin-sko poglavarstvo na sjednici na kojoj je raspravljano o proraunu za 2009. godinu koji je predloen u visini 5,5 milijuna kuna.

d znaajnijih investicija koje se namjeravaju realizirati u 2009. jesu poetak izgradnje sportske dvorane, nastavak rekonstruk-cije Drutvenog doma, izgradnja pjeako biciklistikih staza, pro-jekt modernizacije javne rasvjete, sanacija divljih odlagalita otpa-da, izgradnja vodovodne mree u

ulici Stjepana Kia te izrada projek-ta proistaa za kanalizaciju.

Poglavarstvo je donijelo pri-jedlog izmjena i dopuna odluke o opinskim porezima. zmjena se odnosi na visinu poreza na tvrtku, a kojom bi se porez od 2009. godine smanjio za gotovo 50 posto te bi se na taj nain pomoglo obrtnicima i tvrtkama na podruju opine Go-rian.

Takoer je prihvaen prijedlog plana gospodarenja otpadom na podruju opine Gorian koji e bi-

ti proslijeen Vijeu na usvajanje. Poglavari su se usuglasili da e Pre-komu, koncesionaru koji zbrinjava otpad u Gorianu, predloiti da razmisli o naplaivanju otpada po koliini zbrinutog otpada.

Na sjednici je potvreno da e zimsku slubu obavljati poduzee Autoprijevoz i usluge graevinskom mehanizacijom latko Pavlic iz Go-riana. dovoljeno je zahtjevu Cen-tra za odgoj i obrazovanje akovec za sufinanciranje prehrane troje po-laznika iz Goriana, pa e pina u

iduoj godini izdvojiti 1.246 kuna za tu namjenu. pina e ove go-dine organizirati doek Nove go-dine na otvorenom u centru Gori-ana. ako detalji jo nisu poznati, na sjednici je dogovoreno da e se za tu prigodu angairati bend, a svi koji se odlue novogodinju no doekati u Gorianu mogu oekivati raznovrsni program i, dakako, vatromet.

Po prvi put bit e uprilien izbor najljepe okiene kue.

(D. Mihoci)

Predsjednitvo i Nadzorni od-bor Vatrogasne zajednice Meimur-ske upanije odrali su zajedniku sjednicu, koja je bila posljednja u ovoj godini, te je bila radna i sve-ana.

bavljen je rebalans financij-skog plana za 2008. godinu koji je s planiranih 927.284,40 kuna povi-en na 938.284,40 kuna.

azmotrene su i zamolbe za sufinanciranje nabave i opreme iz premija osiguranja za 2008. godinu. Pristiglo je 20 zamolbi koje potrau-ju oko 160 tisua kuna.

Dopunjena je i lista za dodjelu zvanja poasni vatrogasni asnik sa 3 lana na 6 lanova. Tako e ovo

(po)asno zvanje nositi Dragutin Gla-vina iz Preloga (gradonaelnik Grada Preloga), Petar Novak iz Podbresta, Antun Lovreni iz Gardinovca, Vla-dimir Lukman iz Kritanovca, te uraj Novak i Viktor Novak iz Knezovca.

Na sjednici je i donesena odluka o broju lanova izborne Skuptine, Predsjednitva, apovjednitva i Nadzornog odbora V-a Meimur-ske upanije. lanove Skuptine za-jednice biraju dobrovoljna vatroga-sna drutva udruena u zajednicu, a svaki DVD bira jednog zastupnika. Na kraju sjednice podijeljeni su ka-lendari, vatrogasni godinjaci, olov-ke i upaljai s oznakama zajednici.

(S. Mesari)

Turistika zajednica Mei-murske upanije nije ostvarila planirani proraun u visini od 2,155.500 kuna, pa je obavljen njegov rebalans kojim se prihodi utvruju u iznosu od 1,575.111 kuna.

ebalans je prihvatila skupti-na T-a Meimurske upanije na svojoj 4. sjednici odranoj u Topli-cama Sveti Martin.

Najvei manjak ostvaren je u dijelu potpora Hrvatske turistike zajednice gdje je umjesto planiranih 800 tisua kuna pristiglo svega 196 tisua kuna ili 27 posto planiranog prihoda.

atajile su i druge potpore te prihodi. Potroeno je 1,565. 110 kuna.

Skuptina je donijela program rada s financijskim planom za 2009. godinu.

Planira se ostvariti 2,576.000 kuna, a najvie se novca ponovno oekuje iz kase HT-a, Meimurske upanije, Ministarstva turizma te PA onda uropske unije. Najvie novca planira se potroiti na mar-ketinke aktivnosti (unaprjeenje proizvoda), zatim za projekt Mura - Drava bike te za pomo u radu i na projektima T-a gradova i opina.

(S. Mesari)

Meimurje e iz dravnog pro-rauna u 2009. godini primiti 36 milijuna kuna. d toga 18 milijuna kuna za navodnjavanje, 7 milijuna kuna za kanalizaciju, 6 milijuna kuna za bolnicu, 3 milijuna kuna za regionalni razvoj. sim toga, drava e financirati i niz dodatnih projekata. Meu ostalima izgradnju ceste Gorian - Kotoriba, izgradnju sportske dvorane u Svetom urju na Bregu i Belici, dogradnju kole u Gornjem Mihaljevcu i Prelogu, ure-

enje nerazvrstanih cesta u gornjo-meimurskom kraju u opinama Sveti Martin, Selnica i trigova.

- Taj iznos od 36 milijuna kuna u ovom je trenutku dvostruko vei, a do kraja proraunske godine bit e trostruko vei s obzirom na to da su pred potpisom i drugi ugovori, objavio je predsjednik meimur-skog HD-a i saborski zastupnik Vladimir vkovi na konerenciji za novinare odranoj u subotu 20. pro-sinca. (D.Mihoci)

OPINA GORIAN svojim graanima

Doek Nove uz glazbu i vatrometTURISTIKA ZAJEDNICA Meimurske upanije

Izostale potpore iz glavne blagajne

MEIMURSKI ogranak HDZ-a

Drava Meimurju obeala 150 milijuna kuna

VATROGASNA ZAJEDNICA Meimurske upanije

Preloki gradonaelnik poasni asnik

GRADSKI KOTAR Istok

Pomo za dvadeset ugroenih

23. prosinca 2008. 11KROZ MEIURJE

Meimurski demokratski savez opine Donji Kraljevec donirao je druzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata granak Donji Kraljevec 500 ku-na iz svojih skromnih financijskih sredstava. Donaciju je osobno uruio eljko Pavlic, predsjednik MDS-a za Meimursku upaniju, te latko Lovreni, predsjednik ogranka MDS-a za opinu Donji Kraljevec, a primili su je Stanko

Balent, predsjednik, i Kreimir Lepen, tajnik druge Dragovo-ljaca Domovinskog rata opine Donji Kraljevec. Dar je uruen na lokaciji budueg doma branitelja u Hodoanu, a ogranak MDS-a Donji Kraljevec nastojat e i dalje pomagati udruge proistekle iz Domovinskog rata, a kao jedna od stranaka koja cijeni i podrava napor Meimuraca na ouvanju tekovina Domovinskog rata. (j)

bitelj Frani iz Vratinica, Brodec 16, ima etvero djece u do-bi od dvije do jedanaest godina, od ega dvoje, najstariji Miel od jedanaest i vona od est godina, imaju genetsku i za sada neizljei-vu bolest - spiralnu miinu atro-fiju koja izaziva slabljenje miia i invalidnost.

Ve tako mali oni su 80-po-stotni invalidi, a lijeka za njihovu bolest nema. Djevojica uz to ima i eernu bolest, a djeak je alergi-an na masnu hranu. Djeaku se koe prsti i pisati moe samo uz pomo kompjutora jer vie nema finu motoriku prstiju. z teke na-pore, ekove i pomo prijatelja, ro-ditelji su mu nabavili kompjutor za kuu, ali takvom djetetu trebaju ili dva, jo jedan u koli, ili prijenosno raunalo. a sada postoji najava jedne firme koja je spremna na-baviti mu ga. z teku bolest dje-ce, roditelji se nose i s novanom oskudicom, te stambenim pro-blemima. Naime, obiteljska kua u kojoj ive je puknula i hitno joj je potrebno zaustavljanje puknua da ne bi dolo do ozbiljnog naru-avanja statike.

obitelji Frani opirno je pisalo u 692. broju Meimurskih novina od 9. prosinca. to je ve po-

Mario je deko kojega bi ovjek nazvao deko iz susjed-stva. Ponekad je ascinantno to se sve desi ljudima iz naeg susjedstva, i koliko je ono to mnogi od nas uzimaju zdravo za gotovo krhko. Kako je ivot svakog od nas udo.

poznali smo se neke davne godine, kad smo jo bili djeca, kad stvari izgledaju drugaije nego e moda ispasti za nekoliko godina. Mladi ska-ter prvi put me iznenadio kad smo se sreli prije pet godina na filmskom estivalu u Motovunu. Naprosto mi nije izgledao kao netko koga zanima umjetnost.

A ispalo je da ga ba umjet-nost zanima - zavrio je otogra-fiju u Varadinu. lan je kaza-line skupine Pinkleci, Cezama, Fotokluba... Njegova pria je i sama pomalo filmska; kako iz ne predobrog drutva ovjek moe pronai sebe u poslu koji ga ispunjava. pak, tu nije kraj. uka sudbine esto se poigra s nama kad to najmanje oekuje-mo - Mario je pred godinu dana saznao da boluje od kronine mijeloine leukemije. Dok nas obine smrtnike, ili sretnike da kaem, nelagoda lovi pri samoj pomisli na bolest, on je svoju bolest prihvatio i odluio iz nje izvui najbolje to moe.

Popriali smo na kavi, koja se pretvorila i u drugu kavu, jer jednostavno razgovor o svemu to Mario ima za rei svijetu nije za samo jednu kavu. Priznao je da je sretan da moe govoriti o svojoj bolesti, jer smatra da mu je zadnja, dvadeset i sedma go-dina ivota, najbolja u ivotu do sad, jer je to jedina godina koje je zapravo svjestan. Do sad kao da je sve nekako bilo povrno. Tre-nutak u kojem je saznao da je bo-lestan bio je svojevrsno buenje. Shvatio je da ima izbor: boriti se ili odustati odmah. Poznato je da svaki ovjek ipak najvie moe uiniti sam za sebe sa svojim stavom.

kruio se ljudima s kojima se dobro osjea, poeo doista komunicirati s ljudima, ispunio je svoj dan slatkim obavezama. Nije imao nita protiv odgova-ranja na moja svakojaka pitanja, pogotovo jer i sam ima elju da ljudima skrene panju na vane stvari u ivotu.

to si elio biti kad si bio mali?

- akaj me to onda nije nitko pitao? Bilo bi mi drago. Ali sad mi je najvea elja biti slobodan. d svega, od potreba. Ne znam ni sam tono to to znai, ali znat u kad budem slobodan.

Da ima milijun dolara, to bi uinio s njima?

- Pokuao bih ostati isti. ist u glavi. na se da novac mijenja ljude, ne nuno na bolje.

to je uspjeh za tebe?- Preivjeti. napraviti da ti je

lijepo sa sitnicama koje ine ivot, ono, biti sretan s malim stvarima. spjeh je zapravo to to si ljud, o-vjek. to god se desi, pitanje je samo eli li si pomoi. Ali najvei uspjeh je to to uope postoji.

Bez obzira na sve, ne bih nita mijenjao u

ivotu Kako se nosi sa svojom bo-

leu?- Kad sam u bolnici prvi put,

uo da sam bolestan, shvatio sam da imam izbor: da si probam po-moi, da promijenim nekaj ili sam gotov. To su mi i doktori rekli - da mi mogu