Međimurske novine 992

Nepoznate zagreba�ke firme uzimaju posao našima za kanalizacijske projekte u Me�imurju?

POSEBNI DODATAK

VELIKI JESENSKI HOROSKOP

1��

�� Kako uštedjeti na grĳanju?

Kako uštedjeti na grĳanju?

DOBRA

��A �� A� DOBRO �R�A��

�� !��"��#�� $��%�� !��#��&�$ �%��$��'�� #��(��'#��$ �#��%�$��#��!��&� ��#��)#� �� ##�%��!# ��#��$�� !$��%��#��!##��!#�� $�� &��!#�$��%��*��+��!#� ��#��$��&��#��$%��$��&�,��#��#��#��",�#��#��'��#��!#� ��&��&-�%��!��.��-��(��!#��!��#�� #�%��$��&�,�#��#��%��,�#��&�$��%� ��$��$��!#��

�O��BA� �R O� ��R�� O��A

��#�� $��%��

��##�%

^akovec, PETAK, 19. rujna 2014.Godina XVIII. Broj 992. Cijena 7 kuna

str. 54

str. 10

media 10

str.

7

ME�IMURCI SE SAMI OBRANILI od velike poplave i stogodišnjih voda Mure i Trnave

ĳ

NAS OD KATASTROFE

POŽRTVOVNI VATROGASCIPOŽRTVOVNI VATROGASCII HRABRI DOBROVOLJCII HRABRI DOBROVOLJCI

projekte u Me�imurju?

POSEBNI DODATAK

uštedjeti

media 10

Kako u

SPASILISPASILIOTKRIVEN OTKRIVEN

spomenik hrvatskim spomenik hrvatskim braniteljima neba iz Me�imurja braniteljima neba iz Me�imurja

na aerodromu Pribislavecna aerodromu Pribislavec

MIG 21 odmah MIG 21 odmah postao atrakcijapostao atrakcija Kako uštedjeti

na grijanju

PRODAJA OGRJEVNOG DRVA:Industrijska drva-suha 1 tona.................510,00 kn + PDV

Industrijska drva-mokra 1 tona...............310,00 kn + PDV

Cijepana drva 1m - bukva, grab...............300,00 kn + PDV

Cijepana drva 1m MIX bukva, jasen, hrast..260,00 kn + PDV

HRAST-EXPORT-PUKLAVEC d.o.o.Hrastovljan 1C, 42232 MARTIJANEC, M: 098 259 119 , T: 042 673 800

mogućn

ost

dostave

ME�IMURSKI GRA�EVINARI u nadi da oporavak dolazi, ali...

UZ DAN OP�INE VRATIŠINEC I KRIŽEVO i disonantni tonoviDug za sanaciju deponije “kolje” druge investicije

str.

2-3

str.

5

VELIKI PRILOG

2 Aktualno 19. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Impozantna postava MIG-a 21 u Pribislavcu

Na aerodromu u Pribislavcu u srijedu je otkriven spomenik hrvatskim braniteljima iz Me-i-murja i 1. eskadrili lake avijacije višestruke namjene 8akovec. Spomenik MIG 21 djeluje impo-zantno u prostoru i ve� je izazvao mnogo pažnje gra-ana, a naro,i-to djece. O zna,aju i ulozi 1. eska-drile lake avijacije višestruke namjene 8akovec govorio je pi-lot Slavko Marka,, inicijator po-stavljanja MIG-a, dopredsjednik UDVDR-a Me-imurske županije. Ideja o postavljanju ovakvog spo-men-obilježja trajala je dugi niz godine bez uspjeha, a intenzivi-rala se ponovno ove godine, kada je ulogu koordinatora preuzela Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Podružnice Me-imurske županije. U postav-ljanje spomenika utrošeno je oko 200.000 kuna, najve�im dijelom doniranih. Detaljnije na str. 5.

Pet tisu�a gledatelja na Svjetskom prvenstvu u ribolovu

U nedjelju nave,er u Prelo-gu je proglašenjem pobjednika, dodjelom medalja i pehara re-prezentacijama i pojedincima te prigodnim govorima zahvale i vatrometom sve,ano okon,ano 61. Svjetsko prvenstvo u ribolo-vu udicom na plovak, koje se na derivacijskom ka-nalu HE Dubrava održavalo prošli vikend. Nizozem-ci su novi svjetski prvaci u ribolovu udicom na plovak, dok je reprezentacija Hr-vatske zauzela 6. mjesto. Prema predsjedniku Organizacijskog odbora SP-a Zoranu Pfeiferu, natjecanje je dnevno pratilo oko 5.000 gledatelja, što pokazuje iznimnu popularnost ribolova u Hrvatskoj. Tijekom tjedan dana bilo je kod nas 37 reprezentaci-ja, koje je ,inilo 410 natjecatelja i prate�ih osoba. Regularnost natjecanja pratilo je 211 sudaca. Reportažu donosimo na str. 49.

Nepoznate zagreba�ke firme preuzimaju posao našima?Graditeljsko tržište bilježi daljnji pad od osam posto, no u Me-i-murskoj županiji tra,ak nade za graditeljstvo daju investicije koje su vezane uz su=inanciranje projekata kanalizacije, odvod-nje i ure-aja za pro,iš�avanje. Me-utim, prvi rezultati natje,a-ja ne daju pretjeranu nadu jer su najjeftinije izvo-enje ponudile navodno “no name” tvrtke iz Za-greba, i to zna,ajno jeftinije od naših gra-evinskih =irmi koje su ,ak nastupile zajedni,ki. Ipak, valja upozoriti naše politi-,are, koji bi trebali intervenira-ti u Zagrebu sada, da se opet ne ponovi “slu,aj Fenix” na izgrad-nji sportske dvorane u Svetom Jurju na Bregu. Država je u tom slu,aju povjerila posao tvrtki koja je bila najjeftinija, što je na kraju završilo =ijaskom. Kako doznajemo ne-službeno, tako nešto ponavlja se i na aktual-nim natje,ajima!? Više na str. 7.

UREDNI�KI osvrt IZ TJEDNA u tjedan

(NE) SVI�A NAM SE

VIJEST(I) TJEDNA

Piše: Dejan [email protected]

Nakon obilnih kiša, koje su u našem kraju posta-vile nove rekorde, Me-i-

murci su gotovo cijeli tjedan vo-dili borbu s poplavama i dobili je. Ne pamti se od ‘60-ih godina, kada je bila poplavljena Koto-riba, tako velika opasnost od poplave u našem kraju. U borbi protiv nabujale Mure i Trnave te drugih potoka sudjelovalo je više od 3.000 gra-ana, najviše vatrogasaca, no to,an �e se broj znati tek kad op�ine i gradovi naprave analize zbivanja.

Mnogi s kojima smo pri,ali slažu se da su vatrogasci ovaj

ME�IMURCI se sami uspješno obra

akon obilnih kiša, koje suunašemkrajuposta

Više od tri tisu�e Više od tri tvatrogasaca i vatrogasacdobrovoljaca spasilo dobrovoljacnas je od katastrofenas je od ka

put kao najbolje organizirana snaga spasili Me-imurje od po-plava. Civilna zaštita koja bi “na papiru” trebala najviše pomo�i Hrvatskim vodama i vatrogas-cima u ovakvim slu,ajevima negdje je bila dobro organizi-rana, poput M. Središ�a, ali bilo je i dosta propusta, jer o,ito su spiskovi ljudi jedno, a stvarnost je pokazala nešto sasvim drugo, pa su se ljudi “dizali” uglavnom preko vatrogasnih društava.

Dobro su odreagirali i po-liti,ari, posebice župan Matija Posavec, koji je danono�no sa svojim zamjenikom Vidovi�em

bio na terenu zajedno s brani-teljima, kao i središ�anski gra-dona,elnik Srpak, odnosno op-�inski na,elnici naselja kojima su prijetile Mura, Trnava i drugi pritoci i kanali.

Sirene po�ele zavijati u nedjelju ujutroNajprije je u nedjelju rano

ujutro proglašena uzbuna u Op-�ini Nedeliš�e. Kiša je napunila Trnavu i potok Zelenu iznad njezinog maksimuma, nasipi kod Trnovca nisu izdržali, vo-de se slijevaju i s brjegova, ali i iz Slovenije. Trnava se prelila i poplavila grani,ni prijelaz sa Slovenijom, prugu, Trnovec, Macinec, a borba s vodom po-stajala je sve teža. U Macincu je pod vodom bio cijeli Centrome-tal i centar sela, a izlila se rje,ica Zelena. U obranu su se uklju,ili vatrogasci i brojni gra-ani. Strahuje se da bi vode Trnave mogle ugroziti i naselja nizvod-no, posebno u Maloj Subotici i Palovcu.

U nedjelju Mura u Murskom Središ�u stalno raste, do ne-vjerojatnih 536 centimetara u ponedjeljak u 12 sati, trideset centimetara od dosad najve-�eg vodostaja ikad zabilježe-nog, župan nudi pomo� vojske i helikoptera, no branitelji ne posustaju. Mursko Središ�e je spašeno zahvaljuju�i dobroj organiziranosti i koordinaciji svih snaga.

Vrh veoma rastegnutoga vodnog vala, koji je duga,ak i dvadesetak kilometara, kre-�e prema Op�ini Domašinec. Sada se tek vidi koliko je bio

Fotografija iz zraka Miloša Kulundžije sama po sebi govori o dramati�nosti situacije kraj autoputa GP-a Gori�an

Stoljetno visoki vodostaji na Muri - Mursko Središ�e 536 cm- Gori�an 548 cm

Civilna zaštita duboko je ukorijenjena još od soci-

jalizma u našoj zemlji i našem kraju. Društvenim promje-nama krajem ‘80-ih “obrana i zaštita” ubrzo je došla pod politi,ki udar i izazivala pod-smijeh, jer se povezivala uz bivši sustav, odnosno vojsku. Me-utim, ubrzo je došao Do-movinski rat, a civilna zaštita bila je jedina masovna orga-nizacija koja je bila spremna za spašavanja stanovništva i dobara. Tako je, kao rijetko što kad je u pitanju bivši su-stav, Hrvatska ipak zadržala naslije-eni sustav civilne za-štite. Njegove je sposobnosti u Domovinskom ratu koristila za pripremu i provo-enje preventivnih mjera zaštite (sjetimo se priprema skloni-šta i drugih prostora za skla-njanje), ali prvenstveno mjera zaštite i spašavanja od poslje-dica ratnih djelovanja, kao što su provo-enje evakuacije, sudjelovanje u organiziranju zbrinjavanja prognanika i izbjeglica, provo-enje i nad-ziranje zamra,ivanja, zaštita i spašavanje od požara kao sekundarne pojave, raš,iš�a-vanje ruševina i prometnica, opskrbljivanje stanovništva pitkom vodom itd.

Nakon rata svi smo pomi-slili da su ta užasna vre-

mena iza nas, da nam više ne treba ni vojska, a kamoli pak civilna zaštita. Kako je slabila budžetska pomo� vojsci, još se manje razmišljalo o civilnoj zaštiti, koja je kao “neželjeno dijete” prebacivana od resora do resora, od vojske, policije, do na kraju Državne uprave za zaštitu i spašavanje, u sklo-pu koje djeluje i danas.

Kako je DUZS oduvijek bio “,inovni,ko tijelo koje

služi za zaprimanje poziva i uzbunjivanje”, bez istinskih velikih operativnih snaga, civilna zaštita se nekad, pa tako i danas, uglavnom i da-lje neozbiljno shva�a, uop�e ne doživljava, odnosno i dalje se sumnja u njezinu operativ-nost i e=ikasnost postupanja.

I to nije daleko od istine, jer je sustav postavljen tako

da je sam sebi svrha samo na papiru, što najbolje govori po-sljednje ustrojavanje civilne zaštite po gradovima i op�i-nama. Kako se danas ne zna tko može biti mobiliziran i kamo kad je u pitanju “obrana i zaštita”, spiskovi civilne za-štite popunjavani su po mje-snim odborima uglavnom da se zadovolji forma. Jer jedna vježba u pet godina ionako se i danas doživljava kao što su to nekad u bivšoj državi bile vježbe: “Ništa nas ne smije iznenaditi”. Ubrzo nam je rat opalio šamar i više ništa nije bilo zajebancija, pa tako ni ci-vilna zaštita.

Danas prirodne katastrofe, ,iji smo svjedoci, tako-er

ne upozore da �e se dogoditi tjedan ili mjesec dana una-prijed, kako bi se mogli orga-

Ništa nas ne može iznenaditi

nizirati, ve� se doga-aju “za sat-dva, kroz no�”. Tako-er se ne možemo ponašati kao da �e one doga-ati nekome drugome, kao što je to sada rat (iako, Ukrajina nije tako (pre)daleko).

Posljednja žestoka pri-jetnja poplavom koja je

zahvatila više od pola Me--imurja pokazala je da se pod hitno treba odustati od dosadašnjega ,inovni,kog pisanja spiskova ljudi u ci-vilnoj zaštiti, ve� istu treba prepustiti organizaciji koja ju je sposobna provoditi.

To su prvenstvo vatro-gasci: javne vatrogasne

postrojbe i DVD-i koji su uz dobrovoljce istinski heroji i najzaslužniji što Me-imurje u proteklih nekoliko dana ni-je poplavljeno. Ova prijetnja velikom katastrofom i bor-ba protiv podivljalih rijeka pokazale su da bi upravo oni trebali biti na vrhu ustroja i zapovijedanja civilnom zašti-tom, poja,ani onim ljudskim i materijalnim potencijalima koji su neophodno potrebni kad se prevenira ili operativ-no suzbija ugroza. Dodatno bi trebalo opremiti društva i osposobiti ,lanstvo upravo za tu funkciju, koja je danas važnija od one osnovne - bor-be protiv požara, te zajedno s drugim službama objediniti ih u istinsku civilnu zaštitu u kojoj �e se u svakom trenutku znati zapovjedni lanac, odno-sno tko i kada može usko,iti u pomo� dok je to potrebno. Tada bi vatrogasci, kako pro-fesionalni, tako i dobrovoljna društva, zaista dobili funk-ciju prikladnu ugrozama su-vremenog doba.

U protivnom �emo se i da-lje “igrati civilne zaštite”,

a kad nam se dogodi ono što se doga-alo proteklih dana improvizirati do mile volje i ovisiti o tome ho�e li politi-,ari koji su danas nominalno šefovi u ovakvim situacijama povu�i svoje veze ili pak svo-jim autoritetom mobilizirati ljudstvo i tehniku da se spa-simo od poplave ili neke dru-ge katastrofe. Ovaj put je to bilo uspješno, ali, kako isti,u stru,njaci, uz sav uloženi trud i znoj imali smo jako puno sre�e i Božju pomo�. Pitanje je ho�e li je biti i drugi put!

319. rujna 2014. Aktualnowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

nili od poplava i stogodišnjih voda Mure i Trnave

Više od tri tisu�e tisu�e vatrogasaca i ca i dobrovoljaca spasilo ca spasilo nas je od katastrofeatastrofe

važan kod Podturna, jer novi nasip najviši povijesni val bez problema izdržava.

U ponedjeljak ujutro u svim op�inama uz Muru proglašeno je izvanredno stanje, a sirene su oglasile uzbunu. Ujutro u ponedjeljak i do podneva naj-kriti,nije je bilo na nasipima Mure u Murš,aku, gdje su samo centimetri nasipa dijelili Muru od izlijevanja, a na pojedinim mjestima nasipi su ve� dobro promo,eni, tako da vozila uz nasipe jedva prolaze u blatu i vodi.

Na,elnik PUM-a Krunoslav Gosari� zove u pomo� i prvog policajca u državi Vladu Domi-ni�a, a na terenu u Me-imurju je i glavni vatrogasni zapo-vjednik RH. Vodstvo Županije s ministricom Vesna Pusi� u ponedjeljak obilazi Sveti Mar-tin na Muri i 8rni most kod Gori,ana. Župan Matija Posa-vec naglašava da je preven-tivno naru,eno 60.000 vre�a za obranu, na kraju je trebalo više od 35.000 vre�a da bi se obranilo Me-imurje.

Dobrovoljci herojski nosili vre�e više stotina metara

No ve� je zapo,ela borba s podivljalom Trnavom. 8im je vrh velikoga vodnog vala sti-gao do uš�a Trnave u Muru kod 8rnog mosta blizu Gori,ana, a to se dogodilo oko podneva u ponedjeljak, Trnava je po,ela usporavati i naglo rasti, za je-dan sat narasla je desetak centi-metara, a voda po,ela probijati nasipe na najmanje tri mjesta. Curi i desni nasip Mure nizvod-no kilometar dva od uš�a Trna-ve, na pojedinim mjestima na-lazi se i preko stotinu branitelja

koji užurbano pune vre�e kako bi zaustavili curenje nasipa, no oko podneva postaje jasno da je najkriti,nije na Trnavi i tu stiže sve više snaga, tako da ih je u jednom momentu ,etiri stotine.

Došlo je i do dezinforma-cija - u Kotoribi su mislili da je pukao nasip Mure kod Kotori-be, što je ubrzo demantirano. U pomo� prema Gori,anu stižu i branitelji iz Kotoribe i dru-gih mjesta. Ako nasipi Trnave popuste, a rije, je o dva do tri kilometra nasipa s obje strane Trnave od uš�a uzvodno, po-stoji opasnost poplavljivanja autoceste i naselja Gori,an, ili pak ako popusti lijevi nasip, po-plavljivanja staroga grani,nog prijelaza Gori,an.

Kriti,no postaje oko 13 sa-ti u ponedjeljak, sve snage koje su pri ruci bacaju se na obranu nasipa Trnave kod 8rnog mosta i izvodno nekoliko kilometara. Oko 14 sati Trnava još više raste zbog uspora, nasipi su probi-jeni na tri mjesta: blizu 8rnog mosta ustanovljeno je procje-

-ivanje nasipa, stotinu metara nizvodno od mosta Trnave pre-ko koje vodi glavna cesta Gori-,an-Grani,ni prijelaz i autoce-sta, te uzvodno od mosta kod autoceste preko Trnave. Prijeti poplavljivanje autoceste.

Nekoliko stotina gra-ana radi živi lanac kako bi se vode zaustavile. Na jednom mjestu trebalo je postaviti preko 2.000 vre�a s pijeskom da bi se na-sip spasio. Ukupno je ina,e na ovom dijelu uz Muru i Trnavu postavljeno tisu�e vre�a pije-ska. Na neka kriti,na mjesta vre�e su se morale nositi i više stotina metara. Ljudi su zaista bili pravi heroji.

Tu rukovoditelji Hrvatskih voda iz Varaždina i 8akovca te mnoge vatrogasne postrojbe i dobrovoljci po,inju bitku da Mura i Trnava ostanu u svom koritu.

Rukovoditelj Hrvatskih vo-da za Me-imurje Ivica Musta,, VGI za mali sliv Trnava, kojeg zati,emo u obrani nasipa Trna-ve, u 16 sati toga kriti,nog dana napokon izjavljuje da je sve pod

kontrolom i da branitelji, ljudi, ali i mehanizacija, uspješno za-ustavljaju vode na Trnavi.

U ve,ernjim satima, naža-lost, dolazi još jedan val i o,ito opasnost nije prošla. Dapa,e. Ljudi su ve� umorni, poneki revoltirani dolaze ku�ama bili su tako-er bez pi�a, na što bi ubudu�e trebalo misliti. Svi su ve� umorni i iscrpljeni.

Vodeni val koji je uskoro stigao bio je nevjerojatan, re-kordno visoki kod nas. U 22 sa-ta vodostaj je dosegnuo nikad vi-enih na Muri 548 cm i nije se spuštao nekoliko sati. Vrhunac vodenog vala kroz Me-imurje prolazio je te no�i kraj GP Go-ri,an.

Ivica Musta, sa svojim su-radnicima provjerava nasipe Trnave te ustanovljuje nova ,etiri kriti,na mjesta na Trnavi koja postaju opasna. Zamalo je otišao “kvragu” i 8rni most, ali ipak je spašen, jer nakon toga teško bi se obranilo od izlijeva-nje Trnave. Župan Posavec koji je cijele no�i bio s braniteljima angažira dodatne tehni,ke sna-

ge, jer su se vre�e morale nositi „na ruke“ što je iscrpljivalo ljude do krajnjih granica.

Trebaju dodatne snage, daje se nova uzbuna vatrogascima, jer rijetko tko drugi reagira. Do-lazi ekipa ,ak iz Svetog Jurja na Bregu i gornjeg dijela Me-imur-ja, odnosno Hodošana, Donjeg Kraljevca, a stiže i nekoliko do-ma�ih vatrogasaca i dobrovolja-ca, ve� preumornih iz Gori,ana. Kriti,na mjesta na Trnavi sani-rana su do zore i nasipi drže.

U utorak ujutro ,eka se po-,etak vodenog vala u Kotoribi, no on dolazi tek oko deset sati. Sad se vidjelo koliko je zna,ajna prometnica uz Muru Gori,an-Kotoriba koja je u dobrom sta-nju pa kamioni s pijeskom i vo-zila prometuju bez poteško�a. Rije, je o 13 kilometara nasipa Mure, koji treba obraniti, a još nije jasno je li kod uš�a Trnave u Muru prošao najviši val ili ne.

Stiže još jedna teška no� za branitelje. Svi se nadaju da �e nasipi izdržati. No� ipak pro-tje,e bez ve�ih problema, uz stalnu kontrolu nasipa.

TrnovecTrnovec

PribislavecPribislavec Mursko Središ�eMursko Središ�e

Mala SuboticaMala Subotica MacinecMacinec

KotoribaKotoriba Gori�anGori�an

Donja DubravaDonja Dubrava

Mnogi s kojima smo razgovarali slažu se da su DVD-i Mnogi s kojima smo razgovarali slažu se da su DVD-i ovaj put kao najbolje organizirana snaga spasili naš krajovaj put kao najbolje organizirana snaga spasili naš kraj

Na neka mjesta vre�e su se morale nositi i više stotina metara. Ljudi su zaista bili pravi heroji

PIŠU: JOSIP ŠIMUNKO, DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN


- Vi ste mi zadnji spas. Kako da se riješim vode iz mojeg dvori-šta, podruma, stalno navire. - na-zvala nas je u srijedu ,itateljica iz Pribislavca, kada smo ve� pomi-slili da je poplava iza nas. Takvih pri,a ima jako puno ovih dana. Na sre�u, zahvaljuju�i hrabrim ljudima Mura i Trnava ostale su u svojem koritu i spasile naš kraj od katastrofe, ali od poplava po-toka, kanala, visokih podzemnih voda proteklih dana patili su brojni gra-ani koji su pretrpjeli ve�e ili manje štete.

Diljem Me-imurja ispum-pavali su se podrumi, sklanjali ku�anski aparati i zimnica. Na-žalost, bilo je i onih koji su teško stradali. Posjetili smo najteže stradalu u Murskom Središ�u.

Ku�a Zorice Krsnik, iako je oko kilometar udaljena od

SPAŠENI OD KATASTROFE, ali poplavljene su brojne ku�e diljem Me�imurja od visokih voda, pa je tako u Murskom Središ�u teško stradala ku�a Zorice Krsnik

Bujica iz obližnjeg kanala poplavila joj ku�anske aparate, namještaj, razmo�ila zidove ...

Kako bi se sprije�ila pojava epi-demija, posebno crijevnih zaraznih boles� na poplavljenim podru�ji-ma, Zavod za javno zdravstvo Me-�imurske županije na službenim stranicama objavio je koje je mjere potrebno provodi� u toj situaciji.

Voda iz javnoga vodoopskrb-nog sustava redovito se kontrolira i zasad je sigurna za ljudsku upora-bu.

Voda iz individualnih vodoop-skrbnih objekata (bunari, zabite ci-jevi/pumpe) nije sigurna za ljudsku uporabu.

Vodu za pi�e koris� � isklju�ivo iz javnoga vodoopskrbnog sustava ili originalnu � aširanu vodu.

Temeljito pra� ruke sapunom uz teku�u vodu iz javnoga vodoop-skrbnog sustava i po mogu�nos� uz dezinfekciju ruku (s dezinfekcij-skim sredstvom koje se može kupi� u ljekarni).

�iš�enje i dezinfekcija – koris� -� sredstva za dezinfekciju (npr. koja sadrže klor - ljekarna) ili sredstva za �iš�enje uz dodatak dezin� cijensa (trgovina) namijenjena za higijenu u

ku�anstvima: kuhinjskih radnih po-vršina, kuhinjskog posu�a, pribora, ure�aja, pribora za jelo, sanitarnih �vorova, umivaonika, slavina, kva-ka, zahodskih školjki, podova pred-meta i površina koje koristimo, a bile su u kontaktu s potencijalno zaga�enom vodom.

Koris� � dobro termi�ki obra-�enu hranu (kuhanu, pe�enu) ili koristiti konzerviranu, odnosno tzv. suhu hranu.

Izbjegava� konzumaciju povr-�a i vo�a s poplavljenih podru�ja. Eventualno koris� � povr�e koje se može termi�ki obradi� .

U slu�aju ozljede obavezno se javi� svom lije�niku radi zbrinjava-nja rane te zbog cijepljenja pro� v tetanusa i potrebne primjene an-� bio� ka.

U slu�aju pojave simpto-ma crijevnih zaraznih, mu�nine, povra�anja, proljeva, povišene temperature i dr., tako�er se javi� svom lije�niku uz napomenu da ste s poplavljenog podru�ja, poru�uju iz Zavoda za javno zdravstvo Me�i-murske županije.

Pou�eni iskustvom prijašnjih poplava, u Murskom Središ�u su odmah, nakon obilnih kiša, a da ta-ko visoki vodostaj nije ni najavljen, sazvali stožer za obranu od poplave i po�ela je gradnja nasipa, �ime je dobiven dan prednos� pred vode-nom bujicom. - To je vjerojatno bio klju� uspjeha da unato� rekordnom vodostaju nije došlo do izlijevanja, kazao je gradona�elnik Srpak. Po-mogli su vatrogasci DVD-a Mursko Središ�e, Peklenica, Križovec, a pridružili im se vatrogasci iz Miklav-ca, Ferketinca i Selnice, policajci, Elektra, Hrvatske vode, gra�ani, gorska služba spašavanja. Najve�i teret iznijeli su Rajko Bogdan, pri-padnik JVP-a, i Miljenko Palnec, za-povjednik DVD-a Mursko Središ�e. U prora�unu je za trošak obrane od poplave osigurano 20.000 kuna, a

formirano je i povjerenstvo za pro-cjenu i popis šteta koji �e se dosta-vi� Županiji. Gdje je hitno potrebno, pomo�i �e se bez razmišljanja.

Za obitelj Krsnik, koja je pre-trpjela najve�u štetu, budu�i da su ostali bez grijanja i tople vode, pla� li su štetu. Još dvije naseljene ku�e pretrpjele su ve�u štetu i jedna nenaseljena, a ostalo su poplavljene gospodarske zgrade.

U vrijeme obrane od poplave is-pumpano je 30 milijuna litara vode, potrošeno 600 litara dizela. 200 litra benzina, napunjeno 3.000 vre�a s pijeskom. Pumpe za ispumpavanje vode radile su 41 sat bez prekida. Vatrogasac Rajko Bogdan, pripadnik JVP-a, tri je dana bez spavanja bdio nad prijete�om Murom, izvijes� o je vije�nike na sjednici Gradskog vije�a Dražen Srpak, gradona�elnik.

Mure, pretrpjela je najve�e po-sljedice od poplave. Ne zbog di-rektnog izlijevanja Mure, ve� od vode koja se iz obližnjeg kanala slila u njezin podrum probivši garažna vrata, poplavivši auto u garaži, ku�ne aparate u po-drumskim prostorijama i radnu sobu njezine k�eri. U poplavi im je ošte�en plinski bojler, zatim stroj za pranje rublja, k�erkin kompjutor, sav namještaj iz njezine sobe u podrumskom djelu, zimnica koju je spremila u podrumu.

- Probudio nas je strašni tresak oko pet sati ujutro. - ka-zala je Zorica još vidno pod ja-kim stresom. - Tresak je izazvao udar vode u garažna vrata. Voda je preko garaže i podrumskih prostorija prodirala u ku�u do tre�e stepenice koja iz podrum-

skog dijela u unutrašnjem dijelu ku�e vodi u stan na prvoj etaži.

Zorica je pozvala vatrogasce. Sre�om, svi su joj prisko,ili u po-mo�: vatrogasci, susjedi, rodbina. Gradona,elnik Dražen Srpak dao joj je svoj broj mobitela i stavio se na raspolaganje za pomo� u svakom trenutku. Zbog svesrd-ne pomo�i dobrih ljudi koji su joj prisko,ili u pomo�, sve potrebno je u brzom roku izneseno iz ku�e, a propali namještaj odvezen na otpad. Poplavljene prostorije br-zo su o,iš�ene, dovezli su joj apa-rat za isušivanje vlage iz zidova koji sada zuji šire�i oko sebe topli zrak. U najkra�em roku majstori su joj osposobili plinski bojler i perilicu, a da nisu naplatili ra,un. Što �e biti s autom, koji je tako-er bio poplavljen u garaži, Zorica još ne zna.

U srijedu ujutro postalo je jasno da su nakon nekoliko ne-prospavanih no�i Me-imurci krajnjim naporima uspješno obranili svoje gradove, op�ine, naselja i domove od vodenog vala kakav dosad nije vi-en na ovim prostorima.

U koordinaciji Hrvatske va-trogasne zajednice, dobrovolj-nih vatrogasnih društava, JVP-a 8akovec, Centra 112, Hrvatskih voda, PU me-imurske, Stožera za zaštitu i spašavanje te osta-lih prate�ih službi na prostoru, op�ina uz rijeku Muru: Doma-šinec, Gori,an, Donji Kraljevec, Kotoriba i Donja Dubrava - ak-cija se uspješno privodi kraju. U srijedu još prijete podviri i procje-ivanja nasipa, visoki val nikako da ode iz Me-imurja, a nasipi su sve promo,eniji.

Župan Me-imurske župa-nije Matija Posavec izjavljuje: - Nije gotovo dok zaista nije

gotovo. Na nasipima rijeka de-žuraju ekipe kako bi se odmah mogla osigurati pravovremena reakcija, u slu,aju bilo kakvih neplaniranih doga-aja.

Vodostaj Mure u stalnom je opadanju, no vodeni val nikako da pro-e, vodostaj je još visok i iznosi 506 centimetara u Mur-skom Središ�u, a izvanredne mjere za obranu od poplave još su uvijek na snazi na cijelom to-ku rijeke Mure. Najviši vodostaj u Murskom Središ�u iznosio je 536 centimetara, a najviši vo-dostaj u Gori,anu zabilježen je u utorak ujutro i iznosio je 539 centimetara. U vijestima medija ta se dva vodostaja stalno mije-šaju, pa više nikome nije jasno raste li Mura ili pada.

Zbog poplava je zatvorena županijska cesta Sveti Martin na Muri-Hotiza, kao i željezni,-ka pruga 8akovec-Središ�e ob Dravi.

Srijeda je donijela olakšanje

Kako je Mura �udljiva rijeka – u nekoliko dana od katastrofe do idile u beach baru u Murskom Središ�u

- Dvadeset i pet godina živi-mo u toj ku�i i nikada to nismo doživjeli. U malom kanalu koji je Zorici Krsnik poplavio ku�u zbog izlijevanja uslijed obilnih oborina sada jedva da ima malo vode na dnu.

Za obilnih oborina prošlih da-na gra-ani su diljem Me-imurja ispumpavali podrume, sklanjali zimnicu i ku�anske aparate koje drže u njima. Štete �e se tek na-knadno zbrajati i sanirati ošte-�eno. Vatrogasci su imali pune ruke posla, pozivi su dolazili sa svih strana. Njihova uloga i djelat-nost zadnjih se godina potpuno promijenila. Sve više sudjeluju u akcijama zaštite i spašavanja lju-di i imovine od poplava, a znatno manje u zaštiti od požara. Štete �e se tek naknadno zbrajati i sani-rati ošte�eno. (BMO)

Još su jako povišeni vodo-staji potoka Kopanec-Gorenjak i Bistrec-Rakovnica zbog uspora, djelomi,no se izlijevaju i vrtlože, no nema opasnosti za naselja. Kod Velikog Pažuta intervenira-li su branitelji iz Donje Dubrave. Na,elnici op�ina i gradona,el-nici Murskog Središ�a zahva-ljuju gra-anima i svima koji su pomogli u obrani naselja, no u mnogim mjestima Me-imurja mnogi imaju posla s vodama u podrumima.

Oko 14 sati u srijedu javlja se da kraj velikoga vodnog vala kona,no prolazi Kotoribom i to je izgleda kraj nevoljama, barem ovaj tjedan.

U baru na Muri u Murskom Središ�u opet se ispija kavica

Za ne povjerovati, u srijedu popodne ljudi su u miru ispija-

li kavicu u baru na Muri, koji je još u ponedjeljak popodne, dva dana ranije, bio u dubokoj vodi. U ponedjeljak u podne Mura kod Murskog Središ�a dosegla je rekordni vodostaj od 536 centimetara i tri dana,

u subotu, nedjelju i ponedjeljak, prijetila poplavom. No, kako je naglo rasla, tako se naglo i po-vukla. Bar na šetnici tri je dana bio simbol prijete�e Mure kod Murskog Središ�a. U srijedu popodne, nakon što se voda po-

vukla, a šetnica uzorno o,istila od poplavne vode, omiljeni bar na obali je proradio, a gra-ani na njemu ispijali kave i prepri-,avali tri uznemiruju�a dana koja je donio visoki vodostaj Mure. (JŠ, BMO)

Ku�a Krsnik kilometar je od Mure, ali je pretrpjela najve�u štetu zbog izlijevanja vode iz obližnjeg kanala

U ku�i Zorice Krsnik voda se iz podruma, gdje je poplavila auto i ku�anske ure�aje, popela do

tre�e stepenice prema gornjem stanu

Mjere za sprje�avanje zaraznih bolesti nakon poplave

Dan prednosti presudan u borbi protiv poplave


SVE�ANOST u �ast 17. rujna, Dana oslobo�enja Me�imurja od jugovojske

Odli�ja “Nikola Šubi� Zrinski” za 54. samostalnu bojnu i 34. inženjerijski bataljunPredsjednik Ivo Josipovi�: - Pokrenut �u inicijati-vu da se vojni objekti pod jednakim uvjetima pre-puste svima, kako Županija ne bi bila zakinuta

Na aerodromu u Pribislavcu u srijedu je otkriven spomenik hrvatskim braniteljima iz Me-i-murja i 1. eskadrili lake avijacije višestruke namjene 8akovec. Spomenik MIG 21 djeluje impo-zantno u prostoru i ve� je iza-zvao mnogo pažnje gra-ana, a naro,ito djece.

O zna,aju i ulozi 1. eska-drile lake avijacije višestruke namjene 8akovec govorio je pilot Slavko Marka,, inicijator postavljanja MIG-a, dopredsjed-nik UDVDR-a Me-imurske župa-nije. Prva eskadirla osnovana je krajem lipnja 1991. najprije kao zrakoplovna grupa, a odmah po-tom eskadrila, još i prije osnutka Hrvatskoga ratnog zrakoplov-stva. Službeni datum osnutka je 16. listopada 1991. godine, a zapovijed za osnivanje dao je general Tus.

Prve zada�e bile su otimanje zrakoplova s neprijateljskih ae-rodroma i sklanjanje u 8akovec, obuka pilota prebjeglih iz JNA, o,uvanje zrakoplova, jedno ih je vrijeme bilo sklonjeno u šumi Lipovka kod Belice tridesetak, izvi-anja neprijateljskih položa-ja, prijevoz ranjenika i materija-la, te borbeno djelovanje i druge aktivnosti.

Do 1. prosinca 1991. godi-ne Eskadrila iz 8akovca imala je ,ak 46 borbenih letova, a do demobilizacije 30. srpnja 1992. preko pedeset, te je ostvarila oko 900 sati leta, a sve ostale eskadrile u Hrvatskoj samo 250 sati leta. Piloti i dio zrakoplova iz 8akovca postali su dio HRZ-a, najviše pilota otišlo je u Zagreb

U Katoli,kom domu u 8a-kovcu održana je u srijedu nave,er akademija povodom 23. obljetnice oslobo-enja Me--imurja od jugovojske, kojoj su bili nazo,ni najviši državni dužnosnici, predsjednik Ivo Jo-sipovi�, dopredsjednik Hrvat-skog sabora Milorad Batini�, saborski zastupnici Dragutin Glavina i Mario Mohari�, vod-stvo Županije predvo-eno županom Matijom Posavcom, predstavnici udruga proizaš-lih iz Domovinskog rata te hr-vatski i predstavnici hrvatskih branitelja, gvardijan samostana Željko Železnjak i drugi.

O doga-anjima 1991. godi-ne govorio je Zdravko Holcinger - Giga, zapovjednik blokade vo-jarne u 8akovcu. On je naglasio da su pripreme po,ele još u si-je,nju 1991., da se ukradenim oružjem iz jugovojarni mogla naoružati jedna satnija, a u svibnju su nabavljeni automa-ti MGV iz Slovenije. U prvotnoj blokadi vojarne i karaula sudje-lovalo je 1.082 branitelja, a na-kon predaje vojarne u 8akovcu 17. rujna 1991. mobilizirana je cjelokupna Teritorijalna obrana Me-imurja, 3.200 pripadnika. Oružjem osvojenim u 8akovcu i karaulama pomognuto je Va-raždinu, kao i s postrojbama iz Me-imurja. U Domovinskom ratu sudjelovalo je preko 8.000 branitelja iz Me-imurja.

On je naglasio da je velika nepravda što jedino Me-imur-ska županija mora financijski kompenzirati to što je dobila vojarnu u 8akovcu i karaule u

svoje vlasništvo, dok su vojni objekti u svim drugim župani-jama poklanjani.

Župan Matija Posavec na-glasio je da je 17. rujna veliki dan za me-imursku povijest. Prije 450 godina Nikola Šubi� Zrinski pomogao je spasiti Be,, krenuvši iz 8akovca, a danas 54. i 34. bataljun dobivaju odli,je upravo Nikole Šubi�a Zrinskog. - rekao je župan, uz napomenu da je povjerenje u sustav i pra-vednost nužno za opstanak na-roda i države, što se pokazalo i ovih dana obranom od poplava, kad su tisu�e Me-imuraca bile na nasipima.

Predsjednik Ivo Josipovi� je uz ,estitke braniteljima rekao da je za Me-imurje i Hrvatsku ovo važan dan u povijesti te da je ovaj kraj dao veliki dopri-nos slobodi zemlje. - Ovdje je i kolijevka Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. - naglasio je, uz napomenu da �e pokrenuti ini-cijativu da se vojni objekti pod jednakim uvjetima prepuste svima, kako Županija ne bi bila zakinuta.

On je potom uru,io ve� prije dodijeljena odli,ja “Nikola Šubi-u� Zrinski” ratnom zapovjed-niku 54. samostalne pješa,ke bojne Vinku Horvatu, te ratnom zapovjedniku 34. inženjerijske bojne Zlatku Le,eku.

U kulturno-umjetni,kom programu sudjelovao je [uka 8ai�, ženska vokalna skupina Sveti Marko iz Selnice i Blanka Tkal,i�, dok je program vodio Miljenko Ov,ar. (J. Šimunko, \oto: Zlatko Vrzan)

Piše: Josip Š[email protected]

GLOBALNO I LOKALNO

Povodom otkrivanja spomenika hrvatskim bra-niteljima iz Me-imurja u Pribislavcu demantirana je jedna ratna dezin\ormacija još iz vremena Domovin-skog rata, koja je zadnjih godina bola o,i prilikom gotovo svake obljetnice.

Rije, je o tome što su iz godine u godinu, a prenose�i izvorne televizijske kadrove uz rujna 1991. godine u Me-

-imuju, prenošeni i kadrovi ratne emisije u kojima novi-nar Ivica Žiškovi� govori da je aerodrom u Pribislavcu “služio samo za branje glji-va”.

Dakako da su autori tih emisija iz 1991. godine, no-vinari Ivica Žiškovi� i Josip Šimunko, te videomontažer Ivan Vuruši� i brojni video-snimatelji, dobro znali što se dešava na aerodromu u Pri-

Bera�i gljiva na aerodromu

bislavcu, gdje je još od lipnja djelovala zrakoplovna grupa koja je prerasla u eskadrilu. No trebalo je sa,uvati tajnu.

Zbog toga je upravo Ivica Žiškovi� i smislio sintagmu da “aerodrom u Pribislavcu ne služi ni,em drugom ve� za branje gljiva”, što je bila lijepa asocijacija i skretanje pažnje na to da je Hrvatska nemo�na i nema zrakoplove za obranu.

U isto vrijeme JNA je na-slu�ivala da se nešto ipak do-ga-a u Pribislavcu, jer je u više navrata poslala usmena upo-

zorenja da �e uništiti zrako-plove jer nadlije�u vojarnu u 8akovcu i izvi-aju, no nije bila sigurna što se doista doga-a. Ti pozivi bili su tele\onski, a dolazili su s više aerodroma bivše JNA, a najvažnije su bile prijetnje “Sravnit �emo vas sa zemljom” i sli,ne, kako bi se unijela nesigurnost u naše redove. Te prijetnje nisu bile uzalud izre,ene.

Aerodrom u Pribislav-cu više je puta napadnut od strane neprijateljske avijacije, prvi put u rujnu 1991., no bez ve�eg uspjeha, a eskadrila iz

8akovca imala je do prosinca 1991. ve� 46 borbenih leto-va.

Dezin\ormacija plasirana 1991. godine o gljivama na aerodromu u Pribislavcu za-smetala je hrvatskim brani-teljima tek sada, kada je izvu-,ena iz konteksta, odnosno iz prostora i vremena u kojem je nastala, pa ispada da zbilja ni-je bilo ni,ega na aerodromu u to vrijeme, što je neistina koja dovodi u zabludu, pa bi treba-lo pojasniti o ,emu je rije, ako se kadrovi nekriti,ki prenose. Uostalom, povijest nikad nije

jednostavna kako se ,ini, a pogotovo ratna.

UZ 23. OBLJETNICU oslobo�enja Me�imurja od jugovojske otkriven spomenik hrvatskim braniteljima neba iz našeg kraja na aerodromu Pribislavec

MIG 21 odmah je postao atrakcijaDo 1. prosinca 1991. godine Eskadrila iz �akovca imala je �ak 46 borbenih letova, a do

demobilizacije 30. srpnja 1992. preko 50, te je ostvarila oko 900 sati leta, a sve ostale eskadrile u Hrvatskoj samo 250 sati leta

Spomenik MIG 21 na aerodromu Pribislavec sve�ano je otkriven u srijedu

i Split. Slavko Marka, poseb-no je zahvalio mehani,arima HRZ-a koji su radili na dovozu i pripremi MIG-a, kao i montaži spomenika.

Stjepan Horvat, predsjed-nik Udruge dragovoljaca i ve-terana Domovinskog rata Me--imurske županije, uz ostalo je rekao:

- Veoma nam je drago što ste se okupili u velikom broju u obilježavanju 23. obljetnice Spomendana oslobo-enja Me--imurja i otkrivanju Muzejskog postava na otvorenom zrako-plova MIG 21 u ,ast i spomen Domovinskom ratu, me-imur-skim braniteljima, pripadnici-ma Prve eskadrile lakih bor-benih zrakoplova višestruke namjene 8akovec i po,ecima stvaranja Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzra,ne obrane 1991. godine.

Ideja o postavljanju ova-kvog spomen-obilježja trajala je dugi niz godine bez uspjeha, a intenzivirala se ponovno ove godine, kada je ulogu koordina-tora preuzela Udruga dragovo-ljaca i veterana Domovinskog rata Podružnice Me-imurske županije.

U postavljanje spomenika utrošeno je oko 200.000 kuna, najve�im dijelom doniranih.

Zahvale za spomenik

- Posebno se zahvaljuje MORH-u i osobno ministru obrane Anti Kotromanovi-�u koji je donio odluku o da-rovanju zrakoplova MIG-a

221 našoj Udruzi, ministru branitelja Predragu Mati�u, zapovjedniku HRZ-a i PZO-a, general-bojniku Draženu Š�u-riju i njegovim suradnicima, Me-imurskoj županiji, Op�ini Pribislavec, Gradu 8akovcu, poduze�ima te tvrtkama koje su pomogle u izvo-enju radova koji nisu bili jednostavni.

Pomogle su tvrtke KO-MET d.o.o. Prelog, MIDI d.o.o. Ivanovec, Novi Feromont d.o.o. Donji Kraljevec, Radionica že-ljezni,kih vozila d.o.o. 8ako-vec, Proming d.o.o. 8akovec, Euro-beton d.o.o. Prelog, [ur-kin d.o.o. 8akovec, PMP Me-i-murje d.o.o. 8akovec, Tremak d.o.o. Domašinec, Te-pro d.o.o. Vrhovljan, OPG Dodlek Belica, Me-imurje plin d.o.o. 8akovec, Me-imurjeplet d.o.o. 8akovec, Me-imurje metali d.o.o. Belica, 8akove,ki mlinovi d.d. 8ako-vec, Pata\ta i sinovi d.o.o. Stra-honinec, MA-MI d.o.o. Sveta Marija, Ferokotao d.o.o. Donji Kraljevec, Dragan Bratinš,ak Pribislavec, Panex d.d. 8akovec, LPT d.o.o. Prelog, Klesarstvo Bratkovi� Mihovljan. Pomogli su i akademski kipar Vladimir Gašpari� Gapa iz Varaždina, Marko Resman iz Ivanovca, ,lanovi Aerokluba Me-imurje, Quadro Križovec, Pavlic as\alt d.o.o. Gori,an, Tegra d.o.o. 8a-kovec, Me-imurske vode d.o.o. 8akovec, javni bilježnik Ivan Marodi, Berko d.o.o.8akovec i Aluart d.o.o. Pribislavec.

Posebna zahvala upu�uje se pojedincima braniteljima koji su organizirali i rukovodi-

li cijelim projektom: inženjeru [uri Ujlakiju iz Kometa Prelog, predsjedniku Udruge dragovo-ljaca i veterana Domovinskog rata Me-imurske županije Stje-panu Horvatu, dopredsjedniku Udruge Slavku Marka,u, tajni-ku Udruge Draženu Tkalecu, ,lanu Udruge Ivanu Kolareku i ,lanu udruge i zamjeniku župana Me-imurske županije Zoranu Vidovi�u.

Župan Me-imurske župa-nije Matija Posavec zahvalio je svima koji su pomogli postaviti spomenik, kao i hrvatskim bra-niteljima, te predsjedniku Josi-povi�u i Ministarstvu obrane. Kao što je poznato, Me-imurje je prvi oslobo-eni kraj Hrvat-ske, a u Domovinskom ratu dalo je veliki doprinos.

Predsjednik Ivo Josipovi� u svojem je kra�em obra�anju uz zahvalu braniteljima za njihovu ulogu u obrani zemlje 1991. godine naglasio da su se okolnosti promijenile te da su potrebna nova promišljanja u današnje vrijeme kad je rije, o sigurnosti, te otkrio spomen-plo,u uz spomenik.

Otkrivanju spomenika bili su nazo,ni i zapovjednici Hrvatskoga ratnog zrakoplov-stva, generali Josip 8uleti� i Vlado Bagari�, ratni zapovjed-nik Eskadrile Dean Ciglari�, piloti i pripadnici 1. eskadrile, pilot Danijel Borovi�, na,elnici op�ina i mnogi drugi, uz vod-stvo Županije i predstavnike Hrvatskog sabora i Ministar-stva obrane. (J. Šimunko, \oto: Z. Vrzan)

Predsjednik je u �akovcu uru�io ve� prije dodijeljena odli�ja “Nikola Šubi� Zrinski” ratnom zapovjedniku 54. samostalne pješa�ke bojne Vinku

Horvatu, te ratnom zapovjedniku 34. inženjerijske bojne Zlatku Le�eku


Suspendirani laburist Branko Vukši� prozvao je bivšeg predsjednika stranke Dragutina Lesara zbog auto-kracije i zapošljavanja vlasti-tog sina u središnjem uredu stranke, kao i aktualnu v. d. predsjednicu Nansi Tireli zbog nedoraslosti poslu.

- Suspendiran sam ne-statutarno jer su se prilikom moje suspenzije pozvali na pogrešan ,lanak, no ja prizna-jem i takvu nevaže�u suspen-ziju. - poru,io je Vukši� s kon-ferencije za novinare, dodaju-�i kako je on u stranci ionako naj,eš�e bio usamljeni glas protiv Lesarove autokracije, nepotizma i Predsjedništva koje diže ruke na štetu vla-stite stranke. - Optužili su me zbog narušavanja jedinstva stranke. - podsjetio je Vuk-ši�, dodavši kako jedinstvo u Hrvatskim laburistima zna,i misliti jednom glavom. - Svat-ko tko druga,ije misli unosi nemir u stranku. - ustvrdio je Vukši�.

Vukši� je zatim govorio i o tome kako je od dva zaposlena u Središnjem uredu stranke jedan sin bivšeg predsjedni-

ka stranke. Tu je "saga o Le-sarovima" proširena i na sina Igora.

- Godinu i pol kolega Vu-ljani� i ja upozoravali smo Predsjedništvo da sin pred-sjednika ne može sudjelovati na sjednicama i voditi glavnu rije, te biti svakom loncu po-klopac. - nastavio je Vukši� prozivati bivšeg predsjednika, optuživši ga i za petogodišnju fobiju da mu on (Vukši�) že-li preuzeti stranku. Rekao je tako-er kako je on osobno u stranku dovodio neke od po-znatijih ljudi u Hrvatskoj, no oni su, tvrdi Vukši�, nakon razgovora s Lesarom odmah "dali petama vjetra".

- U stranku u kojoj je sin predsjednika druga osoba, a zaposlen je tek kao web admi-nistrator s pla�om ve�om od 10 tisu�a kuna, nitko pametan ne�e u�i. - rekao je Vukši�.

Po njegovoj ocjeni stran-ka tone još od parlamentar-nih izbora, kada su Hrvatski laburisti mandate shvatili ne kao obvezu ve� kao nagradu, a Lesar je, kaže, morao oti�i jer je od stranke koja je imala trinaest posto doveo stranku

- Nitko nema pravo po-igravati se s vama i vašim obiteljima, ponižavati vas i omalovažavati vaš dopri-nos u stvaranju naše države Hrvatske. - poru,io je Milan Kova,, predsjednik Kluba utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tu-man", u 8akovcu na dodjeli zahvalnica ,lano-vima Kluba utemeljitelja s podru,ja Me-imurja.

- Drago mi je što sam ov-dje upravo na 23. obljetnicu oslobo-enja Me-imurja od JNA, jer je svaka puška koja je ovdje na-ena tijekom zauzi-manja vojnih objekata otišla diljem Hrvatske koja se obra-nila u Domovinskom ratu. - istaknuo je Kova,. Govore�i o važnosti utemeljitelja, nagla-sio je ulogu prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a, dr. Franje Tu-mana.

- Hrvatska demokrat-ska zajednica vratila se ko-rijenima, a pod vodstvom Tomislava Karamarka niže pobjedu za pobjedom. - za-klju,io je M. Kova,.

8lan nacionalnog Pred-sjedništva i predsjednik me-imurskog HDZ-a Darko

Gra-anska inicijativa “U ime obitelji”, uz potporu brojnih udruga, inicijativa, vjerskih zajednica, sindika-ta, stranaka, obitelji i poje-dinaca, od nedjelje 21. rujna do nedjelje 5. kolovoza orga-nizira izjašnjavanje bira,a o raspisivanju referenduma za bolji i pravedniji izborni sustav.

U dva tjedna nastojat �e se prikupiti minimalno 450.000 potpisa - više od 10 % potpisa svih bira,a RH.

Na referendumu nakon toga bira,i bi mogli donijeti odluku o unošenju u Ustav RH stru,no utemeljenih, cje-lovitih i suvremenih izbor-nih na,ela i time ostvariti cilj da ve� na prvim sljede�im parlamentarnim izborima 2015. godine: 1.) saborske zastupnike biramo imenom i prezimenom, 2.) da svi hr-vatski državljani koji žive u Hrvatskoj i izvan nje mogu glasovati i dopisnim i elek-

troni,kim putem, 3.) da sve stranke imaju jednake uvje-te natjecanja za Sabor, 4.) da svaki glas bira,a vrijedi po-djednako u svim izbornim jedinicama.

Predložene promjene iz-bornog sustava osigurat �e ve�u odgovornost saborskih zastupnika bira,ima. Upra-vo sposobni i odgovorni, umjesto podobni, saborski zastupnici preduvjet su gos-podarskog i svakoga drugog oporavka Hrvatske.

Referendumska inici-jativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” želi osigurati da u Sabor mogu bi-ti izabrani zastupnici koji bi ovako nesposobnu vladu kao što je aktualna smijenili - bez obzira na to iz koje stranke dolaze jer �e se predloženim izmjenama osigurati da za-stupnici budu najviše odgo-vorni bira,ima, a manje vod-stvima stranaka, poru,uju završno inicijatori. (n,)

DOJU�ERAŠNJI PRIJATELJI Dragutin Lesar i Branko Vukši� u redovima Laburista žestoko se posva�ali, uz Vukši�eve optužbe za nepotizam bivšeg predsjednika stranke

Igor Lesar potvrdio da radi u Laburistima za 10.000 kn neto

- Gospodin Branko Vukši� jedan je od rijetkih preostalih intelektualaca ljevi�ara na hrvatskoj politi�koj sceni i uvjeren sam da je pred njim sjajna politi�ka karijera. - cini�no je odgovorio Lesar na optužbe

u poziciju ispod tri posto, pre-nijeli su hrvatski mediji.

Lesar je na ove objede Vukši�u cini,no odgovorio:

- Gospodin Branko Vukši� jedan je od rijetkih preostalih intelektualaca ljevi,ara na hrvatskoj politi,koj sceni i uvjeren sam da je pred njim sjajna politi,ka karijera, samo

mi je iskreno žao što bira,i na prošlim lokalnim izborima u Zagrebu to nisu, nažalost, prepoznali, ali i to se da po-praviti. - kazao je Lesar. Op-tužbe na ra,un sina Igora nije želio komentirati hrvatskim medijima.

Strana,ki izvor blizak Le-sarovima pak kaže da nije u

redu da Vukši� to govori: “Pa što je onda Vukši�ev sin radio u kampanji za njegove lokalne izbore u Zagrebu?”

Igor Lesar: Nije to posao od osam sati

dnevnoIna,e, Igor Lesar potvr-

dio je za Jutarnji list da je u

središnjici stranke zaposlen otkako su Laburisti osnova-ni. Angažiran je kao stru,ni suradnik zadužen za održa-vanje strana,koga internet-skog portala i druge poslove. U stalnom je radnom odnosu, a za taj posao prima pla�u od 10.000 kuna. Tvrdi da je ta pla�a propisana strana,kim pravilnikom, objavljenim na strana,kim internetskim stranicama, a da njega nije angažirao njegov otac nego predsjedništvo Hrvatskih laburista.

- Na raspolaganju sam stranci 24 sata dnevno. Nije to posao od osam sati dnev-no, nego je to svakodnevni angažman, rad i vikendima i praznicima. - objašnjava Lesar junior. Zaposlen je za-jedno s tajnicom i voza,em otkako je stranka osnovana te središnjica nema drugih zaposlenika. Za Jutarnji list tako-er je kazao da nema go-vora o nepotizmu.

Lesarov je sin ina,e prije ovoga strana,kog angažma-na bio pokreta, nevladinog civilnog sektora u Me-imur-ju.

GRA�ANSKA INICIJATIVA “U ime obitelji” kre�e sa sakupljanjem potpisa

Traže da se zastupnici biraju imenom i prezimenom

ZAHVALNICE utemeljiteljima HDZ-a u Me�imurju uz poruku njihovog predsjednika:

Kukuriku koalicija stvorila je pustoš i kaos

Horvat, uz prigodne ,estitke primateljima zahvalnica upu-�enima od predsjednika Ka-ramarka, osvrnuo se na ,este pohode aktualnog predsjed-nika Josipovi�a Me-imurju, poput ovog na Dan oslobo-e-nja Me-imurja od JNA.

Josipovi� svako malo u Me�imurju bez

ikakve koristi- U posljednjih šest mje-

seci aktualni predsjednik

Me-imurje je pohodio ,ak osam puta! To je zato što je-dino još u Me-imurje može do�i neoptere�en s obzirom na bira,ko tijelo. Htio bih da jednom on ili premijer do-u u radni posjet, službeni, da dio kola,a koji Me-imurci pla�aju u državnu blagajnu donese natrag u Me-imur-je, a ne da se pojavljuje samo na nekakvim proslavama i domjencima. - poru,io je D. Horvat.

Predsjednik Kluba ute-meljitelja me-imurskog HDZ-a, Marijan Ramuš�ak, tako-er se osvrnuo na "vla-daju�e".

- Kukuriku koalicija uspjela je u samo tri godine stvoriti gospodarsku, kultur-nu i politi,ku pustoš, posve-mašnji kaos koji vlada svim podru,jima života. Uspjela je unijeti razdor u hrvatsko nacionalno bi�e. - ogor,eno je poru,io M. Ramuš�ak.

Sve�ani skup HDZ-a na kojemu su podijeljene zahvalnice utemeljiteljima stranke u Me�imurju


Me-imurski demokrat-ski savez ne slaže se sa Sta-tusom koji su u Prijedlogu Industrijske strategije Repu-blike Hrvatske 2014.-2020. dobile tekstilna i obu�arska industrija. - To predstavlja daljnju marginalizaciju i slabljenje tih grana indu-strija u Republici Hrvatskoj i Me-imurju, a što bi imalo posljedice na ve� sada tešku socijalnu sliku Me-imurja. Tekstilna i obu�arska indu-striji itekako trebaju potporu države, jer je u tim granama zaposleno 3.500 djelatnika u Me-imurju. Ostanu li bez potpore države, kakva je njihova budu�nost? - zapitao je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a. Svaka strategija u sebi bi morala sadržavati socijalnu i regionalnu kom-ponentu, a upravo tekstilna industrija ovdje zapošljava velik broj ljudi i izražena je u ovoj regiji.

- Iako možemo biti za-dovoljni što je u strateške djelatnosti uvrštena i proi-zvodnja gotovih metalskih proizvoda, strojeva i ure-aja, koja ima veliki udio u me-i-murskom gospodarstvu, nas u MDS-u posebno zabrinjava, a mi sve ovakve inicijative promatramo iz me-imurske perspektive, ,injenica da u strateške industrijske djelat-nosti prve vrste ‘Pokreta,i’ nije uvrštena ni tekstilna ni obu�arska industrija. Te gra-ne industrije nisu uvrštene ni u drugu ,’8uvari’, ni u tre�u poddjelatnost ‘Upitnici’, ve� u ,etvrtu vrstu industrijskih grana koju Vlada u strategiji naziva problemati,nom.

To su poddjelatnosti koje, prema Strategiji, ostvaruju gubitke, nisu konkurentne, visoko su zadužene i ovisne su o vanjskim ,imbenicima. Kad pro,itamo ocjene o ovim poddjelatnostima, prvo što nam pada na pamet je da ih treba što prije likvidirati. No, ako uzmemo u obzir da je u tim djelatnostima u Republi-

ci Hrvatskoj zaposleno više od 30.000 radnika, a u Me-i-murju više od 3.500, mislimo da bi bilo itekako korisno, i socijalno i gospodarski, jer su ove grane i ve�inski izvo-zne, da ove grane industrije dobiju bolji status i tretman, a time i mogu�nost snažnije potpore države i fondova. Ne smijemo ponoviti grešku iz 2007. godine. - kazao je pred-sjednik MDS-a, koji je kao ta-dašnji saborski zastupnik u Saboru RH predložio Inter-pelaciju o položaju tekstilne i obu�arske industrije u RH. To je bilo prvi put da je Sabor, u posebnoj to,ki, raspravljao o stanju u ovim industrijskim granama. Nažalost, Interpe-lacija, kao i mjere koje je ona predlagala za poboljšanje stanja u tim industrijama, nije dobila ve�insku potpo-ru u Saboru, pa su te grane industrije i dalje ostale na brisanom prostoru bez bit-nih pomo�i države, za razliku od nekih drugih grana, npr. brodogradnje. To je rezul-tiralo daljnjim slabljenjem tekstilnih i obu�arskih grana, gašenjem mnogih poduze�a i padom broja zaposlenih.

Podupiru Josipovi�a za predsjednikaMDS je donio odluku

o potpori kandidaturi Ive Josipovi�a na predstoje�im izborima za predsjednika Republike Hrvatske. Izrazili su zadovoljstvo i direktnom suradnjom s njim. U neko-liko navrata u neposred-nom kontaktu raspravljali su o pitanjima važnima za Me-imursku županiju i Hr-vatsku o potrebnoj decen-tralizaciji, o,uvanju regio-nalnog statusa Me-imurja te mogu�im na,inima raci-onalizacije cjelokupnog su-stava regionalne i lokalne samouprave. Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, tvrdi da Ivo Josipovi� podržava da Me-imurje zadrži regi-onalni status. (BMO)

PIŠU: BOŽENA MALEKOCI-OLETI�, DEJAN ZRNA

Graditeljsko tržište bilježi daljnji pad od osam posto, prema podacima za prvi kvartal ove go-dine, i u padu je ve� šestu godinu zaredom. Ipak, u Me-imurskoj županiji tra,ak nade za graditelj-stvo daju investicije koje su veza-ne uz su=inanciranje projekata kanalizacije, odvodnje i ure-aja za pro,iš�avanje. Me-utim, prvi rezultati natje,aja ne daju pre-tjeranu nadu jer su najjeftinije izvo-enje ponudile navodno “no name” tvrtke iz Zagreba, i to zna-,ajno jeftinije od naših gra-evin-skih =irmi koje su ,ak nastupile zajedni,ki. No, to su sve kompli-cirani natje,aji koji puno ovise o ispravnosti dokumentacije. Ten-deri su na evaluaciji pa je prerano za re�i ho�e li te tvrtke i kona,no dobiti posao. Ipak, valja upozori-ti naše politi,are, koji bi trebali intervenirati u Zagrebu sada, da se opet ne ponovi “slu,aj Fenix” na izgradnji sportske dvorane u Svetom Jurju na Bregu. Država je u tom slu,aju povjerila posao tvrtki koja je bila najjeftinija, a kojoj su zapravo glavni oslonac

Šesti mjesec zaredom nastavlja se trend smanje-nja broja nezaposlenih u Me-imurskoj županiji pre-ma podacima Podru,nog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 8akovec. Kra-jem kolovoza bile su eviden-tirane 6.534 nezaposlene osobe, što je za 261 osobu manje nego prethodni mje-sec i 1.275 osoba manje nego u kolovozu prošle godine. U usporedbi s istim razdo-bljem prethodne godine na burzi je 16,3 posto nezapo-slenih manje.

Zbog zaposlenja eviden-ciju nezaposlenih sa Zavoda

ME�IMURSKI GRA�EVINARI žive u nadi da oporavak dolazi

Nepoznate zagreba�ke firme preuzimaju posao me�imurskima za kanalizacijske projekte u Me�imurju?Prvi rezultati natje�aja ne daju pretjeranu nadu jer su najjeftinije izvo�enje ponudile navodno “no name” tvrtke iz Zagreba, i to zna�ajno jeftinije od naših gra�evinskih firmi koje su �ak nastupile zajedni�ki. Stoga valja upozoriti sada naše politi�are koji bi trebali trenutno intervenirati u Zagrebu i pitati što se doga�a da se opet ne ponovi “slu�aj Fenix” na izgradnji sportske dvorane u Svetom Jurju na Bregu

U Me�imurskoj županiji više trpe graditelji visokogradnje - vezani uz gradnju zgrada, jer se nešto investicija vezanih uz komunalnu izgrad-

nju i infrastrukturu doga�a

bili kooperanti, što je na kraju za-vršilo =ijaskom. Kako doznajemo neslužbeno, tako nešto ponavlja se i na aktualnim natje,ajima!?

Ina,e, s gra-evinskim resur-sima koje imamo na terenu zasi-gurno �emo na ovaj ili onaj na,in sudjelovati na tim projektima i to �e biti po,etak odljepljivanja od dna, me-utim, nije isto kada si no-sitelj posla, odnosno kooperant.

Poslovi državnih natje�aja uglavnom

za niskogradnju- Budu�i da je najavljena i

investicija na gradnji sjever-

ne ,akove,ke zaobilaznice, to tako-er daje nadu da �e se doma�i izvo-a,i ja,e uklju,iti u gra-evinske radove. - kazao je Ivan Kolari�, predsjednik Strukovne grupe gra-evinara pri Županijskoj gospodarskoj komori. Uz to, kanalizacije �e se osim na podru,ju 8akovca graditi i diljem Me-imurja. Me-imurske vode predvi-aju do 2023. izgra-enost do razine da 90 posto ku�anstava bude imalo priliku priklju,enja na javnu odvodnju. To je ujedno i obveza Hrvatske prema pri-stupnom ugovoru s EU-om. Pri

ŠESTI MJESEC zaredom nastavlja se smanjenje nezaposlenih, što sugerira da se me�imursko gospodarstvo oporavlja brže od ostatka zemlje

Nezaposlenost smanjena za �ak dvije tisu�e ljudi Na vrhuncu krize u Me�imurskoj županiji broj nezaposlenih pribli-žio se brojci od osam i pol tisu�a, da bi se sada spustio na podno-šljivijih šest i pol tisu�a nezaposlenihje napustilo 547 osoba. Naj-više ih se zaposlilo u pre-ra-iva,koj industriji - 157 osoba, u gra-evinarstvu - 76 osoba, javnoj upravi i obrani 73 osobe, trgovini 38 osoba i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 26 osoba.

Osim izlazaka s burze zbog zaposlenja, 214 osoba brisano je iz evidencije neza-poslenih iz drugih razloga, više od polovine njih zbog neodazivanja na individu-

alno savjetovanje i neizvrša-vanja individualnih konzul-tacija, a zatim zbog odjave s evidencije radi ostvarivanja pravna na rodiljnu poštedu ili umirovljenja.

Smanjuje se i broj novoprijavljenih

nezaposlenihS druge strane, u kolo-

vozu je u evidenciju nezapo-slenih novoprijavljeno 500 osoba, što je smanjenje u od-nosu na srpanj ove godine,

ali i kolovoz prošle godine. Najviše novoprijavljenih na burzu je došlo direktno iz radnog odnosa - 286 ili 57,2 posto. Nadalje, 136 osoba na burzu se prijavilo iz ne-aktivnosti, 71 osoba nakon završetka redovnog školo-vanja, a njih sedam iz drugih poslovnih aktivnosti.

Prera-iva,ka industrija jednako tako kao što najviše zapošljava prednja,i i u ot-puštanju, premda u znatno manjem obimu. Na burzu iz

prera-iva,ke industrije doš-lo je 112 osoba, iz trgovine 36 i gra-evinarstva 33, a iz ugostiteljstva 30 osoba.

U odnosu na prošlogo-dišnji kolovoz, do najve�eg pada nezaposlenosti došlo je na na podru,ju koje pokriva ispostava Mursko Središ�e, i to za 20,3 posto, u Prelogu za 15,8 posto i u 8akovcu za 15,7 posto.

Nov,anu naknadu za ko-lovoz 2014. godine koristilo je 1.513 nezaposlenih osoba ili 23,2 posto nezaposlenih. Broj korisnika naknade smanjen je u odnosu na ko-lovoz prošle godine za 26

posto. Tijekom 2014. godi-ne u mjere aktivne politike putem Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja iz nadležnosti Zavoda za zapo-šljavanje novouklju,eno je 613 osoba, koje su bile obu-hva�ene sljede�im mjerama; stru,no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa - 187 osoba, obrazo-vanje - 67 osoba, potpore za zapošljavanje - 204 osobe, javni radovi - 73 osobe i pot-pore za samozapošljavanje - 82 osobe. Prema nacional-nom programu za Rome 47 osoba uklju,eno je u javne radove. (BMO)

ME�IMURSKI DEMOKRATSKI savez

Zabrinjava ih što Vlada tekstilce i obu�are smatra problemati�nima

tome onda postoji mogu�nost daljnje stabilizacije graditelj-skog tržišta, barem na razini kakvoj je ono u Hrvatskoj bilo u razdoblju 2002./2003. godi-ne. Teško da �emo se vratiti na razinu iz 2008. godine, koja je iz ove perspektive bila jako do-bra godina za gra-evinare, ali ve� povratak na godine prije te 2008. bio bi za gra-evinare zna,ajan oporavak.

Na pitanje koji je dio gra--evinskog sektora u manje lo-šem položaju, visokogradnja ili niskogradnja, Ivan Kolari� kazao je da se to razlikuje od regije do regije. - U Me-imur-skoj županiji više trpe gradi-telji vezani uz stanogradnju, jer se nešto investicija veza-nih uz komunalnu izgradnju i infrastrukturu doga-a. No, nekakvih ve�ih ulaganja s državne strane u stano-gradnju nema. Završavaju se dvorane, škole, vrti�i koji su u odre-enom razdoblju stali. Oporavak tog dijela sektora i�i �e sporije nego infrastruk-ture, jer država uvijek ulaže u komunalnu infrastrukturu nego zgrade.

Nered i džungla na gra�evinskom tržištu

- Osnovni problem za gra-evinare danas nije sa-mo drasti,an pad prometa, ve� i cijena, što je rezultiralo mnogobrojnim predste,aj-nim nagodbama, gašenjem tvrtki i pokretanjem novih.

Sve to rezultiralo je totalnim neredom i pravilima džun-gle na gra-evinskom tržištu. - kazao je Ivan Kolari�, pred-sjednik Strukovne grupe gra-evinara pri Županijskoj gospodarskoj komori.

8 Kroz Međimurje 19. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

DANAS (petak), 19. rujna, održava se Sa-jam sigurnosti na MESAP-u u Nedeliš�u

Posjetitelje �eka niz programa i atrakcija

Na,elnik PUM-a Kru-noslav Gosari� i župan Me-imurske županije Matija Posavec najavili su na konferenciji za novina-re u ponedjeljak program sajma sigurnosti u sklo-pu obilježavanja Dana policije 19. rujna. Sajam �e biti otvoren u dvora-ni MESAP-a u Nedeliš�u u petak, s po,etkom u 10.30 sati.

U 12.30 ATJ Lu,ko trebao bi izvesti pado-branski skok ako vrije-me dopusti, uz nastup demo tima i tehni,ki zbor. U 13.30 i 15 sati bit �e održana pokazna vježba gašenja požara i primjena vatrogasnih hidrauli,nih škara na vozilu u prometnoj ne-sre�i, vježbu izvode JVP 8akovec, VZO Nedeliš�e te Gradsko društvo Crve-nog križa 8akovec.

U 14 sati je poka-zna vježba službenog psa - grupa za droge PU me-imurske, a u 15.30 je pokazna vježba ATJ-a Lu,ko. Od 16 sati nastu-paju Bojan Jambroši� i Mirko Švenda - Žiga.

Na sajmu �e biti pre-zentirana oprema i nao-ružanje policije, a na info-pultu “Policajac - moj pri-jatelj i pomaga,” gra-ani se mogu informirati o preventivnim programi-ma i projektima policije. Postaja prometne polici-je dijelit �e promotivne materijale te prezentira-ti rad ure-aja za ispitiva-nje prisutnosti alkohola i droga. Krimpolicija �e putem krimtehni,ara omogu�iti gra-anima da isprobaju metodu uzimanja otisaka i dru-go. Bit �e prikazan i rad

biciklisti,ke policijske ophodnje, a najmla-i �e okušati poligon sigurne vožnje biciklom. Prezen-tirat �e se i rad protuek-splozijske zaštite, a gra--ani se mogu informirati kako predati eksplozivne naprave.

Na sajmu �e sudjelo-vati i udruga Roda, I. OŠ 8akovec, udruga Zora, Udruga za promicanje zaštite ljudi u radnoj i ži-votnoj okolini Me-imur-ske županije, EO Nobilis, Gradsko društvo Crve-nog križa 8akovec, Civil-na zaštita op�ine Nede-liš�e i drugi. Predstavit �e se i niz osiguravaju�ih ku�a i tvrtki koje se bave zaštitom, vatrogasci, kao i Državna uprava za za-štitu i spašavanje.

Župan Matija Posa-vec posebno je istaknuo da se osniva ve� tre�a zaklada u županiji, koja nosi naziv - Zaklada za prevenciju Me-imurske županije.

Polazište je da svatko ima pravo na sigurnost, a Zaklada �e se baviti organizacijom preven-tivnih programa i pro-jekata te edukacijom gra-ana. Svrha Zaklade je i pružanje nov,ane pomo�i u realizaciji pre-ventivnih programa na prevenciji kriminalite-ta, sigurnosti cestovnog prometa i ostalih de-linkventnih ponašanja. Zakladi mogu pristupiti sve pravne i =izi,ke oso-be koje prihvati Upavni odbor Zaklade.

Pravne osobve upla-�uju godišnje 5.000 kuna, =izi,ke osobe 500 kuna, a op�ine i gradovi prema mogu�nostima. (J. Š.)

Po,etkom rujna i služ-beno je završena pješa,-ko-biciklisti,ka staza Šen-kovec - Slemenice. Ovaj za sigurnost važni prometni objekt stajao je 3,9 milijuna kuna, a radovi na izgradnji pješa,ko-biciklisti,ke staze uz državnu cestu D209 od Šenkovca do Slemenica za-po,eli su 21. svibnja ove go-dine. Investiciju su zajedno =inancirali Hrvatske ceste s 55 posto, Grad 8akovec s 33 te Op�ina Šenkovec s 12 posto.

Ve� na prolje�e kre�e nastavak pješa,ko-bicikli-sti,ke staze prema Žiškovcu i Murskom Središ�u,

Ure-ena staza od Šen-kovca do Slemenica ukupne je dužine 3,73 kilometra, prolazi s obje strane vrlo prometne državne ceste te mnogo zna,i za sigurnost prometa, posebno biciklista i pješaka.

- Ovo je projekt koji je iznimno važan za 8akovec, Šenkovec i cijelu županiju. Na ovoj cesti zbog velikog prometa i dosad neure-e-

nih biciklisti,kih staza bilo je mnogo nesre�a s poginu-lima. Izgradnjom staze to postaje prošlost, a ona omo-gu�uje i razvoj cikloturizma. Zadovoljan sam što odmah kre�e ubrzano projektiranje nastavka gradnje, tako da �e ve� sljede�e godine staza do�i do Murskog Središ�a. U Hrvatskim cestama uvažili su naše argumente, a time �e uz ovu državnu cestu na potezu kroz Grad 8akovec u potpunosti biti izgra-ena pješa,ko-biciklisti,ka staza. - naglasio je gradona,elnik 8akovca Stjepan Kova,.

- No, razgovara se i o drugim projektima u cesto-gradnji na podru,ju Grada 8akovca i Me-imurske županije. Slijedi nastavak izgradnje ove staze dalje prema Žiškovcu i Murskom Središ�u, kre�e i obnova ce-ste od Donjeg Pustakovca do Štefanca, uz koju �e se tako--er graditi pješa,ko-bicikli-sti,ka staza, rekonstrukcija dva križanja na ,akove,koj južnoj zaobilaznici, te, što je najvažnije, sjeverna ,ako-

ve,ka zaobilaznica. Prošli je tjedan u 8akovcu održan sastanak s predstavnicima javnih tvrtki koje �e u na-rednih mjesec dana iskaza-ti svoje planove i potrebe, nakon ,ega slijedi projek-tiranje i isho-enje dozvola. Ukoliko sve bude prema planu, radovi bi mogli zapo-,eti sljede�e godine. - rekao je ,lan Uprave Hrvatskih ce-sta Jurica Krleža. Za sve ove investicije ima opravdanja, a upravo to kao potrebu iska-zuje lokalna zajednica.

- Samo suradnjom jedi-nica lokalne samouprave mogu se pripremiti, kandi-dirati i izgraditi ovakvi in-frastrukturni objekti. Grad 8akovec i Op�ina Šenkovec ogledni su primjeri takve suradnje, a o,ekujemo da �e i drugi zajedni,ki projekt, gradnja pješa,ko-biciklisti,-ke staze od Bolnice prema Šenkovcu, koja je kandidira-na na natje,aj Ministarstva turizma, tako-er uskoro krenuti. - rekao je na,elnik Op�ine Šenkovec Saša Hor-vat.

Gradona,elnik Grada 8a-kovca Stjepan Kova, zahva-lio je svima koji su svojim nastojanjima i iskustvom pridonijeli da se ovaj pro-jekt uspješno završi, svom zamjeniku Mariju Medvedu, na,elniku Op�ine Šenkovec Horvatu, predsjedniku Mjesnog odbora Ma,kovec Josipu Vargi te, naravno, Hr-vatskim cestama.

Sjeverna zaobilaznica vrijedna 200 milijuna kuna

Dodao je da je rezultat poja,anog rada na cestov-nim projektima pokretanje postupka projektiranja sje-verne ,akove,ke zaobilazni-ce. Za ovu oko 200 milijuna kuna vrijednu investiciju po,ela je priprema za izradu dokumentacije. Nakon što ta faza završi slijedi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, te sama izgradnja, zbog ,ega je gradona,elnik Kova, po-zvao vlasnike zemljišta na suradnju kako bi se radovi na izgradnji zaobilaznice odvijali neometano. (BMO)

Iz ,akove,ke Gradske uprave mole roditelje i skrbnike s podru,ja Grada 8akovca, ,ija djeca poha-a-ju I., II. i III. osnovnu školu te osnovne škole Ivanovec i Kuršanec, a koji su ranije ku-pili udžbenike za osnovnu školu, da do utorka, 23. ruj-na 2014., ukoliko ve� nisu, u školu dostave ra,une kojima dokazuju da su udžbenici kupljeni i pla�eni. Temeljem tih ra,una škole �e im na

teku�e ra,une vratiti no-vac za obvezne udžbenike, udžbenike za izborne pred-mete te za Geografski atlas (samo za 5. razred). Roditelji i skrbnici ,ija djeca poha-aju osnovne škole u Šenkovcu i Strahonincu ra,une moraju dostaviti u Gradsku upravu. Roditeljima i skrbnicima koji do utorka ne dostave valjane ra,une ne�e se nadoknaditi novac, bez obzira što su udž-benike kupili ranije. (BMO)

GRAD �AKOVEC poziva roditelje

Što prije dostavite ra�une za kupljene udžbenike

Konferencija za novinare u Policijskoj upravi me�imurskoj

PJEŠA�KO-BICIKLISTI�KA staza Šenkovec - Slemenice

Ve� na prolje�e nastavak prema Murskom Središ�u

Zahvaljuju�i suradnji Hrvatskih cesta, �akovca i Šenkovca izgra�ena je pješa�ko-biciklisti�ka staza do Slemenica, koja puno zna�i za sigurnost biciklista koji su na toj prometnici �esto ginuli

919. rujna 2014. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

OP�INSKO VIJE�E ŠTRIGOVA

Ponovno aktivirano klizište u Orehov�aku

Na aktualnom satu 7. sjednice Op�inskog vije�a Štrigove, održa-ne u utorak, 9. rujna, ra-spravljalo se o aktivira-nim klizištima u op�ini nastalima zbog preve-likih koli,ina padalina u posljednjih nekoliko tjedana. Na,elnik Op�i-ne Stanislav Rebernik prokomentirao je klizi-šte u Orehov,aku kod obiteljske ku�e Kova,i� i napomenuo kako je na tom mjestu bio njegov zamjenik Antun Zadra-vec te da �e se poduzeti koraci na utvr-ivanju po,injene štete i uzro-ka klizišta. Osim toga, raspravljalo se o po-novnom aktiviranju klizišta u Grabrovniku kod obitelji Turk.

Nadalje, štrigovski su vije�nici donijeli no-vu odluku o upravljanju grobljem, prema kojoj se ukop umrle osobe ne može obavljati ne-djeljom i blagdanom temeljem Zakona o blagdanima, spomen-danima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Na sjednici su bili imenovani ,la-novi Povjerenstva za provedbu javnog na-tje,aja za povjeravanje odre-enih komunalnih poslova. Ivan Frlin iza-bran je za predsjedni-ka Povjerenstva, dok su za ,lanove izabrani Dušan Rebernik i An-tun Zadravec, koji je napomenuo kako nije korektno da su pred-sjednik i jedan ,lan iz iste stranke. (sh)

POGLED ODOZDO

Piše: Božena Malekoci-Oleti�[email protected]

Zašto nam je Škotska bli-ska? Ne zato što se bori za ne-ovisnost kao što se Hrvatska borila za svoju devedesetih, nego zato što je u škotskoj bor-bi za neovisnost sadržan otpor prema centralizaciji. Gra-ani sve više imaju averziju prema bilo kojem obliku trome i neu-,inkovite središnje birokratske vlasti. Vrlo brzo doga-aji �e po-kazati da su ljudi alergi,ni na sve oblike vlasti koje iz jednog središta pokušavaju ure-ivati živote gra-ana na periferiji. Za-to što netko u Zagrebu, Bruxse-llesu, Londonu ili drugom sre-

dištu mo�i ne poznaje i ne može brzo i adekvatno reagirati na probleme gra-anina u udaljeni-jem mjestu kao onaj tko je blizu problemu i gra-aninu kojega neki problem žulja.

Uzmimo samo zadnje po-plave. Nisu problem obrane od poplave riješile središnje državne službe ni uprava Hr-vatskih voda, gdje službenici za to primaju pla�u, ve� obi,ni ljudi iz susjedstva, dobrovoljni vatrogasci, gradona,elnici i na-,elnici koji su bili uz svoje ljude u Murskom Središ�u, Macin-cu... i koji su bili ti koji su dono-

sili najvažnije odluke u pravom trenutku. Ti su ljudi znali koga nazvati, kamo uputiti pomo�, tko je u kojoj ulici ugrožen. Zna-li su kada je potrebno dignuti ljude na akciju. U tome je smi-sao lokalne samouprave - da prepoznaje i rješava probleme gra-ana sredine u kojoj žive.

Ovo je samo jedan primjer zašto se opasno igrati sa sma-njenjem ovlasti i ukidanjem sredstava lokalnoj samou-pravi, radi racionalizacije za koju nitko ne dokazuje što bi zna,ila za život ljudi na pe-riferiji izvan centara mo�i.

Neki dan je Slavko Lini�, koji je smijenjen s funkcije mi-nistra =inancija i sveden na ulogu saborskog zastupnika, u jednoj poluzabavnoj tele-vizijskoj emisiji uvjeravao da gra-anima nisu potrebne bolnice u svakom gradu, nego je resurse potrebno okrupniti u ve�im centrima, a u manjim gradovima bolnice zatvoriti. Tvrdio je da prijevoz gra-a-na do tih velikih centara nije problem, nego, štoviše, da �e takav sustav biti jeftiniji za gra-ane, a da tada ,ista,ice ne�e držati noge pacijenata u

više ne�e pristajati na to da se reforme doga-aju tako da netko iz središnje vlasti odre-uje tko �e biti prvora-zredni, a tko drugorazredni gra-anin, a samo da se su-stav ne raspadne.

Otpor prema centralizaciji širi se i rasteoperacijskim dvoranama zbog nedostataka kadra!!!

Kad se tako promišljaju re-forme u kabinetima i kroje životi gra-ana u malim sredinama, pri ,emu namjere mogu biti najbo-lje, obi,no gra-ani izvan centara dobiju lošiji život, premda pla�a-ju isti porez kao i oni u centru.

No vratimo se na po,etak i škotski sindrom. Poanta je da nitko ne želi pla�ati isti porez, a da bi pristajao biti na perife-riji drugorazredni gra-anin u odnosu na onoga u centru. Zbog toga �e rasti otpor prema svim oblicima centralizacije. Nitko

GRAD MURSKO Središ�e, nakon što se obranio od poplave, održao sjednicu Op�inskog vije�a

Sanacija Hrastinke povjerena tvrtki Piškornica sanacije

Mursko Središ�e zbog prolaska državne ceste pre-ma granici sa Slovenijom tr-pi ne samo od prometnog za-gušenja zbog prolaska vozila, ve� i parkiranih automobila na plo,niku uz cestu. Ali o,i-to je parkiranju na plo,niku uz glavnu prometnicu, kao i plo,niku od raskrš�a dr-žavne ceste po Frankopan-

skoj do ljekarne, došao kraj. Parkiranju �e se stati na kraj postavljanjem stupi�a koji �e onemogu�avati parkiranje. Da bi gra-ani ipak što bliže mogli autima do ljekarne u Frankopanskoj, dosadašnje parkiralište rezervirano samo za policiju uz njihovu zgradu bit �e otvoreno i za javno parkiranje.

Drvored u ulici Vladimira Nazora u Murskom Središ�u ukras je i zaštitni znak te ulice, ali zbog starosti njegovo kori-jenje po,elo je grbaviti plo,nik. Kako ta ulica vodi do zdrav-stvene ambulante, starijima i bolesnijima noge se spoti,u o grbavi asfalt, pa gra-ani traže da se situacija sanira. Grado-

na,elnik Dražen Srpak kazao je da bi najlakše bilo drvored posje�i, ali da se to ne�e dogo-diti. Naprotiv, oko grbavog ko-rijenja proširit �e se zemljani krug, stabala sa,uvati, pješaci zaštititi, a samo tamo gdje to nije mogu�e stabla zamijeniti. Drvored u Ulici Vladimira Na-zora tako ne�e pasti.

Vije�nici su jednoglasno prihvatili sanaciju Hrastinke od strane firme Piškornica sanacije

“Zebra” koja iz Franko-panske ulice vodi u Ulicu V. Nazora u Murskom Središ�u najvažnija je “zebra” u gradu jer je prelaze mnoga djeca na putu do škole koja se nalazi u Ulici Vladimira Nazora. No nadležni je uporno iscrtava-ju ukrivo, tako da ne vodi od

pješa,kog prijelaza do prije-laza, nego od prijelaza na kol-nik. Mnoga djeca zbog toga kad u Frankopanskoj prelaze u Ulicu V. Nazora vo-ena “ze-brom” tako nastave kora,ati u školu umjesto po plo,niku po kolniku. - upozorila je vi-je�nica Roberta Barat (SDP).

“Zebra” koja ne vodi na plo�nik

“Zebra” djecu vodi na kolnik, a ne plo�nik

Vije�nici su jednoglasno prihvatili sporazum o povjera-vanju poslova sanacije odlagali-šta Hrastinka Piškornici, a trojni ugovor Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku u,inkovitost, Grada Mursko Središ�e (i ostalih spo-mentih gradova i op�ina) te tvrt-ke Piškornica sanacije potpisat �e se u listopadu ove godine.

Jurica Mesari� pitao je kamo je “nestala” srednja škola

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI�

Grad Mursko Središ�e, uz Ludbreg, Novi Marof, Križevce, op�inu Gola i još jednu op�inu iz Koprivni,ko-križeva,ke žu-panije, trebao bi biti prva jedi-nica lokalne samouprave koja �e povjeriti poslove sanacije svojih divljih odlagališta tvrtki Piš-kornica sanacije j. d. o. o., tvrtke k�eri Piškornice regionalnog odlagališta u vlasništvu ,etiri sjeverozapadne županije i Op-�ine Koprivni,ki Ivanec, te na taj na,in sanirati svoja odlagališta sredstvima iz EU fonda. Time bi rasteretili svoje prora,une od troškova sanacije svojih divljih odlagališta. Povjeravanjem sanacije odlagališta Hrastinka Piškornici sanacije j. d. o. o. Grad Mursko Središ�e skinut �e sa se-be teret troškova su=inanciranja sanacije, koja bi u drugoj vari-janti iznosila oko 2,5 milijuna kuna, rasteretit �e se tog tereta i time si otvoriti mogu�nost za rješavanje drugih problema u gradu. - Piškornica �e sanaci-ju aplicirati na europski fond, a svoju ra,unicu za ulaženje u posao sanacije nalazi u ra,unici oko konzultantskih poslova i vo--enja sanacije, za što �e koristiti sredstva iz EU fonda. - kazao je Mladen Jozinovi�, direktor Piš-kornice. Grad Mursko Središ�e pak �e biti oslobo-en tereta =i-nanciranja sanacije.

Odlagalište Hrastinka je ve� odranije zatvoreno za dolaga-nje otpada, a u procesu sanacije �e se odloženi otpad zatvoriti u kazete na na,in da ne zaga-uje podzemne vode.

Stupi�ima protiv parkiranjaOdzvonilo parkiranju na plo�niku u središtu grada

Drvored ne�e pastiDrvored ostaje, sanirat �e se grbe na plo�niku

Prošlo je 15-ak godina od inicijative za osnivanje srednje škole u Murkskom Središ�u, podsjetio je vi-je�nik Jurica Mesari� (HD). Izra-en je i elaborat za gradnju škole. Potporu za gradnju dale su i susjedne op�ine Sveti Martin na Muri, Selnica, Vratišinec, Podtu-ren, koje bi imale koristi od srednje škole u svojoj blizini. Grad bi pak time dobio pra-vo obilježje grada, pro=iti-rali bi i obrtnici. - Srednjom školom u Murskom Sredi-š�u rasteretile bi se škole u 8akovcu i roditelji. Možda bi zajedno sa susjednom Lendavom mogli aplicirati na projekt izgradnje na EU fondove, pošto su Prekmur-

ci izrazili želju za u,enjem hrvatskog jezika. - predložio je vije�nik Mesari�, te pitao postoji li još uvijek inicijati-va u okvirima Županije i re-sornog Ministarstva i koliko je izvediva.

Gradona,elnik Srpak odgovorio je da je sred-nja škola Mursko Središ�e uvrštena u mrežu srednjih škola, ali pitanje izvedivosti je drugo pitanje. - Murskom Središ�u prioritet je jedno-smjenska nastava i dograd-nja Osnovne škole zbog prenatrpanosti, a srednju školu žele i podržavaju svi, samo je pitanje koliko je to u sadašnjim okolnostima realno i izvedivo. - kazao je gradona,elnik Srpak.

Kamo je nestala ideja izgradnje srednje škole u Murskom Središ�u

10 Kroz Međimurje 19. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Kotorip,ani blagdan Uzvi-šenja Svetog Križa - Jesensko križevo slave kao Dan op�ine. Za tu su prigodu organizirali kulturne, zabavne, kulinarske i sportske sadržaje. U petak, 12. rujna u Domu kulture održana je sve,ana sjednica Op�inskog vije�a, koju je otvorio predsjed-nik Zoran Radmani�.

Vije�nici se odrekli naknada u korist

stipendiranja studenata

Nakon pozdrava gostiju Radmani� je zahvalio vije�-nicima na dobroj suradnji te istaknuo da oni svoju funkciju obnašaju bez naknade. Ta su sredstva preusmjerili za stipen-diranje studenata. Naglasio je kako su u prora,unu osigurana =inancijska sredstva za izradu projektne dokumentacije za pothodnik ispod željezni,ke pruge kod škole, za pomo� kod kupnje starih ku�a za potrebe stanovanja te je Op�ina nov,ano sudjelovala kod kupnji osnov-noškolskih udžbenika. Kako je ve� uobi,ajeno, na sve,anoj sjednici na,elnik Ljubomir Gr-gec govorio je o rezultatima rada Op�ine u proteklom raz-doblju, podsjetio na planove, programe i potrebe Op�ine u narednom razdoblju.

- Kako su za razvoj svake sredine najvažnije gospodar-

Op�ina Vratišinec svoj dan proslavila je u subotu, uo,i blagdana Križeva, 14. rujna, kad se slavi blagdan Župe Uzvišenje Svetog Križa. Sve,anost je obilježena pri-godnim programom koji su pripremili djelatnici i djeca iz tamošnjeg vrti�a Sr,eko, OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec te KUD “Dr. Vinko Žganec”.

Op�ina Vratišinec spada u red manjih op�ina u Me-imur-skoj županiji, sa skromnim prora,unskim prihodima, a razvoj ove Op�ine trenuta,no dodatno otežava dug za sana-ciju odlagališta Projnice, na-glasili su u svojim izlaganjima i Antun Bukovec, predsjednik Op�inskog vije�a, i na,elnik Zdravko Milinari�. Pomo� u

rješavanju tog problema obe-�ao je i župan Matija Posavec, koji je bio nazo,an sve,ano-sti.

Naime, u Op�ini Vratišinec svojedobno su izigrani od stra-ne države za prethodne vlasti na razini države u omjeru su-=inanciranja sanacije Projnica. Umjesto da omjer su=inanci-ranja bude 80: 20 na teret dr-žave, sanacija je izvršena po omjeru 60:40 na teret Op�i-ne. Pogodniji omjer trebao se regulirati aneksom ugovora temeljem usmenog dogovora s tadašnjom ministricom Ma-rinom Matulovi� Dropuli�, no do toga nije došlo. Zbog toga Op�inu Vratišinec “kolje” dug prema izvo-a,u radova. Op-�ina sada pokušava uz pomo�

DAN OP�INE VRATIŠINEC I KRIŽEVO

Dug za sanaciju deponije “kolje” druge investicije

Ovogodišnji dobitnici priznanja Op�ine Vratišinec

Županije izna�i rješenje za taj problem na državnoj razini, tim više što ih ,eka sanacija još jednoga divljeg odlagališta - Mo,ile. No, kako je na sve,a-nosti kazao na,elnik Zdravko Mlinari�, radovi na sanaciji te deponije ne�e zapo,eti dok

se s državnom razinom ne riješi problem sanacije za oba odlagališta. Zbog duga za sa-naciju odlagališta trpe drugi projekti u Op�ini, pri ,emu je želja za izgradnjom sportske dvorane me-u najvažnijim prioritetima.

Zbog slabog stanja u op-�inskoj blagajni ve�e investici-je koje su izvedene ove godine jesu ure-enje glavne ulice u Gornjem Kraljevcu i izgrad-nja nadstrešnice kod groblja s ozvu,enjem, što bi trebalo bi-ti dovršeno do blagdana Svih

svetih. Sve,anosti u Vratišincu uz župana Matiju Posavca bila je prisutna i njegova zamjenica Sandra Herman.

Plaketa Op�ine Mariji Le�ek i Miri Mavrin,

posthumnoNa sve,anosti uz Dan op-

�ine dobitnicima su uru,ena javna priznanja.

Plaketu Op�ine Vratišinec “Dr. Vinko Žganec” dobile su Marija Le,ek i Mira Mavrin, posthumno.

Pohvalnice Op�ine Vrati-šinec dodijeljene su Ivici Du-ki�u, dr. med., Mirjani Kuzma, Snježani Kolari� i Slavici Benc, a zahvalnice Udruzi mladih Vratišinec, Agati Petak i Josipu Trstenjaku. (BMO)

U subotu je nastavljeno obilježavanje Dana op�ine Kotoriba. Zbog kiše i vode najavljivane Op�inske igre bez granica nisu održane, pa su predstavnici 18 udruga kartali belu i kuhali bogra, od divlja,i koji je besplatno podijeljen mještanima. Taj je dan u predvorju OŠ Jože Horvata otvorena dvodnev-na izložba, na kojoj se moglo razgledati 130 izložbenih ek-sponata rukotvorina ,lanica Društva žena, 160 marki =i-latelista Franje Šajna i novac numizmati,ara koji su htjeli ostati anonimni. Nedjeljni program zapo,eo je sve,a-nom svetom misom u župnoj crkvi. Poslijepodnevni kul-turno-zabavni program odr-žan je ispod šatora kod škole u kojem su nastupili ,lanovi tamburaške i folklorne sek-

cije KUD-a Kotoriba, ,lanovi KUD-a “Antun Mihanovi�” iz Klanjca, Mažoretkinje Koto-ribe te tamburaši, folkloraši i zbor OŠ Jože Horvata. Po-sebno �e ga pamtiti doma�i vatrogasci koji su dobili novo kombi vozilo. Predao ga im je presijecanjem vrpce op�inski na,elnik Ljubomir Grgec. Na tome je u ime Društva primo-predajom klju,eva zahvalio predsjednik DVD-a Kotori-be Gabrijel Friš,i�. Na,elnik Op�ine Ljubomir Grgec i nje-gov zamjenik Roberto Ujlaki u sklopu toga najboljima u Op�inskim igrama bez gra-nica, Turniru med vulicami i sudionicima akcije “Kotoriba - me-imurski cvjetnjak” pre-dali su diplome. Dodajmo da su izložbu starih vozila pri-redili ,lanovi Oldtimer kluba “Me-imurje”.

SVE�ANO OBILJEŽENI Dani Kotoribe

Prioriteti su cesta prema Gori�anu i most na Muri Svaki put isti�emo problem prometne izoliranosti Kotoribe, koji se planira riješiti izgrad-njom ceste prema Gori�anu i izgradnjom cestovnog mosta na rijeci Muri prema Murake-resturu. - poru�io je na�elnik

ske aktivnosti, moram re�i da na tom planu možemo biti zadovoljni jer unato, ekonom-skoj krizi i recesiji gospodarski subjekti na podru,ju Op�ine uspješno posluju, a pripremaju se i nove investicije u izgradnju proizvodnih gospodarskih obje-kata. - rekao je Grgec, te naglasio da je u minulom periodu poseb-na pažnja posve�ena komunal-nim djelatnostima, održavanju cesta i izgradnji kanalizacijske mreže, ,ime mjesto prednja,i u svekolikom razvoju.

Prometna izoliranost riješit �e se

izgradnjom mosta na Muri i ceste prema

Gori�anu- Svaki put isti,emo pro-

blem prometne izoliranosti Kotoribe koje se planira riješiti izgradnjom ceste prema Gori-,anu i izgradnjom cestovnog mosta na rijeci Muri prema

Murakeresturu. Što se ti,e pi-tanja izgradnje mosta na rijeci Muri Kotoriba-Murakerestur, zapo,elo je konkretnije rješa-vanje tog problema, jer je u tije-ku izrada Studije opravdanosti i izvodljivosti, a o rješenju tog problema vode se ve� razgovo-ri na nivou nadležnih ministar-stava Hrvatske i Ma-arske, pa se ve� tijekom mjeseca rujna ove godine o,ekuje zaklju,enje aneksa me-udržavnog spora-zuma o grani,nim prijelazima. Zaklju,enjem me-udržavnog sporazuma stvorila bi se for-malno-pravna osnova za rea-lizaciju grani,nog prijelaza i izgradnju mosta za cestovni promet na rijeci Muri. - ista-knuo je Grgec. Planovi i progra-mi Op�ine za naredno razdoblje jesu dovršetak izgradnje kana-lizacije, adaptacija mrtva,nice, po,etak izgradnje ure-aja za pro,iš�avanje otpadnih voda, nastavak ure-enja društvenih

objekata u mjestu, dovršetak iz-gradnje komunalne infrastruk-ture za potrebe poduzetni,ke zone “Jug” te rješenje problema zgrade stare škole u dogovoru sa Županijom.

Dodijeljena op�inska priznanja

Na sve,anom skupu uru,e-na su javna op�inska priznanja. Dobitnici zahvalnica za izniman sportski uspjeh u 2014. godini jesu kadeti ŠRD-a “Som” Koto-riba i Nikola Filipaši�. Medalju Op�ine primili su: Jelena Gre-gurec za dugogodišnji uspješan rad u KUD-u Kotoriba, Zlatko Milovanovi� za dugogodišnji uspješni rad u DVD-u Kotoriba, tvrtka Siladi d. o. o. Kotoriba za doprinos gospodarskom ra-zvoju Op�ine i Stjepan Strbad za iskazanu hrabrost i domoljublje te dokazan visoki stupanj stru,-nosti u obavljanju najviših voj-nih i civilnih poslova. Plaketom Kotoribe nagra-eni su: Op�ina Murakerestur iz Republike Ma-arske za dugogodišnju uspješnu suradnju s Op�inom Kotoriba, Zdravko Rep za iska-zanu stru,nost u obavljanju vi-sokih vojnih funkcija, iskazano domoljublje te dugogodišnji rad u MNK-u Klub 75 i NK Grani,ar i Društvo “Naša djeca” Kotoriba za 35 godina uspješnog rada i djelovanja.

Nagra�eni povodom Dana Kotoribe

Vatrogascima predano novo kombi vozilo

Primopredaja vatrogasnog vozila

Kuhao se bogra�Fešta pod šatorom

Sjednicu su uz vije�nike, gospodarstvenike, predstavni-ke op�inskih udruga, predstav-nike javnih poduze�a i na,elni-ke susjednih op�ina, uveli,ali saborski zastupnici Nadica Je-laš, Mario Mohari� i Dragutin Glavina. Me-imursku županiju predstavljao je Mladen Novak, predsjednik Skupštine MŽ-a, a bio je tu i Vladimir Ivkovi�, po-

,asni gra-anin Kotoribe. 8estit-ke na postignutim rezultatima i naglasak na dobru suradnju u svojim su govorima istaknuli M. Novak, Josip Grivec u ime donjo-me-imurskih op�ina i na,elnik Murakerestura Lajoš Pavlic. U zabavnom dijelu programa na-stupila je Vokalna skupina pod vodstvom prof. Klaudije Vido-vi�. (Alen Fuš)

1119. rujna 2014. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Odlukom župana Me-i-murske županije i na,elnika Op�ine Nedeliš�e utvr-eno je da �e mjese,ne karte za u,e-nike iz Gornjeg Kuršanca, a koji poha-aju srednje škole u Varaždinu, Me-imurska žu-panija sufinancirati u iznosu od 200 kn, Op�ina Nedeliš�e u iznosu od 100 kn, a roditelj �e financirati 100 kn, s obzi-

rom na to da cijena prijevo-zne karte iznosi 400 kn.

Kako bi u,enici ostva-rili pravo na sufinanciranje prijevoza, podižu potvrde o statusu redovnog u,enika u svojim školama te ih dostav-ljaju u Op�inu Nedeliš�e, gdje �e im se izdati potvrda kojom mogu podignuti karte kod autobusnog prijevoznika.

Na ulazu u Donju Dubravu od strane HE Dubrava izgra--en je novi dubravski most - vise�a staza na ,eli,nim konopima preko odvodnog kanala, za primarnu ulogu ima nadzor i sprje,avanje mo-gu�ih budu�ih one,iš�enja iz HE Dubrava, ali �e sada, pred

Svjetsko prvenstvo u lovu ribe na plovak, imati i veliki turisti,ki zna,aj.

Suradnjom Zaštitarsko-ekološke udruge "Senjar" (ZEUS) i bivšeg na,elnika Op�ine Donja Dubrava, Ma-rijana Varge, 2007. je godine osmišljen i dokumentacijski

razra-en projekt "Izgradnja gra-evine za zaštitu vodotoka od one,iš�enja na odvodnom kanalu HE Dubrava". U sklopu projekta zamišljen je pješa,ki most koji bi u slu,aju incidena-ta na hidroelektrani služio za kontrolu širenja one,iš�enja i komunikaciju službenika, ali

bi, povezuju�i obale kanala, imao i turisti,ku svrhu.

Projekt je predstavljen HEP-u, no sama je realizacija projekta bila zaustavljena više puta pa se na po,etak radova ,ekalo nekoliko godina. Pro-blem je bio u tome što je HEP najprije tražio sufinanciranje

Gledaju�i dnevni red sjed-nice OV-a Strahoninec, o,eki-valo bi se kako se radi samo o \ormalnosti i usvajanju odlu-ka bez ve�e težine. No, kako to ve� biva u Strahonincu, i ovaj put vodile su se maratonske rasprave oporbenog SDP-a spram onima koji podržavaju na,elnika, te se sjednica ote-gnula i na nekoliko sati. Zai-skrilo je ve� na prvom pitanju tijekom tako-er maraton-skoga aktualnog sata. Naime, jedna djelatnica Op�ine otišla je na porodiljni i trebalo joj je na�i adekvatnu zamjenu za to vrijeme. Op�inski na,elnik, kao najpogodniju osobu, od-nosno osobu s najboljim re\e-rencama za to mjesto, odabrao je k�er HDZ-ova sadašnjeg vije�nika, pravnicu po struci. Istina, na,elnik Franjo Lehkec

nije prisustvovao sjednici pa je velika nelagoda tijekom ra-sprave pala na mladu djevojku koja �e posao ionako raditi 6 ili 12 mjeseci, zavisno od povrat-ka djelatnice na posao.

Iako je op�ina prvih 6 mje-seci završila s preko 500 tisu-�a u plusu, ni izvršenje polugo-dišnjeg prora,una nije prošlo bez intervencija. No, s druge strane, napokon se riješio pro-blem zamjene nekretnine dug nekoliko godina. Naime, Op-�ina želi proširenje školskog igrališta te sportskog parka i ujedinjenje tih parcela.

Procjena zemljišta i ovaj put podigla

tenzijeNo, izme-u njih se sprije,i-

la jedna privatna oranica koja se vodi kao zeleni pojas. Žele�i

na�i najbolje i najprihvatljivije rješenje, Op�ina je u zamjenu ponudila svoje zemljište koje se tako-er vodi kao oranica, ali �e se preimenovati u gra--evinsko kad se tu \ormira ulica. Zamjena je trebala i�i po sistemu: jedan na jedan. I tu su nastali problemi. Ako se obje parcele gledaju kao ora-nice, onda je privatna ve�a, ali �e se zato op�inska prenami-jeniti u gra-evinsku. "Tko je dobro izvršio procjenu, za koji novac, tražite drugo mišljenje, pa ,emu drugo mišljenje" i tako unedogled iz sjednice u sjednicu. No, ipak su sada do-stavljena mišljenja dvaju vje-štaka, svi papiri i dokumenti i izglasovana je zamjena, uz, naravno, dodatne troškove vještaka. Budu�i da na,elni-ka Op�ine, kao predlagatelja,

nije bilo na sjednici, s dnevnog reda skinuta je odluka o pro-glašenju javnog dobra u op�oj uporabi. Ona se odnosi na jav-ne površine, prije svega ulice. Op�ina odluku mora usvojiti po sili zakona do 1. listopada ove godine, a važna je i stoga što tim dijelom idu pojedini vodovi, poput tele\onskih ka-bela, struje, vode i sli,no pa to korištenje može unov,iti, odnosno naplatiti od koncesi-onara. Vije�nici nikako da se dogovore dokle je pojas ulice, od ograde do ograde obitelj-skih ku�a ili od voda do voda pa �e se razgovor o tome na-staviti na idu�oj sjednici.

I za kraj, usvojena je odlu-ka da sredstva od legalizaci-je gra-evina idu za ure-enje komunalne in\rastrukture na podru,ju Op�ine. (vv)

Ambroziju treba suzbijati do odre-enog datuma, najbolje do 1. kolovoza, a ne sada kada je ve� prekasno jer se sjeme prosulo i osi-guralo si rast za idu�u godinu. Tako je zapo,ela sjednica OV-a Belice s jednim jedinim pitanjem, odnosno predavanjem vije�nice Vesne Bra-niše o ovoj alergenoj i sveprisutnoj biljci. No, kako se moglo ,uti, iako su mještani svjesni njenih zdrav-stvenih i gospodarskih šteta i vode brigu o njenom uništavanju, ipak treba uzeti u obzir ovogodišnje ek-stremne uvjete koji su pogodovali njenom širenju. Naime, ina,e je do-sta da se kroz sezonu kosi dva puta, no ove nije dovoljno ni pet puta.

Milijun kuna manji prora�un

Što se samoga dnevnog reda ti,e, bio je u znaku rebalansa op-

�inskog prora,una koji se smanjio za oko milijun kuna i sada iznosi oko 4 milijuna kuna. Istina, obra-zložio je na,elnik Zvonimir Ta-radi, njegovo izvršenje od 30-ak posto za prvih 6 mjeseci po pla-nu je i isto kao i lani. Razlog tome navodi se neaktivnost, odnosno nedostatak dotacija iz državnog prora,una koje obi,no stižu tek krajem godine. Postoje�e stanje ne može se ni,im promijeniti budu�i da su svi ostali prilivi re-dovni. Op�ina normalno \unkci-onira i ima sredstva na ra,unu. Kako je dodao, isto takvo stanje bit �e i idu�e godine, eventualno ako se ne dese neki ekstremi po-put prodaje zemljišta.Za milijun kuna smanjili su se kako prihodi, tako i rashodi. Što se prihoda ti,e, u planu je bila državna donacija od 500 tisu�a kuna za poslovnu

zonu jug. No, kako investicija još nije krenula, stavka se briše. Više nema, objasnio je dalje, pla�anja i ure-enja zone unaprijed ve� kada do-e investitor. Smanjena je i stavka sredstava od legali-zacije koja su preusmjerena u Gunju. Za idu�u godinu prolon-girana je i izgradnja pješa,ke staze. Od ove godine u Op�ini nema ni javnih radova jer za njih nema novca. Po novom zakonu, 50 posto sredstava za pla�anje djelatnika na javnim radovima mora sufinancirati JLS, a ostatak HZZ. Umjesto toga na ure-enju mjesta angažirana su tri radnika koja odra-uju sredstva socijalne pomo�i, ,ime su, ,ulo se, svi zado-voljni. Štedi se i na javnoj rasvjeti. Naime, svaka pregorena žarulja polako se mijenja racionalnijom led rasvjetom.

Od idu�e godine 3.200 stanovnika Op�ine Pribi-slavec više ne�e morati pohoditi ordinacije obitelj-ske medicine po Gradu 8a-kovcu te ostalim rubnim op�inama. Naime, kao što je na,elnica na,elnica Višnja Iva,i� obe�ala na nedavnoj sve,anoj sjed-nici, uskoro �e dobiti svog lije,nika op�e prakse. No, kako bi se to ostvarilo, treba najprije za ordina-ciju osigurati adekvatne prostore.

- Dana 11. rujna krenula je kompletna adaptacija pro-storija u okviru Društvenog doma. - rekao je tamošnji pro,elnik Vladimir Brozovi�. - Prostorije od 56 kvadrata nalaze se odmah pored lje-karne, otvorene prije godinu dana. U sklopu ure-enja do-bit �e se ordinacija za lije,-nika, zatim za sestru, jedna ,ekaonica, sanitarni ,vor te spremište.

Kako je dalje objasnio, na javni natje,aj prijavilo se do-sta poduze�a, no odabrano je njih pet, koji su me-usobno podijelili posao. Trenutno se rade plinske instalacije.

- Uz kompletno ure-e-nje izmijenit �e se i stolarija, tako da �e se vizualno izjed-na,iti s izgledom ljekarne. Otvorenjem ove ordinacije mještani Pribislavca imat �e tako kompletnu zdravstve-nu skrb u mjestu. Naime, uz novu, budu�u ordinaciju i lje-karnu imamo i stomatologa. - pohvalio se Brozovi�.

Prema planu, radovi vri-jedni 172 tisu�e kuna trebali bi trajati 60 dana. Natje,ajem je ve� izabrana i lije,nica, dr. med. Tamara Soka, iz 8u-kovca, koja spletom životnih okolnosti stupa na rad tek po-,etkom sije,nja idu�e godine. Trebala je i prije, doznajemo, no trenutno je na bolovanju zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi. (vv)

NEDELIŠ�E

Sufinanciranje u�eni�kih karata za Varaždin

PRIBISLAVEC uskoro dobiva ordinaciju op�e medicine

Ure�uje se lije�ni�ka ambulanta

Gra�evinski radovi u tijeku

ATRAKTIVNI pješa�ki most s jedne obale kanala HE Dubrava na drugu

Donja Dubrava dobila novi mosts Op�inom, na što nije bilo pristanka, da bi naposljetku ipak Hrvatska elektroprivre-da odradila cijelu investiciju o svom trošku. Do zastoja je došlo i kod natje,aja. Kao najpovoljniji izvo-a, radova izabrana je tvrtka Zagorje Tehnobeton iz Varaždina, no jedan se sudionik natje,aja žalio pa se dodatno ,ekalo odobrenje Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave. Investitor projekta

gradnje je HEP Proizvodnja d. o. o., a ukupna vrijednost cijelog projekta iznosi 3,5 milijuna kuna. Novi je most s prate�om in\rastrukturom gra-evinsku dozvolu dobio tek 2011. godine. Danas je ipak, sedam godina nakon po-,etne ideje, most ipak dobio svoj završni izgled. Za veliki broj ljubitelja Drave i prirode novi most zasigurno �e biti posebna atrakcija, ali i kori-sna stvar. (Goran 8ižmešija)

OP�INSKO VIJE�E STRAHONINEC

Zamjena zemljišta kona�no izglasovana

OP�INSKO VIJE�E BELICA

Smanjen prora�un, za puno toga više nema novcaU planu je bila državna donacija od 500 tisu�a kuna za poslovnu zonu Jug. No, kako investicija još nije krenula, stavka se briše. Više nema, objasnio je na�elnik dalje, pla�anja i ure�enja zone unaprijed, ve� kada do�e

Analiza tla o trošku Op�ine

U predloženi rebalans ugra--eni su i amandmani. Prvi je po-mo� poljoprivrednicima od 50 tisu�a kuna za troškove analize tla u koji je Op�ina ušla. Kako taj proces još traje, ujedno se pozi-vaju zainteresirani poljoprivred-nici da se jave. Sljede�i je pomo� Osnovnoj školi koja je ušla u do-datne troškove zbog uvo-enja jednosmjenske nastave. Oko 50 tisu�a kuna ili 30 % cijene trebalo je osigurati i za školske udžbeni-ke u sklopu projekta besplatnih knjiga. Nadalje, osigurana je i po-mo� crkvi za gradnju stepenica i na kraju sredstva za dva asisten-ta u nastavi. Asistenti su osigura-ni putem javnih radova i to tako da Op�ina snosi 25 % troškova ili 5 tisu�a godišnje, isto toliko Županija te 50 % iz sredstava za javne radove.

Napokon je i usvojen detaljni plan ure-enja gospodarske zone na jugoistoku Belice s izmjenama o proširenju kako bi tamo grupa proizvo-a,a krumpira mogla graditi hladnja,u. (Vlasta Vu-grinec)

Vije�nici u Belici nisu imali primjedbi, a ni previše volje za raspravu tijekom sjednice

12 Poljodjelstvo 19. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

�UVAR STARIH sorti vo�aka - Mladen Srnec iz Malog Mihaljevca PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Žuta i crvena vugica, pe-trovka, petrovec, ri-ovka, lipanjska ljepotica samo su neke od starinskih sorata krušaka koje rastu na jednom stablu kod Mladena Srneca, umirovljenoga hrvatskog bra-nitelja iz Malog Mihaljevca. Ia-ko potje,e iz poljoprivredne obitelji te mu vrtlarstvo i vo-�arstvo nije strano, ozbiljnije se time po,eo baviti tek dola-skom u mirovinu 2003. godi-ne. Ustvari, to mu je ujedno i terapija od PTSP-a jer, kaže, boraviti i živjeti u vo�njaku 24 sata melem je i odmor za dušu, više negoli bilo kakvi li-jekovi. Toliko se uživio u svoj posao da mu je smisao života postalo cijepljenje i ,uvanje starih sorata vo�a i povr�a.

Na jednom stablu nacijepljeno preko

�etrdeset sorti krušaka

- Imam na jednom stablu nacijepljeno preko ,etrdeset sorti krušaka. Danas ih sve ne mogu ni nabrojiti jer ih ni ne

Razlikujemo velike i ma-le, jednobojne i šarene, jestive i ukrasne, te jestivo-ukrasne. Naravno, rije, je o tikvicama, tikvama ili bu,ama, kako god ih tko zvao. No, jedno je sigurno, svi ih vole, bilo zbog okusa ili pak ljepote boja i oblika. Sre�om, u današnjem svijetu bu,a svatko može za sebe izabrati sortu ili varije-tet. Istina, ponekad svojim oblikom mnoge iznenade jer ljudi zasade jedno, a izraste sasvim drugo.

Svojom veli,inom i uro-dom tikvice, kod nas poznate pod imenom šefke, iznenadi-le su i obitelj Varovi� iz Pali-novca. Naime, mama Ljuba proljetos je zasadila svega jednu-dvije koštice uz stup

Rasadnik “Iva” u Šte\ancu osnovan je prije ,etrnaest go-dina, a u jesen ve� tradicional-no organizira Dan rasadnika, na kojem okuplja poslovne partnere i suradnike iz zemlje i regije: Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine. Ove godine taj tradicionalni susret održan je u petak, 12. rujna.

Ove godine predstavili su novu liniju proizvoda pod nazivom “Freak” - europske bonsai \orme, koja se proi-zvodi u Rasadniku tijekom protekle tri godina, a sude�i po potražnji i dobroj prodaji predstavlja novu nadu našeg rasadni,arstva, kazao je Josip

Petek Mihalic, vlasnik Rasad-nika.

Jedan dio te linije “prodan” je uzvanicima u humanitarne svrhe, prilozima - po princi-pu “daj što daš”, od 5 do 105 kuna. Tako prikupljen novac ide u donaciju za napuštene ma,ke i pse zbrinute u udruzi Prijatelji.

Za ljepši ugo-aj i dobro-došlicu gostima pjevali su ,lanovi KUD-a “Katruža” iz Ivanovca.

Rasadnik je osnovan prije ,etrnaest godina, po,eo je s 4 hektara i 100 m2 prodajnog prostora. Sada je proširen pod kulturom ukrasnoga listopad-

nog drve�a te ima 18 hektara s ukupno 180.000 sadnica dr-ve�a, plastenik 150 m2, kon-tejnerište i vanjski prodajni prostor veli,ine 8.000 m2.

Sadnice se, osim za potre-be doma�ega hortikulturnog ure-enja, proizvode i za izvoz u Poljsku, Sloveniju, Ma-ar-sku, Nizozemsku i Srbiju. Ove godine prvi su put primili avans za jesensku isporuku 400 stabala za Rumunjsku.

Na istoj lokaciji uz Rasad-nik, uz cestu 8akovec-Prelog, posluje i Vrtni centar “IVA”, sa širokom ponudom bilja, ali i ostalih potrepština za vrt, dvorište i stan. (BMO)

Divlja sadnica �uva okus nekadašnje ukusne kruške

- Idem po starim, zapuštenim vo�njacima, obraslima u trnje i kupine. Probijam se kroz visoku travu do željene vo�ke koja �esto ima svega još jednu ili dvije žive grane. To odrežem, odnesem doma i nacijepim

mogu sve popamtiti niti pak svima znam ime. - govori nam Mladen Srnec, te dodaje kako je jedino siguran da su sve to stare i ve� podosta zaborav-ljene sorte.

To neobi,no stablo, s ko-jeg su ina,e zbog obilnih kiša mahom ve� sve kruške po-padale, bilo je obi,na sadnica koju je kupio u rasadniku. S vremenom je samo docje-pljivao i stvorio ovo što sada ima. Odaje nam tajnu kako je za cijepljenje krušaka najbo-lja divlja sadnica jer ona ,uva svu specifi,nost okusa stare kruške. Kako je nju teško na-�i u prirodi, najbolja joj je za-mjena sadnica dunje na koju se može nacijepiti bilo koja sorta kruške.

- Ja imam puno materijala, odnosno plemki za cijepljenje.

Idem po starim, zapuštenim vo�njacima, obraslim u trnje i kupine. Probijam se kroz viso-ku travu do željene vo�ke koja ,esto ima svega još jednu ili dvije žive grane. To odrežem, odnesem doma i nacijepim. Kako nemam toliko podloga za sve sorte koje na-em, on-da ih nacjepljujem na jednu te istu vo�ku.

Danas postoji nekoliko na,ina cijepljenja: engleski, okulacija, raskol, pod koru i sli,no. Kaže kako koristi ve� dobro provjerenu i isprobanu tehniku na raskol koju je upo-trjebljavao i njegov otac. Bez lažne skromnosti, napominje, primi mu se gotovo sto posto.

Postupak pak cijepljenja vrlo je jednostavan. Odabra-na podloga prereže se i rasko-li noži�e. U tzv. raskol stavi se “kajlica” kako bi držala raskol, a potom se u njega stavlja plemka, odnosno sorta koja se želi nacijepiti. Prije nego što se stavi u raskol, plemka se zašilji u slovo V. Što je ve�a kosina, to je bolje. Na kraju se sve omota obi,nom izolirtrakom i time se sprje,ava prodor kiše. Na-pominje, ne voskom jer vosak u-e u raskol i zaprije,i kolanje sokova.

- Obi,no cijepim u mjesecu ožujku, mada se može prije i kasnije, no meni se to pokaza-lo najboljim vremenom. U ko-

lovozu skidam traku jer je do tada ve� sve solidno zaraslo i nema straha da bi to vjetar strgao. Iako je na jednoj vo�-ki i po ,etrdeset sorti, nema straha od križanja, barem ja to nisam doživio. - naglaša-va.

Stare sorte svi-aju mu se jer su puno otpornije od no-vijih, iako nema ništa protiv njih. Svako uzgaja ono što voli i želi, kaže. Nema orezivanja, eventualno osušenih grana, nema prskanja kemijom, ne-ma opasne munilije.

- Jednostavno prepustim sve prirodi i dragom Bogu. Istina, vo�ku treba dobro po-gnojiti i onda je ona u dobroj

kondiciji i otporna na sve bo-lesti.

Nekoliko starih sorti vo�aka u vo�njaku

Osim krušaka, Mladen Srnec u svom vo�njaku nje-guje i cijepi i druge stare sorte vo�aka. Bobovec, mašenka, cigan,ica ili boži�nica samo su neke od starih sorti jabu-ka. Tako je i s marelicama te šljivama.

- Kad cijepite marelicu, morate nacijepiti što više jer u protivnom obolijeva od ra-ka kore. Kora se potom guli i otpada i marelica se suši. - dobili smo na kraju i dodatni savjet.

Pored vo�aka posve�en je i svom povrtnjaku, gdje sa suprugom Marijetom tako-er sadi stare sorte, primjerice, mahuna, graha, salata, tikvi te zelja.

Pozdravljaju�i se od obite-lji Srnec, rado su nam se pre-poru,ili za starinsko sjeme-nje, plemke i podloge starih vo�aka, uz, naravno, besplat-ne savjete, pa ,ak i cijepljenje, pa tko voli neka izvoli.

DAN Rasadnika “Iva” iz Štefanca

Uzvanicima prodali europski “Freak” u humanitarne svrhe

NEOBI�NE TIKVE šefke u Palinovcu

Od jedne-dvije koštice izrasli prekrasni plodovi

Nino Varovi� u obiteljskom vrtu u kojemu su izrasli lijepi plodovi

vinove loze i gotovo zabora-vila na to. No, zato tikvica nije zaboravila rasti te je svojim velikim i prekrasnim plodo-vima obradovala malu obitelj. Urodu se posebno veseli sin Nikola koji jednostavno nije znao koju bi prvo odrezao. Još uvijek ne znaju ho�e li ih osu-šiti i ,uvati za ukras, darovati kojem vinaru za uporabu ili pak jednostavno ostaviti za sjeme. (V. Vugrinec)

ULJARA BISTERVRŠI OTKUP SUHIH KOŠTICA GOLICA PO CIJENI OD 25 kn/kg info: 091/7276 721 040/633 321

ISPLATA ODMAH!

1319. rujna 2014. Poljodjelstvowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

�AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (biv-ša Veterinarska stanica d.o.o. �akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis� �ka ambulan-ta za ku�ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, �akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa� , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. �a-kovec, Nikole Pavi�a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu�ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, �etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu�ajevi na mob 098 491 652. Veterinar-ska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središ�e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DO-NJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubra-va, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

DEŽURNI VETERINARI

BIOINSTITUT d.o.o. �AKOVEC

�AKOVE�KI SAJAM I PLAC

- raj�ica 12 kn/kg

- krastavci 6 kn/kg

- zelje 5 kn/kg

- brokula 5 kn

- mrkva 5 kn/kg

- celer 3 kn/kom

- mahune 15 kn/kg

- paprika babira 5 kn/kg

- paprika rog 5-6 kn/kg

- lubenica 3 kn/kg

- krumpir (veliko pak.) 1,5 kn/kg

- jabuka 8 kn/kg

- grož�e 15 kn/kg

- breskve 15 kn/kg

- šampinjoni 22kn/kg

- aronija, sušena 15kn/100g

- aronija, sok 100kn/l

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

Bruceloza ovaca i koza

Dođite i razgledajte

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova

za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

te

Za sve koji kasne s kuhanjem ajvara - paprike još ima

Bruceloza ovaca i koza je bakterijska bolest koja se najšeš�e o,ituje poba,ajem i ra-anjem avitalnih plodo-va. To je opasna zoonoza, a u ,ovjeka uzrokuje mal-tešku ili sredozemnu gro-znicu. Bolest je proširena u Sredozemlju, p o s e b i c e u Italiji, Gr,koj, F r a nc u skoj , Špa njolskoj , Makedoniji, Ko-sovu te Bosni i Hercegovini, a pojavljuje se i u južnim dijelo-vima Hrvatske. Uzro,nik je bak-terija Brucela Melitensis.

Bolest se u posljednih go-dina u Hrvat-skoj javlja sporadi,no, isklju,ivo u pograni,nim podru,jima Hrvatske prema Bosni i Hercegovi-ni. Najvažniji faktor u ši-renju bolesti jest ilegalan promet životinja, odnosno

nepridržavanje mjera pri-jave migracija i obavljanja propisanih dijagnosti,kih testiranja životinja prije prometa.

Posljednji slu,aj bolesti potvr-en je u listopadu 2 0 1 3 .

godine na podru,ju op�i-ne Korenica. Prije navede-nog izbijanja, bruceloza je posljednji put potvr-ena još 2010. godine, u ukupno šest stada na podru,ju Li,-ko-senjske i Splitsko-dal-matinske županije.

Program nadziranja bruceloze u svrhu dodjele statusa mlije,nim stadima ovaca i koza je u razdoblju 2012-2013. godine uspješ-no proveden, u punom op-segu na stadima mlije,nih

ovaca i koza. Predmetnim je testiranjima na taj na,in obuhva�eno 11-12 % uku-pne populacije ovaca i ko-za u zemlji, a tijekom obje akcije nije zabilježen niti jedan pozitivan rezultat. Za u,inkovitu kontrolu i

suzbijanje bolesti izuzet-no je važno i poštivanje obvezne prijave poba,aja i poreme�aja u reprodukciji nadležnoj veterinarskoj službi.

Cilj programa kontrole i iskorjenjivanja bru-celoze ovaca i koza u Republici Hrvatskoj u 2014. godini jest prvenstveno obu-hvatiti nare-enim mjerama ,itavu po-pulaciju ovaca i koza u državi, sa svrhom ostvarivanja pre-duvjeta potrebnih za dodjelu statusa stada službeno slo-bodnih od brucelo-ze. Iz tog razloga, mjere predvi-ene

za 2014. godinu ,ine logi,-nu cjelinu s mjerama pred-vi-enim za prolje�e 2015. godine, kada �e biti ponov-no provedeno uzorkovanje na ,itavoj populaciji.

Kristijan Bregovi� dr.med.vet.

Sveu,ilišni magistar

Posjetili smo tradicio-nalni sajam srijedom koji je ovaj put bio vrlo živ, jer je ko-na,no svanulo sunce nakon kiše i poplava. Ugodno nas je iznenadila ponuda. Doma�i-ce koje, primjerice, kasne s kuhanjem ajvara mogle su nabaviti sve vrste paprike po povoljnoj cijeni od 5 kn za kilogram, a i friški doma�i krumpir bio je povoljne ci-jene, po 1,5 kn/kg.

Što se ti,e placa, nije bi-lo previše robe, pa su zato porasle i cijene - kratak je sažetak ovotjedne ponude ,akove,kog placa. Tako-er, poluprazne klupe svjedo,e kraju ljeta, a time i pomanj-kanju sezonskog povr�a. Na prste jedne ruke mogu se iz-brojiti prodava,i raj,ica ,ija se cijena, kako vrijeme od-

U srijedu je bila dobra atmosfera, ali i ponuda na �akove�kom sajmu

mi,e, sve više penje. S druge pak strane, iako je i paprika pri kraju, ona drži svoj standard od 5-6, a katkad i 7 kuna. Ista je stvar i s krastavcima koji su ve� dulje vrijeme na 6 kuna, kao i kasne mahune na 15. Za-,u-uje pak cijena jabuke, koja

se upravo po,ela brati i cijeni se na 8 kn za kilogram. Ništa manje ne iznena-uje i visoka cijena grož-a od 15 kuna, kao i breskvi. I dok se cijena bre-skvi može pravdati krajem njene sezone, sezona grož-a ipak je upravo sada. No, zato

vrlo popularnu cijenu imaju šampinjoni koji se pojavlju-ju sporadi,no, no dostupni su kupcima. Sveprisutna aronija, koja se ve� obrala, sada pak se nudi u sušenom obliku, kao sok ili pak džem. Istini za volju, cijena od 100 kn za 1 l za naše prilike nije baš mala. (vv, zv)

14 Moj vrt 19. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

19. rujna – Dan listaPoduzimamo mjere pro� v puževa, pljevimo sala-tu, jer nije mogu�a druga�ija njega biljaka lista.

20. rujna – Dan cvijetaNa kraju radnog tjedna imamo malo više vremena da uredimo naše cvjetne gredice, isto tako sve gredice koje su prazne, jer voluharica skuplja što je ostalo naj�eš�e s glavicama radi�a. Ako narežemo gran�ice bazge te ih zabodemo oko gredice, riješit �emo se voluharica, jer im bazga previše smrdi.

21. rujna – Dan ploda Vrijeme je za presadnju i to je najbolje vrijeme da na prazne površine njive, polja, vrtove i vo�njake, kao i ispod krošnja drve�a, oko bobi�astog vo�a i malina, posipavamo zreli humus. Gdje god je mo-gu�e pomiješamo ga s gornjim slojem zemlje. Iza toga je poželjno poprska� pripravkom iz kravljeg gnoja po Mariji Thun. Te �e energije svemira bolje u�i u zemlju, a mraz �e zemlju lijepo razrahli� .

22. rujna – Dan ploda Nastavljamo preporu�ene radove iz prethodnog dana.

23. rujna – Dan ploda Sijanje ozimih žitarica, a to su upravo ova tri dana 21., 22. i 23. rujna, kada je Mjesec ispred zvijež�a lava. Raž iznimno možemo sija� i u danima korijena, no u tom slu�aju svu njegu i rad moramo obavi� u dane ploda.

24. rujna – Dan korijena Nadam se da ste spremili krumpir za zimu, te preporu�ujem da površine koje smo predvi-djeli za sadnju u sljede�oj godini poprskamo poslijepodne, u vremenu za presadnju, škro-pivom pro� v krumpirove zla� ce.

25. rujna – Dan korijenaDo 15 sa� sprememo korjenaste biljke, sadimo �ešnjak, te skupimo grubu vanjsku koru hrasta lužnjaka za pripravak 505.

VAŠ VRT

VRTLARICA

BERNARDIN VRTŽeli od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Mislili ste da �emo i da-nas meditirati o velikom drve�u? Jok! Ovako umorni od borbe s vodom i vodama bacamo se na op�e pospre-manje u vrtu. Prvo i prvo pograbljati treba otpalo li-š�e po vrtu. Travnjak bi bilo dobro pokositi, korove tre-ba opljeviti, ,istom fizi,kom snagom po,upati i baciti... Kolike hrpe materijala! Ka-mo s tim?

Ugledaju�i se u Prirodu, ljudi su od davnine organ-ski otpad kompostiranjem pretvarali u korisno dobro. Kompostiranje je proces pretvaranja organskih osta-taka tvari u plodni humus. To je ujedno i najprihvatlji-viji na,in zbrinjavanja or-ganskog otpada. Komposti-ranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu za-državanju vlage, tlo ,ine prozra,nijim, pove�avaju mikrobiološku aktivnost tla, oboga�uju ga hranjivim sastojcima te pove�avaju ot-pornost biljaka na nametni-ke i bolesti. Razgradnja or-ganskog otpada odvija se uz pomo� mikroorganizama uz prisustvo kisika.

Kompostiranjem za-tvaramo prirodni ciklus kruženja tvari u prirodi: od biorazgradivih otpadaka nastaju vrijedne organske tvari - humus. Na taj na,in odgovorno i aktivno sudje-lujemo u rješavanju pro-blema otpada, tj. sami reci-kliramo oko jednu tre�inu svojih otpadaka. To je ina,e normalan prirodni proces, ali je poželjno da ga mi ljudi provodimo u nadziranim uvjetima. Kompostirati mo-žemo u hrpi koja može biti slobodnostoje�a, ogra-ena drvom, ciglom, žicom... ili u specijalnim komposterima koje nudi trgovina.

Kompostirati možemo tijekom cijele godine. U zim-skim mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih “stanovnika” kompostne hrpe smanjuje se zbog hlad-no�e, ali se onda u prolje�e opet sve zahukta. Mi �emo taj posao zapo,eti sad, jer imamo puno materijala.

Kompostirati se može sve što potje,e iz prirode i što preradom nije izgubilo prirodne osobine. Me-utim, i tu postoje iznimke. Naime, neki se prirodni otpaci mo-gu bez problema komposti-rati, drugi su manje poželj-ni, a ima i takvih kojima na kompostištu u vrtu uop�e nije mjesto.

Pokošena trava, liš�e (osim orahovog, oleandro-vog i još nekih), uvelo cvi-je�e, korov, stara zemlja iz lonaca za cvije�e, usitnjeno granje, sirovi ostaci povr�a, kora krumpira, ostaci vo�a, kore agruma (usitnjene), talog kave, ostaci ,aja, lju-ske jaja, životinjska dlaka, perje, male koli,ine papi-ra, pepeo drvenog ugljena ili drva, sve su to poželjni sastojci Vaše budu�e kom-postne hrpe.

Uvijek je dobro miješa-ti nekoliko razli,itih vrsta materijala u kompostnoj hrpi. Neki su materijali bo-gatiji ugljikom, a drugi duši-kom, neki sadrže više vlage, a drugi manje, jedni se brže razgra-uju na višim, a drugi na nižim temperaturama. Svakako ih dobro usitnite i izmješajte. Jedna od glav-nih tajni dobrog komposta je prozra,ivanje. Barem jednom mjese,no kompost prebacite s hrpe na hrpu. Tako onim sitnim mikro-organizmima koji marljivo razgra-uju vašu travu i ko-rove dajete zraka da mogu bolje raditi.

Pozdravi iz IVE!

19. rujMislili ste da �emo i da-di i i lik

Kompostirati možemoij k ij l di U i

Kompostiranje Kompostiranje kao pomo� kao pomo� prirodi prirodi

Varaždinsko zelje ne treba posebno predstavljati niti pak posebno o njemu govoriti. Na-ime, ve� je dobro poznato kako je ono idealno za kiseljenje te za novogodišnju sarmu. Istina, Varaždinci su od njega napra-vili pravi brend. Zaštitili su ga na nacionalnoj razini, imaju certificiranu ,uvaricu izvor-nog sjemena varaždinskog

zelja, a sa zahtjevom za zaštitu zahtjev su poslali i prema EU-u. Svake godine rade i pravu \eštu od zelja, poznatu “Zeljerijadu” koja se, usput budi re,eno, odr-žava naredni vikend, u subotu, 20. rujna, a na kojoj se, izme-u ostaloga, priprema i divovska sarma.

No, kako se kaže u naro-du, i mi Me-imurci, konja za

utrku imamo. Imamo naše me-imursko zelje, staru sortu ,ija povijest seže u davninu, no nitko se njome ne bavi. Igrom slu,aja mi smo ga pronašli kod Marijete Srnec iz M. Mihaljev-ca, koja se posvetila zaštiti te sorte i koja ne može nahvaliti njegovu kvalitetu.

-To vam je posebno fino zelje. Može se kuhati, kiseliti,

MARIJETA SRNEC iz Malog MihaljevcaMARIJETA SRNEC iz Malog Mihaljevca

Ukusno doma�e zelje Ukusno doma�e zelje raditi za salatu. - upoznaje nas sa sortom gospo-a Marijeta i objašnjava nam dalje. - Za razli-ku od varaždinskog, me-imur-sko zelje raste u širinu, bolje je ‘lapušnoto’, a glavica može imati i do 6 kilograma. Premda nije plosnata kao varaždinska, i ona je fina, prefina za sarmu.

I dok varaždinsko zelje spada u tzv. bijelo, za me-imur-sko se to ne može re�i. Ono je crveno, bijelo, šatirano. Dru-gim rije,ima, može biti bijelo i imati po sebi ljubi,aste pruge, odnosno žile. Zatim može više vu�i na ljubi,asto sa zelenim žilama ili pak obrnuto. U pri-jašnja vremena, što i nije tako davno uglavnom se sijala i sa-dila samo ta sorta zelja i danas je nepravedno zapostavljena.

Obitelj Srnec dobila je svo-je prve sadnice me-imurskog zelja prije nekoliko godina i od tada se sama brine za njegovo o,uvanje. Sami proizvode sje-me, i to tako da odaberu mekše glavice, odrežu ih i puste kori-jen, odnosno “kocen”, da potjera cvjetove, a onda i sjemenje. Bili bi ponosni, dodaju, da se što više ljudi zainteresira za uzgoj me--imurskog zelja pa su im stoga voljni i darovati sjeme. (vv)

Zvijezde nam u tom mje-secu govore o borbi arhan-ela Mihaela sa zlom. U vremenu je-senske ravnodnevnice 29. rujna je Miholje. Sa skupljenim i lijepo posušenim biljem za izradu bi-ološko-dinami,kih pripravaka okupit �emo se u našim radnim grupama te u zemlju na zrenje predati pripravke, odnosno lje-kovito bilje.

Vrijeme od Boži�a do kraja lipnja vrijeme je kada Zemlja iz-diše. Od kraja lipnja do Boži�a je vrijeme kada Zemlja udiše. Ži-votne snage koje oblikuju biljke od jesenske ravnodnevnice do proljetne ravnodnevnice više

su u zemlji. Te �e pri zrenju pri-pravaka snagama koje su ina,e vezane za upotrebu pojedinih ljekovitih biljaka i upotrijeblje-ne životinjske ovoje utisnuti još i svoj pe,at. Naši �e pripravci tako postati bogatstvo sastav-ljeno od tri komponente: biljnog i životinjskog svijeta te od sila zemlje i svemira, a ,ovjek koji to razumije i iz odgovornosti s ljubavlju u pravo vrijeme u,ini pravu stvar nastavlja stvara-la,ko djelo, utire put životu i zdravlju. To bi morala danas biti ,ovjekova zada�a. Mnogo smo zgriješili proteklih desetlje�a. Popravimo što je mogu�e.

Vrijeme za zriobu pripravaka

1519. rujna 2014. Mozaikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Javna ustanova “Me--imurska priroda” ovih je dana postavila dvije nove table na ulazu u Regional-ni park “Mura-Drava”. Za razliku od svih dosad po-stavljenih tabli na Muri, ove nove table postavljene su na Dravi, i to na podru,-ju op�ina Donji Vidovec i

Donja Dubrava. Te su dvije op�ine, naime, prihvatile prijedlog sufinanciranja izrade i postavljanja tabli, dok je operativni posao odradila “Me-imurska priroda”. Table imaju obo-strani sadržaj, pa je tako s prednje strane postav-ljena standardna karta

Me-imurja s granicama regionalnog parka, dok su sa stražnje strane inter-pretirane lokalne poseb-nosti. U Donjem Vidovcu to je tradicija ispiranja zlata i stanište kockavice, dok je u Donjoj Dubravi naglasak stavljen na blizinu sutoka Mure i Drave.

Postavljanju table u Donjem Vidovcu priklju�io se i na�elnik Op�ine Josip Grivec

JU “ME�IMURSKA PRIRODA”

Prve table Regionalnog parka “Mura-Drava” i kod rijeke Drave

MARINA Prelog u subotu u znaku riba, ali i jedrilica

Jedrenje �e se ubudu�e Jedrenje �e se ubudu�e vi�ati mnogo �eš�evi�ati mnogo �eš�e

Na marini Prelog u su-botu je organizirano dru-ženje uz riblje specijalite-te – šaran na rašljama i fiš paprikaš, a povoda je bilo mnogo. Najprije Svjetsko prvenstvo u lovu ribe udi-com na plovak, ali i prva regata na jezeru s jedri-ma. Odazvalo se nekoliko

jedrilica, a bilo bi ih i više da nije bilo loše vrijeme. Ribe su spremali Slavonci iz Bjelovara.

Jedra �e se na marini Prelog i jezeru ubudu�e vi--ati mnogo ,eš�e, u sklopu razvoja turizma koji orga-nizira javna gradska tvrt-ka Marina Prelog. (JŠ)

Šarani iz Slavonije na rašljama

Jedrilice na jezeru u daljini, dok oblaci prijete

Usrkos lošem vremenu, na marini Prelog okupili su se zaljubljenici u jedrenje i prirodu

16 Mozaik 19. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan ZrnaNOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti�, Josip Šimunko, Roberta Radovi�, Alen Fuš, Monika Zor,ec, Nenad 8ižmešija, Vlasta VugrinecFOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI�KE PRIPREME: Jurica HoblajE-MAIL KONTAKTI: [email protected], [email protected]; [email protected] TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora�un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X

PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese�na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. 8akovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

VOLIM JER…

- Najviše volimo dobre vijesti u novinama, dosta nam je loših, a zanimaju nas i reportaže. - rekle su nam prodava,ice u velikoj MET-SS-ovoj prodavaonici, samo-posluzi 45/1 u Donjem Kra-ljevcu. No naj,eš�e nemaju

vremena za ,itanje jer je jako mnogo posla, a kod ku-�e ih pak ,eka drugi posao. U smjeni rade ,etiri proda-va,ice: Silvija Lon,ari� kao voditeljica prodavaonice, Silvija Han,i�, Sandra Rojko i Marijana 8avlek. (j)

8etvrtu godinu zaredom ekipa Korpi�a iz Kotoriba po-bijedila je na Ljetnim dje,jim igrama koje su ove godine u or-ganizaciji Društva “Naša djeca” iz Preloga održane u nedjelju, 7. rujna u tamošnjem Sportskom parku. Na tradcionalnim igra-ma sudjeluju pet ekipa: Bistri�i iz Donjeg Vidovca, Mangi�i iz Svete Marije, Korpi�i iz Koto-ribe, Bobice iz Donjeg Miha-ljevca i Krijesnice iz Preloga.

Djeca su svoju spretnost, brzi-nu i znanje pokazala kroz pet zanimljivih igara. Korpi�i su osvojili 23 boda, što im je bilo dovoljno za pobjedu. Krijesnice su bile druge, a Mangi�i tre�i. Pobjednici natjecanja osvojili su prijelazni pehar, dok su sve ekipe nagra-ene majicama i slatkim poklonima. Kako se doma�instvo igara svake go-dine mijenja, idu�e je na redu Donji Mihaljevec. (alf)

PIŠE: ROBERTA RADOVI�

Krajem proteklog tjedna u Nagykanizsi je održan tradicio-nalni festival vina i jela pod na-zivom “Dödölle Fesztivál”. Glav-no obilježje Festivala je dödölle, jelo koje se priprema od krum-

Ovogodišnja me-unarodna =lota mira “Mirno more” plovi od 13. do 20. rujna, uz sudjelovanje impozantnog broja od 110 jedri-lica s 900 djece iz Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske (8akovec i Varaždin), Srbije, Bosne i Herce-govine, Makedonije.

Centralno okupljanje i za-jedni,ka priredba održat �e se u srijedu u marini Kaštela kod Spli-ta, a dan kasnije organizirat �e se atraktivno zajedni,ko isplovljava-nje svih brodova u formaciji - svi pod istom zastavom Mirnog mora, ,iji je znak- oznaka mira.

Kao i dosad, iz Me-imurja su u toj grupi dvije posade na dva bro-da. Sudionike, po dvoje u,enika iz svake od me-imurskih srednjih škola, predlažu same škole.

Ove godine, u subotu, iz 8a-kovca je otputovalo ,etrnaest u,e-nika, i to: Mateja Horvat, Lorena Novak, Tin Novosel i Ivan Varga iz Gimnazije Josipa Slavenskog, Benjamin Mihoci i Karmen Varga iz Srednje škole Prelog, Magda-lena Vrbanec i Dora Cerov,ec iz Srednje škole 8akovec, Tamara Hatlak iz Ekonomske škole 8ako-vec, Petar Komes i Matija Posavec

iz Gospodarske škole 8akovec, Vanja Marciuš i Kruno Trupkovi� iz Tehni,ke škole 8akovec te Mi-hael Novak iz Graditeljske škole 8akovec.

Oni ,ine posadu na dvije je-drilice koje vode dvojica iskusnih skipera: Krunoslav Varga i Neven Varga. Uz njih se na svakom brodu nalazi i po jedan pedagog - profe-sorice Tanja Šalamon i Nina Miko-laj Varga iz ,akove,ke Gimnazije. - Valja naglasiti da je naša Udruga ponovno ustupila za potrebe =lote još ,etiri skipera, a to su Miodrag Novosel Cico, Dean Lapat, Marinko

DRUŠTVO “Naša djeca” Prelog doma�in Ljetnih dje�jih igara

Najspretniji i najbrži Korpi�i iz Kotoribe SUPERMARKET METSS Donji Kraljevec

Dosta nam je loših vijesti, dajte što više dobrih

�AKOV�ANI U MA�ARSKOJ besplatno posjetili “Dödölle Fesztivál”

Naši izlaga�i na ma�arskom proštenjuNa promotivnim štan-dovima predstavilo se i nekoliko me�imurskih izlaga�a: keramika Vra-na, slikarice Josipa Flac i Nadica Patafta te proi-zvo�a� me�imurskoga bu�inog ulja “Bister”

nazo,ili su i gradona,elnik Gra-da 8akovca Stjepan Kova, i za-mjenik Romano Bogdan sa su-radnicima. Bila je to prilika da se s gradona,elnikom Nayka-nizse Péteom Cseresnyésom dogovore zajedni,ki projekti. Kova, i Cseresnyés tom su pri-godom dogovorili zajedni,ki sastanak ve� sljede�i mjesec u 8akovcu, na kojem bi se kon-kretizirali zajedni,ki projekti koji bi se po,eli pripremati za kandidiranje prema europskim fondovima.

- I mi u 8akovcu, a i naši pri-jatelji u Nagykanizsi, imamo

dovoljno znanja i resursa kako bi dodatno iskoristili europski novac koji nam stoji na raspo-laganju. To je i smisao instituta gradova prijatelja, jer zajedno možemo više nego sami. - na-glasio je tom prilikom gradona-,elnik Kova,.

Suradnja na projektimaU programu uz ma-arske

izvo-a,e na gradskom trgu nastupio je i KUD Žiškovec, ko-ji je predsatavio dio kulturne baštine iz Me-imurja, a iz Hr-vatske je pristigao i Traditional Gruntovec Band iz Koprivnice. Na promotivnim štandovima

predstavilo se i nekoliko me--imurskih izlaga,a: keramika Vrana, slikarice Josipa Flac i Nadica Patafta te proizvo-a, me-imurskoga bu,inog ulja “Bister”. Sljede�i izlet u organi-zaciji Turisti,ke zajednice grada 8akovca planira se u Kaposvar u vrijeme fašnika, što je najavio Matija Mohari�, stru,ni surad-nik projekta “Four Towers”:

- Vanjski sam suradnik na projektu ‘Four towers’, koji pro-vodi Turisti,ka zajednica grada 8akovca. Temeljem navedenog projekta tijekom Porcijunkulo-va imali smo goste iz Nagykani-

zse, Kaposvára i Koprivnice, a sada mi posje�ujemo njih. Da je bilo više interesa, mogla su kre-nuti u smjeru Ma-arske i dva autobusa. Po projektu imamo predvi-eno osam manifestacija i za svaku od njih imamo plani-rane izlete s besplatnim auto-busnim prijevozom. Zasad su održane tri, i to Porcijunkulovo, Renesansni festival i Dödölle Fesztivál. U planu imamo još pet doga-aja. Slijede fašnik u Kaposváru, zatim u 8akovcu, Dan grada Nagykanizse, Rippl-Rónai Festival u Kaposvárau te Podravski motivi u Koprivnici.

Matija Mohari�, stru�ni suradnik projekta “Four Towers “. Na �esmi “biciklista” izrezbareni su nazivi pobratimljenih gradova.

Jedan od njih je i �akovec U programu Festivala na glavnom gradskom trgu Nagykanizse nastupili su i �lanovi KUD-a Žiškovec

Posjetitelji Festivala mogli su up-oznati i me�imurske umjetni�ke dosege. Predstavila se i ekipa

keramike Vrana iz �akovca

pira i servira uz kiselo vrhnje ili gulaš. Iz 8akovca je na Festival organizirano stiglo šezdeset 8akov,anaca uz besplatni pri-jevoz i vo-enje Turisti,ke zajed-nice grada 8akovca. Izlet i pro-grami organiziraju se u okviru IPA prekograni,nog programa Ma-arska-Hrvatska i projekta “Four Towers - Virtual route of history, culture and tradition linking the area between Na-gykanizsa, Kaposvar, Kopriv-nica, 8akovec”, s ciljem ja,anja turisti,ke i kulturne suradnje gradova partnera. Festivalu u Nagykanizsi u petak, 12. rujna

“MIRNO MORE” jedri Jadranom i prenosi poruku zajedništva i mira

Na me�unarodnoj floti mira 110 jedrilica s 900 djece!

Borlini� i Krunoslav Tkal,ec, koji su skiperi na drugim brodovima.

Suradnja razli�itih škola i u�enika

Osnovni ciljevi ovog projek-ta jesu me-usobno upoznavanje u,enika iz razli,itih škola, a zatim

i iz drugih država, razvijanje to-lerancije i suradnje u svakodnev-nom obavljanju zadataka na bro-du (osnovne vještine jedrenja, ali i kuhanje, ,iš�enje i spremanje), uz, naravno, puno kupanja, šetnji prirodom i upoznavanje dalma-tinskih otoka i obale. U,enici za završnu priredbu svih sudionika

trebaju osmisliti i uvježbati zajed-ni,ki nastup i sudjelovati na krea-tivnim radionicama koje organi-zira austrijsko vodstvo =lote.

Pozvani su svi zainteresirani, a naro,ito oni koji su bili ranijih godina i sami sudionici, da prate doga-anja putem stalno aktivnih web stranica www.mirnomore.hr, a doga-anja na samoj =loti na www.mirnomore.org. Tu se mogu prona�i svi podaci o ovom prekrasnom humanitarnom i socijalnom programu te brojni opisi i fotogra=ije aktualnih do-ga-anja.

Odlazak na =lotu i jedrenje =inancijski su pomogli Grad 8a-kovec te niz drugih manjih spon-zora. Flota mira “Friedens=lotte”, “Mirno more 2014.”, održava se na Jadranu ve� dvadeset godina, svake godine sa sve ve�im brojem brodova, a Udruga “Mirno more” sudjeluje ve� devet godina.

Sudionici flote prije polaska ispred bazena u �akovcu

DRAGUTIN KOS PISAC JE

DVIJU KNJIGA O POVIJESTI -

OBITELJI KOS I PRELOGA

Pisac knjiga “Moj put” i “Katarinina pšenica”, Dragu� n Kos iz �akovca, porijeklom je iz Preloga. Ro�en je

1935. godine. Nižu gimnaziju završio je u Prelogu te Prvu mušku gimnaziju u Varaždinu. Diplomirao je na Gra�evinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1965. godine

radi na nizu rukovode�ih mjesta u bivšem Gra�evnom kombinatu “Me�imurje”. Zadnje �e� ri godine prije

mirovine provodi u Moskvi na nekoliko gradilišta, te na registraciji tvrtke k�eri Visokogradnja u Moskvi. Nakon umirovljenja najljepše mu je boravi� u svojoj ku�ici za

odmor u Otoku kraj Preloga. (jš, foto: zv)

KAMO ZA VIKEND?

U “Mamici” gostuje Željko Ninčić iz legendarne

Audicije

U Kraljevom vrtu predstavljanje

umjetničkog fotografa Damira Klaića

IN MEMORIAM

Napustio nas je Ivan Haramija Hans

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

Kamo vode “Vilinska vrata” Radoslava

Katičića?

BIJELO DUGME

u Čakovcu 20. prosinca

2 19. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601media

kamo za vikendPetak, 19. rujna

ČakovecKraljev vrt18.00 DOPUSTITE DA SE PREDSTAVIMumjetni�ki fotograf Damir Klai� - Klju�

Podroom Drink And Music Club21.00 Xander & The Keys

Cafe-bar Paladin22.00 Godišnjica PaladinaAntonija Šole & TS Barabe

Cafe-bar Arcus22.00 Fantom slobodeAzra tribute bend

Gradska kavana Admiral19.00 No�na smjena

PušćinePansion “Mamica”20.00 Veseli petakGost ve�eri: Željko Nin�i�iz legendarne Audicije

LepoglavaFes� val �ipke

Subota,20. rujna

ČakovecCafe-bar Arcus22.00 TS Dangube

Cafe-bar Paladin22.00 Godišnjica Paladinagrupa Ver� go, DJ Stanko

CENTAR ZA MLADEPROSTOR 21.00 SLUŠAONA: OLD SKUL META�A ZLATNO DOBA NJU METALA

NedelišćeDvorana MESAP-a9.00 - 19.00 1. Sajam sigurnos� i prevencije

Vidovec

(kraj Varaždina)Zeljarijada 2014.

DomašinecDisko klub Šampion21.00 grupa ViGoR

Nedjelja,21. rujna

Vidovec (kraj Varaždina)

Zeljarijada 2014.

LepoglavaFes� val �ipke

Udah je prvi ,in koji smo u,inili nakon ro-enja, a iz-dah �e biti posljednji. Sve

izme-u je disanje. Koliko pažnje pridajemo dahu? Gotovo nimalo. Jeste li kroni,no umorni, neza-

dovoljni, razdražljivi, bezvoljni, u materijalnoj i emocionalnoj krizi? Bolujete li od neke kroni,ne bole-sti? Sve su ovo posljedice utjecaja stresa na naš organizam. Nau,na istraživanja pokazala su da 90 %

svih oboljenja nastaje kao poslje-dica stresnih zbivanja. Svaka ne-gativna emocija, kao što su strah, ljutnja, depresija ili tuga, izaziva pad energije i izlu,ivanje štetnih kemijskih produkata (takozvanih

U KRALJEVOM VRTU

Predstavljanje umjetničkog fotografa Damira Klaića

U okviru kulturne prired-be pod nazivom “Dopustite da se predstavim”, u petak �e se u Kraljevu vrtu u 8akovcu uprili,iti druženje gra-ana s poznatim me-imurskim umjetni,kim fotografom Damirom Klai�em - Klju-,om. Program “Dopustite da se predstavim”, pod kojim se u Kraljevu vrtu organizi-raju ljetni susreti gra-ana s umjetnicima, ima svrhu popularizirati umjetnost i umjetni,ko stvaralaštvo te potaknuti javnost na pro-mišljanje problema suvre-mene zajednice iz perspek-tive umjetnosti i umjetnika. Predstavljanje Damira Klai�a - Klju,a i njegovo druženje s gra-anima u Kraljevu vrtu bit �e uprili,eno u petak, 19. rujna s po,etkom u 18 sati.

U PRELOGU

Dani Kalmana Mesarića

Projekt “Dani Kalmana Mesari�a” višednevna je ma-nifestacija osmišljena s ciljem promocije lika i djela Kalmana Mesari�a, svestranog umjet-nika: pjesnika, novelista, dramati,ara, esejista, publi-cista, novinara, prevoditelja, kazališnog kriti,ara, teatro-loga, redatelja, a prije svega tvorca hrvatskoga pu,kog teatra. Manifestaciju zapo,i-nje književnom ve,eri posve-�enom Kalmanu Mesari�u, a završava predstavom “I u našem gradu”. Ostala doga-a-nja koja prate manifestaciju svojevrstan su živi spomenik onoga ,ime se Mesari� bavio za života; kazališni amateri Me-imurja kao nositelji pu,-kog teatra ,iji je on za,etnik te pisci, ,lanovi Književnog kru-ga Prelog, kao nositelji ostalih podru,ja u kojima je djelovao. Pozivaju se svi na manifesta-ciju koja �e trajati do 26. ruj-na (petak), a program �e se održavati u Gradu Prelogu i okolnim naseljima.

Volonterski ured Me-i-murja poziva sve vo-lontere na dvodnevnu

radionicu o volonterskim klu-bovima i organizaciji javnih doga-anja. Teme radionice je-su: pravni okvir volontiranja, što je dobro/loše u mojoj školi/fakultetu/zajednici, izrada pla-na i vizije volonterskog kluba, podjela odgovornosti, identi-=iciranje potreba u zajednici te odre-ivanje prioriteta, de=ini-ranje cilja akcije, identi=iciranje organizacijskog tima, izrada detaljnoga akcijskog plana, timski rad, provedba aktivno-sti, medijska priop�enja i eva-luacija doga-anja. Radionica je namijenjena mladima od 15 do 30 godina. Cilj radionice je po-taknuti sudionike na samoor-ganizaciju i aktivno djelovanje u lokalnoj zajednici. Prvi dan radionice održava se u subotu, 27. rujna od 8 do 13 sati u pro-storijama udruge Autonomni centar – ACT u 8akovcu. Drugi dan radionice održat �e se u dogovoru sa sudionicima. Broj sudionika je ograni,en. Prijave (ime i prezime) treba poslati do 24. rujna do 12 sati na e-mail [email protected].

GALERIJA MUZEJ

LENDAVA

Goya u Lendavi još samo do kraja rujna!

Goyeva serija bakroreza pod nazivom “Caprichos (Do-mislice)” ni nakon 215 godina nije ništa izgubila od svojega umjetni,kog izri,aja. Izlož-ba je otvorena do 30. rujna u Galeriji muzeju Lendava. Po-sjetitelji mogu vidjeti osam-deset djela iz Goyinoga gra-=i,kog ciklusa “Caprichos”. Više informacija na njihovoj stranici: www.gml.si.

Gospodarsko-kulturno-zabavna manifestacija “Zeljarijada” održava se

u susjednoj Varaždinskoj župa-niji, odnosno u Vidovcu, mjestu koje je poznato po kulturi uz-goja zelja. Program 17. po redu Zeljarijade po,inje u petak, 19. rujna zabavnom “Zeljarskom ve,eri” uz grupu TIM. Posjetite-lje ve� prvi dan o,ekuje kušanje raznih delicija od zelja. Središnji dan zbivanja bit �e u subotu, 20. rujna, kada �e se ve� od 9 sati mo�i razgledati Sajam starih zanata i Gospodarski sajam, a zapo,et �e i kuhanje najve�e sarme na svijetu. Kako organi-zatori najavljuju, o megasarmi brinut �e se Udruga kuhara Varaždinske županije, kuhari hotela Turist, kojima �e poma-gati u,enici kuharskoga zvanja iz Gospodarske škole u Varaž-dinu i Srednje škole iz Vinice. Varaždinsko zelje, autohtono i zašti�eno, za pripremu mega-sarme donira obitelj Cafuk iz Domitrovca.

VOLONTERSKI URED MEĐIMURJA organizira radionicu

Volonterski klubovi i organizacija javnih događanja

U ČAKOVCU

Disanje - ključni faktor zdravlja i sreće

hormona stresa) koji ošte�uju na-še stanice te izazivaju funkcional-ne i organske poreme�aje u tijelu. Najnovija istraživanja govore da su dah i na,in disanja klju,ni fak-tor eliminacije štetnih nakupina iz organizma, a mi koristimo smo oko 30 % kapaciteta naših plu�a.

Kako se osloboditi stresa pu-tem znanstveno ispitanoga cje-lovitog sustava, koji se sastoji od tehnika disanja, vježbi, meditacija i kognitivnih procesa, možete sa-znati na besplatnom predavanju koje �e se održati u petak 26. ruj-na, u 19 sati u 8akovcu, A. Schulte-issa (bivši GK). Ulaz slobodan.

ZELJARIJADA od 19. do 21. rujna

Fanovi zelja, svi u Vidovec. Kuha se najveća sarma na svijetu!

Zeljarska noć - pučka veselica

Tijekom subotnjeg prije-podneva kuhari amateri �e se okušati u pripremi najukusni-jeg jela od zelja spravljenog u kotli�u, birat �e se Najvidove,ki gibanik i igrati Zeljarske igre. Na imanju obitelji Cafuk �e se u subotu prijepodne održati ve� tradicionalni Dani polja, dok �e u 12 sati i 30 minuta uz

nazo,nost gostiju i uzvanika biti održano sve,ano otvorenje Zeljarijade. Ve,ernji je program rezerviran za najljepše kajkav-ske popevke, a Popevkom kroz zavi,aj provest �e Gordana La-ch i Željko Grahovac. Uslijedit �e Zeljarska no� – pu,ka veselica uz jela od zelja, nagradne igre za posjetitelje i nastup grupe Stakleno zvono.

U nedjelju se priprema Me--unarodni festival folklora koji

�e i ove godine okupiti mnogo-brojne folklorne grupe iz Hrvat-ske, ali i iz inozemstva, iz Slove-nije i Ma-arske. Ujutro od 9 sati i 30 minuta, nakon prijama kod ,elništva Op�ine Vidovec, sve grupe, a bit �e ih dvadesetak, prode=ilirat �e u narodnim noš-njama i na konjskim zaprega-ma od Nedeljanca, od škole, do Vidovca, gdje �e potom sudje-lovati na misi zahvalnici u 11 sati. Festival folklora �e po,eti u 15 sati pod šatorom. Uslijedit �e glazbeno-zabavna ve,er uz gluma,ku predstavu “Ufuraj se i pukni” Ljubomira Kereke-ša, te kasnije uz nastup grupe TIM. Zeljarijadu organizira KUD Vidovec, dok su suorganizatori Udruga kuhara Varaždinske županije, Udruga žena op�ine Vidovec i Poljoprivredna zadru-ga “Varaždinsko povr�e”, dok su pokrovitelji Op�ina Vidovec, Varaždinska županija, Ministar-stvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Turisti,ka za-jednica Varaždinske županije.

319. rujna 2014. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601 media

najavite događaj na [email protected]

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail:

[email protected].

26. rujna,petak

�AKOVECPodroom Drink And Music Club21.00 Jungleband

25. - 28. rujnaZAGREBBundekFESTIVAL BALONA

do 30. rujna,utorka

SLOVENIJA, LENDAVALendavski gradGalerija - Muzej Lendava- izložba: Francisco de GoyaLos Caprichos8.00 -17.00 ponedjeljak - petak10.00 - 16.00 subota, nedjelja

19. rujna - 2. listopadaVARAŽDINVaraždinske barokne ve�eri

4. listopada,subota

DOMAŠINECDisko klub Šampion22.00 Lidija Ba�i�

Zašto Marinko ~utuk ne nosi više majicu na kojoj je Stari most,

ve� majicu na kojoj je Haški tribunal? Koji lik sada nosi umjesto Tita? To je tek dio pitanja koje �e publika ve-,eras, u petak, 19. rujna, mo�i dobiti u ugodnom am-bijentu restorana Mamica u Puš�inama. Gost zabavnih ve,eri pod nazivom “Veseli

petak” je glumac Željko Nin-,i�, ve�ini poznat iz legen-darne zabavne kazališne predstave “Audicija”. O tome što je sve pripremio za ovo gostovanje kazao nam je:

- Bit �e to zabavna ve,er u kojoj se pojavljujem u mo-nološkom formatu. Naime, spojio sam dvije monoko-medije u jednu predstavu, gdje se pojavljuju poznati

Podroom s po�etkom jese-ni otvara sezonu klupske i kon-certne scene u gradu �akovcu. Za Podroom su strani bendovi postali stvar navike, u ove dvije godine nastupao je pozamašan broj mladih i totalno otka�enih bendova, od irskih, britanskih, francuskih do ameri�kih, mek-si�kih… Ovaj petak na stage s� že britanski indie-rock bend Xander

& The Keys. Ovo je njihov prvi po-sjet Hrvatskoj, a osim u petak, 19. rujna u Podroomu, njihov nastup može se pogledati i u Zagrebu, Županji i Zaboku. Xander & The Keys jedan je od onih bendova kojemu prognoziraju sjajnu ka-rijeru, a predvodi ih energe� �ni frontman Xander Allen, �iji snažni vokal i zarazni gitarski rifovi odre-�uju zvuk banda.

U PODROOMU početak nove koncertne sezone

Britanski indie-rock bend Xander & The Keys

VESELI PETAK u Mamici

Stižu Marinko Ćutuk i nervozni Bosanac Veseli!

likovi iz Audicije. Tu je pri-je svega Hercegovac, Ma-rinko ~utuk iz Mostara, a potom i nervozni Bosanac, izbjeglica Veseli. Kroz mo-nolog uprizorujem njihove doživljaje na prijamnom ispitu i cjelokupno vi-enje aktualnih zbivanja kod nas i u svijetu. U tim se izved-bama pojavljujem po prvi put kao jedini glumac bez svojih kolega iz Audicije. U toj ve,eri koja �e vjerujem postati tradicija bit �e i di-jelom dosjetki i ske,eva iz naše stare Audicije, ali i no-vih sadržaja koji dosad nisu bili vi-eni.

Restoran Mamica pozi-va sve ljude dobre volje na ovaj prvi od niza programa koji se organizira pod na-zivom “Veseli petak”. Prije nastupa ovoga simpati,-nog i nadasve zabavnog Mostarca svi gosti mo�i �e uživati u ponudi specijali-teta od trganaca i štrukli po nevjerojatno veselim cijenama. Osim toga, gosti �e se mo�i pri dolasku i na-kon nastupa Željka Nini�a zabaviti uz glazbu zagre-ba,kog pijanista i pjeva,a Marina Mori�a, uz uživanje u vrhunskoj vinskoj ponudi. Ulaz je slobodan uz pret-hodnu rezervaciju, a sve posjetitelje, kako najavljuju doma�ini, o,ekuju smijeh, izvrsna hrana, dobro glaz-ba i vino. (rr)

Detalj iz monološkog nastupa Željka Nini�a iz legendarne Audicije


PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

DRAGUTIN KOS, građevinski inženjer i pisac dviju knjiga -o povijesti obitelji Kos i Preloga

U sportskoj dvorani Te-šanj u Bosni i Hercegovini po,etkom rujna održana je Me-unarodna smotra folklora “Tešanj 2014.”. Na poziv doma-�ina, KUD-a “Pobjeda Tešanj”, u Bosni i Hercegovini gostovao je i KUD “Dr. Vinko Žganec” iz Vratišinca kao jedini predstav-nik iz Hrvatske. Folkloraši su nastupili u subotu, 6. rujna u prepunoj sportskoj dvorani u

Tešnju i oduševili sve prisutne s dva spleta me-imurskih na-rodnih plesova za koje su za-služeno dobili ovacije publike.

Kako je kazao predsjednik KUD -a 2Dr. Vinko Žganec” Vratišinec Mario Šari�, druže-nje folkloraša nastavljeno je u prijateljskom tonu dugo u no�, uz obe�anje doma�ina kako �e uzvratiti posjet u Vratišinec sljede�e godine.

Pisac knjiga “Moj put” i “Katarinina pšenica”, koje su nedavno pred-

stavljene, Dragutin Kos iz 8a-kovca, porijeklom iz Preloga, ro-en je 1935. godine kao naj-mla-e dijete u obitelji Kos. Ni-žu gimnaziju završio je u Pre-logu, a Prvu mušku gimnaziju u Varaždinu. Diplomirao je na Gra-evinskom fakultetu u Za-grebu. Od 1965. godine radi na nizu rukovode�ih mjesta u bivšem gra-evnom kom-binatu “Me-imurje”. Zadnje ,etiri godine prije mirovine provodi u Moskvi na nekoli-ko gradilišta, te na registraciji tvrtke k�eri “Visokogradnja” u Moskvi. Nakon umirovljenja 1996. godine najljepše mu je boraviti u svojoj ku�ici za od-mor u Otoku kraj Preloga.

Knjiga “Moj put” zapravo je stihovana kronika života, kako ju je nazvala mr. sc. Ljubi-ca Dui�, recenzentica knjige, a obuhva�a period od ,ak pede-set godina života. Posebno su vrijedne pjesme na prilo,koj kajkavštini, tako spjev “Stara Drava”, “Božek”, “Naša hiža” i druge u kojoj autor sažima svoj život. Pjesme Dragutina Kosa prilog su kajkavskom mnogoglasju, te uspomene i živopisna slika nekadašnjeg života.

Razgovarali smo s autorom, koji je po struci gra-evinski in-ženjer, što na prvi pogled nema mnogo veze s pjesništvom, no kažu da se pjesnik ra-a, a ne stvara.

• Napisali ste dvije knjige pjesama u poznim godinama. Što je bio povod tome?

— Moja je životna epopeja zapravo kombinat (GK ‘Me-i-murje’), a pjesme sam pisao ponekad da se odmorim od svakodnevnih briga, otprili-ke jednu pjesmu na godinu. Osje�ao sam potrebu da malo pobjegnem u svijet poezije i djetinjstva. Ustvari, to je jako malo pjesama za tako puno godina.

Kažu da su mi najbolje kaj-kavske pjesme, da su posebno emotivne. Usput, idu�e godine je jubilarna za kombinat, osno-van je 1945. godine pod drugim imenom, malo mi je žao što je kombinat danas potpuno za-boravljen.

Dao sam sinu da pro,ita neke pjesme. On živi u Švicar-skoj, radi u jednoj banci kao programer, a završio je PMF u Zagrebu. Rekao mi je: ‘Tata, meni je to teško ,itati, mam se raspla,em.’

Istaknuti hrvatski karikatu-rist Ivan Haramija Hans ro-en je 28. travnja 1946., a napustio nas je u ponedjeljak, 15. rujna 2014. godine nakon duge i teške bolesti. Otac mu potje,e iz stare donjo-dubravske obitelji Haramija, a majka je iz “Priloka”. Pu,ku školu završio je u Prelogu, gimnaziju u 8akovcu, a potom i Pedagošku akademiju 1968. godine, likovni smjer. Radio je kao u,itelj u Pre-logu i Donjoj Dubravi. U Prelogu je bio glavni i odgovorni urednik humoristi,ko-satiri,kog lista “Pika,”, a jedno je vrijeme bio kulturni animator.

Zbog premalo institucija kul-ture u rodnom Prelogu, muzeja i knjižnica, Ivan Haramija Hans otišao je u “Podravku” u Kopriv-nici, gdje je radio kao animator kulture, što je tada bio gubitak za Prelog.

Od 1981. do 1990. godine bio je urednik humoristi,ko-satiri,-kog lista “Feferon”. Sura-ivao je kao karikaturist s južnoslaven-skim i europskim listovima.

Piše i brojne kozerije, bavi se publicistikom. Te svoje sastavke nazvao je “Zlo,este pri,e i one druge”.

Imao je nešto više od dvade-set samostalnih izložaba (Prelog, Donja Dubrava, 8akovec, Kopriv-nica, Varaždin, Sisak, Slavonski Brod, Zagreb, Trento-Italija, Eski-sehir - Turska…).

Jedan je od ,lanova - uteme-ljitelja Hrvatskog društva kari-katurista i Federacije udruženja karikaturista Europe - FECO.

Objavio je ,etiri knjige kari-katura: “Prst u oko” 1981., “Na nišanu” 1990., “Zdravlje i me-dicina” 1998. i “Hans” 2004., te “Monogra=iju poslovne karika-ture” 2009. godine. Zbirka Ha-ramijinih tekstova pod naslovom “Pisma iz prošlosti” objavljena je 2006. godine uz ,etrdesetu obljetnicu stvaralaštva. Ilustri-rao je više publikacija za djecu i odrasle.

Dobitnik je godišnje nagrade Grada Koprivnice za 2003. godi-nu, gdje je živio i radio do svoje

prerane smrti. O njegovu radu tiskana je knjiga autorice Dra-ženke Jalši� Erne,i�, a o njemu je pisao i Ivan Peterlin, kao i dr. sc. Dragutin Feletar te mnogi drugi.

Najviše je tekstova objavlje-no u njegovu listu “Podravka” u Koprivnici, ali ponešto i u kopriv-ni,kom “Feferonu” i “Vedrijim da-nima”, zagreba,kim “Školskim novinama”, u preloškom “Pika-,u”, a sura-ivao je i u “Hrvatskom kajkavskom koledaru” Matice hrvatske 8akovec. Hans nije mi-jenjao ni slovo, pa makar tekstovi bili tiskani u doba socijalizma.

Kao karikaturist dobio je preko devedeset nagrada koje su stizale iz cijelog svijeta, uz ostale, prvu nagradu na natje,aju “Ri-be plivaju le-no” u Slavonskom Brodu 1982. godine, specijalnu nagradu na temu medicina u Poljskoj 1986. godine, prvu na-gradu za karikaturista godine u Edinburghu, Škotska 1988. godine, drugu nagradu “Hin-ko Smrekar” u Ljubljani 1988. godine, prvu nagradu na temu “Gastarbajteri”, Imotski 1990. godine, prvu nagradu na temu “Krv za spas života”, Šibenik 1991. godine, po,asnu nagradu na temu “Obitelj” Seoul, Koreja 1991. godine, specijalne nagra-de na temu “Zemlja” i “Svjetlo” Hokkaido, Japan 1995. godine i mnoge druge nagrade, u Nizo-zemskoj, Iranu, Italiji, u Svetom Ivanu Zelini…

Broj njegovih karikatura mjeri se u tisu�ama, ra,una se da ih je objavljeno petnaestak tisu�a ili više.

Njegove su karikature smi-ješno-gorke, on otkriva ono što bi sugovornik htio sakriti na li-niji dobra i zla te ,ini smiješnim mane. U toj drugoj dimenziji njegove su poruke karikatura humane i uvijek izazivaju pa-žnju, ali i ostavljaju znak pitanja: njegov “pužev” automobil danas je mnogo jasniji nego prije, kao i avion u paukovoj mreži, koji iziskuje i nova promišljanja o njegovu radu.

(DF; JŠ)

• Pišete li i dalje? — Ako posluži zdravlje, pi-

sat �u povremeno i dalje. Za vri-jeme rada u kombinatu vodio sam dnevnik, danas se mnogo toga iz njega dade iš,itati, mož-da bi ga trebao aktualizirati.

• Napisali ste knjigu ‘Katarinina pšenica’, koja je posebno emotivna. U njoj se ogleda životna drama obitelji Kos kroz dvadeseto stolje�e. Tko je Katarina i zašto pše-nica?

— Sestra Katarina i ja naj-mla-i smo u obitelji Kos, ona

je bila osam godina starija od mene, umrla je 1990. godine. Završila je samo osnovnu ško-lu, živjela je u Zagrebu i kod nje sam stanovao kad sam studi-rao. Njezine pjesme dala mi je njezina k�i Vlasta Beli�, odlu,io sam ih objaviti, kao i dio pisa-ma i dnevnik, koji je emotivan i težak.

Ljubica Dui� mi je savje-tovala da knjigu nadopunim sje�anjima na obitelj, svi su ve� pokojni, da objavim i dio foto-gra=ija i tako je nastala knjiga ‘Katarinina pšenica’. Kao naj-

mla-i u obitelji uz Katarinu sam bio posebno emotivno vezan i zahvaljujem svima koji su mi pomogli, posebno Književnom klubu Prelog.

• Što zapravo zna�i naslov ‘Katarinina pšenica’?

— To je jedna lijepa uspo-mena iz djetinjstva. Djed je tada maloj Katarini u no�nim satima pokazivao zvijezde i Kumovu slamu, odnosno Mli-je,ni put, no ona to nije do kra-ja razumjela.

Rastuma,io joj je na jedno-stavan na,in da tamo negdje gore na nebu raste - pšenica, što je razumjela i uvijek se i po tome kasnije sje�ala djeda.

No naslov ima i drugu asocijaciju. Za vrijeme Dru-goga svjetskog rata Katarina je kao mlada djevojka otišla raditi kod ma-arskog vele-posjednika na polju (ro-ena je 1927. godine), koji je pla�ao pšenicom. Tako je prve go-dine zaradila 700 kilograma pšenice, druge ratne godine 800 kilograma pšenice, a tre�e ratne godine ,ak 900 kilograma pšenice. Na kraju žetve ili sezone veleposjednik bi organizirao utovar pšeni-ce u vlak i transport u Me-i-murje, naime, na ma-arskim poljima radili su tada mnogi mladi Me-imurci da bi pre-hranili obitelji.

Da nije bilo te pšenice u rat-nim godinama, cijela obitelj Kos i šestero djece u Prelogu glado-valo bi, a tako smo uvijek imali za kruh.

Danas su ostala samo tužna sje�anja i uspomene, svi su ve� mrtvi. Dva su mi brata stradala u Drugom svjetskom ratu, Josip kojeg su ma-arski fašisti mu-,ili u Starom gradu u 8akovcu 1942. godine, koji umire u ma--arskom zato,eništvu, a brat Ignac je poginuo kao partizan u brigadi ‘Bra�a Radi�’.

Napisao sam obje knjige zbog sebe, ali i zbog toga da svima kažem da je porodica oslonac i u najtežim životnim okolnostima. Tako sestra Ka-tarina zapisuje u svoj dnevnik: ‘Svoje sam roditelje obožava-la, a mi smo bili voljena djeca. 8ula sam roditelje kako su razgovarali dok je Drago bio mala beba da ga ne bi dali ni za punu zipku zlata, makar bili siromašni.’

IN MEMORIAM -

napustio nas je

Ivan Haramija Hans

Odlazak velikana karikature

KUD “Dr. Vinko Žganec”

Predstavljali Hrvatsku na smotri folklora u Bosni i Hercegovini

Katarinina pšenica danas raste na nebu


TRIBINA “ČAKOVEC ČETVRTKOM”

Na spomen imena Arse-na Dedi�a svatko od-mah pomisli na veliki

broj izvanrednih pjesama koje su nam urezane u pam�enje, na more knjiga poezije, na bo-ema, šarmera i bonvivana koji je u našim životima odavno postao konstanta. I kako to obi,no biva kod velikih umjet-nika, ,ija dijela postaju dio ko-lektivne svijesti, on za života zapravo po,inje postojati u dva paralelna svemira. Prvi je svemir velikih, a u njemu su Arsen Krleža ili možda Ujevi�

popularne glazbe, ravan Dyla-nu i Cohenu, ali šarmantniji i topliji od obojice. Drugi svijet je Arsen sam, obi,an ,ovjek iz susjedne ulice, koji pokušava dostojanstveno kormilariti vlastitim životom, životom koji je odavno nadrastao nje-ga samog… Posjetitelji Tribi-ne “8akovec ,etvrtkom”, ,iji jesenski serijal zapo,inje 25. rujna, mo�i �e vidjeti sedam-desetidvominutni film koji govori upravo o tom Arsenu. Film je režirao Mladen Mati-,evi� (1965.) koji je diplomirao

na FDU-u u Beogradu (Odsjek za film i TV režiju), režirao je više od dvadeset dokumen-tarnih filmova, od kojih su najpoznatiji “Geto - tajni život grada” (1996.), “Kako postati heroj” (2007.) i “Run \or li\e” (2010.). Mladen je režirao i TV seriju “Neki novi klinci” (2003.), kao i dva dugome-tražna igrana filma: “Jedan na jedan” (2002.), nagra-en kao najbolji srpski film te godine u izboru FIPRESCI-ju Srbija, i “Zajedno” (2011.), nagra-en drugom nagradom za scenarij

Hrvatsko filatelisti,ko društvo “Zrinski” iz 8akovca i Centar za kulturu 8akovec organiziraju Me-unarodnu filatelisti,ku izložbu “8akove-cFila 2014.”. Ova �e me-una-rodna i natjecateljska izložba biti prva filatelisti,ka izložba u našem gradu nakon gotovo pedesetak godina. Izložba �e se održati od 24. do 29. rujna u izložbenom prostoru Centra za kulturu u 8akovcu. Izložba je natjecateljska, a svoje �e filatelisti,ke jednovitrinske izloške izložiti filatelisti iz Hr-vatske, Slovenije, Ma-arske te Bosne i Hercegovine. Pored filatelisti,ke izložbe održat �e se i izložba filatelisti,ke literature.

Nacionalna filatelisti,-ka izložba s me-unarodnim sudjelovanjem održava se uz

pomo� Me-imurske županije, Grada 8akovca, Hrvatske po-šte d. d., tiskare Zrinski d. d. 8akovec, Hrvatske pošte d. d. Mostar, te Hrvatskoga filateli-sti,kog saveza i Filatelisti,ne zveze Slovenije. Ovaj veliki me-unarodni filatelisti,ki skup bit �e popra�en poseb-nom izložbenom medaljom, katalogom, izložbenom “pe-peljugom”, plakatom, dotis-cima na prigodnoj dopisnici, te prigodnim poštanskim žigom. U sklopu izložbe u pe-tak, subotu i nedjelju održat �e se nekoliko predavanja priznatih stru,njaka iz po-dru,ja filatelije iz Hrvatske i Slovenije. Otvorenje izložbe bit �e u ,etvrtak, 25. rujna s po,etkom u 19 sati. Izložba �e se mo�i razgledati do 29. rujna.

Smotra mažoretkinja pod geslom ‘’Mi smo djeca sre�e’’ održat �e se u nedjelju, 21. rujna u sportskoj dvorani Spa&Sport Resorta Sveti Martin s po,et-kom u 17 sati, u organizaciji Hrvatske kulturno-umjetni,-ke udruge Sv. Martin i suorga-

nizatora, Op�ine Sv. Martin na Muri, Spa&Sport Resorta Sveti Martin te Turisti,ke zajedni-ce Op�ine Sv. Martin na Muri. Ovom prigodom mažoretkinje iz Sv. Martina na Muri proslavit �e svoj deseti ro-endan. Ulaz je besplatan. (sh)

Dodjelom \estivalskih na-grada Zlatnih motorki završen je 9. Trash film

\estival. U Kinu “Galerija” u Va-raždinu proteklu su subotu na-grade primili najbolji akcijski, borila,ki, SF i horor film ovogo-dišnjeg Festivala, a jednu Zlatnu motorku dodijelila je tradicio-nalno \estivalska publika. Završ-ni koncert 9. Trash film \estivala odsvirali su beogradski Elek-tri,ni orgazam. Sve,ana dodjela Zlatnih motorki bila je ponovno spektakl koji �e trasheri dugo pamtiti. Kino “Galerija” bilo je ispunjeno do posljednjeg mjesta, a u publici su bili i mnogobrojni zombiji koje je od posjetitelja Fe-stivala stvorio majstor filmske maske Miroslav Lakobrija. Tras-heri su u sklopu sve,ane dodjele mogli ekskluzivno vidjeti i isje,-ke iz novog blocbustera Udruge “Trash” pod radnim nazivom

“My Camp”, koji �e svoju premi-jeru doživjeti uskoro.

Na sve,anoj dodjeli \estival-skih nagrada otkriveni su dobit-nici Zlatnih motorki na 9. Trash film \estivalu. O dobitnicima je ove godine odlu,ivao stru,ni žiri u kojem su bili filmski snimatelj Mirko Piv,evi�, glumac Frane Perišin i glazbenik Saša Anti�, a jednu Zlatnu motorku dodijelila je tradicionalno \estivalska pu-blika. Zlatna motorka za najbolji SF film dodijeljena je nizozem-skom filmašu Kurtu Platvoetu za film “Een Verre Reis”, nagrada za najbolji akcijski film otišla je u ruke španjolskog filmaša Angela Gomeza Hernandeza za film “Y La Muerte Lo Seguia”, nagrada za borila,ki film pripala je španjol-skom filmašu Miguelu Angelu Fontu Bisieru za film “Sinnside”, a nagrada za najbolji horor film u Argentinu, filmašu Aleju Rebori

Film o Arsenu Dediću

“Moj zanat”

na Festivalu filmskog scenarija “Vrnja,ka Banja 2011.”.

Ispovijed u crno-bijelom fi lmskom

formatu

Film o Arsenu snimao se pu-ne dvije godine. Redatelj je smi-slio rigorozan, ali vrlo e\ektan koncept. Ponajprije, film je u ci-jelosti crno-bijeli, ,ak su i inserti iz filmova za koje je Arsen skla-dao glazbu, poput “Glembajevih” Antuna Vrdoljaka, i “Donatora” Veljka Bulaji�a, ostali bez boje. 8itavo vrijeme Arsen zapravo sam govori o sebi. Budu�i da je u pitanju kantautor koji je dao na tisu�e intervjua, a u ve�ini se samo za\rkavao kako bi izbjegao pri,u o svojoj intimi, ovo je prvo pravo priznavanje vlastite auto-biografije. Naposljetku, iznimno je sretna dosjetka da okosnicu filma predstavlja privatni kon-cert koji je Arsen održao za svo-je prijatelje i znance u dvorani Hrvatskog društva filmskih djelatnika na Britanskom trgu: budu�i da on rijetko kad jednu pjesmu izvede na sli,an na,in, imate dojam da i vi kao gledatelj sudjelujete u tom premijernom doživljaju, zajedno s Terezom Kesovijom, Predragom Matveje-vi�em, Sinišom Škaricom, Perom Kvesi�em i mnogima drugima, ,ija lica na trenutak ugledate u spomenutoj dvorani. Tek što se jedan glazbeni broj završi, pre-kida ga ulomak ispovijedi i tako sve do kraja: ni ne primijetite da je film protekao, a pritom nijed-nom niste bili u iskušenju pogle-dati na sat. Na Tribini “8akovec ,etvrtkom” gost filmske ve,eri bit �e i Arsen Dedi�.

VARAŽDIN 9. Trash fi lm festival

Zlatne motorke Nizozemcima, Španjolcima, Argentincima i Francuzimaza film “Trash two: Ana L.’s tits”. Festivalska publika najve�e je ocjene dala filmu “Dring o\ the dead” pa je jedna Zlatna motorka otišla i \rancuskim filmašima Po-uvreau Gaelu i Mathieu Auvrayu. Nagrade su im dodijelili redatelji Kristijan Mili� i Milan Todorovi� te glumci Alen Liveri� i Jan Ke-rekeš. Završni koncert 9. Trash film \estivala donio je nastup \e-stivalskog benda The Fakin Laj-sne i kultnog beogradskog benda Elektri,ni orgazam, a trasheri su se zatim do ranih jutarnjih sati zabavljali na završnom a\teru u Lavri, gdje su ih zabavljali varaž-dinski DJ dvojac Bad habit i nju-jorški DJ i producent Adaledge aka Ron Wilde.

Nikad jači koncertni program

Ove godine prikazano ,ak 75 filmova amaterskih filma-

ša iz cijelog svijeta, a po prvi put Festival je ugostio filmove stvorene u Australiji, Argentini i Ujedinjenim Arapskim Emi-ratima. Nikad ja,i koncertni program donio je pak nastupe kultnoga rije,kog benda Let 3, velike cro-dance zvijezde Elle, zagreba,kog D’Elvisa i beo-gradskog Elektri,nog orgaz-ma, kojima je podršku pružao \estivalski bend The Fakin Laj-sne. Bilo je tu i brojnih poprat-nih programa, poput zombie walka koji je vodio poznati majstor filmske maske Miro-slav Lakobrija, javne tribine o trashu u glazbi koju je vodio publicist, novinar i glazbenik An-elo Jurkas te premijera filma “Mamula” redatelja Mi-lana Todorovi�a. Organizatori najavljuju još ve�e i kvalitetnije jubilarno deseto izdanje Festi-vala.

Koncert Elektri�nog orgazma na završnoj ve�eri Festivala

MEĐUNARODNA FILATELISTIČKA izložba

“ČakovecFila 2014.” u Centru za kulturu

MAŽORET KAMP u Nedelišću

Stotinjak djevojčica svladalo osnove mažoreta

Mažoretkinje Nedeliš�a posljednji tjedan kolovoza, za kraj školskih praznika, or-ganizirale su drugi Mažoret kamp u Nedeliš�u, koji je bio otvoren svim djevoj,icama koje su na tjedan dana htje-le postati mažoretkinjama. Mažoret kamp se održavao od ponedjeljka do petka u popodnevnim satima na ME-SAP-u, a na kampu je sudje-lovalo stotinjak djevoj,ica s podru,ja Op�ine Nedeliš�e, ali i šire. Sudionice kampa bi-le su podijeljene u pet grupa, koje su vodile educirane tre-nerice Vedrana Horvat, Ivana Hajdinjak, Blanka Šipek i Kri-stina Bacinger, odgojiteljice Valentina Bel i Ida Topolnjak, te asistentice Petra Mesari�,

Aleksandra Toplek i Lucija Novak, uz pomo� predsjed-nice Udruge Lidije Branilovi� i Tihane Hajdinjak, koja je sve aktivnosti popratila odli,nim \otografijama.

Polaznice kampa u pet su dana nau,ile osnove vrt-nje sa štapom, a tu je bilo još i puno rekreacije, plesa, ali i timskih igara te kreativnih radionica za najmla-e. Sve sudionice dobile su majicu i priznanje za uspješan zavr-šetak kampa. U tijeku su upi-si u Mažoretkinje Nedeliš�a koji traju do 10. listopada, a prijave se primaju na brojeve mobitela: 098 932 35 99 (Ve-drana) i 091 362 46 74 (Lidi-ja) ili putem Facebook profila Mažoretkinja Nedeliš�a.

MI SMO DJECA SREĆE - šesta smotra mažoretkinja

Deseti rođendan svetomartinskih mažoretkinja


slobodno vrijemeKNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec KNJIŽARA “LJEVAK”

ALBUM TJEDNA TOP LISTE

MOZAIK KNJIGA

Dobitnica iz broja 991. Međimurskih novina je Deana Mikolaj iz Vratišinca (Mark Nepo: “Ko-liko daleko srce vidi”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

BELETRISTIKAJanet Evanovich:

Sve za lovu

Joe Dunthorne: Podmornica

Stephen Kelman: Golublji engleski

PUBLICISTIKADan Diner:

Razumjeti stolje�e

Krešimir Mišak: Svjetla na nebu

Dr. Lejla Kažini� Kreho: Dijeta 21. stolje�a

Mjesto i poštanski broj:

Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu [email protected], a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Broj telefona:

br. 992

HR �AKOVECFORMULA 13

1. Come Get It Bae - PHARRELL WILLIAMS

2. Shake It Off - TAYLOR SWIFT

3. I’m Not The Only One - SAM SMITH

4. Futurology - MANIC STREET PREACHERS

5. A Place With No Name - MICHAEL JACKSON

6. Almost Like The Blues - LEONARD COHEN

7. When The Beat Drops Out - MARLON ROUDETTE

8. True Love - COLDPLAY

9. All About That Bass - MEGHAN TRAINOR10. Prayer In C (Robin Schulz Remix) - LILLY WOOD & THE PRICK

11. Rude - MAGIC!

12. Edge Of A Revolution - NICKELBACK

13. Stand On The Horizon - FRANZ FERDINAND

14. U Get Me High - TOM PETTY & THE HEARTBREAKERS15. The Chamber - LENNY KRAVITZ

RADIO 1Top Hit List

1. ITD BAND - Kao ja

2. MAGAZIN - No no no

3. RADE ŠERBEDŽIJA - Meni se dušo od tebe ne rastaje

4. PETAR GRAŠO - Uvijek isti5. GAZDE - Samo tebe ljubim

6. PAVEL - Autenti�no osrednji

7. TONY CETINSKI - Žena nad ženama8. CRVENA JABUKA - �esto pitam za tebe 9. IVAN ZAK - Duguješ mi ljeto10. SEVERINA ft Ministarke - Uno momento

11. VLADO KALEMBER ft Ana Rucner - Ljubio bih

12. COLONIA - Fenix

13. JELENA ROZGA - Život je �udo

14. DANIJELA - Naivno malo pile

15. ET - Bivša

“Songs of Innocence” zvu,i obe�avaju�e. Iako je U2 prihva-tio nove trendove u glazbenoj industriji, u vidu distribucije i promocije albuma (pomo� korporacije Apple), “Songs of Innocence” je vrlo staromodan album, pun klasi,nih glazbe-nih motiva karakteristi,nih za ovu irsku ,etvorku, a kvaliteta pjesama dovoljno je dobra da teško može razo,arati. “Songs of Innocence” je uglazbljena autobiogra=ija, osobno puto-vanje kroz formativno razdo-blje, privatna pri,a momaka iz Dublina koji se prisje�aju svojih adolescentskih godina, koketerije s punkom, odnosa s roditeljima, prijateljstava. Duhovi ne pretjerano sretnog odrastanja nisu posve napusti-li Bona Voxa, koji se emotivno i ne bez doze nelagode predaje evociranju uspomena iz tog perioda, a svirka je angažirana i emocionalno prisutna – The Edge, Larry i Adam ostavljaju dojam da je svima želja prisje-titi se tih godina.

Tridesetogodišnja Step-hanie lik je s kojim se mno-ge žene lako identi=iciraju: iza nje su razvod i otkaz, a pred njom bankrot. Kako bi izbjegla potpuni =inan-cijski slom, prisiljena je pomo� potražiti od ljigava brati�a Vinnieja, vlasni-ka agencije za lov na bje-gunce pod jam,evinom. Njezin je prvi zadatak ulo-viti Joea Morellija, lokalnog krimpolicajca optuženog za ubojstvo, pokvarenjaka koji joj je oduzeo nevinost u šesnaestoj godini, a potom javno objavio detalje tog

Magija ipak postoji. Svi-jet je podijeljen na dobro i zlo, na prijatelje i neprija-telje. Nathan je rastrgan izme-u dvaju svjetova: sin je bijele vještice i naj-opasnijega crnog vještca. Odrasta u maj,inoj obite-lji, ali gotovo svi ga izbje-gavaju, ignoriraju, zlostav-ljaju… Jedine svijetle to,ke u njegovu životu jesu brat Arran, baka i Annalisa, bijela vještica u koju je be-skrajno zaljubljen. Njihova je ljubav vrlo opasna, ali i neodoljiva…

Ne znaš ,itati, ne znaš pisati, ali možeš zalije,iti rane vrlo brzo, brzo ,ak i za vještice… Loše ti je ako no�u ostaneš u za-tvorenom prostoru. Mr-ziš bijele vještice, ali voliš Annalisu, koja je, nažalost,

Radnja romana smje-štena je u menonitski gradi� East Village, a na-rator je Nomi Nickel, zna-tiželjna, prkosna, ironi,na šesnaestogodišnjakinja, koja sanja o prilici da se druži s Louom Reedom u pravom East Villageu u New Yorku. Nomi živi sa svojim turobnim ocem, predanim i poslušnim pripadnikom menonitske vjerske zajednice. Kroz =lashbackove doznajemo da je Nomina prkosna starija sestra napustila obitelj tri godine ranije, kao i Nomina majka, koja je otišla pod nerazjašnje-nim okolnostima. Nomi je krajnje odana ocu i spre-mna je ostati uz njega pod svaku cijenu, unato, tome što zna da je po završet-ku srednje škole o,eku-je zatupljuju�i posao na farmi pili�a ili pak udaja za momka iz lokalne za-jednice i uloga poslušne supruge.

Kao i ve�ina knjiga Mi-riam Toews, i ovaj se ro-man odlikuje atmosferom u kojoj se crnohumorne situacije iz svakodnev-

Sally Green: “Tama u meni”

jedna od njih. Držali su te zato,enog u kavezu od ,etrnaeste godine. Sve što moraš u,initi jest pobje�i i prona�i Mercury, zlu crnu vje-šticu. Ali to moraš u,i-niti prije sedamnaestog ro-endana jer �e ina,e biti prekasno…

,ina. Lova je dobar motiv za svladavanje novih vje-ština, ali Stephanie upada u situacije koje su opasne po život. Kako preko no�i postati lovac na glave, za-raditi deset somova dolara i uspjeti sa,uvati goli život – recept je kojim Stepha-nie Plum i Janet Evanovi-ch trajno zadovoljavaju ,itateljske apetite. Urne-besna zabava s otkazom, razvodom i bankrotom. Kriminalisti,ki chick-lit romani o agentici u lovu na bjegunce pod jam,evinom redovito su na listama be-stselera New York Timesa i Amazona.

nog života isprepli�u s otupljuju�im osje�ajem o,aja izazvanog zagušlji-vom i rigidnom atmosfe-rom društvene zajednice i razapetoš�u - naro,ito njezinih ženskih likova - izme-u nastojanja da se u tu zajednicu pokušaju uklopiti i želje da slobodu potraže negdje drugdje. Nagra-ena najprestižni-jom kanadskom književ-nom nagradom Governor General’s Award, “Kom-plicirana dobrota” osvo-jila je i kritiku i publiku te se mjesecima zadržala na listama naj,itanijih i naj-prodavanijih knjiga.

Možda talentirani Irci snime nastavak koji �e po-nuditi nešto radosnije teme. Možda i ne�e. U svakom slu-,aju, “Songs of Innocence” nudi više emocija nego što je donosio “No Line On Ho-rizon” i svim pretendentima

na poziciju U2 jasno poru,uje da ovim albumom dublinska ,etvorka nije reda radi od-svirala nešto novo samo da što prije do,eka novu turne-ju i hrpu para od nje. (Zoran Tu,kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Miriam Toews: “Komplicirana dobrota”

Janet Evanovich: “Sve za lovu”

U2: “Songs of Innocence”


uz knjigu, fi lm, glazbu, kazališteCENTAR ZA KULTURU

ČAKOVEC

Radno vrijeme

blagajne

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa� , srijeda i �etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa� , subota – od 16 do 20 sa� , nedjelja – od 15 do 20 sa� .Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.Telefon: 311 - 488 .

MINIINTERVJU

DOM KULTURE PRELOG

subota, 20. 9., i nedjelja, 21. 9.

17.00 POVRATAK U OZanimirani film

subota, 20. 9., i nedjelja, 21. 9.

20.00 LUCYakcija, SF

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

ZORAN, MOJ NEĆAK IDIOTkomedija

Režija: Matteo OleottoUloge: Giuseppe Battiston, Teco Celio, Rok Presnikar, Marjuta Slamic,

Roberto Citran, Riccardo Maranzana, Jan Cvitkovi,, Ariella Reggio

INDIJSKI ZAČIN NA FRANCUSKI NAČINkomi,na drama, romansa

Režija: Lasse HallströmUloge: Helen Mirren, Charlotte Le Bon,

Manish Dayal

Paolo, besposleni �etrdesetogodiš-njak, živi u malom mjestu na sjeveroisto-ku Italije zvanom Friulian. Jedina njegova zanimacija kojom popunjava dan je tajno pra�enje bivše žene koja živi s mužem i is-pijanje alkohola u lokalnom kafi�u. Kada njegov jednoli�an život poreme� smrt ujne, Paolo putuje u Sloveniju nadaju�i se velikom

nasljedstvu. Jedino što od njega dobije jest briga o ne�aku Zoranu, socijano distancira-nom šesnaestogodišnjaku. Iako se �ini kao izgubljeni slu�aj, Zoran na iznena�enje svih posjeduje poseban talent u pikadu. Uvidjev-ši priliku, Paolo ga odlu�i posla� u Škotsku... Ova se komedija u trajanju od 106 minuta preporu�uje starijima od 12 godina.

U roman� �nom malom francuskom mjestašcu Madame Mallory (Hellen Mi-rren) živi svoj idili�an život vode�i klasi�ni francuski restoran “Le Saule Pleureur”. Uspjeh njenog restorana nimalo ne plaši Papu ni njegova sina Hassana Kadama, poznatog kao “kulinarsko �udo” u Indiji, da otvore svoj vlas� � restoran “Maison

Mumbai” samo preko puta ulice. Film “Indijski za�in na francuski na�in” reda-telja Lasse Halströma stavlja na kušnju Madame Mallory i Papu da prije�u pre-ko svog ponosa i prihvate konkurenciju temeljenu na druga�ijoj kulturu. Ova se komi�na drama u trajanu od 122 minute preporu�uje starijima od 12 godina.

KAZALIŠNA DRUŽINA

“PINKLEC”

Četiri psića otvaraju Tribinu “Cukorek”

Kazališna tribina za djecu i mlade “Cukorek” zapo�et �e u nedjelju 21. rujna u 16 sa� predstavom u izvedbi Kazališne družine “Pinklec”. Predstava “�e� ri psi�a” redatelja Romana Bog-dana na neposredan i inova� van na�in produbljuje istraživanje � zi�kog teatra i komunikacije s najmla�om publikom, oprezno donose�i slojevitu inscenaci-ju kako je ne bi zagušila herme� �kom odgojno-obrazovnom nakanom, pri-tom paze�i i na to da joj ne podilazi. Koreografiju potpisuje Sanja Tropp Frühwald, a u predstavi igraju Karolina Horvat, Bruno Kontrec, Mario Jakši� i Davor Dokleja. Predstava u trajanju od 40 minuta preporu�uje se za dob od tri godine nadalje (vr� �i i niži razredi osnovne škole).

ČAKOVEC ČETVRTKOM

U tijeku upisi pretplate

Jesenska sezona “�akovec �e-tvrtkom” zapo�inje 25. rujna u 20 sa� dokumentarnim filmom o Arsenu Dedi�u “Moj zanat”. Gost tribine bit �e Arsen Dedi�. Tribina �� završit �e boži�nim koncertom 18. prosinca. U program pretplate uklju�eno je 13 programa, od �ega 1 balet, 5 kaza-lišnih predstava, 4 filma i 3 koncer-ta. Cijena pretplate (13 programa) s uklju�enim popustom je 480 kuna, za u�enike, studente i umirovljenike 380 kuna. Pretplata donosi i niz pogodno-s� : stalno mjesto u dvorani po izboru pretplatnika, redovito informiranje o svim programima preko mjese�nika, pla�anje u dvije rate (prva odmah, druga do 18. prosinca 2014.) u službi ra�unovodstva ili na blagajni Centra Cooltura i popust 20 %. Mjesta proš-losezonskim pretplatnicima �uvaju se do utorka, 23. rujna. Sve informacije o pretpla� možete dobi� na blagajni (Gordana Laki�) ili u propagandnoj službi Centra za kulturu �akovec, Trg Republike bb, tel. 040 311 488 (Vesna Makovec, Ljiljana Mu�i�).

Mirjana Biber Hren predsjed-nica je Udruge “Me-imur-ske roke”, koja deset godina

djeluje na o,uvanju i zaštiti tradicio-nalnih proizvoda, obi,aja i kulturnog naslje-a našeg kraja. Udruga je pred-stavljala Me-imurje i na nedavno održanom Renesansnom \estivalu u Koprivnici. S Mirjanom smo razgo-varali tijekom razgledavanja “Vina i dödölle \estivala” u Nagykanizsi. O tome kako s obitelji provodi dane vikenda, odnosno “kaj Me-imurci delajo dok ništ ne delajo”, što je i kri-latica Udruge, Mirjana nam je opisala slikovitim rije,ima i svojstvenom joj kajkavštinom, koju je teško preto,iti u “so,an” tekst:

- Vikendom ,esto imamo aktivno-sti vezane za Udrugu. Ali dok nisam na poslu i dok sam doma kona,no v miru s mojom \amilijom onda imamo dakako \amilijarne poslove. Sve za-pravo po,ne sa zajutrekom koji je \est po prav me-imurski kak da idemo drva cepat, a ne da je sveta nedelja. V jutro nam je uz zajutrek najlepše \ti-,eke poslušati. U nedelju ga ne kosili-ce i ništ ne brnda. Onda idemo skupa obeda skuhati. Zna,i jeni trebiju, lju-š,iju, guliju, drugi nekaj sjeckaju, tre-tji paziju kaj se nekaj ne skuri. Skupa se malo podružimo i pospominamo de smo kaj napravili, kaj moramo i ho,emo napraviti, a nesmo napravili. Obavezno se spravlja i nekši doma-,i me-imurski kola,, a nekad i neki ‘šminkerski’ kola,. A popodne nam je opuštanje u smislu neopuštanja.

Delamo nekaj s cvetjom, de,ki nekaj pehaju, šrajfiju... Smisao naše nedele je kaj bumo svi skupa nekaj delali, kaj se meknemo od televizije i interneta. I mi stareši i deca. I tak za,as dojde ve,er. A u posljednje vreme kak smo kupili jedno staro gazdinstvo onda pomalem za svoj gušt idemo tamo i to pomalem obnavljamo.

Naši nam ftičeki jako puno znače

Odlazak na staro gazdinstvo i njegovo ure-enje ujedno je, isti,e Mirjana, i prilika da se bude na svje-žem zraku te za laganu rekreaciju koja dobro do-e jer se svi skupa pre-malo gibamo. Za knjige, kaže, sve je manje vremena:

- Knjige smo jako puno ,itali, recimo unatrag pet let. Sad smo tak stalno v nekom poslu, kaj dobim, evo moram priznati i kaznu u knjižnici jer nisam knjigu na vreme vrnula. A prije su mi znale puce v knjižnici re�i: ‘Mirjana, ti si najna,itanija poduzet-nica.’ Ve su se malo vremena zme-nila. Volim ,itati, pa u zadnje vreme ,esto odem na Pinterest, društvenu mrežu, i tamo ,itam o bilju, cvetju, grmlju..., to mi je valjda nekakva taj-na ljubav, pa si tam poglednem \otke i tekstove, kak to ljudi v svetu delaju, kak su negda delali i tak ,ovek dobi ideje da si nekaj na svojem gruntu skopera. Televiziju izbegavamo. Al dok sam bolesna onda, kak bi se to po me-imurski reklo, dru\nem pred nju i s obzirom da sad imamo i te stranj-ske programe najrajši si poglednem National Geographica ili History. Tu vidimo i kak naša Hrvatska zgledi u tu-im o,ima, a i vidimo kak je to u svetu. Svi mi mislimo kak je rom na-ma najteže, a na tim se programima vidi kak i drugde ljudi teško živiju. Ima problema s narkomanijama i prostitucijom i svim tim pošastima novoga doba, i tek onda vidimo kak nam naši \ti,eki u vrtu i još koliko zna,e. Moramo mi Me-imurci po,eti sami sebe cijeniti i poštuvati i ono kaj je i okoli nas i v nama. Malo premalo sebe poštujemo. Sve nam je drugo vredneše i bole, i si su bolši i fineši nego mi sami, a ustvari dok sve zbro-jimo i oduzemo vidimo da smo ne tak dalko od onih najbolših, od onih šteri su najbolši v ne,emu.

Mirjana u društvu �lana Traditional Gruntovec Banda na “Vina i dödölle festivalu” u Nagykanizsi

MIRJANA BIBER HREN iz Brezja

Kaj Međimurci delajo dok ništ ne delajo?

petak, 19. 9.18.00 ZORAN, MOJ NEĆAK

IDIOTkomedija

20.00 INDIJSKI ZAČIN NA FRANCUSKI NAČIN

komedija

subota, 20. 9.16.00 BIJEG S PLANETA

ZEMLJEanimirana obiteljska avantura SIN-

KRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 ZORAN, MOJ NEĆAK IDIOT

komedija

20.00 INDIJSKI ZAČIN NA

FRANCUSKI NAČINkomedija

nedjelja, 21. 9.16.00 “CUKOREK”

Kazališna družina “Pinklec” 8akovec

8ETIRI PSI~A

18.00 BIJEG S PLANETA ZEMLJE

animirana obiteljska avantura SIN-KRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 INDIJSKI ZAČIN NA FRANCUSKI NAČIN

komedija

ponedjeljak, 22. 9.18.00 INDIJSKI ZAČIN NA



komedija

utorak, 23. 9.18.00 INDIJSKI ZAČIN NA



komedija

četvrtak, 25. 9.20.00 ARSEN DEDIĆ - MOJ

ZANATsve,ana projekcija dokumentarnog

filma redatelj: Mladen Mati,evi�

gost: Arsen Dedi�


HOROSKOP

Poslovni uvje� donose vam kra-�e putovanje na kojem �ete se susres� s osobama s kojima �ete zapo�e� unosan poslovni projekt. Mogu�i su i neo�ekivano visoki nov�ani dobici. Mudro inves� raj-te prihod koji vam može bi� zalog za sigurniju budu�nost. Prijatelji �e vas u dane vikenda pozva� na druženje gdje �ete upozna� zani-mljivu osobu. Po�etno prijatelj-stvo pretvorit �e se u strastvenu ljubavnu pustolovinu. Svakodnev-no vježbajte i rekreirajte se.

Planirate li duže putovanje, ne-mojte pove�avati poslovne ob-veze. A sva druženja s prijateljima dogovorite nakon što se vra� te s putovanja. Neki �lanovi obitelji po-kušat �e vas na prili�no netak� �an na�in uvjeri� u svoje mišljenje, no ne dajte se isprovocira� . Dobivat �ete ljubavi upravo onoliko koliko zaslužujete. Slobodnima �e se uka-za� savršena prilika za ljubav. Više se opuštajte i aktivno provodite slobodno vrijeme u laganoj rekre-aciji u prirodi.

U poslovnom okruženju nametnut �ete se svojom krea� vnoš�u i ma-štovitoš�u. Vaša inicija� va donije �e željene promjene. Ipak, budite oprezni s novcem i potpisivanjem dokumenata. Pruži li vam se prilika za kra�e putovanje, iskoris� te je. Trudit �ete se zadrža� kvalitetan odnos s ljudima koji su vam bliski, a dobra ve�era u intimnom kru-gu bit �e vam milija od provoda s društvom. Ako vam je imunitet oslabljen, izbjegavajte ve�e tjele-sne napore.

Ovih �ete dana biti ambiciozni. Sve željeno ne�ete odmah mo�i ostvariti, ali nemojte biti nestr-pljivi. Mogu�e prepreke shvatite kao upozorenje da se zaustavite u nepomišljenim namjerama. U komunikaciji s poslovnim suradni-cima budite tolerantni. U ljubavnim odnosima prolazit �ete kroz manju krizu. Nemojte biti preoštri na ri-je�ima kako ne bi povrijedili par-tnera. Slobodne pripadnike ovog znaka o�ekuje novo poznanstvo. Više njegujte svoje � jelo.

Bit �ete previše osjetljivi pa biste mogli na poslovnom planu do-sta burno reagira� . Zbog svojih ambicija i interesa suradnici za koje ste mislili da su vam prija-telji zaigrat �e dvostruku igru. Zvijezde vas upozoravaju da �e oko vas biti negativnih osoba, pa se radije udaljite od njih. Oni koji od vas imaju djecu neka im se u cijelos� posvete, jer �e vas u ovom tjednu i te kako treba� . Svakodnevno provodite laganu tjelovježbu.

Na poslovnom planu ne�e vam mnogo toga polaziti za rukom. Gomilat �e se zahtjevi zbog kojih bi mogli nepotrebno izgubi� živce. Posebno �e vas iznervira� nemar-ne osobe koje su navikle da drugi rješavaju njihove probleme. Do kraja mjeseca spremnije �ete pri-hva�a� sve životne izazove te po-kaza� pove�ano zanimanje prema nepoznatom, nesvakidašnjem i mis� �nom. Obra� te pozornost na prehranu i više se kre�ite na svje-žem zraku.

Dovršite poslove koji su vam preo-stali iz proteklog tjedna. Radite na na�in koji vas inspirira i nemojte dozvoli� da vas itko u tome sprje-�ava. Susret s poslovnim partneri-ma dat �e vam novi vjetar u le�a i potaknuti neke nove projekte. Pojedini pripadnici ovog znaka pokrenut �e vlas� � posao. Budi-te hrabri i odlu�ni. Samci neka se okrenu druženju s prijateljima i zajedni�kim izlascima. Mogu�e je poznanstvo sa zanimljivom oso-bom. Dobro se osje�ate.

Ovih �ete se dana mora� prilago-�avati drugim osobama. Niste u poziciji da možete birati suradni-ke, ali poslovno okruženje �e vas iznenadi� . Iz malih poslova koji is-po�etka nisu obe�avaju�i nastat �e najbolji projek� proteklih mjeseci. Upoznat �ete osobu koja �e ostavi-� snažan pe�at na vašem srcu. Ne propus� te priliku produbi� zapo-�e� odnos. Rakovi koji su u vezi ili braku mogli bi dobi� suparnika ili suparnicu. Neke bi mogla iznena-di� trudno�a.

Ovih �ete dana bi� miljenici sre�e i autoriteta. Stoga se potrudite po-boljša� poslovne uvjete. Odbacite sve što bi vam moglo poremetiti koncentraciju i bit �ete u pravoj po-slovnoj formi. Netko iz kruga vaše obitelji pomo�i �e vam i u nov�a-nom obliku. U ljubavnim odnosima pra� t �e vas zgode, zabava i druže-nje. Pregršt roman� �nih misli i osje-�aja u vama �e probudi� atrak� vna mla�a osoba. Uživat �ete u � ertu. Svakodnevno provodite laganu tjelovježbu.

Tjedan je povoljan za po�etak novoga poslovnog projekta ili ljubavnog pomirenja. Imat �ete puno volje i energije da sve napra-vite kako ste zamislili. Druženje s �lanovima obitelji i obitelji pomo�i �e vam da usuglasite stavove oko imovinskih i � nancijskih pitanja. Strastvenost �e ovih dana biti na vrhuncu, pa �ete zajedno s partnerom uživati u romantici. Promišljat �ete o potrebi ure�e-nja doma ili oku�nice. Mogu�e su manje glavobolje.

U poslovnoj domeni imat �ete puno volje i energije da sve na-pravite kako ste planirali i zamisli-li. Uz dobru organizaciju i surad-nju s partnerima iz inozemstva mogu�i su i ve�i nov�ani dobici. Kona�no se odvažite i napravite sve ono što mislite da bi vas u životu usre�ilo. U dane vikenda uzmite slobodno vrijeme samo za sebe. Godit �e vam opuštaju-�a aroma kupka ili �itanje knjige uz roman� �nu glazbu. Pijte više teku�ine.

Suo�it �ete se s neo�ekivanim zastojima i preprekama pa �ete morati odgoditi neke planirane dogovore. Nastojte ne uzimati k srcu kri� ke i primjedbe suradnika koji vam nisu osobito bliski, a naro-�ito ako vam ne mogu nega� vno utjeca� na položaj i karijeru. Više se posve� te zanimljivom društvu, posebno za vikend. Upravo �ete tada upoznati jednu jako zani-mljivu osobu s kojom �ete mo�i o svemu razgovara� . Ne�e bi� ve�ih zdravstvenih tegoba.

OVAN (21.3. - 20.4.) BIK (21.4. - 20.5.)

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

LAV (23.7. - 23.8.)

VAGA (24.9. - 23.10.)

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

RAK (22.6. - 22.7.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

JARAC (22.12. -20.1.)

RIBE (20.2. -20.3.)

lifestyleLJUBAV I SEKS

Postoje na,ini da postane-te bolja zavodnica tako da poradite na osobina-

ma koje zacijelo ve� posjedu-jete. Flertovanje je umjetnost i želite li briljirati potrebna vam je vježba. Jednostavno morate što ,eš�e flertovati, želite li u tome biti uspješni. U nastavku vam navodimo nekoliko na,i-na kako da pomo�u korištenja svojih najboljih osobina posta-nete zavodnica koja �e obarati muškarce s nogu.

1. StrpljenjeNe možete samo prošetati

kraj muškarca, osmjehnuti mu se i o,ekivati da �e odmah biti vaš. Naravno, postoje oni koji �e “pasti” na vas na prvi pogled, no neki �e vas prvo htjeti upoznati i to je sasvim u redu. Možda ne�e-te dobiti njegov tele\onski broj prilikom prvog upoznavanja, ve� �ete morati malo koketira-ti s njim da bi se zainteresirao. Jedan od najboljih na,ina da postanete bolja zavodnica je da budete strpljivi i uporni. Ipak, nemojte pretjerivati i siliti neko-ga da se zaljubi u vas jer to tako ne \unkcionira.

2. SamouvjerenostŽelite li privu�i muškarca,

morate biti samouvjerene. Pogr-bljena djevojka koja se boji ikoga pogledati u o,i ne�e privu�i ni-,iju pažnju. Držite glavu visoko (ali ne previsoko) i gledajte lju-de u o,i želite li ih zaintrigirati. Svatko voli samopouzdane žene pa imajte to na umu sljede�i put kad poželite nekoga zavesti.

3. PustolovnostNitko ne želi provesti život

rade�i jedne te iste stvari svaki dan. Muškarci vole žene sklone pustolovinama pa mu pokažite svoju avanturisti,ku stranu i odmah �ete mu biti zanimljiviji.

4. HrabrostPotrebna je velika hrabrost

da biste poduzeli prvi korak. Nemojte se mu,iti ako vas je od-bio. To samo zna,i da on nije taj, ali dokazuje koliko ste hrabri i samopouzdani. Hrabre žene privla,e muškarce.

95. Pozornost

Koliko god vam bio sladak, obratite pažnju na ono što vam muškarac govori kad s njim razgovarate. Pozorno je slušanje znak da ste pristojna osoba koja je spremna dru-gome pokloniti svoju pažnju. Muškarci vole lijepa lica, ali nikad ne�e u�i s vama u vezu ako ne znate s njim normalno komunicirati.

6. IskrenostNitko ne voli lažljivce. Nikad

nemojte lagati muškarcu, pa ,ak ni tijekom prvog razgovora s njim. U suprotnom, to bi mogao biti posljednji razgovor koji ste vodile s njim. Iskrenost je vrlo lijepa osobina, istaknite je.

7. ZaigranostNemojte cijelo vrijeme tije-

kom flerta biti ozbiljne i uko,e-ne. Muškarcima se svi-aju opu-štene žene s dobrim smislom za humor. Slobodno s vremena na vrijeme djelujete i pomalo dje-tinjasto i veselo, to �e mu biti izuzetno drago. Muškarci vole provoditi vrijeme u društvu že-na koje ih znaju nasmijati.

8. KreativnostZaboravite na klišeje kada

želite nekoga zavesti i budite kreativni te u,inite to na svoj na,in. Originalan pristup osvo-jit �e svakog muškarca pa se nemojte dvoumiti. Kada vam se netko uistinu svi-a, kažite mu nešto zanimljivo, a ne nešto do-

Biti single u današnjem svijetu nekima je veliki izazov. Me-utim, kako vrijeme ide – i sve manji. Sve više ljudi shva�a da partnerstva u kojima jesu nisu za njih te se vra�aju u svoj sama,ki život ili se okrenu upo-znavanju novih ljudi. Biti sam i bez partnera nije ništa loše, ali je izvrsna prilika da upoznate sebe, ono što želite i ,emu težite u vezi. Tek tada �ete biti u pot-punosti sretni sami, a i u ljubavi kada zakuca na vrata.

Najbolje što možete u,ini-ti ako ste solo jest opustiti se. Najgore je pani,ariti i stalno se pitati kada �ete prona�i neko-ga, težiti vezi, ljubavi... Naravno da svi imamo potrebu za time, me-utim, ništa se ne�e desiti na silu, ve� kada najmanje o,eku-jete. Biti sam savršena je prilika

za upoznavanje sebe i odnosa sa samim sobom – jer tek kada znate što to,no želite zreli ste za odnos s nekim drugim. Gledajte na to ovako: ako vam se ,ini be-zveznim provoditi vrijeme sa-ma, zašto bi se netko drugi osje-�ao ugodno provoditi vrijeme s vama? Važno je znati uživati i provoditi vrijeme u samo�i koja nas može nau,iti jako puno toga o nama.

Odnos sa sobom jednako je važan kao odnos s partnerom. Budite brižni i puni razumijeva-nja prema sebi i nau,ite komuni-cirati te slušati svoje unutarnje glasove. Ponekad je jedini na,in da se to ostvari da ostanete sa-mi. Dajte priliku sebi – biti sam i sretan nije nešto što se doga--a preko no�i. Sigurno �e do�i trenuci kada �e vas uloviti tuga,

želja za nekim i još par sli,nih momenata. Ali to su stvari koje prolaze. Tada je najbolje u,initi nešto za sebe. Iskoristite pred-nosti koje imate kao solo žena. Iza-ite, družite se, organizirajte movie night s \rendicama, kupi-te si nešto što �e vas razveseliti. Zapamtite, što ste bolji sami sebi kada ste sami, to �ete biti bolja i zadovoljnija osoba u vezi. Primjerice, zašto danas ne biste sami sebi nešto skuhali?

Jeste li možda razmišljali o tome da nau,ite nešto novo? Ako smatrate da imate dovolj-no slobodnog vremena, upišite neki te,aj ili radionicu onoga što vas oduvijek zanima i obnovite svoje znanje. Tko zna kada �e vam zatrebati. Nemate nikoga tko bi vas mogao ko,iti u ne,e-mu, nemojte zato ni vi sami se-

sadno poput “Imaš lijepe o,i”. Istaknite nešto jedinstveno na njemu i on �e biti impresioni-ran što ste to primijetili.

9. FleksibilnostMuškarci se razlikuju, što

zna,i da svakome morate pri-stupiti druga,ije, ovisno o tome kakva je osoba. Stoga morate biti spremni promijeniti svoj pristup. Nemojte biti tvrdoglavi i prilagodite se želite li ga uisti-nu zavesti.

Flertovanje može biti izu-zetno zabavno, osobito ako prona-ete pravog partnera. Nemojte se sramiti i napravite prvi korak. I nemojte dozvoliti da vas odbijanje slomi. Život ide dalje! (izvor: portal zena.hr)

jednostavnih savjeta za bolji fl ert

Kako biti single i sretna?be. Dajte sami sebi priliku da slušate svoj unutarnji glas – on dobro govori, a vrijeme je to ko-je �e pokazati što je ispravno i ,emu vi zaista težite.

Fokusirajte se na to da soli-raju�i postanete najbolja osoba kakva možete biti. Ve�e samo-pouzdanje privu�i �e ljude, a vi �ete se puno bolje osje�ati jer �ete biti zadovoljni. Nikako nemojte stalno lutati za ne,im – ono što treba, to �e se i desiti. Ostvarite samo ono što možete i što volite, ostalo dolazi s vre-menom i bez pitanja i razmišlja-nja. Na kraju krajeva, ako pogle-damo – vi ste sretni. Sretni jer ne spadate u grupu ljudi koji su bolesni, siromašni, gladni. Ako mislite da ste nesretni zato što ste sami, razmislite ponovno. Trudite se biti optimist svaki dan – to je osobina koja pomaže uvijek, nevažno jeste li sami, u braku, u vezi ili razvedeni.

(izvor: portal zena.hr)

919. rujna 2014. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601 media 9

“Kao modni dizajner oduvijek sam bio svjestan da nisam

umjetnik, jer kreiram nešto što je napravljeno da se proda, nosi i na kraju odbaci.”

Tom Ford

čakovečka

špica

10 19. rujna 2014.�� media

��!�� .�� -��.��$��-'��$�! ��-�,��!#��%�� !#�$��$�,�#��$��-!��!��$��.��=��!�� &�#�� $��-��#��$��'��!#��!��.��$� �.��%��,��!��$�� !#��$�#�&��&�$�! �� .� �#��$��#�%�!��&�� !��$��.�� !#��&�$��&��&��%�� ,��$�! �%��#�� #��$��.�#��&��!#��-��!��!��+��.��%��$�%�!��$�,�#��!��*��%��#��#��-

��#�� !��$�#��)��!$��#��$ �#��%�!��%��!� ��$-#��&��$��.��'�� &��&#��$�-� � ��'��.��#%��#��!�� '��=��!��!#��$�-#��!#��!��$�'#�#��$��#��-�,�� $�#$�!��&�� '��#��-��!�� !#��$�!��-��$�! ��!#��!��$�� '�#��.��=��!��$�#��#��$��!�-��!��$��,��'��'-#��.��#%��!��&�!#��!#��

�� !#�$��!#��\��!��&��,��=��!��!��!#��"��-��#�%��#��$�� #��!�$�#��)��$�,�#��!��*�� .��&��!��!��!��$�-#��%��#��=��!#��-��#��#��$��.��#�� $'��,�%�� $��'��#��#��, ��#� ��!#��%�� '��!��!��!#��$�#��!��-�!��#��.-��! �� !#�$��!��!#��#��'��#�%��!�-��!#��!�!�$�#�� $��'��&��+��$�#$�!��#��-

��$�,�#��!#��%�&�� '��#��-��!�� .��$��$#��!#�$�! ��%��!$� �.��$��#��!��(��!��$�#�,��'��&�!#%��!�� ! ��( �#��#��&-��&��-��'��!��.�-��#��+��,�$�#��!�� '�%�!#��.�#��$��#�� !��!��'��$#��&�%��$��&��#��&��'��'��$.��#��#��#�#��&��- ��!#��#��!��'�#��-�� '��$��-�#��&��,��.��#�

��!��$�,�� !��'��&��#��#�#��!��&��!#��+��%�!��.��&-#��'#��#�,��.� �#��!��.��#��!#�� $��&�#��-��!#��-�� "� ��%��#��#��!��#�#��,��$��.� �#�%��#�#��+�� !#�.��*��(��#� �%�$�! �� $�-#��#��.�� &��!��!#��!�#��+�$�� #-�� .�� -!#�$��$��#��!��$�#��

#��,�� &��$�� !��#��!��,��!�� &��)��-��%��\�#�� .�-��!$��#%�'#��,�#��, ��+� '��%�$�� =��!��$�,�#��$�! ��$�#��-!��!��(��!��!#�-��!#� ��\��!�&��-�,��=��!��!��!#��#�%��%�! ��-!#��%��&�!��&��'��, ��#� ��-!#��#��#��!��$�! ��%��!#��&�� !$��&��(��!�-��#��,�#��&�� .��!�$�!��%��!��!�$�#��.��$#��&��

Ovan 21. 03. - 19. 04.

Bik20. 04. - 20. 05.

Blizanci21. 05. - 20. 06.

��!��&$�,�� ,-��!#�� !��!��# ��'��$� �� -��%�!#��!#��#��& &�#��'#��'��#��!��!#��!#��!��#�$ ��%�� &��!�$�#��+��#-��$� �.��$ �#��*��& ��&��.��.��#��+� '��!��$��#� �!#�%��%��&� ��!��$�#��#�� $�#$�!#��.��$-$��%��,��#��#��$��#��& �� '�$� �.�� ! ��!��%��$�#��$�'##��!��-��#��,��$��-!#�$�� '��$�#��&��!��# ��$��!#�$��

$�! �� $�#��%��!#��#�#��$.��&��-�,��,�$�#��-�� &��!��! �� !#�$��$��$��-&��&�$�!��&�� ! ��$� ��!#��$��!�#-��!��#�&��!�� !��!� -��!��! ��!#��$��!�#��#��#�$�! ��&��$��%��$ �#��)#�� !��,��#�� $'��-��!��!��$��$��#�!��%� ��!��!$� �.�#��#��-�!#��&��&�$�#��%��$�� '��#��,��$�#��

Veliki jhOro

Vaga 23. 09. - 22. 10.

Škorpion23. 10. - 22. 11.

��&�� !#��#��-'�#��'��,�%��#��#��$�� !#�$��)��$�,�#��!�� ,-��&�� '��&��&#��'#�#��(�!��-#��#��!��!� ��,��! ��-#��$�#��+��#��!��!�$ �#��*��$��!#��-��-��%��!��!��,��!#��&��'��$�! ��&� �-��$��%��#��&��#��=��!��!#��!��$#��&�%��&�-��$��#��)��,��!��#�� '�� !#�$�%��

��!��#��&��.��#��!#�� !��$��.�#��&��$�� #��!��!#�-#��$��!#�� &,�#��$�,�#�� $�%�$��$&�#��$�� %�$��#�%��$�#��&��#��$-��#��,��)��#��$�#��'��&��%��&��&��'#��!�� $��.��,��$�#��!#�-��(��!��.��'��#�&��&��!��$��&��$��#��#�'��)��#��!#��$��#��%� ��!��#��&�#��$�#�-��

Strijelac22. 11. - 21. 12.

�$��#��'�& #��$��*��%�&��-��!#��#�� & �-.�#��!��!��!�.� ��!! �'#��!#�%��!��#�,�%�&��,��$�� ,�#��$.��$�%�� #��,��#��$�� !#�$�%��$�� #��!��&�'��%��!$��&��&��+$��!#�.��$�� =�-��!��!#�� !�!��#��#��#�� &��'��+��)#�� !��'��-� ��$�!��#�#��#��+�� '��!#�!#�.��*��+� '��!��'�$� �� -#��!#��#��$�#��%�

!#��&�� %��&��-�%��$��$�#��,��#��&��%� �� &��-��!��#��%��$-#��&�� $�,�#�� !#�$��'��$��$��%��#��#��#��$��#��!��$�! ��$��#��!�#��&,��!��!#��#��#��$�-!��#�#��#��!��&� ,�#��&�� !#�� &-��'�#��&�%��!��&��.��$�� #��(��$��#��&��-!��!��-��%��$��!��.��!$� �.��%��!��$��$�'##��&��.��

119. rujna 2014. �� Kako uštedjeti na grĳanju?

Kako uštedjeti na grĳanju?

DOBRA

��

Za dobro �� !��-��#�� $��%�� !��#��&�$ �%��$��'�� #��(��

��'#��$ �#��%�$��#��!��&� ��#��)#� �� ##�%��!# ��#��$�� !$��%��#��!##��!#��

��$�� &��!#�$��%��*��+��!#� ��#��$��&��#��$%��$��&�,��#��#��#��",�#��#��'��#��!#� ��&��&-�%��!��.��-��(��!#��!��#�� #�%��$��&�,�#��#��%��,�#��&�$��

��%� ��$��$��!#��

��

Za dobro��#�� $��%��

��##�%

2 19. rujna 2014.�� Kako uštedjeti na grĳanju?

Zima je opet pred vratima i grijanje postaje glavna tema razgovora. Koje

je grijanje najjeftinije i kako uštedjeti – niz je pitanja koja !��!�$�!#� ��-�%� ��!#��,��#��$�#��!��& �,�#�%��,��#��! �,��%��!-!��'#��,�o teorijskoj raspravi.

�!��&��$ ��-��!�� !#��&� �� %��#��se stanovi i bolje prodaju jer !��,��'��!$ -#��,��&� ��!��&�!��,��za grijanje bilo da se grijete na !#��%�$ �%� �.�� %�$� �#�%�drva ili pak neki drugi ener-gent.

Najviše uštede donose #��&��$!��%��&�� #��%�!�� &� ��%��#��#��#��#�� #��'�-��%�$��#�� -��%��!�$��#�� &��do problema. Nema sumnje da ��!��!#��#��,��$��%��#!��#�=��#��!��

&��!��&��#��#��,��

Na pitanje kako se grijati najjeftinije nije lako odgovori-ti jer svaki energent ima svoje $��!#�%� ��!��+��!��#�%�$��$�#��\�� !#��.� ��.��!#��#��&��

Drva se za grijanje po-novno više koriste u zadnje ��%�'#��!#��-,��&��!��$�#��%��!�� ,��%�� #��'��%�'#��!#-� �� -�#��%��#��!$� �#�%��$#�%�$��!�#�%�!# �� .�#��#��-,��'�$��

��

Dobar zims��

U zimskom razdoblju no-��!$�'#�#�� #�� ,�#��zavjese kako biste smanjili gubitak topline. Rolete mogu smanjiti gubitak topline i za ��

��&�$��$��$��&�� #�!#��&��%�#��#��! ��#��%�'#��glavni uzrok gubitka topli-��$ ��&� ��!��brtvene trake oko prozora ��#�!��#��#��#��#�$ ��¡��#�� kn/m.

Ako postoje pukotine iz-��-��$��&��&��&��$�� &��&��$�!#�� %�&#��#��-��#�� $��(��$��!#��

��'��.�#��'#��#��

��#��&�� #��$�#��-jalna su mjesta za velike gu-��#��#�$ ��%�$��$�#��-no izolirati.

Jednom godišnje prije $�,�#��!�&��$�-zovite servisera da provjeri $ �!�� !# ��plamenik. Zaprljan plamenik uzrokuje nedovoljno izgara-��%� ��=��-!�� !�!#��

Jednom godišnje prije po-,��!�&��$�&��#��ovlaštenu osobu da provjeri ��!�� &��,��#�$ ��,�!#��#��! ��!��$�� &�#�-$ ��=��!�!#�$�#��

#��! �,��$�#��'�#��!��'��plina uz sporije zagrijavanje prostora.

�&� ��#��#�$ ��koje prolaze kroz negrijane prostore. Cijev koja vodi od kotla do spremnika s toplom vodom svakako treba biti izo- ��%��!$��

Ne zaklanjajte radijatore zavjesama i namještajem jer to smanjuje njihov toplinski �,��

¢��#��,�!#�#��#�-��,�!#��#�.-vale prijelaz topline.

�� #��!# ��#� ��.��&��!�$�,�#��!�&��.��!��#��-$��#�#��'��!�!#��$� �

Piše: Josip Šimunko za one koji rade i gdje nema nikoga doma.

U zadnje vrijeme proi-&��!��$� �#��%��#�$ �!��!#��.��$� �#��znatno je jednostavnije jer ne #��!# �� .�#�%�$��#��$��!��

#��#��#�&��%�'#��!��!$ -#��#��$��!��#��%��#��,��!��$ ��%��!��$��#��pelete ili ponegdje brikete.

Grijanje na plin je elegan-#��,�'��&�#��-��#��%� �� #��skupo. U sadašnjim okolnosti-��-��&��,�'��#��'#�� %��#��! ��$��.��izolirana.

Grijanje na struju u našem ��#��#��$��#��&��!��$��!#��%��$��-#��&��!��!#��£��!#��!#��,��'#��'��$ �%�no i tu postoje sve brojnija rje-šenja.

£��!��,� ��je najjeftinije grijanje stanova �&��!��#�$ �%��&��#��!��$��! ��zbog loše izoliranih stanova i sve skupljih energenata. Zbog #��!��$�� &�� #��%�tako da se za svaki stan zna �� #��'��$��#��$ �%�što je pravednije.

£��!��,��ili pak grijanje na plin dobiven �&�� !�%�#��&�-

��$�� &��%��'��#��!#��!��(�� !��$�� %��!#�#��,�!#��&��#��=��-!��,��&��!#��

Usporedbe su nezahval-�%��&�,�#��!�,��#�!#��%��!��#��putem gradske toplane onda nešto više. Grijanje na plin za �!#��$��'��!#�#��!�,�%�� #��,��kuna. No ti su iznosi relativni jer sve ovisi o izoliranosti ku-�� !#��$�#��!#-��+��#��komfor i grijati manji prostor �� #�%��'#��#��!$�'#��#��-$��#��!#��#�� %�,��

Nakon što je energija po-!��$�� %��!��!��#��i tipovima grijanja dešavaju !��'#��%��--��!��#�� '��,��+�#�.�'#��!��&��!��'��#!��-��,��'#��%��#��$� ��$��!��

(�! ��#��$��#�$ �!��$��$��-da-voda ako u podzemlju ima �� %��&�!$��!�!�-larnim kolektorima na krovu.

��%��-�#��%��!��&�� !��&�- ��%��'��#��,��!��upotrebi.

+��%��-��&��!��-je sigurnosti i sve skupljih ener-genata sve više nastoje imati ��,��%�pa se tako sve više pojavljuju �& �,�#��%�� !��,�!#��&,��

)��!��$��'�#��!��$ ��&� ��-��$��&��#��%��#��!��,��'#�� !�� ,��+��#��\#��%��,�'��&��&� -��#��$��#��!#� ��'#�%��#��!�#��.��$�#$��

��

��&� �� je osnova za

!��,�� za grijanje“

��

��


S jesenskim danima i ni-.��#��$��#��!��#�&��&��' ��+�%��!#��#��&�� #�%��'��!�,��!#��#��$��#��!��!#��#��'� %��&�,�#��#��%�$��#��&� ��!��-!��!��.�� '#��!��!��%��$��!�&��,��¤��,��

PROVJERITE PROZORE I VRATA

¥� ��.��#�� !#��#�%�$��&��%��#��#��!��&� ��#��$��$�'#�� -��&��&#�� #��$��!#��%��#�$��&��%��-!#��!#��#��'��%��& &�#��(��-��#��!��$��&��#%��!��!#�� '��!#�� &��#��$��#��!��$��&��#�$ ��&�� ¦$��§�#��&��'�#��'��#-�!��$��!#��$�� -#�,��!#��-��#��#��&��-$�� !# �� ! � � � # -��#�� ! # � �$ � ��#� #�-��#��&��$�� &��#�$ ��&��&,�$�#��$��!� �� #��!�&�&#��$�-��#��+��%�&#��#��$��#��.�#��!#��#��$�!#��'#��#�$ �!��

TERMOSTAT¨� ��$�� $�-

!#��#��#��!##�&��&��!��!��#�$ ��*�!#�$��%��#��!��-��,��!#��$��#��'��&��-��8��%�'#��'��!�&�#��#��$��#��%�#��#��!#��#��'#��-,��!��.�#��$��#�-��#��!##��&��!#�$�� .�#��#��!##��&��!#�$��%��-.�#��'#��#��%��$�!#��#�$ �!��%��&�!��!#�$��'��#��'��!#�� (�� '#�� .��!�&�#�� !#�� $�#��#�� %�� $�!#��#��#��!##��!#�$��%�'#��.�#��$��#��&��-��!��!��&�#��

PRAVILNA IZOLACIJA

�&� ��.��-�.��&�#��!��&��.�#��#�$ ��%�� #��$�� !#��'#�-�� %��!��#��-��&��&� ��%�$�!��#��#��&��-��&��(�� -!#��'#�� &� ��%�#��!#��#�$ ��& &��&��'��$ ��&��!��.��%�� &��!#��$��%�!#�� #��&� �� ,��#�$ ��&�� &�#��$�-��#��£��#�$ �!�� &��$�!#��$��#��,��&��

KA-MIN

� -

��!��&��!��&��#�$ ��%��&��#��$��!#��!�� #��!��#��%��%�$��#�$ ��,�� ,�#��&�� &��!��-,��#��-��,��$�'#��-�#��%��!��!##-��%��!#��!#��$��$�'#�� &��+��!��'#��!��&#��#��!��$��'��,��%�'#��'��.�-��%��&��#��$��#��#��#��.� �� $ �#��

VENTILACIJSKI OTVORI I

RADIJATORI¨�#� ��!��#��-

��#��#��-��&� ��$��!#��%��!��&��#��\�� %�� $��-!#��!��!��%�,�!#��$��$��&�� '#�%��-�#��%�#��-#��#��$��#��&��#��!��#��'��$��'��

+�� !� ��$��-#�#��#� ��!��#��-�#��#��!��#��$�!#�#��&�� ! ��

$��!#��+�� #��.�#�� ,��$��#��!#��#��!#��-��'#��$��!��!#�$� ��!�$�&��

VISOKI STROPOVI¨�!��!#��$��!#�

�&� ��%��&#��$��#��'��!��#�$ ��&��.��#��!��&��.��!��!#��$�� '��!��!�-��!#��$��%��#��!#��$��#� #��%�$��#��!�� $#��!#��.�� #�$ ��&��%�$�!#��#��,��#��-,��!$�'#��#�$ ��&�� ¡�� &��&��#��$��!#��#��!��#��$ ��$��!��&��. ��#��$��#��

ZASTORI�!��'#��$��-

#��&� �� $��!#��%�&!#��-��

� ��-��#��$��#��'�� #��

�� &!#��%�,�-��'��$��%�&��!�,-

��!�-��&��-

�#��$�!#�#��'��

$ � � - � � � ��&�� #�$ ��%�

! � � � ��!��! $ � ! # ��

��%�!��#��!$��,�#��#�-$ ��&��#��$�! �.�#��$�$�� ,��&� #��&�� ,��

GRIJALICE��!��.��,��!-

!��$��#�,��$ �#��-� ��!#�� &�� $��!#��%�� !��$�#�� $!��$��#��$��%�$�$�� -,�!��#��'�%��&��&��-��!#��!#�#��© ��#��,-�� #��'��$��!#��%��!�� !$�#��#�%�'#��#��.��&&�#��$�.��)#��&��! �#��'��%�� &&�#��$�-$�� ,��$��

TEPISI��$�!��'��

� ��!#� %��!#��#��! �.��&� -#��'��! ��&� ��$��%�&�-!#� �� &��!$��-,�� -��$��!#��!��#��%�&��&��-!��&��#�$��'��#��&�� '�!#�$ ��

#��(��&��#%��!#�� $��#�$ ��

��'�#�

��#-!#��-

��-��-

KAKAKA--MIMINNN

� � --

ZASTO�!��'#��

#��&� �� $&!#��

� ��#��$��#��

�� &!��$��

��

�#��

$ �$ � �� --�&�&��

��

ski kaput za ��rješenje

��uštedjeti��

��#��.��#��%��$� �� )#��#��-��#��&�,��#��#�� !# ��!��&�� &��

(��!��#��$��#��&��$��!#��!�&��#��#��$��&�-�%��#��!�$#��-��,��#��!��-#� ��$��.��,�� #��#��$��#��$��!#��%��#��!##!��#��!��#� ��$��.��#��#!�� #��#��$��#��$��!#��

(��$��, ��#��$��-#��.��#�$ �-!��!#%��$��#��!�$�� "�ª�«¡%�!$��!��ª�«¡%��ª"��«¡%��!�-��ª"��«¡%��"��«¡%��$��«¡%�$��

��«¡%�&��&��!��'��«¡�

��#��$��#��.�#��$��!#��!�-��#��&�!��«¡%��'��

��.�#��'#��#��$�� .��*� ��&��

�� #��#�� $��&�� %��!� ��,�#��!�!#�� -��

(�� #��-��'��$��!#��!#��#�� $�!#�&��!��

¢��#��,�!#�#��-��!��,�� -��!$��,��$�� &�#�$ ��!��,��%�$��,��!��#��'��'��&�&��!#�� ,�-�� #��,�� -��¦!�-��§��,�� -��$�� !#��

��#��#��\�� %��&��#��-��!#��.�

¢��#��,�!#�#��#�- #��=� #��$��#��

��!��#��&$�- ��!#��=� #�� &,�$ ��!��#��&��#�.��$�� &��$�� &��$��$�#��'��

��!#�� '��.�#��

��'#��#�� “


...voda na Vaš mlin!

VITODENS 100 – W�� Vitodens i konvencionalni zidni �� problema se mogu ugraditi u nišu u kupaonici ili na zid u prostorijama � �� smjestiti i iznad radnih površina, ��

Vitodens – plinski kondenzacijski ��Kada se govori o štedljivosti i dugotrajnosti jednog sustava grijanja, kao materijal u obzir � �� !��"�� opremljeni s Inox-Radial ogrjevnim �� !�� #�� $�� trajnost te garantiraju visoko ��

Stupanj iskoristivosti do 98 posto�� Vitodens troše manje energije, �� %�� &� �� '(� )�� * � � �� !�� #� � �� !��

Dugi vijek trajanja – MatriX �� +� ��!��plamenik, iz vlastitog razvoja i proizvodnje, zbog pletene izvedbe � �� !�� !�� $ �� !��

�� .�� !�� #��! �� #�� #�� /��0 ��!�� #�� !�� #��123��#�� #�� !�� #�� .�� #�� #�� 4 �� 5��#�� #��6� �� !��#�� 7� �� .��#� �� #�� 8�� #�� #�� 4�� #�� #�� #�� #�� #� ��! �#��

Daikin Altherma niskotemperaturna dizalica topline 4 � �� Altherma, Daikin ima savršeno �� 9�� besplatni izvor energije – zrak i � �� $ � ��:��#� �� topline troše manje energije od tradicionalnih sustava za grijanje, � �� ;8<�� Daikin Altherma sustav 3 u 1 �� #� �� 5�3 �� ?��1@B� � �� 8�� vodenih (plinski ili uljni sustavi) �� ?�� F�� G#�� ogrjevnih tijela (podno, zidno ili

stropno grijanje, niskotemperaturne � �� G��9 �� dizalica topline koje nude najbolje u ��*� � 9 �� H�� #�niskotemperaturna dizalica topline, daje inovativna i svestrana rješenja u kontroli klime koja su nam �� #� ��$ �� !��

Daikin Altherma LT split – prirodni odabir�� #� � � �!�� #� 9 ��Altherma nudi novi inverter širokog �� !� �� 5�� !��sustava tijekom cijelog vremena, a

�� J��L3(��M��B2N;#� �OO3O@��M��BBN;��!�� ! �� 3<2N;�

Split sustav 4�� P��Q�� $�� S �� $��spremnik potrošne tople vode vrlo male ugradbene dimenzije (170 x WL�S�@2G��5 � �� $��" �� 5�3 ��O(2�� <@2X�� 0� �� !�� solarnih kolektora koristimo zidnu ��S �� $�� #�� !�� 3<BN;�*� � �� !� �� $�� 4�� !��

�!��#� �� 4�� ! � �� ?�� Daikin je poznat po pionirskom pristupu razvoju proizvoda nenadmašne kvalitete i svestranosti �� 4� ��

�B2�� tehnologija proizvoda za grijanje �� 5�� 9 ��Altherma najprodavanija dizalica topline zrak-voda sustava sa više � <B2�222� ��!�� Y��

��

��

u �

��

��

Daikin Altherma dizalica topline s kondenzacijskim zidnim bojlerom

Z�� topline zrak-voda s tehnologijom �� Z�"��Z�8�� #�cijeni energije i unutarnjoj potre-bi za grijanjem, dizalica topline �� !�� !�� Z�*�� &�nema potrebe za zamjenom �� F�(2�N;G��cjevovodaZ�8�� da su sve potrebe za toplinom ��1<��MZ�J��

�� !� ��"��#��$��%��&�

040 379 046040 379 021

Više informacija:

Vitodens 100 – W ��

Z��!��!�� &�@#B��1B��M

Z dostupan u varijantama - cirko samo za grijanje

- kombi za grijanje i pripremu potrošne tople vode

Z��!�� O&LZ�� !��[�S3% � ��

�� !�� Z�� F��S:S9G&�

W22�S�L22�S�1B2��Z��

��

� '��()*&***� ��%�� &�5� �� ?�� #�!��$�� X�� #��$�� *� ��

+�,��$-�� &��...&�� &��


Ivane Brlić Mažuranić 26

40000, Čakovec

Hrvatska (Croatia)

T.+385 40 395 970

M.+385 98 600 122

[email protected]

www.termoservis.hr

servis plinskih uređaja

popravak plinskih uređaja i regulacija

puštanje u pogon plinskih uređaja

puštanje u pogon i održavanje kondenzacijskih plinskih uređaja

puštanje u pogon regulacija vođenih vanjskom temperaturom

puštanje u pogon solarnih sistema grijanja i pripreme tople vode

puštanje u pogon dizalica topline (toplinske pumpe)

puštanje u pogon mikrokogeneracijskih uređaja (proizvodnja struje i topline preko plinskog motora

Izrada svih vrsta termotehničkih instalacija, hidroinstalacija,

ugradnja plinskih uređaja, klima uređaja, toplinskih pumpi,

solarnih sistema grijanja i pripreme tople vode.

Pavleka Miškine 64a

Strahoninec, 40000 Čakovec

Montaža: Dejan Balenta

[email protected]

M. +385 99 60 11 222

Servis: Mario Toplek

[email protected]

M.+385 98 600 122

Da bismo dobili savjet iz prve ruke, razgovarali smo s Dejanom Balenta iz tvrtke Ter-moservis MD, kojoj je osnovna �� #�!#��#.��!# ��opreme grijanja, te Mariom To-plekom iz tvrtke Termoservis, koja se bavi servisom i poprav-kom plinskih trošila. Dvadeset i pet godina rada i iskustva u ��#.��.��!# -��#��'� %�� %�&-sigurno je dobra preporuka za $�,�#��&��

No i stalno usavršavanje, '�� $��-��!��-��$��&��--,��$��&��!�� '#��!��!��#.��̈ �#%�¥�!��%�̈ �!!��!��-jek pridonose kvaliteti usluge.

�� -praviti i što savjetujete svo-�� to tek postati?

"��$�,�#��#�#��!��!#��,��!��#��prijedlog kako s minimalnim �#��'��$�!#��!�� ,��-bro razmisliti u koji je sustav najpametnije investirati. Go-#��!��=��%�$�#��'%�nude besplatne savjete i po-��&�!#��,��& �.�� .��!��!#�%��!��opreme grijanja. Isto tako, naš $�!��&��'��#.��puštanjem u pogon montirane �$��%��!��#��$�-mognemo kako bi vaš sustav ��\��!��'��dugi niz godina.

�� -ke?

"�+�,�'��$��'��!��#.��#��#��'� ��!# ��%��!��o vrsti energenata kojim zagri-��.� ��#��(�� #��'� ��!#��,��#-.��$��%� ��&� �� $�� '#��sistema grijanja, preduvjet su za kvalitetno zagrijavanje pro-!#�� ,�!#��$��%�$��#�� &�'#��#��$��! �.��-!#��,��%�#��kupujete auto i kupite klasu �#�� &��!��.��%�

SAVJETI IZ PRVE RUKE

��isplati�Piše: Snježana Zorković

RAVNOMJERNO GRIJANJE��

�� "�� #�� $�� $��$�� $�� $�� $�� -�� #�� '�� *��

� �� "�� #�� $�� #�� +�� ;��<�� $�� +��'�� +�� =��> ��#��"��?�� Q�� < ��-�� + � �� '��

[�� $�� #��$��

��\�� "�� '��$�� '��$��-

� �� ]�� $��$� �� $��

POGON SMANJENJA SUSTAVA GRIJANJA*�� "�� -

�� > �� #�� +�� '�� -��̂ �� _�̀ q�� *��"��"� ��_�̀ q�� "��$�� '�� '�� "��*�� +� �� $�� $��#��{��-��$�� "��

TEMPERATURA PROSTORIJE^�� -

� ��"�� '� ��*�� "�� |�}�

�� ̂ ��$� '�� '� $�� '�� "�� ~��̀ q�

SVJESNO POSTUPANJE S VODOM*�� #�� "� �� -

�� "��̂ ��$��"�� ?�� "��_�� $�� $�� "�� "��$�� '�� [�� $�� "�� ~�� $�� #�� "��̂ �� $�� '�� "��

(�� #��-'� ��!#��,��#.�

opreme preduvjet su za kvalitetno zagrijava-

nje prostora

“

a znate da se vozite svaki dan �#��!#��%��auto nije dobar, puno troši... Tako je i s grijanjem.

�� -��

�"�+. �!#%�!��!��!�!��!�!�!#��grijanja, odnosno strankama ��&��&$�,��¬¢#��!�� #�!��%��!��!��&��¨��&�par stotina kuna, servisom

plinskog trošila, ugradnjom termostatskih radijator-skih ventila ili ugradnjom automatike koja upravlja si-stemom ovisno o vanjskim ��#��%��$�!#��!�!#��'#�-��#�� !��#��%��!#��$��#��-\��,�!#��$��

¢��!��prostorija koje se koriste te ��.��-��#��$�-�#��#��#�$�!#�.��se manja potrošnja energenata kojima zagrijavamo objekt.

�� !"��-��

"�(��#��-bro osmisliti i projektirati te

odabrati vrstu grijanja, dobro �&� ��#��%�$��-janje jeftinije. U neke sustave #��'��!#��#��$�,�#-ku, pa je onda samo grijanje ��\#��%� ��!��#��! �,��+�-više griješimo kad kupujemo ��\#��$��&��$��#��$�� ,��!��,��\#�%�� '�.��#%��#��Mislim da je puno isplativije in-��!#��#��$�,�#��%��!��#��'��#��&��,�-��&��©��-��!��$�� ,� ��!��!��u projekte EU fondova koji su-=��#!��,��-vitost vašeg objekta, pa tako i &��$�!#��#��'� ��-��%��'#��!��&��!��plinski bojleri, solarni sistemi pripreme tople vode ili toplin-ske pumpe kao idealna rješenja za nove stambene objekte.

SVAKI DODATNI STUPANJ

��POTROŠNJU

ENERGIJE ZA OKO

6%

�� #��

��+�� "�� "��*�� '��+�� $�� -�� #�� $�� -��

Naši sugovornici: Mario Toplek, direktor Termoservisa i Dejan Balenta, direktor Termoservisa MD


Grijanje na plin najelegan-#��,��%��je dovoljno imati priklju-

,��$ �!��!# ��%�$�� $ ��$��!�#��.�-ljenu temperaturu da bi �� !#��.�-vali u toplom i grijanom pro-!#��+��-liko godina grijanje na plin bilo je ��!$ #�-��-�-#��%��!� ��$�!��$ ��$��potrošnji plina mora-��#�� %� ��#��-,��!��!#��$ �� !��%��!��$��.�#��--��$�� (��'#��$�,��&�� !�&�� .��%�$��!��!��$��!#��$ �%� ��&�!��#��'#�� !��!#�#��&��!#��-��$��!#��%�� %� ��&��#��&��!��!��#��!��!��!��!#��$ ��!$��!#��!# ��!��#��!��$��-

��

��na 15 stupnjeva

� ��!#��,��-��$ ��#��+��

Koje ponašanje treba izbjegavati da plin neracio-nalno ne trošimo, kako ra-

��"��"��"��&�� -

��$ ��-

��#��'�#�%��$�&�� -!#��! � # � � �� -# �� .��

!��'#��#��$�$�� ,�� -

,��$ �� $�&#��#��-

šila prirodnog plina troši ener-��!��#��$�-#��&��-�!#��$��'��$�#��'�� ¨��!�.��#��$��#�-��$��!#��!��¡� &��!#�$��.��!��!,��#��,��'�!#�$�!#��$ ��!#�$��#��-��#��$��#��!-� ��#��!#��$��!#�� =��!��,��'#��$ ��&��!��$�#��$��!#��,��#��$��!#��

��,�'��#��)$��!��#��!��,��%��#��$��#��!��#��*�!#�$-��(��!#��#��!��-��#��$��#��%��!��$��$��!#��&,��#��'�� '#��!��.��$�!#��$��-'��$ ��+��.�-te upaljen plamenik ako nište ��#��!#�#��-!�� $ �� &�� %��$�!��$�� $�#��#��#��!��.�� (�� '�� #�$ �!��&� ��'#��!��$��#��)#��$��-#��!�� !��!#� ��$��&��!$��!�� $��&��\�� &�,��$��!#��$��-��#��#��%�!�$�#-$��#��$��&��%��#��%��!#� ��$��&�� #�� Redov no prov jeravajte potrošnju plina na plino-��%��#�-�#�� &� �� #��--�� !# ��#�� '#�� #��$�� -��&��%��!��$��-��!�&��$�&��#�� '#��!��!��#� ��#��# �.��-��#��'� �� %�

��

�̈��!�.��#��-$��#��$��!#�-��!��¡� &��!#�$��.��!��!,�-

�#��,��'�!#�$�!#��plina

“

�� #��+��+�;�� =��+�� #�"��$�� '��;� ��=

�� "�� "� ��+��$��' �� "��

�� '��-�� #�"�� -��

�� '��+��-�� +��' ��"�� "� �� "�� -�� ' �� -� ��

�� '��+�� #��-�� $��' �� "��-�� "��

�� -� ��$�� +��-�� '�� +�� ;�� '-��=�

�� '� �� -�� $�� '��'�� $�"� �� "��

�� '��+�� '�� -

�� ;��$�� '�� -��=�

� �� '��+��"�� "��'�� ?�

��#��"��-��$��"��+��

��

��+�� -��

��"��-�� "� ��"�� +��

�� '��

�� "� �� +��

�� +�� -�� $��'�� $�� +�� "��

�� +�� '�� $��"�� "�� $��-+��"��

�� +�� '��-

�� $��"�� _��}��+��"��-�� $�� -'�� +��

*��'��+��-�� "�� _}$�� -�� "�� }$�� "��|�}�� -�� "��+�� +�� "�� }�� }�� -��+�� #�� -�� \�� #�"�� "�� "�� -� �� $�� "�� _�}�� }��[�� '��<��-��+�� '��

�� ?�� +��$��' �� '�� $��"�� #��$�� '��<��

��

[��#�� #�� '�� $�� '-� �� #�� $�� #�� '�� '$�� ?

��' ��~��̀ q��+��̀ q�� ~��̀ q�� '��|`q��q��̀ q��+ ��$�� _`q�� _�̀ q�� $��

��+�� '�� $��'�� #��$�� ; � ��̀ q=��

Djelatnici Međimurje plina na terenu


��

��!��a Celzijevih

$��%�� '#��-�,��$��#��#��!��$ ��-��%��&#��'#��!#��#��#��!#��,��.��#��$��'��$ �!��-�%� ��$��'��& &��#��$��#��+��#��$��!#��$��'#��&��+�#��,��$��#��&��-��&��&��%�$�!#�� $!�!#��&$ ��&��#��$ ��%��$�#��'��!��-!#�,��$��

#�� !�� -��

"�¢& ��,��!#��#�� !#��#��!��#��'��-�&��!#�� .��%��$#�� &��$ �-!��#��'� �$�#��'��$ ��!��&�!#�$�#��&�#��$�!#��-��#.��&-

��%��!��-�� $�#��'��)��!#��!#��#��#��'�� %�� #��'��-��&�� &��!��$�#��!#�� $�#��#��$��#��$��-��$��!#��!��&��$��!#��-��!#��#��'��'��-��"�$ �%��!��=��!��'#��'#��

Koja je optimalna tem-peratura da bude dovoljno �� $��"�� %&�sata na istoj temperaturi ili �� -raturu, kako bi bilo toplo, ali �� "��

"�(��$�,�#��!�&��-��!��!��#�� $�'#��&�,�#��#��#��$��$�� !# -��!��,�#��&��-��%�$�$�#�� &��!$��-#��!��&�,�-��$#�� $�� !�!#��,��#��#�� (�� $��&�,��%��!��#��%��'#�-��#��&#�� ,��!#��$��&�,��!# ��

��

��

��

�� -��

- Sigurnost opskrbe pli-nom uvijek ima svoju cijenu i ��#�"�� -�� $�� regulirana od strane Vlade ��'��> ��u pogledu cijene po kojoj HEP �� '�� ^�� $�� -ne po kojoj HEP plin prodaje ��'�� '��-�� '�� $�� plina je po pojedinim tarifnim � �� {� -� � �� <��+�� '�� '��;̂ �� $�'��~��=$�� ~�� #��~�� Hrvatska energetska regula-� ��;��=��\�� $��-�� -��$��{�� -��'�� '�� {� � � �� -��< �� <��+��opskrbe plinom kao krajnje ci-�� '�� $��$��#�� '�� '��$�� {��-� ��{� � � �� '�� ~�� $��$�� #��~�� $� ��energetska regulatorna agen-�� \�� ' �� -�� '��'�� $�� situacije Republika Hrvatska ��'�� -�� '�� situaciju u Republici Hrvatskoj � �� -��

\"�� ?�

- smanjenjem gubitaka topli-��

�� ' �� "��

��' � ��+�� "��

Smanjenje toplinskih gubi-��'�� '��$�� -�� $�� $�a posebno odabirom kvalitetnih �� $�� '��"� �� *� ��'�� '��#��?

- da su ispravna sva stakla na ��

- da je brtvljenje stakala ured-no i nepropusno

�� < �� '� ��#��'��

�� $�� '� �� '��

�� -��$�� '� ��$��"�� -�� +�� $�� ;� ��=$�� '�� +�� $�� "��

��'�� ' ��"�� -�� +�� '� ��?�

�� ;��$��-�� =�� -� �� "��

��'�� -� ��"��$��

��'�� ;� �� -��=�

�� -�� "��$�� "��bolje predaju toplinu

��'��"��'��

®#��#��&��$��#��$��$�,�#��!�&�� !��

"��&��$��#��!# ��$ �!��#��'� ��!�� #�#��!��

"�#��!��!#��&��$��#��$��$�,�#��!�&�-��!# ��%�$ �!��#��'� ��"��#� ��!��!�!#�%��,�'��$��'��!$��%��.��

"��!��#��$�� ,�#��$�#��'��%��#�� '#��,��

"��-��!�� !#� ��(¨¡�#�� #��$�!��$��&�

"�!��$��$ �!��#��'� ��-��!��.��$��#��!#��#��$ �

"�$ �!��#��'� �� %�'#��%�$��#��.-�#��¥�� &��$�#��'��#�� #�%��!��!��#�

"��'��$��$�,�#��!�&��$�#��$�&�#�� '#��!��!��$ �!��#��'� ��$��!$��!#��$� ��$ ��&�� &��$ �%� ��=��!�� !�!#��

"��'��$��$�,�#��!�&��$��#��!�� &��,��#�$ ��,�!#��#��! ��!��$�� &�#�$ ��=��!�!#�$ �!��-��#��! �,��$�#��'�#��!��'��$ ��&�!$��&��$��!#��

"��#��,�!#�#��#��,�!#��#�. ��$��-�� &�#�$ ��

"��#��&�,��#��#�� !# ��%��&�� &��

"�� #��'#��$ ��$�!#�.��!��&��!#��-��%��!��# ��!#��#��'��

"�$�� .��!�&��!$�##��!#�� '#�-��,�%��$�� !# ��&��!#��#�� ,��!��¡��

��

15°C

��'��#��$��&�� -��!��#��%�$��$��,�-��!��$��#��#��#��%� �� #��$��&�,��(��#��$��$��!��" ��#��$��#��!��!#��&��!#�%��!��$��#�� &��%�$��'#��)��.��&��!��&�#��#��#��#�$ ��-��$ ��&��-'#��!#�� '�$�#��!# ��#��-��$��&��%�$��#��!��&�-�� !��#�� .��,��%��!#��$��,�'��&��,�!#��&��-!��

�� $��-!#��!��$�#��'��)#��#��!#��#�� .�#��$��-!��,��#��$��#��«¡%��#�� !�!#��.�#��*�«¡��

��#�� %�$�-#��$��#��$��#��!$��!#�!�� #��-#� ��#��$��#��$�� -��%�#��&��&��#��!$��#� ��-��#��$��#��$��!#��&#��#��$��#��!�-��'#��*� �$��!��!#�$��

Nenad Hranilović, direktor Međimurje plina


� ��-�� '��

�� (��-�� (�� ! �� (�)�� '�� -��"�� -�� *�

- Do 31. prosinca 2013. godine usluga postupka ispi-tivanja ispravnosti i nepro-pusnosti plinske instalacije, ��!��$��,��#�� plinske instalacije za krajnje ��$��&��#��!#��$ �� !��$��¡��

nestandardnih usluga opera-tora distribucijskog sustava.

��!��,�� $��&��!��-lativi, odnosno Metodologiji �#��-��&�!�#��\��stavki za distribuciju plina, �� +��-�%�� %�#�� !��#��\��!#��&��!#��-buciju plina (Narodne novine ��*�� %��!#�$� ��!��!��,�� %�$ ��--��,��,�%�#��&��=��!��!�,-��!�� -��&�!��#��\��!#��za distribuciju plina za prvo �� !��&�� "�2016. godine za svaki pojedini

#��\�� %��#��!��#��\-ne stavke Ts1 za distribuira-�� ,��$ ��¯��#��\��!#��!��=��!��!�,��%�$��,��!��&��,�!��!#��!�� &��-�� -

�� -��&�!#��=��!��!�,�-��!��&��&�!��3 kune zbog troškova postup-ka ispitivanja nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije u svrhu izdavanja ispitnog iz-��'#��$��&$- ��#��$ ��

�,�%��!��$��'-��,��$ ��$��,��

kontrole plinske instalacije kod krajnjih kupaca iz ka-#��!#��%��!��$ ��'� ��%�#�� &��,��$��¡��!#��! �-�%�$�!#��,��&��#��\��!#��!��&��!#��!��-��$��# ��$ ��#��#��'��$�#��$ ��.��!��&-doblju.

��

�� ' ��-��!�� "��

"�+,� ��,��%��&��&��$�!#��&�%�$�#�'��$!��$ ��u Republici Hrvatskoj ne bi #�� #��!#��©�-ropska unija, pa tako i Hrvat-!�%��!��!��$ ��%� ��!��!# ��, ��©��$!��#!��

70%��

��

� ��

� ��

�� $��!#��!��&��na to da oko 70 % svojih po-#��&�� !#�#��$��&��$ �%��!# ��&��(��' �&��!�!#-� �'#�� &��topla, te su europska skla-��'#�$��$ ��)��&��$�!#��pravca plina u Republiku Hrvatsku, preko Rogateca i

�#��!��-�!��%�Hrvatska je dobro povezana !��$!��!� ��'#��)��#��#��,��!��$!��$ ��

®#��!��#�,��$�!��$!��-��$ ��!#�%��$!��-��#�� potpunosti regulirana. Odlu-��̈ ��#�� &�� $!�� ,��&�� .��ª��-��-vatska elektroprivreda koja ��.�$�� -#��$��#��$ ��$!�� -�,��&��! ��za potrebe kupaca iz katego-��!#��%�'#��!��!��-��$ ��©(�� $!�� ,��.�osigurati pouzdanu i sigur-��$!��$ ��%�� ,�-��&�$ ��¢�$�� Hrvatsku, ako je potrebno. )�� ¨ ��%�$ ��&��$!��!#��©(�� #��+�"��$��&��-,�$ �%��!#��

#��%��$��!#��&-kupa skladišnih kapaciteta, ��!��ª�� !$� �.��kapaciteta skladišta pripalo ��©("�%��$��&��& ��sigurne i pouzdane opskrbe $ ��!#��£ ��#��!��%��-��trebali strahovati zbog nesta-šice plina.

�!#��#��%��!��!��-

�!#��$!��$ ��%�¨ ��Republike Hrvatske donije- ��ª��!��( ��#��zaštite sigurnosti opskrbe $ ��¢�$�� #!��( ��!��-��#��,��-�� -�� ,��$��$ ��za osiguranje pouzdane op-!��$��$ ��%��!��!#��$!��$ ��!#��#��( -��=��&'#��$��$��$�-!��&'#�#�� $�!��!�#��&'#��$��!#��#�� #��$ ��

��-�#��%�$�#��-� !�#��-��$ ��za svoje ostale krajnje kupce, &,��$��&��#��-��!#�%�$�#��!�� ,��!��!##-�� ,��$ ��&�! ��plinsku godinu, orijentiravši !��$��#��$ ��&��$!��skladišta.

��


U posljednje vrijeme sve ��'�� ,��!��&��'#�� $� �-

#��\#��#�&��!��-�&��

GRIJANJE NA DRVA I PELETE !�"#$%&'"'()*")$%�+,)$#"$%.�

GRIJANJE SENKO ŠTEDNJAKOM NA DRVA JEFTINIJE JE OD:

!��\�!� ��uslijed sveprisutne svjetske ��!��&��!&��-��!��$ ��&��#��-��!%��,��'��%�� !��!$ #��&��#�$ �!��-��%��.��-& ��$��#��'#��\�!� ��!��'#�#��!$��!#��$�� &��-�� ,��\�!� ��%�#��$��!#� ��&�� -��$��#��.��$��-��#�.�� -

& ��#��.��&��#�$ �!��!��! ��-��$�� &��$��!��¡��#��!\��&��!#�� ,��¡��$�#��&�$��!#�� ,��!��

ZAŠTO GRIJANJE NA DRVA?

��\#��#�� '��$��# ��¡��#� �� !��

Drvo - jeftin i ekološki prihvatljiv energent

+,)$#"$#� /,),'0")(�/1)"'(

44%

Peleti - visoki komfor uz minimalnu emisiju štetnih plinova

+,)$#"$#� ��/1)"'(

67%+,)$#"$#�%1%&2,)*"'(�

%"%,+)$'(

74%+,)$#"$#�

1'3�41$%(

72%

��!��&��$�#�� $�#�� #��!# �-�#��-��¤��&�$�#��&��-�#��.��$�� ,�� !� ��'#�#�%��&�$!��&��!#�� '��#%��!��!#��!��#!��#�.�'#�

(��#$�!#� ��!��-�� $ �%� �.�� !#��#��$�!��$��-#��!��$��,��&�� ©��$��$� �#��#�!��!#�� -!��!# ��

ZAŠTO GRIJANJE NA PELETE?

��$� �#��$��-�!#�� '��$��&��&��&��!��-��!##��\��!�$��#�� $ �!��)��!��$�$��$��-��,�!#�#��

(��!#�$� �#��!�-��,��!��!��.��%��-�!#��!��&�#�!$��#%��!��!#��!� -��'#�#�%��!��!��'#�#��!$��%��!��#��$� �#��!��#��,�!#��%��#�-��&�� &�¨'��&�̈ !�

ŠTO SU ZAPRAVO PELETI?

(� �#��!��$��'��!#��$� ��%�!��,��! ��,��$��'-��$�!��!#��&��-!��!��!#��(��&��!��

��!#%��%��!�%��-�%�#�$� �%� �$��&��-��!��!#��! �.�� !��!!#�� &��

ISPLATI LI SE?��$� �#��

!#�� !��!# ��#�� -$��!#��&��!��#��'��$� �#��&�� $��$ ��$ ��!# ��&�� , ��©��!��&��'��#!��%�� !��-��!#��&��,��#��#��$�!��$ ��$ ��#!��'#��$� �#��!��$ �%��#��*�� !��$�#��.� ��$��$�� !��$� �#��$�,�#��!#��!$ #�-��&�� !��*��

¨�'��\��$�#�.�-#��!��

�� !��

��!$ #��&�� #�$ �!��

“

VRSTA GORIVAEFIKASNOST

KOTLA

��[*��^��q��^��GORIVA KOD �[��Q��

��[*��^��q��^�� ^¡��TOPLINSKE ENERGIJE KOJU SMO ��{��̂ ��>[��

��! 92% 3,75 kn/m3 �$��

�� ! 97% 3,75 kn/m3 �$��

��"��#�!�� 92% �$�� 0,754

$��&�� 99%Q>��$|��+ ^>��$_��+

�$�|�

'�*��! 92% �$�� $�|~

+��/$#;<�=��! 81% 350 kn/m3 �$~��

NAPOMENA: izračuni su temeljeni na javno dostupnim podacima više ovlaštenih distributera (dobavljača) energenata o prosječnim cijenama (s PDV-om) na hrvatskom tržištu u drugoj polovici 2004. godine. Konačni podaci mogu odstupati ovisno o energetskoj učinkovitosti objekta.


Ljeto je pri samom kraju, pred nama su � ��%�'#��&,��

i novu sezonu grijanja. Upra-��,��&�$ ��,��!#��,��$ ��.�� &�!#��%�� &�$�! ��#��)#��$�-��#��'��&��

�� .� �#��!��#��svoje troškove, donosimo ¨��,��-��.�#��'��'#��#��$��#�$ �-ske zaštite vanjske ovojnice Vašeg doma te zamjenom ne-adekvatne i dotrajale vanjske !#� ��#��&��!��mjesecima lakše zagrijati svoj dom, dok se u ljetnim mjeseci-��$��!#��#�� zagrijavati. Dakle, osim što ��#��&��'#��#��%� ��#��#��#��&��' �#�� -��-datnoj potrošnji energije.

Kada je potrebno zamijeniti stolariju

��-�#��%��#�� ne znaju kada je vrijeme da !��$�!#��!#� ��&��-jeni. Ukoliko prozori i vrata estetski narušavaju izgled Vašeg doma, dotrajali su, a ¨'��,��&�$ ��!��!��

ZADOL GRUPA SAVJETUJE

Dobra stolarija smanjuje račune za grijanje

��!��%��&�ovaj pothvat. Prozori i vrata ��$�#��&��#��postali su loši izolatori, što &,��&��$��$�'#�� %�� #��#�$ ��̈ '�dom. Više ne ispunjavaju svo-ju osnovnu funkciju – izolaciju, što je, naravno, prvi znak da

��&�!��$�!#��,�%�upravo kvalitetnom stolari-��.�#��'#��#��-��%��!#� -��#�$ �!��!��tri puta manji nego kod stare i dotrajale stolarije. Ovi podaci samo su još jedan znak koli-��.�!#��#!��,��#�!#�$��&��-$��#!��$�#��zgrade.

Prednosti zamjene dotrajale stolarijeVišestruke su prednosti

Vaše odluke da je vrijeme za zamjenu dotrajale stolarije. ��!#� ��&#��#��,�#��$�#��'��&�� ,��#�$ �!��&� ��Dakle, novom stolarijom mo-.�#��!��#��#��#�$ ��%�'#��!��$�&�#��&�#��'��.�#��)#��%��'#�-dom energije štedite svoj no-��&#��#!��uštede ova investicija zaista !��!$ #�%��#�� .��-vac vratiti u kratkom roku. Na #��,��#��-��$��!�#��!#��¨'��%� ��$��#��!#�̈ -še nekretnine.

PVC stolarija kao '01)*#"�)56',

Ukoliko je odluka donese-na, ali razmišljate koju stola-��#�%�!��&��-

! �#��(¨¡�!#� ��¢��,��!#� �� ,��kvalitete i cijene. Dok u samim $�,��(¨¡�!#� ��$�#��'�� !%��!�se situacija promijenila. Na-predak i razvoj na tom polju �,�� !��!��%�'#��(¨¡�!#�-lariju stavilo u sam vrh.

Osim toplinske izolacije, (¨¡�!#� ��#��-��$��-!#� �� ,��&��,��&� ��-ju, ali i protuprovalnu zaštitu. No, to nije sve. Dugotrajnost, otpornost na vremenske uv-��#�%�$��&��!#%��=��!�!#�i jednostavnost glavne su karakteristike PVC stolarije. �!��$��# ��$�,�#��cijene, u prilog PVC stolariji idu i dodatni troškovi koji su &��+��%��,��$��&��!�� .��i ne zahtijeva gotovo nikakva dodatna ulaganja. Vijek traja-nja PVC stolarije procjenjuje se na otprilike 40 godina i više, ��-�#��%��#�� !��pravilno rukovanje i redovito ��.��

Program energetske '6"'7%�'6)2%1$8&)9�&4;#

�� %�� .� �#��'#�-djeti na grijanju, a usto svoj ��,��#��%�$�-��$�#��$�,�#�� ,�� investiciji, svakako razmislite ��#��!��̈ '�� -��#��!$ #�#��)��#��u prilog ide i Program ener-��#!��#� �!��&��&�� £��%��.�#��!#��#��!�� $��,��$�!#�� %�!��koji se dosad nisu usudili ula-&�#�� !#��!��!��$�� #��!$��#�!��!#��iznosu najmanjem od 40 posto ukupnih troškova.

GUBITAK TOPLINE PREKO

PROZORA I VRATA IZNOSI

PREKO

50%UKUPNOG GUBITKA

Novom stolarijom mo-.�#��!��#��

��#��#�$ ��%� '#��!��$�&�#��

odraziti na vaš ��.�#

“ je došlo vrijeme da zamijenite dotrajalu stolariju.

Smanjenje troškova( � � � � � � � � , � � �

!#��,��%��#��#�$ ��preko prozora i vrata iznosi preko 50 posto ukupnog gu-��#�%��#��$��&��-


OTVORENJE ACTUAL CENTRA DOM DESIGN U PETAK26.09.2014 OD 10:00E. I G. LEGENSTEIN 11 CRO-40000 ČAKOVEC

Novi ACTUAL-ov prozor je svjetlosnim godinama udaljen od uobičajenih prozora. Poravnatih površina izvana i iznutra.Prozor nagrađen za dizajn svjetski poznatom nagradom Reddot design award, i nagradom za inova-cije u području energetske učinkovitosti – nagrada Austrijskog ministarstva za okoliš. Više na www.actual.at/hr

E. I G. LEGENSTEIN 11 040/384 404 40000 ČAKOVEC

[email protected] R O Z O R I V R A T A Z A Š T I T A O D S U N C A

ALWOOD I ALEVO.REVOLUCIJA U DIZAJNU PROZORA.

EnergieGenie

-10% AKCIJAPOPUST POVODOM OTVORENJA U MJESECU LISTOPADU

Samo pravi prozor s crvenim .

£��&�!��$�� &&��%� �� !#��(��!��$�,�#��#��- �,�#��$��!#�� -��#��%�� #��$��!#��%��#�� #��&��-�%��#��$��&��%��%��-��%�� -��%��&� ��\!�%��$�! ��#��#-!��!#��¤��,%��!��-��#!�� $!��

��$ �!��&� ��&��!��#�$ �!��#��&�-��%�$��$��!#�� #�%�#��'#�#��!��!#��!��#��#��$�-�#��$��&��$ �!��&� ��&��%�$��.��!��.��#��$��!��&'#�#�� '��$�&��#�$ �!��!��!#��-��!��#�� $��#�&�$��#��#!��\��!��&��

¡� ��#�$ �!��&� ��'#�-��!��.��!��#��'��&��&'#�#��- �'��$��!��,��!#��!#��#��-'��*��¯��°��%�

��!�!#��&� ��#��'��%��!��-��#!�� %��$!��!��*��¯��°��,�%��#��'��$��!��,��.��&��#��#��,�-#��!��#!�� ,��!��!�#�$!��#��!�� #�$ �!��&�- ��$��#��#�$ ��&��%�� '#��!#��-&��$��$��-!#�� #��(�� #!��%��!��&� �� &��&��-��$��$�!#��'#��$�#��'��#�$ �!��'��$�!#��

"��izolacĳeToplinska izolacija provodi se izolacijom vanjskog zida, izo-lacijom krova ili stropa prema negrijanom prostoru, izola-cijom poda na tlu ili prema negrijanom prostoru, pasivnom sun�anom arhitekturom te zamjenom stolarije i roletama.

��

��

150 kWh/m2

��


2319. rujna 2014. �� media

Rak21. 05. - 20. 06.

Lav23. 07. - 22. 08.

Prvi jesenski t jedan &$�,��'��.� ��!��#��#��&��!#�!#��%��#�� &��$�! ��!��#��-�� -'��!��!#��-��) ��&�� ,�#��%��!��%��$#�-��&�%��$�,�#��&�-��!��.�� #��#��- ��$�#��!��$�� !$��#��$�! ��&��&��&��'-#��!��&��$�#��'��&��!�,��!��#��%��!�$�#�,��'��#��!#��$��&� ��&�$�� !��!#� ��#� �%�

��!#��!#��!%��!��'��)#��postajati jasnije i jedno-!#��%��$��,��.��#�� #�� .��&��!��,��#��$��-��!�#��! �� !#�$��$��#��#��,��$��!#��(��!��!#� �� !��$�-! ��$�#�%� ��!��-#��$��$#��#�#��,��#��!��-��&�� +��$�'#�#��!��#��'��%��'#��#��(��!��!��&��-��!$��'��$#��-&��!$�#�!#%��$��$�� &��$�&��( �#��)#�� !�� %�&��!��!��

(�� &�$�$�� ,��!�#�� &��!��$�,�#��!��%� ��$�#��'��&�� &��#��!��#��!!#��+��#��$��$�!#�#��$�� *��-!��!#�&,��&��$��+-!#��#��!��.#��#��!#�� #�� ,��!��!#�� #�.�#��$��'��!#�$��#��'��$��,��!��-� '��,�$�#��%��#�%�&��,��!��!#��(��#��$�� #��-��$�� !�� !�$��#��¥�&��-

&��$ �� %��#��!$��-,��&� ##��,��-��#��!#� ��\��!�$�#��#��$��#��&��&��-��!#��!��!#� ��!#��%��!��'��!#��$�� &�� &��-#� �!��=��(�!��#�#��!��.��!�$��#� ��, ��#� ��(��!��!��&��-��-��$#��&��'��$�#��$��'��&��$#��-!#��$�! ��%�&��,��#��-#��$&�#��'�#��!��#�#��&� ��!��'#��#�#�%��!#�� $��

Vodenjak20. 01. - 18. 02.

(�,�#��!��$��!��$��'��-��)#��!��$� ��-��#��'�� !#�$��#��!��'��##��'#��#��!�$��#� ��+!#��#��!��!�$�#��'��##�%��!��!#�#��&�$�!��#��-��!��&��!#��!�� #�&��&��(�! ��.��&��&��&��!#�� !�� #��&,��$��'�#��.��$��$�#��+�� *�%��!#��$��- ��!� �$�#��.��-��%��#��

��.��,��$�#��-��#��.�� '��$��#��!#��!��!��'�\%�!#��#��'��$�'#��%��#��$��,��!��#��+�#��-��!��-��&#��&�� -!#�$��!��#��!#�&��$� �.��.�#�� $�!�%��#��!��!#�!��#��!#��#��#�.�� &�#��&��- ��!��&��$�! ��&��!�#��!��$�!#�#��'#��$��#� ��!#��#��'��& &�#��(��!��$��$��&�� &��%�� $��!�#��$#��!#��&��

+�� #��%��#��#�� %�� -��!��)��%��$�#��!��$�� &�� $��+��!��#��#��#�� %��#��$��&��$�! ��¢&�� #��=��-�� #��̈ ��!#�.�� '-��!#��$�#��$� ��!��$�! ��&�� !#�$��$�� #�#�!��$� ��!��$��-��&��#��$��#��$�!�� $��#��¥��#��!$��&�$�� !��,��+��¢��%�

$�%��#��!#��-��!��#�,��&��!#��!�#�-��!�#��-��$��.��$��%�!��$�� !#�$��#��#��$��#��&&��!��&��#��%��#��#��'�#��.��,��$�#��+��$�'#�#��!��-$��#��,��,�-�#��!��!#�� $�#$�!��#��!#��+!#��#��!#��&��'#��$��$�! ��(� ��!��'#��.��#%��#�� -!##��'#��(��!��!#� �� !��'�� !$��#�%��$�-&��!��!#�#��&��.��

Ribe19. 02. - 20. 03.

� ��!�� -'#��'��$� ��#� ��%��!#��!$��&�� ,�� ,��-#��!#��&�.��#��(�� !��'��&�!#��$�� !��,��¨��! �� ,�#��%��#�,��!��'��-,��$�#��&� �� %��&��$��\�!�-� ��!$�� ,��-��$�� !��$��$��#��&�$�! ��$��&�#��%��#��&��!#�� !#��!�� $��#�� %��.��!��!��!��$��#� ��+�#��!��&��$��-!#�� #��

.��#��$�#��+��-\��$�#��!#�-.��#��!��%�'#��.��#��$��'��!�� #��&$�,�#��#��$��#��$�%�� !#�$-��$�#$�!��#��#��$��$&�#��!$��&��-��!#��'��-#��+-� '��!�!��!#��!��!��#��$��'��,�#��!��$�-�� #�'��&��&��!#�� $��#� ��(��!��$��.��$#��&�%�!$�#�!#��!$��!#�.��,��!#�%��&�� $��##��

jesenski oSkoP

Djevica23. 08. - 22. 09.

Jarac22. 12. - 19. 01.

� �� !�� -.��$�,�#��!��%��!��# ��'��$� ��%��!$��!$��.��#��!#�#��'��&�!#��.� ��&�$�-!#�&�� %��,��!��#�&��&��$��-.��,��!��¨��*��!#�.�� %�!��$� ��-#� ��#��$�#��!��#��#�-��=��!��!��!#��.��#��&��$��#��#�� $��$�#��$�� $�� -��+��#� �� !��,�#��!��.-��,��!��!#�� #��#��!#�$��!��&&��!�#��$�! ��$�-

��#��&��#��!��!��!#�#��$�� =��!�� !#��&�$�-! ��$��&,��#��!#��-#��!��$�#�$��$�#��,��& !�%��#��$��#��,�#��$��-'��$��$��#� �!#�%�'#��!�� &� ��#��'#��!#��&$�,�#��.�$��#�� $��=�#�� !%� ��-��#��#��+��#��!��$��$�'#��##��!�-��$��.�#�� - �#��(�,�#��$��!��.��#��%�!��&��$��¨��&��.��#��!\��$�&��


VINO TJEDNA

dobar tek PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

RECEPT PLUSIZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

ŠiškrliniPriprema

Krumpir skuhajte u ljusci, ogulite ga i naribajte. Brašno i sol pomiješajte, dodajte krum-pir, jaje i zamijesite tijesto.

Tijesto oblikujte u prst debele valjke i režite ih na dužinu od 3 cm. Kuhajte ih u vreloj posoljenoj vodi 5 minu-ta. Kuhane šiškrline prelijte krušnim mrvicama, koje ste popekli na maslacu.

Sastojci

- 1,2 kg krumpira- 50 dag oštrog brašna 8akove,kih mlinova- 1 jaje- 1 žli,ica soli

Za preljev

- 15 dag maslaca- 5 dag krušnih mrvica 8akove,kih mlinova

Sastojci

- 20 dag brašna - 20 dag še�era - 2 vanilin še�era - 25 dag margarina - 4 jaja - 2 žlice kiselog vrhnja - 1/2 praška za pecivo - 3 žlice pekmeza ili džema od marelice - grož-e (vrsta i koli,ina prema želji)

Osoblje ,akove,kog re-storana Lova,ki dvori uz pile�i svitak na me-imur-ski preporu,uje savignon Franje Lebara. Suho je to i osvježavaju�e vino, ber-be 2012. godine, s 14,5 % alkohola. Ovo profinjeno i baršunasto vino ugodit �e svim znalcima vinskih sorti.

Pileći svitak na međimurski

Kuhar Bruno Kukovec iz 8akovca svojim kulinarskim umije�ima ugodno iznena-uje nepca posjetitelja restorana Lova,ki dvori u 8akovcu. Za dane nadolaze�eg vikenda

preporu,uje pripremiti pile�i svitak. Dakako, na me-imurski na,in. Priprava je jednostavna, a ni sastojke nije teško nabavi-ti. Uživajte u kuhanju. Svima u slast bilo!

Sastojci- 80 dag piletine- sezonsko povr�e- nasjeckana šunka- paprika- 1 jaje- sol- papar- crvena paprika- hajdinska kaša- slanine

Umak

- temeljac- kiselo vrhnje- crvena paprika- sol, papar, vegeta

Kolač od grožđa

Sezona je grož-a, stoga �e upravo jednostavan kola, od grož-a ugoditi vašim nepcima. Za pripremu ovog recepta nije potrebno mnogo vremena, stoga krenimo redom. Margarin nasjec-kati i otopiti u zdjelici. Miksati jaja sa še�erom i vanilin še�erom dok ne postanu pjenasta masa, doda-vati postepeno brašno, prašak za pecivo, vrhnje i margarin. Izliti bi-skvitnu smjesu u nauljen i pobraš-njen lim za pe,enje. Rasporediti po površini kola,a bobice grož-a i staviti pe�i u pe�nicu na 180 stup-njeva oko 40 min. Još vru� kola, premazati zagrijanim pekmezom od marelice (ukoliko radite s dže-mom, potrebno ga je prije procije-diti). Ohladiti i narezati na kocke. (izvor: recipeci.com)

Profi njen Lebarov savignon

PripremaHajdinsku kašu skuhamo, ocije-dimo i popržimo na slaninama. Pile�i file narežemo i napunimo nadjevom, stavimo u tavicu i laga-no pe,emo. Nadjev pripremimo na na,in da na tavici prepržimo malo šunke, sezonsko povr�e i jedno jaje. Nadjev stavimo u piletinu i lagano zarolamo te svitak ispe,emo. Po-vremeno prema potrebi zalijevati s temeljcom. Pile�i svitak servira-mo uz umak koji pripremimo tako da pomiješamo temeljac, kiselo vrhnje, crvenu papriku, dodamo sol, papar i vegetu, par minuta provrijemo i zgusnemo s brašnom i vodom.


PUT ČAJA

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik

dućana ČokoČaj Čakovec

Suvremeno društvo svakod-nevno se suo,ava s nekom od informacija o zdravom životu

i novim znanstvenim dostignu�i-ma u istraživanju pa tako i s pre-hranom vezanom za krvne grupe. Svakako ovaj trend ne smijemo pripisivati pomodarstvu ve� pu-koj potrebi povezanoj s prirodom jer svaka krvna grupa ima nešto na što je tolerantna i ono na što nije pa se s vremenom pojavljuju zdrav-stveni problemi. Kako ,aj spada u namirnice, a bilje koje nam daruje Priroda lije,i sve boljke, u,inkovi-tost je još ve�a ako se biljke razvr-staju prema krvnoj grupi i u šalici ,aja.

Tako osobe koje imaju krvnu grupu 0 su ‘mesni’ tipovi i trebaju izbjegavati mlijeko, grahorice i glu-ten. Iako se dobro nose sa stresom, mu,i ih želu,ana kiselina. 8ajevi koji se preporu,uju osobama s krv-nom grupom 0 (nula) su na osno-vi -umbira, ginsega, zelenog ,aja Sencha i argentinskog mate ,aja koji je poznata zamjena za kavu. Idealan izbor ,ajeva za njih je mje-šavina Senche, ginsenga i -umbira, a umjesto kave mate ,aj. Ljudima s krvnom grupom nula (0) pijenje kave se ne preporu,a kao ni zasla--ena, gazirana pi�a i alkohol. Zato je takvoj skupini najbolje da uživa u spomenutim vrstama ,aja.

Ljudi koji nose u sebi krvnu grupu A su jako emotivne i anali-ti,ke osobe koje su izrazito sklone stresu pa zbog toga imaju trajno visoke vrijednosti hormona stre-sa - kortizola. Kava ovoj krvnoj skupini ljudi ne smeta, a potrebu za pretežno biljnom hranom upot-punit �e svakodnevnim pijenjem prikladnog ,aja kao što su tajvan-ski zeleni ,aj Gunpowder, ,aj od ,i-stog cvijeta jasmina, kombinacija srebrnog jasmina i zelenog ,aja Ying Hao te mješavina stolisnika, nevena i maj,ine dušice kao i ,aj od brusnice.

- pijte čajeve u skladu sa svojom krvnom grupom

A, B, 0 ili AB

Oli,enje izdržljivih ljudi su oni s krvnom grupom B jer žive sklad-no, skloni su vježbanju, hrane se uravnoteženo jer ravnoteža je ono što odlikuje ove ljude. Po svojoj genetskoj prirodi osobe s B krv-nom grupom su skladnije i manje sklone izazivanju i suprotstavlja-nju no imaju spor metabolizam, sklone su autoimunim bolestima, debljanju, letargiji, kroni,nom umoru i neurednom snu. Iako im je probavni sustav otporan isti ima slabu obranu od bakerija posebno Escherichie coli. Ljudi-ma s krvnom grupom B stoga je najbolje piti vrhunski mladi zeleni ,aj, organski zeleni ,aj, ,isti crveni rooibos bez dodataka te mješavi-

nu ,aja od bazge, kadulje, melise i rooibosa.

Krvna grupa AB po postanku je puno mla-a od ostalih, a zbog razli,itih antigena koje posjeduje ima osobine i krvne grupe A i krvne grupe B. Bila aristokratska ili ne, oni ,ijim tijelom kola krv ovog mi-ješanog tipa najbolje reagiraju na stres duhovno, s =izi,kim poletom i kreativnom energijom. Pripadnici ove krvne grupe su intuitivni, nisu skloni stresu, ali imaju smanjen li-bido. Stoga se osobama krvne sku-pine AB preporu,uje ispijanje po-sebne vrste zelenog ,aja i srodnih pripravaka, ,aja od mente, božura, sandalovine te napitke od riže – ri-žino mlijeko. Idealan izbor ,ajeva

za krvnu skupinu AB je prirodni žuti ,aj, mješavina vrhunskog ze-lenog ,aja i mente ili sejak i pe,ena riža, a na ovom popisu dobrodo-šao je i ,aj od brusnice. Muškarce s krvnom grupom AB trebali bi pak piti ,aj mješavine koprive, mente i rooibosa.

Iako smo mi svi samo ljudi i svatko od nas je individua sa svojim vlastitim ukusima i okusima možda se ne treba strogo pridržavati svih savjeta koji po,ivaju na znanstve-nim istraživanjima odre-enog sta-tisti,kog uzorka populacije, ali nije zgoreg tu i tamo poslušati pokoji savjet pa prilikom sljede�e kupnje u omiljenom vam 8oko8aju izbor ,aja prilagoditi svojoj krvnoj grupi.


www.autostil.hrUre�uje: Dalibor Flajpan

[email protected]

proizvo�a� koli�ina udio, %

1 Volkswagen 107 20,86%

2 Škoda 82 15,98%

3 Kia 75 14,62%

4 Hyundai 28 5,46%

5 Peugeot 26 5,07%

6 Opel 22 4,29%

7 Renault 19 3,70%

8 Toyota 18 3,51%

9 Seat 17 3,31%

10 Dacia 15 2,92%

11 Mazda 15 2,92%

12 Audi 14 2,73%

13 Citroën 14 2,73%

14 Ford 12 2,34%

15 Nissan 12 2,34%

16 BMW 11 2,14%

17 Honda 11 2,14%

18 Chevrolet 4 0,78%

19 Mitsubishi 3 0,58%

20 Fiat 2 0,39%

21 Mercedes 2 0,39%

22 Chevrolet USA 1 0,19%

23 Jeep 1 0,19%

24 Lancia 1 0,19%

25 Suzuki 1 0,19%

UKUPNO 513 100%

Prodaja novih automobila u

Međimurskoj županiji 1.1.-31.8.2014.

Izvor: Promocija Plus

automobilizam

VREMEPLOV

24. rujna 1948.

Honda Motor Company po,eo je istraživanja fokusi-rana na razvoj malog motora s unutranjim sagorijevanjem koji bi se rebao ugra-ivati u motocikle pod imenom Hon-da. Na ovaj datum je Honda Technical Research Institute službeno postao Honda Mo-tor Company.

Opel predstavlja Karl

Novoj generaciji Opel Corse i trendovskog trovratnog Opela ADAM-a uskoro �e se pridruži� no-vi model. Od ljeta 2015. u njihovom �e društvu bi� još jedan mali auto-mobil: peterovratni Opel Karl.

Uz Karl, Adam i novu genera-ciju Corse, pri �emu su svi pred-stavljeni u manje od 30 mjeseci, Opel �e od sljede�e godine ima� najja�i portfelj u segmentima minija i malih automobila u svo-joj povijes� i jedan od najmla�ih na tržištu. Ova nova linija minija i malih automobila ispunit �e naj-razli�i� je zahtjeve.

Svojom dužinom od otprilike 4 metra Corsa nudi izvrsnu udobnost i odli�nu uravnoteženost izme�u veli�ine eksterijera i prostranos� interijera u obiteljski orijen� ranoj peterovratnoj karoseriji ili pak u sportskom modelu s trima vra� -ma nalik na kupe. Adam je pak dug 3,7 metra, ima troja vrata i prvak je individualizacije, a nudi dinami�nu vožnju, izvrsne mogu�nos� pove-zivanja i najširi izbor mogu�nos� personalizacije za sve koji žele au-tomobilom izrazi� svoj životni s� l. U kompaktnom pakiranju dužine 3,68 metra Karl �e ima� pet vrata, do pet sjedala, ponudit �e najbo-lje Opelove vrline u pametnom i prak� �nom obliku te �e bi� novi model s po�etka ponude iz Ope-lova por¢ elja.

Karlovim imenom odaje se po�ast jednom sinu Adama Opela, �ovjeka koji je 1862. osnovao tvrtku. Dok je Adam pretvorio Opel u jed-nog od najve�ih proizvo�a�a bicikala u Njema�koj, njegovi su sinovi Carl, Wilhelm i Friedrich 1898. zapo�eli automobilsku avanturu i sljede�e go-dine proizveli svoj prvi automobil.

Citroën svoje iskustvo u ra-zvoju jednovolumenskih kompaktnih vozila razvija

još od Xsare Picasso. Od tada se naravno promijenilo gotovo sve osim imena slavnog slikara koje je zadržano za monovolumen-ske modele Citroëna. Novi C4 Picasso brojnim se modernim rješenjima i ugra-enim posljed-njim tehnološkim dostignu�ima izdvaja od konkurencije, poput slavnog Picassa koji se svojim sli-karskim stilom tako-er isticao me-u pristašama kubizma.

Modularne platforme koje se razvijaju za više modela iz istih grupacija ili koncerna uo-bi,ajene su za današnju auto industriju prvenstveno zbog ni-žih troškova proizvodnje. PSA Peugeot Citroën razvio je EMP2 (Ef=icient Modular Platform 2) platformu na kojoj dolazi i novi Citroën C4 Picasso. Dimenzije su pove�ane ali i daje u segmen-tu kompaktnih: dužina 4,43 m, širina 1,83 m i visina1,61 m. Prevjesi su skra�eni za 70 mm sprijeda, blok motora i pod su spušteni (motor od 40 mm do 50 mm, a pod 20 mm), a tragovi kota,a prošireni (82 mm prednji i 31 mm stražnji). Obujam prt-ljažnika je 537 litara, a masa mu je smanjena za ,ak 140 kg u od-nosu na prethodnu generaciju. Sve to u kombinaciji s unaprije--enom aerodinamikom i pale-tom motora dora-enih da budu još u,inkovitiji, postignute su rekordno niske emisije CO2.

Dizajn je i dalje speci=i,nost ovog modela. Jasne i ,iste linije teku od tog bo,nog dijela prema naglašenim prednjim i stražnjim blatobranima. Tanka dnevna svjetla s LED diodama vješto izdužuju masku, a tik ispod njih

VOZILI SMO: Citroën C4 Picasso 1,6 THP Exclusive

Prostranost prij

• Novi kompaktni monovolumen Citroëna isprobali smo u interesantnoj kombinaciji najbogatijeg Exclusive paketa opreme i turbobenzinskog 1,6 litrenog motora. Brojna dodatna oprema ovog automobila jasno otvara nove perspektive čak i vrlo zahtjevnim kupcima

smjestila su se glavna prednja svjetla. Stražnji je dio dinami,ni-ji (tzv. 3D svjetla) i ostavlja dojam vrlo prostranog automobila. Ve� spomenuti skra�eni prevjesi i pove�an trag kota,a odmah daju do znanja da se izmicanjem kota-

,a u kuteve dobija prostranost putni,ke kabine.

Ugo-aj prostranosti pre-nesen je i u unutrašnjost novog modela C4 s velikim panoram-skim vjetrobranom te ostaklje-nim krovom (dodatna oprema).

Površina njegovih ostakljenih površina najve�a je u klasi i iznosi ,ak 5,30 m2. Technospa-ce pojam pod kojim je i lansiran novi Citroën C4 Picasso na taj se na,in proteže kroz cijeli auto-mobil: od dizajna, prostranosti do ugra-enih najmodernijih tehnologija. Središnje mjesto u unutrašnjosti rezervirano je za tablet 7" osjetljiv na dodir kojim se upravlja gotovo svim funkcijama vozila: dvozonskim klimatizacijskim ure-ajem, na-vigacijom, glazbenim sustavom, telefonom, sustavima za pomo� u vožnji, internetskim uslugama itd. Sedam tipki smještenih oko ovog ure-aja omogu�uje direk-tan i brz pristup nekim funkci-jama. Cijeli ovaj sustav zahtjeva


tel: 040 645 355mob: 091 645 3555

POVIJEST

Honda je objavila pr-ve fotogra=ije prototipa novog Jazza koji �e se na tržištu pojaviti sredinom 2015. godine. Karoserija je u potpunosti nova, me--uosovinski razmak je pove�an za 30 mm, dok �e novi Jazz biti duži za 15 mm. Prostrana unutraš-njost Jazza time �e postati još prostranija. Novi �e Jazz biti napravljen na tzv. Global Compact platformi, sa spremnikom za gorivo ispod sjedala voza,a i su-voza,a (kao u Civicu i na-javljenom novom HR-V-u). Honda Magic Seats (jedin-

je svegaodre-en period privikavanja i u svakom slu,aju nije prakti,an kao prekida,i za koje voza, ste-kne naviku na kojem su mjestu. Problem je dodatan i skretanje pozornosti voza,a kada primje-rice želi promijeniti temperatu-ru u vozilu... Stru,njaci Citroëna koji su razvijali ovaj automobil namjerno su dali prednost mo-dernim tehnološkim rješenjim te time dodatno istaknuli viziju budu�nosti korištenja automobi-la. U gornjem se djelu armaturne plo,e (na mjestu gdje je to bilo i u prošlom modelu) nalazi novi panoramski ekran veli,ine 12'' i visoke razlu,ivosti koji prika-zuje osnovne podatke o vožnji, a voza, u svakom trenutku može prilagoditi njegov prikaz. Pri-mjerice, može odabrati prikaz obavijesti sustava za navigaciju ili, pak, pomo�i u vožnji, ve� pre-ma željama i potrebama. Voza, na njemu može prikazati ,ak i

svoje fotogra=ije koje �e u,itati s USB priklju,ka. U dnu središ-nje konzole je poseban pretinac u kojem se nalaze USB i 3,5-mm uti,nice te uti,nica od 220 V, što je idealno za priklju,ivanje pametnog telefona ili tableta jer može ostati skriven od neželje-nih pogleda. Duž cijele putni,ke kabine smješteno je niz prakti,-nih pretinaca: ispod prednjih sje-dala i u oblogama vrata, mrežice za pridržavanje stvari, stoli�i na pole-ini naslona prednjih sjeda-la s LED lampicama i pretinci u podu ispred drugog reda sjedala, vrlo prakti,ni u svakodnevnoj vožnji.

Benzinski pogonski agregat obujma 1,6 litara uz pomo� tur-bo punja,a razvija 156 KS koje su dostatne za pokretanje Picassa mase 1.300 kg. Najve�i okretni moment od 240 Nm ovaj motor razvija ve� od 1.400 pa sve do 4.000 o/min što mu je i glavna odlika. Velik okretni moment pri niskom broju okretaja karakte-ristika je dieselskih motora, a u vožnji mu je i ovaj agregat sli,an. Tvorni,ki deklariranu potroš-nju (8.2 u gradu, 4.9 na otvorenoj cesti te prosjek od 6 litara bezo-lovnog goriva na 100 prije-enih kilonmetra) nismo uspjeli po-sti�i, a tijekom testa prosje,na je potrošnja iznosila malo ispod 8 litara.

Ru,ni mjenja, sa šest stup-njeva prijenosa je dobro prora,u-natih omjera i odli,no usklašen s ovim pogonkim agregatom, a za pohvalu je i hod te preciznost mjenja,a koji su sada na novoj razini.

Udobnost u vožnji odlika je Citroën vozila od (pra)davnih

vremena. Citroën C4 Picasso namijenjen je užitku u vožnji za sve putnike. Voza, i suvoza, tu su u prednosti jer doista mogu uživati smješteni u grijanim kožnim foteljama opremljenim s funkcijom masaže. Putnici na stražnjim sjedalima (tri neo-visna) imaju tako-er blagodat prostranosti. Mjesta za koljena zahvaljuju�i uzdužno pomi,nim sjedalima ima napretek, kao i mjesta za glavu. Naginjanje vozila je smanjeno zahvaljuju�i nižem težištu vozila, a udobnost je pove�ana i uspravno postav-ljenim amortizerima. Smanje-nje mase i spuštanje težišta re-zultirali su novom ravnotežom izme-u udobnosti i ležanja na cesti pa novi C4 Picasso nudi više užitka u vožnji. Novi C4 Picasso ima elektroni,ki sustav inteli-gentnog nadzora prianjanja, koji poboljšava vu,u na podlogama na kojima je prianjanje slabo.

Serijski vrlo bogat Exclusive paket opreme na ovom je vozilu dodatno oboga�en aluminijskim naplatcima 18" (4.500 kn), sta-klenim krovom (5.000 kn), pake-tom sigurnost (2.500 kn), meta-lik bojom (3.300 kn), zakretnim Bi-Xenon svjetima (6.000 kn), kožom (17.000 kn) te JBL audio sustavom (5.000 kn). Popis se-rijske Exclusive opreme uz nave-denu doatnu opremu ,ini ovaj C4 Picasso ekskluzivnim modelom koji �e zadovoljiti i najzahtijevnije kupce. Cijenu osnovnog Exclusive paketa opreme od 197.325 kn (s ovim motorom) dodatna opre-ma podiže na 251.278 kn. Za ovaj iznos nui vam se bogato opre-mljen, prostran automobil vrlo moderan i tehnološki napredan.

Tehni�ki podaciCitroën C4 Picasso 1.6 THP Exclusive

obujam 1.598 ccm

snaga 156 KS pri 6.000 o/min

moment 240 Nm od 1.400 do 4.000 o/min

masa 1.295 kg

prosje�na potrošnja

6,0 l/100 km

CO2 139 g/km

obujam prtljažnika

537 – 1.710 l

spremnik goriva

57 l

najve�a brzina 209 km/h

ubrzanje 0-100 km/h

9,0 s

gume 225/45 R18

dužina testa 696 km

cijena 251.278 kn

U mreži Peugeot ovla-štenih servisa u razdoblju od 15. rujna do 18. listopa-da 2014. traje prodajna ak-cija namijenjena vlasnicima Peugeot vozila starijih go-dišta pod nazivom „Vašem Peugeotu godine donose pogodnosti“. Ponu-en je besplatni vizualni pregled vozila prema kontrolnim to,kama de=iniranim od strane marke Peugeot. U akciji se odobrava popust od 20 do 30% na rezervne dije-love zamijenjene u servisu ovisno o starosti vozila. Za vozila stara 4 godine popust iznosi 20%, za ona izme-u

5 i 8 godina 25%, a za vozi-la starija od 9 godina 30%. Uz ovaj popust odobrava se i 10% popusta na rad po-treban za zamjenu dijela. Akcija se odnosi na Peugeot i Motaquip rezervne dijelo-ve namijenjene održavanju i mehani,kim popravcima. Iz akcije su izuzeti dijelovi karoserije.

stven sustav preklapanja sjedala) �e tako-er biti zadržan u novom mode-lu. Pogonski agregat bit �e novi 1,3 litreni i-VTEC s mjenja,em sa šest stup-njeva prijenosa te po želji CVT-om. Ostali detalji bit �e poznati odmah po ot-krivanju na Salonu auto-mobila u Parizu po,etkom listopada.

Peugeot je na origina-lan na,in odlu,io proslaviti 30-ti ro-endan svog legen-darnog modela Peugeot 205 GTi. Povodom te obljetnice, 14. rujna u Peugeot muze-ju u francuskom Sochauxu organizira se veliko slavlje. Francuski klub ljubitelja modela 205 GTi najprije �e organizirati turneju po Francuskoj s jednim 205 GTi Tour de France. Posljed-nja etapa ovog putovanja

Proslava 30-og rođendana modela 205 GTi

održat �e se u nedjelju 14. rujna na parkingu Muzeja, gdje se planira okupiti ,ak 205 vlasnika modela Peu-geot 205 GTi, koji bi treba-li izložiti svoje primjerke ovog slavnog modela. Vlasnici modela mogu se unaprijed prijaviti za su-djelovanje na web strani-cama francuskog kluba ljubitelja modela 205 GTi «205 GTi Club de France» ili se jednostavno pojavi-ti u nedjelju 14. rujna na licu mjesta. Sudionici oku-pljanja mo�i �e pogledati i izložbu konceptnih auto-mobila, koja se u Muzeju održava do 21. rujna.

Prodajna akcija u Peugeot servisima

Prototip nove Honde Jazz spreman za Pariz


Slušao sam Schumacherove savjete i nadam se da ću jednog dana voziti Formulu

MARIO LJUBIĆ, koji ima baku i djeda u Dunjkovcu, sjajno vozi karting u Njemačkoj

Karting je sport na koji mnogi gledaju s podsmijehom, kad se

govori o automobilizmu. No današnji voza,i ovih vozila ,esto su kasnije velika ime-na Formule 1. Najpozna-tiji primjeri jesu Michael Schumacher i Sebastiana Vettel, ,ije su karijere za-po,ele na karting stazama. 8esto kažu da je karting samo igra,ka za apsolutne po,etnike, no oni koji po pr-vi put sjednu u ovo vozilo i odvoze koji krug iz sjedala izlaze klecaju�ih koljena i znojnih dlanova, usprkos ,injenici da vozila pokre�u motori od svega devet konj-skih snaga.

Upoznali smo Marija Lju-bi�a, perspektivnoga mla-dog kartingaša, koji vozi u Njema,koj, a svoje praznike obožava provesti kod djeda i bake u Dunjkovcu. Kažu, najradije bi se preselio u Hr-vatsku, ali...

Mario Ljubi�, simpati,an osamnaestogodišnjak, uvijek vedar i širokog osmjeha, sa zadovoljstvom je pristao na razgovor za naše novine.

• Mario, odakle ljubav prema kartingu?

— Moj tata Marko vla-snik je F1 Motodroma u gradu Wernau, koji se nalazi u blizini Stuttgarta. Ja sam na toj stazi i odrastao. Po,eo sam voziti ve� kao trogodiš-njak. Sa sedam godina zapo-,eo sam s utrkama, najprije u klasi za djecu od 7 do 12 godina, pa za juniore od 12 do 15 godina, a sad vozim za seniore. Od ove godine vozim za tzv. Königsklasse. Tu klasu može voziti svatko

- Uz njega sam naučio da vozim za vlastito zadovoljstvo, a ne za slavu i novac. Moji su sponzori za sada moji roditelji i, kako je to jako skup sport, često dok idemo na utrku spavamo u kamp prikolicama. - kazao nam je Dunjkovčanin s njemačkom adresom

jer i njegov sin vozi karting. Upoznala ih je i moja obitelj, jako su dragi, jednostavni i prijazni ljudi. Od tada se ,esto družim s njegovom djecom, skupa vozimo... Ustvari ni-kad dok sam s njima nemam osje�aj koliko su bogati, jer se s time ne hvale, ve� su s nama potpuno jednaki. Jedino kad poslije trke idemo u stan, on-da tek vidite razliku.

• Micheal je danas u teš-koj situaciji nakon nesre�e na skijanju…

— Jako mi je žao što mu se to dogodilo, moja cijela obi-telj vjeruje u njegovo ozdrav-ljenje, jer zaista je izniman ,ovjek. Jednostavan, pun dobrih savjeta, koje je uvijek rado podijelio sa svima koji su ga htjeli slušati. Uz njega sam nau,io da vozim za vlastito zadovoljstvo, a ne za slavu i novac. Moji su sponzori za

sada moji roditelji i, kako je to jako skup sport, ,esto dok idemo na utrku spavamo u kamp prikolicama, jer su hoteli skupi, i to je onda jedi-no mjesto gdje se vidi velika razlika. Oni si mogu priuštiti skupe hotele, a ja sam sretan što mogu voziti utrku, jer i za to moji roditelji moraju izdvo-jiti dosta novca, za prijevoz, hranu, mehani,ara...

Budućnost ovisi o sponzorima

• Planovi za budu�-nost?

— Na�i dobrog sponzo-ra, koji je spreman godišnje izdvajati 300 do 400 tisu�a eura (smijeh) i po,eti voziti Formulu 3 ili Formulu Rena-ult. To bi bilo odli,no, ali za sada prihva�am karting kao hobi. Idem u školu za meha-troni,ara i zapravo mi je naj-

tko ima dovoljno iskustva. Trke se voze u pet gradova Njema,ke, i to u Kerpenu kod Kölna (to je privatna staza Michaela Schuma-chera), u Wackersdorfu (u Bayernu), u Oscherslebenu (bivšoj isto,noj Njema,koj), Amp=ingenu (u Bayernu) i Hanu (u blizini Frankfurta). U mojoj je kategoriji 51 vo-za,. Sistem bodovanja sli,-ni je kao u Formuli jedan, bodove dobiva prvih deset voza,a, a prvih pet i pokale. Ove sam godine tek došao u tu kategoriju i moj trenutni poredak je deseto mjesto na ljestvici. No prošle sam godi-ne bio drugi (imao sam peh i

nisam vozio sve utrke), prije toga dvije godine prvi.

Večera kod Schumachera - nešto

nezaboravno

• Kako si se upoznao s Michaelom Schumache-rom?

— Michael ima svoj kar-ting tim, za koji vozi i njegov sin Mick Betsch (uzeo je ma-mimo prezime). Pobijedio sam ga na utrci, pa me Schu-macher poslije utrke pozvao na druženje i nogomet. Rekao mi je da sam odli,an mladi voza,, pozvao me na ve,eru s njegovom obitelji. Upoznao sam i Ralfa Schumachera,

važnije završiti školu. Imam ugovor s Audijem. I to sam us-pio sasvim slu,ajno, bio sam u njihovom servisu, a kako sa svojim mehani,arom uvijek slažem svoje vozilo i znam dosta o autima, po,eo sam razgovarati s majstorima te su mi ponudili da upišem školu, radim za njih, tako sam dobio ugovor. Najljepša mi je bila nagrada koju sam dobio sa 16 godina, nakon što sam dva puta zaredom bio prvak Njema,ke u svojoj kategoriji, pa sam mogao jedan cijeli dan voziti formulu F3. To je veli-ka razlika. Prekrasan osje�aj. Uživao sam! Odmah sam do-bio i pohvale i rekli su mi da dobro vozim i da bih mogao brzo napredovati. Samo da mi je još na�i sponzora, a do tada, u,im, radim, uživam u vožnji kartingom, natjecanji-ma i tko zna...

Mario Ljubi�. Druženje na karting stazi – Mario, Michael Schumacher i njegov sin

Mick, s kojim je Mario dobar prijatelj

Piše: Snježana Zorković

Mario Ljubi�: - Želio bih se vratiti u Hrvatsku

Mario, mama Ljubica i sestra Katrin. Tata radi jer uvijek kad dolaze u Hrvatsku netko ostaje raditi. Ili sestra Katrin ili tata Marko. Ovaj je put bio tata na redu


Ovaj su tjedan preuzete i nagrade za najljepši vrt u Me-imurju.

Ljiljana Rudni,ki, dobitni-ca prve nagrade, poklon bona u vrijednosti 1.500 kuna Eko centra Šenkovec, nagradu je preuzela sa suprugom Radi-vojem. Ve� po dolasku u Eko centar našli su puno zanimlji-vih proizvoda kojima �e ve� sljede�e godine upotpuniti svoju cvjetnu pri,u. Suprug Radivoj radi na terenu i, kako je gra-evinar po struci, ima priliku po ,itavoj Hrvatskoj vidjeti kakve su novosti u ure--enju pa odmah dobije ideju kako bi i oni mogli uredili svo-je dvorište. Supruga Ljiljana ima zlatne ruke i tako zajed-ni,kim snagama svake godi-ne naprave novu, još ljepšu koncepciju oku�nice koju �e, kako su rekli, upotpuniti pro-izvodima odabranima u Eko centru Šenkovec. Alen Magi�, voditelj Eko centra Šenkovec, rekao je da ga veseli što nagra-da ide u ruke vrijednih ljudi te što �e i ona doprinijeti ljepoti njihovog dvorišta.

Marija i Dragutin Cigla-ri� iz Dragoslavca po svoju su nagradu došli u tvrtku Agro-Hoblaj Mursko Sredi-š�e, gdje su ih do,ekali Nada i Maja Hoblaj. Nagrada je bila zemlja za sadnju i presadnju Humokompovit H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje Flo-reopor s dostavom u vrijed-nosti 1.000 kuna, a kako im zemlja uvijek treba za sadnju i presadnju cvije�a, nagrada je itekako došla u prave ruke. Gospo-a Marija nije skrivala uzbu-enje i rekla nam je kako je jako sretna što je dobila baš tu nagradu, jer si ju je potajno i priželjkivala. Prava zemlja uvijek treba, a i nije jeftina. U Agro-Hoblaju su im rekli da �e im, kako se radi uglavnom o vanjskom cvije�u, složiti dio svojih proizvoda i za te na-mjene.

Vrtni centar MBM iz Va-raždina poklonio je Ružici Horvat iz Dunjkovca, dobitnici tre�e nagrade po glasovima ,itatelja, veliki buxus pom-pon – ukrasni grm, koji su ci-jelo ljeto njegovali i ,uvali od

DOBITNICI NAGRADNOG NATJEČAJA Međimurskih novina “Čiji je vrt najljepši?” preuzeli nagrade

Dobitnici nagrada zadovoljni, zahvaljujemo predlagačima i glasačima

na velikom odazivu

Ivanka Srnec, djelatnica Eko centra Šenkovec, predala je poklon-bon Ljiljani Rudni�ki, koja je došla sa suprugom Radivojem

Nada Hoblaj predala je nagradu našoj dobitnici Mariji Ciglari� iz Dragoslavca

Ružica Horvat i Martina Matanovi�, voditeljica poslovnice MBM-a Varaždin, uz nagradni buxus pompon

nametnika, kako bi on bio što ljepši. Nagradu je u ime Vrtnog centra MBM Ružici Horvat iz Dunjkovca predala voditeljica poslovnice Martina Matano-vi�, i odmah joj dala i nekoliko dobrih savjeta kako ovaj grm održavati, kako bi i dalje bio lijep i zdrav.

U našoj je redakciji knjigu Pro=ila Zagreb “1001 savjet kako postati bolji vrtlar” pre-uzela i Šte=ica Kolari�, dobit-nica ,etvrte nagrade po mi-šljenju ,itatelja Me-imurskih novina.

Svi nagra-eni i ovim pu-tem zahvaljuju svojim glasa-,ima.

Nagradu su preuzeli i na-še nagra-ene ,itateljice: Ruža Spirik iz Palinovca, Marija Jan-kovi� iz Male Subotice i Vera Strahija iz 8ehovca, svaka po dvije razli,ite kvalitetne ze-mlje za cvije�e proizvo-a,a i sponzora našega nagradnog natje,aja - tvrtke Agro-Hoblaj iz Murskog Središ�a.

Ve� sada najavljujemo na-šu akciju i za dogodine.

(S. Zorkovi�)


svijet medijaTEHNOLOGIJA TV PREPORUKA

WEB PREPORUKA

Po,etkom ove godine odr-žana je zanimljiva aukcije gdje su prodavani zanimljivi telefonski brojevi. Telefonski broj koji se sa-stoji od 7 sedmica u Ujedinjenim Arapskim Emiratima prodan je za 7.877,777 dirhama, što je približ-no 2,1 milijun dolara. Nepoznati kupac usprkos toj velikoj svoti nije postao vlasnik broja 7777-777, jer svi brojevi ostaju u vlasništvu dr-žavne telefonske kompanije koja si zadržava pravo da broj povu,e kada god zaželi. Uz korištenje tog broja kupac je dobio i sljede�i pa-ket, naime, on je dobio samo dvo-

Nesmiljenu �ud priroda pokazu-je upravo i ovih dana. Poplave diljem Hrvatske katastrofalnih su razmjera i nanesene štete bit �e nemjerljive. Popularno-znanstveni portal cuda-prirode.com tako�er pra� najnovije stanje prirode, odnosno svu njezinu silinu koja se o�itava u aktualnim ne-voljama s poplavama. Prosurfajte ovim portalom i uvjerit �ete se ka-ko je ovo informa� vni, znanstveni, zabavni i najrelevantniji popularno-znanstveni portal koji donosi kratki pregled znanstvenih vijes� i vijes� iz

tehnologije s raznih internet porta-la, informira i zabavlja tekstovima i slikama prirode i svega što priroda može ponuditi. Cilj portala je da bude svakom korisniku po�etna stranica prirode, znanos� i tehno-logije, tj. mjesto na kojem �ete zapo-�e� pretragu i surfanje internetom ukoliko vas zanimaju znanstvene i tehnološke teme. Jedan od ciljeva cudaprirode.com portala je i borba pro� v pseudoznanos� te podizanje svijes� o pravoj znanos� i znanstve-noj metodi.

VG bend iz Velike Go-rice zabavljao je protekli vikend sve gledatelje za-bavno-glazbene emisije “Fio show”, koja sve više postaje nezaobilazni pro-gram brojnih me-imur-skih obitelji nedjeljom nave,er. Velikogori,ki VG bend zabavio je gledatelje nizom pjesama koje i ina,e

sviraju u svojim prigodnim glazbenim doga-anjima, kao što su svadbe, krštenja, ro-endani i sl.

Tijekom emisije mogli su se ,uti i nezaobilazni savjeti i preporuke od stalnog sponzora rubrike Zdravog kutka, kralja ,eš-njaka. Fio show gledaju svi - gledajte i vi!

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija

“Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Velikogoričani napravili sjajnu atmosferu i zabavu!

Čuda prirode

SEDAM SEDMICA

Najskuplje plaćeni telefonski broj

Dosad se uglavnom pazilo na bicikliste, koji u mnogim svjet-skim gradovima imaju svoje po-sebno ozna,ene staze, a Kinezi su u skladu s modernim tehno-logijama sada otišli korak dalje... O vožnji i korištenju mobitela/pametnog telefona, bilo da se ra-di o telefoniranju ili “SMS-anju”, napisani su kilometri tekstova, jer opasnost je svima poznata. Iako je korištenje smartphonea u hodu nešto manje opasno, ni-kako nije sasvim bezopasno, jer

su ljudi upadali u more, fontane, padali po stepenicama, udara-li u zidove, zapinjali za rubove plo,nika, sudarali se s drugim ljudima... Dosad nije, koliko smo upoznati, bilo težih stradanja, ali u Kini su svejedno odlu,ili pre-ventivno djelovati i na one koji ne mogu bez svojih pametnih tele-fona ,ak i dok hodaju ulicom.

U gradu Chongqingu posto-ji ulica koja se zove Foreigner Street (u slobodnom prijevodu Ulica stranaca), gdje su nogostu-

pi posebno ozna,eni trakama za one koji su konstantno “zaljublje-ni” u zaslon svojega pametnog telefona. Ho�e li i kako ovakav na,in “regulacije šeta,kog pro-meta” djelovati, nije poznato, ali ovo je, prema svemu sude�i, prvi ovakav slu,aj u svijetu, barem kao službena odluka gradskih vlasti.

A opet, ako se pogleda so-cijalni eksperiment koji je ovo ljeto u Washingtonu napravio National Geographic, šanse da

se sve regulira na zadovoljava-ju�i na,in i nisu baš prevelike. Naime, National Geographic je na jednoj od šetnica nogostup podijelio tako-er na dvije trake. U jednoj je stajao natpis “Zabra-njeno korištenje mobitela”, dok je u drugoj bilo ispisano “Ovdje se koriste pametni telefoni, u ovoj traci hodate na vlastiti rizik”. Re-zultat? Oni koji su koristili svoje pametne telefone u šetnji nisu uop�e zamijetili natpis na nogo-stupu! (izvor: zimo.dnevnik.hr)

godišnji ugovor “dijamantski plus paket” koji sadrži 22.500 minuta razgovora, 22.500 SMS poruka i 100 GB internet podataka mjese,-no, odnosno 12 sati razgovora i 725 SMS-ova dnevno.

Na istoj aukciji su se proda-vali još neki brojevi, nešto manje atraktivni, tako je broj 777-7770 prodan za “samo” 340 tisu�a dolara. Licitiralo je više stotina ljudi koji su se vatreno nadme-tali usprkos upozorenju telekom kompanije da zadržava pravo da u svakom trenutku povu,e speci-jalne brojeve. Svjedoci ove aukci-je spominju da je na nadmetanju sudjelovalo ,ak stotinjak iznimno bogatih ljudi, te da je aukcija bila zaista žestoka i zanimljiva, iako su svi upozoreni da broj ostaje u vlasništvu države, no izgleda da njima to baš i nije smetalo. O,ito pojedinci imaju tolike svote nov-ca da jedan ili dva milijuna vamo ili tamo, ma koga briga. (izvor: www.uprolazu.com)

POSEBNA STAZA za hodanje

Za ovisnike o pametnim telefonima


06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:10 VTV Dnevnik (R)07:35 Škola šaha (R)07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za

svaki dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Moja Istra (R)12:00 Glazbeni in (R)12:15 TV Prodaja12:30 Dom 2 (R)13:00 24 Sata vijes� 13:15 TV Prodaja13:30 Zlatna dolina14:00 Ku� onica (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Eurobox (R)18:00 Druga strana (R)18:40 VTV Dnevnik19:00 Vremenska

prognoza19:05 Iz prošlos� 19:10 24 Sata vijes� 19:40 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Koncert/emisija

VTV21:00 Emisija VTV-a22:00 Global 300022:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska

prognoza (R)22:56 Iz prošlos� (R)23:03 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:10 Odjava programa01:12 Videostranice

07:53 Najava programa07:55 Mali oglasi08:00 VTV Dnevnik (R)08:25 Iz prošlos� 08:30 TV Prodaja08:45 Moja Istra (R)09:30 TV Razglednica09:45 TV Prodaja10:00 Eurobox (R)10:30 Mali oglasi10:40 Pressica11:45 Tajne uspjeha12:15 TV Prodaja12:30 Kratki rezovi (R)13:00 24 Sata vijes� 13:15 TV Prodaja13:30 Shi" (R)13:45 TV Prodaja14:00 Glazbeni in (R)15:00 Mali oglasi15:10 Zlatna dolina (R)15:40 Dali B. Show16:10 Mali oglasi16:15 Emisija VTV-a (R)17:25 TV Prodaja17:40 TV Oblo�ec18:10 Vjera i nada

18:40 VTV Dnevnik19:05 Iz prošlos� 19:10 24 Sata vijes� 19:35 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 Koncert (R)21:30 Mužikaši i pajdaši22:00 Sutrašnjica danas22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Iz prošlos� (R)23:00 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:10 Odjava programa01:12 Videostranice

07:28 Najava programa07:30 VTV Dnevnik (R)07:55 Mali oglasi08:05 Iz prošlos� 08:15 TV Prodaja08:30 Velike tajne malog

vrta (R)09:15 TV Prodaja09:30 Hrana i vino (R)10:30 Pressica (R)11:30 TV Oblo�ec (R)12:00 Vjera i nada,

vjerski program uz komentar za slušno ošte�ene osobe

12:30 TV Prodaja12:45 Iz VTV Arhive: U

dobrom društvu (R)

13:40 TV Prodaja13:55 Mali oglasi14:00 Iz VTV Arhive: Vu

srcu te nosim15:00 TV Prodaja15:15 Druga strana (R)15:45 Koncert (R)17:15 TV Prodaja17:30 Glazbeni izazov (R)18:00 Mali oglasi18:05 Emisija VTV-a (R)19:00 Otvoreno nebo (R)19:30 VTV Tjednik20:00 Kulturni magazin,

emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte�ene osobe

20:30 Rezervirano vrijeme (R)

21:00 Ve�er uz ? lm22:30 VTV Tjednik (R)23:00 Iz prošlos� 23:06 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:10 Odjava programa01:12 Videostranice

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:05 VTV Tjednik (R)07:35 TV Prodaja07:50 Hrana i vino (R)08:15 Yoga i pilates za svaki

dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Druga strana (R)11:45 TV Prodaja12:00 EmisijA VTV-a (R)13:00 24 sata vijes� 13:15 TV Prodaja13:30 Vjera i nada (R),

vjerski program uz komentar za slušno ošte�ene osobe

13:55 Mali oglasi14:00 Kulturni magazin (R),

emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte�ene osobe

14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Shi" 17:45 Sportski zoom18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 24 sata vijes� 19:40 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Koktel21:00 Sportski zoom (R)21:45 TV Oblo�ec (R)22:20 Iz fundusa galerije GE

RA MA22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska prognoza

(R)22:56 Iz prošlos� (R)23:00 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:10 Odjava programa01:12 Videostranice

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:10 VTV Dnevnik (R)07:35 TV Prodaja07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za svaki

dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Iz fundusa galerije GE

RA MA (R)11:25 Mali oglasi11:30 Pri�e iz svijeta12:00 Mali oglasi12:05 TV Razglednica12:15 Velike tajne malog

vrta13:00 24 sata vijes� 13:15 TV Prodaja13:30 Shi" 13:45 TV Prodaja14:00 Sportski zoom (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Kulturni magazin (R)18:00 Emisija VTV-a18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 24 sata vijes� 19:35 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 TV Ordinacija21:00 Mužikši i pajdaši21:30 Glazbeni in22:25 Mali oglasi22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska prognoza

(R)22:56 Iz prošlos� (R)23:03 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:10 Odjava programa01:12 Videostranice

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:10 VTV Dnevnik (R)07:35 TV Prodaja07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za

svaki dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Po dragome kraju

(R)12:15 TV Prodaja12:30 Dali B. Show 13:00 24 sata vijes� 13:15 TV Prodaja13:30 TV Ordinacija (R)14:30 Mali oglasi14:35 TV Razglednica (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Rezervirano vrijeme18:00 Glazbeni izazov18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska

prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 24 sata vijes� 19:35 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Vicovizija20:35 Emisija VTV21:05 Kratki rezovi21:30 Otvoreno nebo22:00 Rezervirano vrijeme22:25 Mali oglasi22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska


06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:10 VTV Dnevnik (R)07:35 TV Prodaja07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za

svaki dan 08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Glazbeni in (R)12:15 TV Prodaja12:30 Dom 213:00 24 sata vijes� 13:15 TV Prodaja13:30 Velike tajne malog

vrta (R)14:15 Global 3000 (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Glazbeni izazov (R)17:45 Ku� onica18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska

prognoza19:06 Iz prošlos� 19:10 24 sata vijes� 19:35 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Druga strana20:35 Razgovori21:35 Iz VTV Arhive22:25 Mali oglasi22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska


08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ja TV09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:50 Dom 2 (r)

12:20 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Zagrljaj ljepote17:30 Aniela, rumunj.

kos� mirana drama 18:30 TV Jukebox19:00 Vijes� dana19:30 Hrana i vino20:00 �akove�ki kutak20:35 Dali.B show21:05 Ju�er, danas, sutra21:20 Lifestle 22:00 Vijes� dana22:25 TV podaja 23:15 Zapisano u

zvijezdama (18)02:00 Videostranice

08:00 Dje�ja TV11:00 Obzori11:30 Auto – moto nau� ca

(r)12:00 TV prodaja13:00 Hrana i vino14:05 �akove�ki kutak (r)14:40 GET Report 15:10 Dom 2 (r)15:35 Planet Croa� a (r)16:15 Dali.B show (r)16:50 Ju�er, danas, sutra17:00 Poljoprivredni

savjetnik18:00 Emisija Mura – Drava18:30 TOP des� nacija19:00 VIJESTI DANA19:30 Hrana i vino

20:00 Dali B. Show20:35 Ju�er, danas, sutra21:00 Narodno veselje23:05 Zapisano u


08:00 Dje�ja TV10:00 TV prodaja 11:00 Poljoprivredni

savjetnik (r)12:05 Oko umjetnos� (r)12:40 Kajkanje (r)13:30 Sport nedjeljom 15:05 Dali B.show (r)15:55 Hrana i vino17:00 Tjedan kronika17:40 Mura-Drava18:00 Lifestyle (r)19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox20:00 Fio show

23:00 Zapisano u zvijezdama

(18)02:00 Videostanice

08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:40 Zagrljaj ljepote 11:10 TV prodaja12:10 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Emisija Mura –

Drava (r)16:40 Tjedna kronika (r)17:30 Aniela, rumunj.

kos� mirana drama 18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino20:00 Bujica21:05 Ju�er, danas, sutra21:20 Auto – moto nau� ca22:00 Vijes� dana22:30 TV Jukebox23:00 Zapisano u


08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:40 Emisija Mura –

Drava (r)12:20 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Bujica (r)17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino20:00 Pove�alo21:05 Ju�er, danas, sutra21:20 Planet Croa� a (r)22:00 Vijes� dana23:00 Zapisano u


08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:50 Auto – moto

nau� ca (r)12:20 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Pove�alo (r)17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox19:00 Vijes� dana19:30 Hrana i vino20:00 Bujica 21:05 Ju�er, danas, sutra21:15 Oko umjetnos� 22:00 Vijes� dana22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u


08:00 Yoga&Pilaes08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)09:50 G.E.T.Report

12:20 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Bujica (r)17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA19:30 Hrana i vino20:00 Podravina i Prigorje 20:35 Dali B. show21:05 Ju�er, danas, sutra21:15 Zagrljaj ljepote 22:05 Vijes� dana22:30 TV prodaja 23:00 Zapisano u


PETAK, 19.09.

PETAK, 19.09.

SUBOTA, 20.09.

SUBOTA, 20.09.

NEDJELJA, 21.09.

NEDJELJA, 21.09.

PONEDJELJAK, 22.09.

PONEDJELJAK, 22.09.

UTORAK, 23.09.

UTORAK, 23.09.

SRIJEDA, 24.09.

SRIJEDA, 24.09.

ČETVRTAK, 25.09.

ČETVRTAK, 25.09.

16 5. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601media media

MATICA HRVATSKA, OGRANAK

ČAKOVEC

Kamo vode “Vilinska

vrata” Radoslava Katičića?

U organizaciji Matice hr-vatske 8akovec protekli su tje-dan predstavljena istraživanja tragova svetih pjesama naše pretkrš�anske starine koja je u knjizi “Vilinska vrata” obja-vio akademik Radoslav Kati,i�. Ovaj knjižni naslov izašao je u ožujku ove godine u nakladniš-tvu Ibis grafike d.o.o. te suna-kladništvu Matice hrvatske, te je svojevrsni nastavak trilogije “Božanski boj”, “Zeleni lug” i “Gazdarica na vratima”. Knjiga na 230 stranica donosi poglav-lja u kojima su rekonstruirane pretkrš�anske religije (Živa predaja o Perunovu liku, Peru-novo svetište u Varešu, Vidova gora i sveti Vid, Jurjevo koplje i Jurjev ma,, Veles u psalmu, Vi-

linska vrata, Majka milosr-a iz-me-u slavenskoga poganstva i krš�anstva, Gospa Me-ugorska i mokra Mokoš, Mokošin vrh u Me-imurju i pozojeva glava uza nj?, Perinova ljut, Vražje oko, Pogani vrh i Veda Slavena kao \atamorgana).

Me-imurcima je zasigur-no najzanimljivije poglavlje u kojem autor progovara o našem najvišem vrhu Moho-kosu. Autoru su predstavljeni i prvorazredni podaci o mo-gu�im poveznicama Mohoko-sa, vrha Pernjaka i njegovoga Murskog oka, što �e akademik Kati,i� zasigurno u jednom od budu�ih terenskih istraživanja tog dijela Me-imurja nastaviti prou,avati. Kako se na pred-

stavljanju doznalo, akademik radi i na petoj knjizi u kojoj �e predstaviti sustav slavenske religije za koju se nakladnik na-da da �e biti objavljena u ljeto 2015. godine, upravo u godini kada �e akademik Radoslav Kati,i� navršiti osamdeset i pet godina.

U predstavljanju knjige osim autora sudjelovali su i dr. sc. Vitomir Belaj, pro\. emer., mr. sc. Krešimir Krnic, izvrš-ni urednik, Romana Horvat, izvršna urednica, dr. sc. Da-mir Zori�, Ivan Pranji�, pro\., i etnoglazbenica Lidija Bajuk, dipl. etn. i antr., koja je vodila program ve,eri te stavila to,ku na i izvedbom pjesme “Šetala se lepa Mara.”

BIJELO DUGME u Čakovcu 20. prosinca

Kultni bend u originalnoj postavi slavi četrdeseti rođendan u Međimurju

Bijelo dugme okupilo se u postavi sa svim bivšim pjeva-,ima prije devet godina i 2005. godine održalo spektakularni koncert na rasprodanom sta-dionu Maksimir u Zagrebu, a sada nakon devet godina u istoj postavi dolazi u 8akovec povodom svojeg 40. ro-enda-na. “Kad bi bio bijelo dugme”, “Šta bi dao da si na mom mje-stu”, “Eto! Baš ho�u!”, “Bitanga i princeza”, “Doživjeti stotu”, “Uspavanka za Radmilu M.”, “Bijelo dugme”, “Pljuni i zapje-vaj moja Jugoslavijo”, “~iribiri-bela”, “Esma” mnogobrojne su hit pjesme, a kontroverza koja ih je pratila cijelu karijeru Bijelo dugme dovela je do statusa jed-nog od najve�ih rock bendova ovih prostora. Petar Domini�,

prvi ,ovjek ,akove,ke agen-cije Tipomarketing, potvrdio nam je ovih dana da je poznat datum koncerta originalne postave Bijelog dugmeta na ,elu s \rontmenom Goranom Bregovi�em. Bit �e to subota, 20. prosinca u dvorani Gra-diteljske škole u 8akovcu. Iz

8akovca kre�e miniturneja po Hrvatskoj, tako da �e uo-,i blagdana sve o,i hrvatske glazbene javnosti koja je svih ovih godina ostala vjerna Du-gmetu biti uperene u naš grad i Me-imurje. Sve pojedinosti o pretprodaji ulaznica slijedi uskoro.

Bijelo dugme u �akovec stiže s frontmenom Goranom Bregovi�em i svim pjeva�ima

“STISNI SE V SENJE” novi je hit među kajkavskim popevkama

Bojan Jambrošić oduševio

na Krapinskom festivalu!Protekle subote jednim od

najstarijih hrvatskih glazbenih \estivala, Festivalom kajkavskih popevki Krapina, završio je 49. krapinski Tjedan kajkavske kul-ture. Festivalu na kojem su kroz godine održavanja nastupala najve�a imena hrvatske glaz-bene scene, poput Tereze Ke-sovije, Vice Vukova te Radojke Šverko, ove se godine, po tre�i put, priklju,io Bojan Jambroši�. Izvedbom pjesme “Stisni se v senje” Jambroši� je na ovogo-dišnjem Festivalu kajkavskih popevki oduševio kako publiku, tako i gledatelje koji su Festival mogli pratiti uživo u programu HRT-a.

- Iznimno sam sretan što ve� tre�u godinu mogu biti dio

Krapinskog \estivala jer mi je, osim odli,ne atmos\ere i publi-ke koja prati ovaj Festival, veli-ka ,ast sura-ivati s vrhunskim glazbenicima te uz pratnju or-kestra Hrvatske radiotelevizi-je otpjevati najljepše kajkavske pjesme. Budu�i da sam Me-i-murec, kajkavština je dio me-ne te ve� sad s nestrpljenjem o,ekujem sljede�i 50. Krapin-

ski \estival. - rekao je Bojan Jambroši�. Autori skladbe “Stisni se v senje” jesu Radovan Novina (stihovi), Nenad Kuko-va,ec (glazba) te Dubravko Pa-lanovi� (aranžman). Tri godine nastupa na Festivalu kajkav-skih popevki Jambroši�evu su karijeru obogatile pjesmama “Zgublene zorje” (2011.), “Ne-dela” (2013.).

Promocija knjige izazvala je pozornost brojnih posjetitelja

Akademik Radoslav Kati�i� (sjedi) i sudionici predstavljanja knjige “Vilinska vrata”

SPORTSKI RIBOLOV

[email protected]

U nedjelju nave,er u Prelogu je proglašenjem po-bjednika, dodjelom medalja i pehara reprezentacijama i pojedincima te prigodnim govorima zahvale i vatro-metom sve,ano okon,ano 61. Svjetsko prvenstvo u ribolovu udicom na plovak, koje se na derivacijskom ka-nalu HE Dubrava održavalo prošli vikend. Nizozemci su novi svjetski prvaci u ribolo-vu udicom na plovak nakon dva natjecateljska dana koja su održana na derivacijskom kanalu HE Dubrava u Me-i-

SVJETSKO PRVENSTVO u ribolovu udicom na plovak održano je prošli vikend na derivacijskom kanalu HE Dubrava

Hrvatska reprezentacija zamalo osvojila medaljuNaša reprezentacija, koja je nakon subotnjeg ribolova bila druga, nije uspjela povezati dva odli�na dana. No, momci pod stru�nim vodstvom trenera Miljenka Perka odradili su solidnu nedjelju, što je bilo dovoljno za kona�no šesto mjesto

zu bili smo peti. Za Hrvatsku su nastupali: Dejan Vondrak, Alan Perko, Dražen Štajdu-har, Martin Vr,kovi�, Nikola Filipaši� i Davor Florijani�. Direktor reprezentacije i predsjednik Organizacijskog odbora Svjetskog prvenstva u ribolovu udicom na plovak Zoran Pfeifer nije krio odu-ševljenje rezultatom: - Pla-nirali smo u�i me-u deset najboljih, a šestim mjestom napravili smo zacrtano. Šte-ta što nam sre�a nije danas bila naklonjena pa da uzme-mo medalju, ali ve� je ovaj plasman velika stvar za naš ribolov. Istaknuo je da su iza nas ostale puno razvikanije i bogatije ribolovne nacije s profesionalcima u svojim redovima, poput Engleske, Italije, Franuske i Ma-arske. U pojedina,nom dijelu pak je slavio Srbin Goran Radovi� ispred dvojice Nizozemaca, Stefana Altana i Arjana Klopa. Od naših najbolji je bio Martin Vr,kovi� koji je završio na 26. mjestu. Svjetski prvak je spo-menuo svoje višemjese,no naporno treniranje za speci-=i,ne uvjete na derivacijskom kanalu, kao i da su organiza-tori obavili vrhunski posao u pripremi i održavanju SP-a. Ina,e, natjecatelji su drugi dan imali dosta problema u

ba teško grize”. Na kanalu su ovaj put ipak bili profe-sionalci, pa je tako ipak bilo riba u mrežama-,uvaricama. Medalje najboljima uru,io je predsjednik Svjetske ribo-lovne organizacije FIPSeda Claudio Mateolli, koji je tako--er imao samo rije,i hvale na ra,un organizatora. Jedino što je pokvarilo doživljaj na-tjecanja, rekao je, bili su vre-menski uvjeti. Pobjedni,ke je trofeje uru,io preloški grado-na,elnik Ljubomir Kolarek, koji je s jedne strane izrazio zabrinutost zbog vremenskih prilika koje su zahvatile Me--imurje, a s druge zadovolj-stvo organizacijom Svjetskog prvenstva i golemim brojem posjetitelja.

U dva dana oko 5.000 gledatelja pratilo

natjecanjePrema predsjedniku Or-

ganizacijskog odbora SP-a Zoranu Pfeiferu natjecanje je dnevno, naime, pratilo oko 5.000 gledatelja, što pokazuje iznimnu popularnost ribolo-va u Hrvatskoj. Tijekom tje-dan dana, koliko je službeno trajao SP u ribolovu udicom na plovak na vodi (treninzi i natjecanje) kanala HE Dubra-va, bilo je 37 reprezentacija, koje je ,inilo 410 natjecatelja i prate�ih osoba. Regularnost natjecanja pratilo je 211 su-daca, a uhva�eno je 1 100 ki-lograma ribe. Sve ribe nakon vaganja vra�ene su u vodu.

(RI, foto: Zlatko Vrzan)

murju. Reprezentacija Hr-vatske zauzela je 6. mjesto, pri ,emu se pojedina,no od naših najbolje plasirao Mar-tin Vr,kovi�, koji je zauzeo 26. mjesto. Nizozemci su uspjeli zadržati vode�u po-ziciju nakon prvog dana i sa sveukupno 38 negativnih boda Oranje ku�i odnose zlatnu ekipnu medalju. Do drugog mjesta, s 44 nega-tivna boda, stigli su 8esi koji su imali odli,nu nedjelju i time nadoknadili nešto lo-šije izdanje u subotu. Tre�i su reprezentativci Srbije sa

sveukupno 45 negativnih bodova.

Hrvatska u borbi za medalju, ali...

Hrvatska reprezentacija, koja je nakon subotnjeg ribo-lova bila druga, nije uspjela povezati dva odli,na dana. No, momci pod stru,nim vodstvom trenera Miljenka Perka odradili su solidnu ne-djelju, što je bilo dovoljno za kona,no šesto mjesto. To je drugi najbolji rezultat Hrva-ta na seniorskim svjetskim prvenstvima - 2008. u Pari-

ribolovu koji nije bio izdašan kao prvi, jer je zbog velikih oborina puštena dodatna vo-da u kanal, podigla se razina istoga, a dok je tako, kako su nam rekli iskusni ribi,i, “ri-

Sportski ribi�i na ovom SP-u kod nas mogli su loviti prave ribe kapitalce

Vaganje ulova bio je jedan od najuzbudljivijih trenutaka SP-a

Hrvatska reprezentacija odli�no je stajala nakon prvog dana, ali na kraju nije uspjela osvojiti medalju

Najbolje tri ekipe 61. izdanja Svjetskog prvenstva, koje je održano u Me�imurju

19. rujna 2014.��SPIDVEJ GIMNASTIKA

KARATE

Jurica Pavlic, najbolji hrvat-ski spidvej voza,, nastupio je na pozivnoj utrci u Pragu koja se ve� 46. put zaredom vozi pod imenom “Memorijal Luboša To-mi,eka”. Rame uz rame Grand Prix voza,u Martinu Smolin-skom, Rusu Emilu Sayfutdinovu, Latvijcu Maksimu Bogdanovsu, Poljaku Rafalu Okoniewskom i drugim voza,ima iz Europe Jura je odvozio odli,nih šest vožnji i osvojio visoko drugo mjesto.

S deset osvojenih bodova u redovnom dijelu utrke Pavlic se izborio za mjesto u =inalnoj vo-žnji, koju se vozilo u pet krugova s pet voza,a. Pavlic si je stvorio prednost s vanjske pozicije od

samog starta te se borio za 1. mjesto sa Sayfutdinovim, gdje je Emil bio nešto brži i stao na najviše postolje Memorijala.

Tre�e mjesto osvojio je Rafal Okoniewski, voza, Marme Rzes-zow, prošlogodišnji Juri,in kole-ga iz kluba. 8etvrti je bio mladi 8eh Vaclav Milik, a peti Latvijac Bogdanovs.

Ova utrka je bila za Pavlica odli,an test prije zadnje =inalne utrke prvenstva Europe. SEC - Speedway European Champi-onship održat �e se u Czestoc-howi u petak, 19. rujna, kamo Speedway klub D. Kraljevca organizira prijevoz i no�enje.

(n,)

Srebrni olimpijac, naš Filip Ude, na konju s hva-taljkama (15,350) osvojio je srebro na Grand prixu u Ma-arskoj, a od njega je bio bolji samo najja,i ,ovjek posljednjih godina na ovoj spravi, Ma-ar Krisztian Berki, koji je dobio velikih 16,050 bodova. Robert Se-ligman s 14,850 zauzeo je ,etvrto mjesto.

Hrvatski gimnasti,ari osvojili su šest medalja u

osam =inala na 6. Hungarian Grand Prixu u Szombathel-yju. Možniku je pripalo zla-to, Udeu, Markovi�u i Kaji�u srebro, a Kova,evi� i Popovi� osvojili su bronce. Naši najja-,i reprezentativci time su u posljednjoj provjeri potvrdi-li da su spremni za najve�e

natjecanje ove sezone, Svjet-sko prvenstvo u kineskom Nanningu, koje ih ,eka od 3. do 12. listopada.

Marijo Možnik s ocje-nom 15,150 podijelio je zla-to s Izraelcom Aleksandrom Šatilovim, pobjednikom i na parteru, spravi na kojoj je

naš Tomislav Markovi� uzeo srebro s 14,700 bodova.

Na pre,i je Anton Ko-va,evi� osvojio broncu s 14,600 bodova, dok je kod djevojaka Ema Kaji� bila srebrna (13,117), a Ira Po-povi� bron,ana (12,367) na preskoku.

6. GIMNASTI�KI HUNGARIAN GRAND PRIX - SZOMBATHELY

Ude srebrni u Ma�arskoj na konju s hvataljkama

Ude je s ocjenom 15,350 uzeo srebro, ali može on i puno bolje

RezultatiParter: 1. Aleksandar Ša� lov

(Izr) 15,500, 2. Tomislav Markovi� (HRV) 14,700, 3. Sakari Vekki (Fin) 14,500.

Konj s hvataljkama: 1. Kri-sz� an Berki (Ma�) 16,050, 2. Filip Ude (HRV) 15,350, 3. Vid Hidvegi (Ma�) 15,050, 4. Robert Seligman (HRV) 14,850.

Pre�a: 1. Marijo Možnik (HRV) 15,150, 1. Aleksandar Ša� -lov (Izr) 15,150, 3. Anton Kova�e-vi� (HRV) 14,600.

UTRKA LUBOŠA TOMI�EKA - PRAG

Pavlic na postolju

Nakon šest odli�nih vožnji Pavlic u Pragu zasjeo na drugo mjesto!

U 8akovcu je održan 18. me-unarodni karate turnir Me-imurje Open u organizaciji Karate kluba “Globus” 8akovec. Nastu-pilo je 80 klubova s uku-pno 589 natjecatelja iz 6 država (Hrvatska, Ma--arska, Slovenija, Kanada, Srbija, Bosna i Hercegovi-na). Doma�in turnira, KK “Globus”, u poretku je 80 klubova osvojio 1. mjesto, no pehar prepustio dru-goplasiranima, a ,lanovi su nedeliš�anskog Karate centra osvojili 2 srebrne i 3 bron,ane medalje.

8lanovi su Karate kluba “Globus” 8akovec s osvoje-nih 20 medalja (7 zlatnih, 8 srebrnih i 5 bron,anih) osvojili ukupno 1. mjesto u poretku od 80 klubova. No, pošto je Karate klub bio organizator i doma�in natjecanja, veliki pehar za pobjednika natjecanja pre-pustili su drugoplasiranom

Karate klubu “Slavko Krim-ski Termal” iz Daruvara, koji je osvojio ukupno 14 meda-lja (5 zlatnih, 5 srebrnih i 4 bron,anih).

- Zahvaljujemo svim natjecateljima, trenerima,

klubovima, reprezentacija-ma na dolasku i sportskom druženju i nadamo se da se vidimo sljede�e godine na 19. me-unarodnom karate turniru Me-imurje Open. Tako-er zahvaljujemo svim

sponzorima, donatorima, volonterima i simpatizerima kluba, bez kojih ne bi mogli organizirati ovaj sportski doga-aj, poru,uju iz kluba nakon dobro organiziranog turnira.

Medalje za Karate klub “Globus” osvojili su: 1. mjesto i zlatnu medalju: Teo Ke,keš - u,enici kate 9-6kyu, Josip Sluki� - u,eni-ci borbe -38 kg, Stela Hor-vat - u,enice kate 9-6 kyu, Inga Grgi� - u,enice kate, Andreja Novak - veteranke kate, Kata Team Globus ml. u,enici (Nikola Topli,anec, Josip Sluki�, Roko Štoki�) – ml. u,enici kate ekipno, Kata Team Globus u,enici (Teo Ke,keš, Roko Štoki�, Josip Sluki�) - u,enici kate ekipno, 2. mjesto i srebrnu medalju: Lovro Farkaš – ml. u,enici borbe - 34kg, Josip Sluki� – ml. u,enici borbe +38 kg, Inga Grgi� – ml. u,enice borbe +36 kg, Nikola Topli,anec - u,enici borbe -34 kg, Teo Ke,keš - u,enici borbe -42 kg, Inga Grgi� - u,enice borbe +44 kg, Elena Ke,keš – ml. ka-detkinje borbe -45 kg, Kata Team Globus 1 ml. kadeti

KK “GLOBUS” organizirao veliki me�unarodni turnir Me�imurje Open

Dominacija Globusa, pa kao pravi doma�in pehar prepustio gostima

(Kristian Topli,anec, Adri-an Fajfar, Filip Balent) – ml. kadeti kate ekipno; 3. mje-sto i bron,anu medalju: Adrian Fajfar - u,enici ka-te, Josip Sluki� – ml. u,enici kate, Filip Balent - u,enici borbe -30 kg, Lucija Ružaj - juniorke borbe -59 kg, Kata Team Globus 2 ml. kadeti (Teo Ke,keš, Roko Štoki�, Josip Sluki�) – ml. kadeti kate ekipno.

Na turniru su nastupili i ,lanovi Karate centra Ne-deliš�e i osvojili su 5 me-dalja (2 srebrne i 3 bron,a-ne). Medalje za Karate cen-tar Nedeliš�e osvojili su: 2. mjesto i srebrnu medalju: Sabina Petkovi� – kate u,enice, Tea-Lena Špolja-ri� – ml. u,enice borbe -32 kg i 3. mjesto i bron,anu medalju: Tea-Lena Špo-ljari� – kate ml. u,enice, Sabina Petkovi� – u,enice borbe -40 kg, Izabela Špo-ljari� – ml. kadetkinje bor-be +55 kg. Dobar nastup zabilježio je i Nino 8urin, ali je ovaj put uz malo ma-nje sportske sre�e ostao bez medalje.

Natjecatelje su pripre-mali i vodili na natjecanju treneri Mladen Vizinger, Dejan Sluki� i Tihomir Grgi�.

Karatisti Globusa i na doma�em terenu pokazali su dominaciju u mla�im kategorijama

19. rujna 2014. ��

TENIS

- Danas sam izra,unao da je prosjek godina ove ekipe 17 go-dina, što nitko nikad nije imao i što se nikad nije dogodilo od postojanja hrvatske države da netko igra s tako mladom eki-pom. 8estitam ovoj djeci, mo-jim igra,icama, jer su pružile jako dobru i borbenu utakmicu, stoga ne treba žaliti što nismo osvojili oba boda, ipak je bio ova za sve nas povijesni dan za ženski rukomet u 8akovcu. - govorio je ponosan trener rukometašica Zrinskog Željko Golik za medije nakon prven-stvene premijere protiv Koke prošle subote.

- Kad smo išao u subotu prema dvorani i sam sam se pitao: Mogu li kadetkinje igrati ravnopravno protiv seniorki? Nevjerica je potrajala tek pet-naestak sekundi, dok se nije za-tresla gostuju�a mreža za prvo vodstvo Zrinskog u 8akovcu na startu Dukat I. HRL za žene i po-vratak prvoligaškog rukometa u naš grad. Utakmica je uglav-nom prošla u dramati,nom to-nu. Zrinskice su ina,e imale dva boda u svojim rukama, minutu i pol prije kraja vodile 24:22, ali kao da su se na kraju prestrašile pobjede koja je ve� bila u jednom džepu. Na kraju u lijepoj atmos-feri pred više od 300 gledatelja ŽRK Zrinski koji je nakon 18 godina vratio najbolju žensku hrvatsku rukometnu ligu u naš

RUKOMET

USPJEŠNA PREMIJERA ŽRK-a Zrinski u I. HRL za žene

U dramati�noj završnici nesretno izgubljen bodPred više od 300 gledatelja ŽRK Zrinski, koji je nakon 18 godina vratio najbolju žensku hrvatsku rukometnu ligu u naš kraj, odigrao je neodlu�eno 24:24 (12:12) s varaždinskom Kokom u lokalnom derbiju otvaranja prvenstva

kraj odigrao je neodlu,eno 24:24 (12:12) s varaždinskom Kokom u lokalnom derbiju otvaranja prvenstva.

Neiskustvo je ovaj put pre-sudilo, iako su goš�e bile zrele za poraz nakon što se razbra-nila sjajna Krmpoti� na doma-�eg golu u nastavku susreta, a nezaustavljiva Stela Posavec uz pomo� svojih suigra,ica natje-rala gostuju�i mom,ad bivšeg Podravkinog trenera Hrupeca na gr,evitu borbu kako bi se izborilo “barem nešto”. Na kra-ju varaždinski sastav itekako

mora biti zadovoljan osvojenim bodom.

Loše su�enjeIna,e, kardinalno loše su-e-

nje zagreba,kog suda,kog para Barle - Vu,i� obilježilo je ve�i dio utakmice. Najprije su suci u prvom dijelu kod doma�eg vodstva koje je u jednom tre-nutku iznosilo i tri gola razlike s nekoliko odluka po štetu do-ma�ih rukometašica omogu�ili goš�ama da se vrate u susret. U nastavku pak kad su Zrinski-ce uvjerljivo najmla-i sastav u

natjecanje, ali ,akove,ke ru-kometašice nemaju imperativ da “nešto moraju”, pa �e svima na koje ra,una trener Golik koji je vukao dobre poteze tijekom cijele utakmice ovo natjecanje biti “velika škola”. Koja, naža-lost, ponekad skupo košta kad su bodovi u pitanju.

Zaista šteta što je odmah pr-vo kolo i lijepu atmosferu susjed-skog derbija obilježilo sramot-no su-enje para Vu,i� - Barle, posebice jer bi oni kao službeni predstavnici Saveza trebali biti podstrek mladim sportašima poput ,akove,kog sastava koji je u svojim redovima imao ,ak 13 srednjoškolki na fer i korek-tnu borbu, a ne da se odmah su-sretnu s “mo,varom” koja ,esto prati hrvatski sport i dovodi ga na loš glas.

Bez obziran na sve, nadamo se da se “prvi ma,i�i u vodu ba-caju“ i da suci ne�e doživljavati najmla-i sastav lige kao onaj na kojem se mogu iživljavati svojim nakaradnim su-enjem.

- Mislim da nas vrijedi podr-žati i do�i u subotu nave,er kad igramo u 8akovcu na utakmicu. - poru,io je na kraju trener Golik. I zaista je tako, ova ekipa zaslu-žuje podršku, jer igra moderan i lijep rukomet koji treba vidjeti i doživjeti.

U subotu Zrinskice gostuju u Splitu kod istoimenog doma-�ina.

(Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

U organizaciji Teniskog klu-ba [akovo održana je završnica Mom,adskog prvenstva Hrvat-ske za dje,ake i djevoj,ice do 14 godina, na kojem je nastupilo osam ponajboljih mom,adi tog uzrasta. Na prvenstvo se plasi-rala i mlada mom,ad Pun,eca osvajanjem prvog mjesta u regi-ji TSSH i pobjedom u dodatnim kvali=ikacijama s mom,adi TK [akovo.

Prvo kolo protiv drugih no-sitelja i pobjednika prvenstva, I Teama, donijelo je o,ekivani poraz. Zagrep,ani su bili više nego uvjerljivi i pobijedili mak-simalnim rezultatom 9:0.

Poraz od I Teama 8akov,ane je odveo u razigravanje za pla-sman od petog do osmog mjesta. U susretu protiv mom,adi TK Osijek ekipa Pun,eca bila je bolja i zasluženo slavila rezultatom 5:4. Pobjede u pojedina,nim su-sretima za 8akov,ane ostvarili su Leonarda Horvat, Nika Šari�, Antonia Ruži� i Teodor Zlatar i

DRUGI NASLOV OVE GODINE ZA 19-GODIŠNJU �AKOV�ANKU

Iva Mekovec osvojila Bol na Bra�u

Iva Mekovec suvereno je osvojila drugi ITF turnir ove sezone, 10.000 ameri,kih do-lara vrijedan futures u Bolu na Bra,u. Nakon što je prošli tje-dan igrala =inale i nije uspjela oti�i do kraja, ovaj put nije bilo nikakvih dilema. Iva je stigla do naslova pobjednice i novih 12 WTA bodova bez izgublje-nog seta. Redom je savladala: Slovakinju Husarovu 6:3, 6:0, Poljakinju Macijewsku 6:2, 6:2, Šve-anku Algurin 6:2, 6:0, da bi zatim u polu=inalu uzvratila za nedavni poraz 8ehinji Pan-tuckovoj 6:3, 6:3 i u =inalu bez problema dobila dvije godine mla-u hrvatsku tenisa,icu Fett 6:4, 6:1.

S nekoliko izvrsnih rezul-tata na futuresima Mekovec je pokazala da se može bez

MOM�ADSKO PRVENSTVO HRVATSKE DO 14 - ZAVRŠNICA

Pun�ecu šesto mjesto

izolirao =lasterom nezaustav-ljivog doma�eg “playa” Stelu Posavec (9 golova), više nije bilo ideje i hrabrosti od njezi-nih sugra,ica da preuzmu od-govornost i goš�e su uz “vjetar u le-a” koje su imale tijekom cijele utakmice stigle do boda. 8etiri sekunde do kraja goš�e su dobile penal i poravnale su za remi 24:24.

Zasluženi pljesak Na kraju zasluženi pljesak

doma�im rukometašicama koje su odli,no otvorile prvoligašku sezonu. Ohrabruje lijep i mode-ran rukomet koje su prikazale igra,ice, koje u prosjeku nisu još ni punoljetne. Problem bi mogla biti malo prekratka klu-pa kad je u pitanju ovako jako

ligi po,ele lomiti varaždinski sastav u drugoj dijelu drugog poluvremena koji je ostao bez ideje “što i kako” i kada su mo-gle vrlo lako prelomiti susret s nekoliko golova razlika u svoju korist s neujedna,enim kriteri-jom koji je opet bio kontra do-ma�eg sastava ostavili su Koku u susretu.

Usprkos tome, u samoj za-vršnici goš�e su bile u izgublje-noj situaciji. Me-utim, trener Hrupec je kod minus 2 gola u posljednja dva napada ipak po-vukao dobar potez. Uspješno je

Sjajna Stela Posavec bila je nerješiva enigma za gostuju�u obranu

Doma�a vratarka na posudbi iz Koprivnice Ana Krmpoti� u nastavku je �esto gostuju�e igra�ice svojim obranama bacala u o�aj

mješoviti par Leonarda Horvat / Teodor Zlatar.

Nedjeljni susret protiv mom,adi TK Kvarner iz Rijeke odlu,ivao je o petom mjestu. Ovaj put zabilježen je minima-lan poraz rezultatom 5:4. Peto mjesto pripalo je Rije,nima, a šesto 8akov,anima. I ovaj put bolji dio mom,adi bile su dje-vojke (Leonarda Horvat, Anto-

nia Ruži� i Ema Matja,i�) koje su slavile u sva tri pojedina,na susreta. Pobjeda ženskog para Antonia Ruži� / Nika Šari� bila je nedostatna za kona,nu po-bjedu.

Za mladu mom,ad Pun-,eca šesto mjesto predstavlja uspjeh, a kroz godinu-dvije od iste mom,adi može se o,ekivati i borba za najviši plasman.

Ekipa Pun�eca u �akovu

problema prebaciti na igra-nje ja,ih i vrjednijih turnira, što �e joj tako-er omogu�iti i sadašnji ranking, jer kada se

Iva Mekovec sjajno je odigrala drugi turnir na Bolu

pribroje ovi novi bodovi idu�i ponedjeljak sti�i �e ispod 350. mjestu na WTA listi. Me-utim, Iva tako-er u ovom dijelu sezo-ne brani dosta bodova iz prošle (tridesetak), pa mora dobro za-peti u ova dva mjeseca kako bi zadržala ovaj najbolji ranking karijere.

Ipak, zasad na turnirima iz challenger kategorije mora igrati kvali=ikacije, pa �e tako predstoje�i vikend u “kvala-ma” zaigrati u Podgorici, dok je na istom turniru Mikul,i� s rankingom koji je imala kad ga je prijavljivala (293., a sada je još bolja s najboljim rankin-gom karijere ovaj ponedjeljak na 259. mjestu, dok je Mekovec na 365. mjestu) ušla u glavni turnir.

(dz)

19. rujna 2014.��KOŠARKA

Košarkaški klub Me-imurje 8akovec na pressici u petak izlo-žio je sportske rezultate Kluba u prošloj sezoni, svoje budu�e pla-nove, ali i predstavio ,etiri nove igra,e u svom sastavu - Igora Drka, Stjepana Kranj,eca, Sašu Dodleka i Alena Vargu. Unato, teško�ama s dvoranskim pro-storom za svoje treninge, Klub je prošle sezone postigao dobre rezultate, te se uz nova poja,anja i rad na popularizaciji košarke me-u najmla-ima, nada samo još boljima.

Cilj je Me-imurja pred novu sezonu je nadmašiti prethodne rezultate, te dosti�i same vrhove tablica u svim kategorijama. Klub �e tako-er u sezoni 2014./2015. poja,ano nastojati popularizirati košarku me-u najmla-ima, a že-lja im je dobrom igrom i rezulta-tima na svoje utakmice privu�i i što više vjernih navija,a. Nada je Uprave kluba tako-er da �e iza-zove s nedostatkom dvoranskog prostora koji su ih u radu ometali

U prostorima Košarkaškog sa-veza Me�imurske županije održan je sastanak klubova i �elnika Sa-veza na temu po�etka natjecanja pod lokalnom ingerencijom. Na-zo�ni su bili predstavnici skoro svih klubova koji djeluju u županiji, plus varaždinska Vindija i Lepoglava �i-je �e neke selekcije tako�er igra� u natjecanjima u organizaciji našega Saveza. Kup natjecanje kre�e ve� ovoga vikenda,a izvu�eni su i paro-vi prvoga kola. U Donjem Kraljevcu �e doma�in do�ekati �akove�ko Me�imurje, u Prelogu igraju istoi-meni doma�in i �akovec, u Donjoj Dubravi kod Dubrav�ana gostu-je Nedeliš�e, a u Kotoribu ide Me�imurje Globetka. Juniorsku ligu (smiju igra� košarkaši ro�eni 1997. godine i mla�i) �e ove se-zone igra� 8 ekipa,a prvo kolo bi se trebalo igra� 4. listopada, kada bi trebali s natjecanjem zapo�e� i mla�i kade� ro�eni 2001.i mla�i. Kade� ro�eni 1999. i mla�i bi pr-vo kolo trebali igra� 27. rujna ove godine,a prijavilo se 10 ekipa. Za

Ligu dje�aka (dje�aci ro�eni 2003. i mla�i) prijavilo se 7 ekipa, oni bi prvi turnir trebali ima� u listo-padu. Lige mla�ih kategorija su organizirane na na�in da se prvi dio igra jednokružno, a onda prve �e� ri razigravaju za dva mjesta ko-ja su izlu�na za natjecanje regije Sjever. Tamo se našim klubovima pridružuju podravski. Nakon tog drugog stupnja natjecanja prvak te regionalne lige ide na državno prvenstvo, odnosno na državno Polu� nale, me�u 10 najboljih klu-bova Lijepe naše. Usput, tamo ve� dugo nema me�imurskih klubova. Naravno da nakon jednokružno odigranog prvoga dijela svake od liga nisu samo prva 4 kluba ona koja nastavljaju natjecanje, igra se prema plasmanu i dalje - npr. pe� , šes� , sedmi i osmi u juniorskoj ligi igraju opet svaki sa svakim još 4 kola. Isto je i s ostalim mla�im ka-tegorijama. Dakle, zaklju�ak je- bit �e utakmica za dokazivanje i poka-zivanje svakoga mladog igra�a što zna i može! (bh)

Iako je vrijeme nagovješta-valo da �e biti kiše cijeli dan, u Sisku su osigurali i nešto sun-ca tako da je turnir za najbolje u zemlji prošao u najboljem re-du. Streli,ari Katarina Zrinski 8akovec na ovom prvenstvu nastupili su sa 14 streli,ara i ukupno osvojili šest pojedi-na,nih i tri ekipne medalje!

U ekipnom dijelu streli,ar-ski klub „Katarina Zrinski“ na-stupio je sa tri ekipe: kadetska ekipa standardnog luka u sa-stavu Sušec, Ma,ek, Halabarec osvojila je zlatnu medalju, se-niorke u golom luku u sastavu Rojko, Mance, Rako,evi� osvo-jile su zlatnu medalju i seniori u olimpijskom luku u sastavu Štrukelj, Štebih, Kodba osvoji-li su tako-er zlatnu medalju i naslov državnih prvaka

U pojedina,noj najja,oj i najbrojnijoj konkurenciji olim-pijskog luka seniorske katego-rije Krešimir Štrukelj osvojio je tre�e mjesto i bron,anu me-

ME�UNARODNI TURNIR U NEDELIŠ�U

Generalka Centrometala pred po�etak prvenstva

Tradicionalni me-unarod-ni odbojkaški turnir za seniore “Trofej Nedeliš�a” ove �e se godi-ne održati po deseti put. Radi se o turniru pod pokroviteljstvom Op�ine Nedeliš�e. Ove godine turnir �e se održati predstoje-�u nedjelju, 21. rujna u dvorani NGC-a Aton u Nedeliš�u.

Nastupit �e sljede�e mom-,adi: OK SIP ŠEMPETER (Šem-peter-Celje, Slovenija), FINO KA-POSVAR (Kaposvar, Ma-arska), SUMEGI RE (Sumeg, Ma-arska) i OKM CENTROMETAL (8re,an, Hrvatska).

Turnir se igra istovremeno na dva terena. Prve utakmice igraju se s po,etkom u 11.30 sa-ti. U polu=inalu se sastaju: teren br. 1: Sumegi RE (HUN) – OKM Centrometal (CRO) i teren br. 2: Fino Kaposvar (HUN) - OK Sip Šempeter (SLO). Pobjednici po-lu=inalnih utakmica igraju za 1., a poraženi za 3. mjesto.

Utakmice za prvo i tre�e mjesto igraju se s po,etkom u 15 sati. Sve utakmice igraju se na tri dobivena seta.

STRELI�ARSTVO

STRELI�ARSKO PRVENSTVO HRVATSKE održano je u Sisku

Streli�ari Me�imurja iz Siska donijeli 3 ekipne zlatne medalje

ODBOJKA

dalju. Božidar Vuruši� ovaj je turnir odli,no pucao i zauzeo peto mjesto, Mihael Štebih je zauzeo osmo, a Mladen Kodba deseto mjesto.

U stilu standardnog luka me-u seniorima zlatnu meda-lju i naslov državnog prvaka osvojio je Tihomir Miljan, koji je odli,no pucao i u kvali=ika-

cijama i u prvoj rundi na 40 metara postavio novi držav-ni rekord! U ovom stilu me-u kadetima zlatnu medalju i na-slov državnog prvaka osvojio

je Krunoslav Sušec. Ivo je Ma-,ek pak zauzeo drugo mjesto i srebrnu medalju. Bruno Hala-barec osvojio je tre�e mjesto i bron,anu medalju.

U stilu golog luka me-u se-niorkama je Mija Mance zau-zela peto mjesto. Marija Rojko je dobro pucala u kvali=ikacija-ma, ali je u raspucavanju bila malo slabije raspoložena i na žalost na kraju zauzela šesto mjesto, dok je Sanda Rako,e-vi� zauzela sedmo. U konku-renciji seniora nastupio je Ma-rio Hegeduš i u svom prvom nastupu dobro otpucao ,itav turnir, ali je falilo iskustva da se zauzme nešto bolje od deve-tog mjesta. U svom povratni,-kom nastupu Miljenko Kalšan pucao izvrsno i u veteranskoj kategoriji osvojio zlatnu me-dalju.

U stilu dugi luk nastupio je Valentino Novak i dobro ot-pucao ,itav turnir te na kraju osvojio tre�e mjesto i bron,a-nu medalju.

U najja,oj i najbrojnijoj konkurenciji olimpijskog luka seniorske kategorije Krešimir Štrukelj osvojio je tre�e mjesto i bron,anu me-dalju. Božidar Vuruši� ovaj je turnir odli,no pucao i zauzeo peto mjesto, Mihael Štebih je zauzeo osmo, a Mladen Kodba deseto mjesto.

Naslov državnih prvaka u tri kategorije pripao je SK Katarina Zrinski

KK ME�IMURJE �akovec održao pres-konferenciju uo�i nove sezone

Predstavljena �etiri poja�anja i dalje oslonac na doma�e snage

Tradicionalno me-imurski veterani stariji od 45 godina u rujnu mjesecu odlaze na Roglu. Tako je bilo i prošloga vikenda gdje su nastupali zajedno s vete-ranima iz Srbije, Slovenije, 8eške i Hrvatske. Nastupilo je 9 ekipa

koje su podijeljene u 3 skupine. Me-imurski su veterani “potre-=ili” najja,u mom,ad na turniru - ,ešku Prahu i od nje izgubili 26:42,a u istoj su skupni nadja,a-li Maribor s 41:28. Razigravanje im je donijelo slijede�ega jakoga

protivnika VKK Zagreb kojega su naši veterani pobijedili sa 51:38, a stari znalci Otok Ugljan bio je pobije-en s 35:25. Na taj su na,in naši veterani s 3 pobjede i jednim porazom na kraju za-vršili kao ,etvrti, a objektivno

su po snazi bili drugi. U redovi-ma veterana nastupili su i u 4 utakmice zabili: [or-e Ga�eša 76, Jaluši� 30, Juras 29, Franji� 9, Ga�eša Nebojša 8, Lajtman 4, Kasapovi� 4, Leva,i� 3, Bel.

(bh)

prethodne sezone, u novoj sezoni uspješno riješiti.

Što se noviteta u sastavu igra,a ti,e predsjednica Kluba Sandra Žbulj, zajedno sa trene-rom, predstavila je nove igra,e seniorske ekipe. Poja,anja su Igor Drk i Stjepan Kranj,ec iz

KK 8akovec te Saša Dodlek i Alen Varga iz središ�anskog KK Rudar Cimper. Uprava je ujedno svom bivšem igra,u Patriku Jambrovi�u, koji je dres Me-imurja zamijenio za dres KK Kvarnera iz Rijeke, zaželjela mnogo sportskog uspjeha.

Ina,e, prošla je sezona za Me-imurje u pogledu =inancija, nedostatka trenerskog kadra i dvoranskog prostora za održa-vanje treninga bila dosta teška i to ve� od samoga po,etka. No unato, izazovima, sezona je na-pornim radom, podrškom i do-prinosom svih uklju,enih u rad Kluba - od roditelja, preko igra,a i ,lanova Nadzornog i Upravnog odbora, završena uspješno.

Predsjednica je izrazila za-dovoljstvo plasmanom svih ka-tegorija košarkaša, osobito stoga što su svi rezultati postignuti uz rad i angažman samo jednog trenera - gospodina Stjepana Novaka.

Košarkaški klub “Me-imur-je” ujedno poziva sve mlade ljubi-telje sporta da se pridruže Klubu i uz igru i zabavu zajedno s njima uživaju u košarci! Za pridruže-nje Klubu mogu�e je kontaktirati trenera Stjepana Novaka na 098 / 134 74 57.

(Nenad 8ižmešija)

Poja�anja Me�imurja za novu sezonu

VETERANSKI TURNIR ROGLA 2014.

Solidan nastup me�imurskih veterana!Pozivaju se svi kandida� sta-

riji od 14 godina koji žele bi� ko-šarkaški suci ili pomo�ni suci da se prijave na e-mail adresu [email protected] ili na mobitel 098/493

767. Organizator im je osigurao opremu za ak� vno sudjelovanje u teoretskom i prak� �nom pra-�enju te�aja. Te�aj je besplatan i svi su kandida� dobrodošli!

UDRUGA KOŠARKAŠKIH SUDACA ME�IMURSKE ŽUPANIJE

Te�aj za nove suce

KOŠARKAŠKI SAVEZ ME�IMURSKE ŽUPANIJE

Ovaj vikend kre�e Kup, a uskoro i sezona za mla�e kategorije!

19. rujna 2014. ��

TABLICA 1. NEDELIŠQE 4 4 0 0 17– 4 12

2. RUDAR 5 3 1 1 8 – 1 10

3. SLOBODA (S) 4 3 1 0 9 – 5 10

4. JALŽABET 4 3 0 1 11– 4 9

5. ZADRUGAR 4 3 0 1 13– 7 9

6. CENTROMETAL 5 3 0 2 14–11 9

7. NOVI MAROF 4 2 1 1 15–10 7

8. MLADOST KOMET 4 2 1 1 8 – 5 7

9. PUŠQINE 4 2 0 2 13– 4 6

10. ZELENGAJ 4 2 0 2 10–10 6

11. NAPRIJED 4 2 0 2 9 – 9 6

12. GRANI�AR (K) 4 2 0 2 11–10 6

13. PLITVICA (G) 4 1 1 2 9 – 7 4

14. PLITVICA (S) 5 1 1 3 2 – 10 4

15. SLOGA (�) 4 0 3 1 5 – 7 3

16. POLET (SMNM) 4 0 1 3 7 – 14 1

17. IVAN�ICA 5 0 0 5 5 – 20 0

18. ARCHEA-�AKOVEC 4 0 0 4 4 – 30 0

TABLICA

1. SLAVIJA 5 3 2 0 7 – 3 11

2. MLADOST (A) 5 3 1 1 11– 3 10

3. PODRAVINA 5 3 1 1 11– 6 10

4. BSK 5 3 1 1 11– 7 10

5. MLADOST (Ž) 5 3 1 1 11– 8 10

6. VUKOVAR 1991 5 3 0 2 13– 9 9

7. BJELOVAR 5 3 0 2 11– 9 9

8. VIŠNJEVAC 4 3 0 1 6 – 5 9

9. MEWIMURJE 5 2 1 2 10– 6 7

10. BELIŠQE 5 2 1 2 10–12 7

11. KOPRIVNICA 4 2 0 2 7 – 7 7

12. VARAŽDIN 5 2 0 3 5 – 6 6

13. WAKOVO CROATIA 5 1 1 3 5 – 8 4

14. SLAVONIJA 5 1 0 4 4 –14 3

15. ORIOLIK 5 0 1 4 2 – 9 1

16. VIROVITICA 5 0 0 5 5 – 17 0

KUP MNS-a

Ve�ina utakmica osmine finala igra se 1. listopada

Zbog odgoda prven-stvenih utakmica došlo je i do promjene u rasporedu odigravanja Kupa MNS-a. S obzirom na to da je odgo-e-no kolo me-imurskih nogo-metnih liga preba,eno za odi-gravanje 8. listopada, najve�i broj utakmica kupa odigrat �e se u srijedu, 1. listopada.

Raspored: 1. 10. (srijeda) u 16 sati: Sloga (8akovec) – Kraljev,an 38, Nedeliš�e – Polet (Pribislavec), Mladost (Pal.) – Bratstvo (SV), Hajduk (Š) – Trnava, Me-imurec – Hodošan, Sokol – Me-imur-je; 8. 10. (srijeda) u 15.30 sati Omladinac (NSR) – Šenkovec; Pobjeda – Sloboda (S) (odi-grano).

Zbog obilnih kiša i vodom natopljenih nogometnih tere-na povjerenik za natjecanje Igor Križari� uz konzultaciju s predsjednikom MNS-a Matom Kljaji�em i tajnikom Darkom Jambrovi�em donio je odluku da se sve nogometne utakmice koje su se trebale igrati u nedjelju na podru,ju Me-imurske županije odga-aju za 8. listopada (srije-da) s po,etkom u 15.30 sati. Isto tako i sve veteranske utakmice bile su odgo-ene u ponedjeljak. One pak se igraju 25. rujna (,e-tvrtak).

U subotu odigrano pet utakmica

Vode�i Polet iz Pribislavca protutnjao kroz Šenkovec. Ni nakon pet odigranih kola, od-nosno 450 minuta vratar Poleta Mišo Vibovec nije posegao za loptom u svoju mrežu. Imao je Šenkovec tu prigodu u 17. minuti iz kaznenog udarca, ali im nije uspjelo. Polet je poveo u 14. mi-nuti zgoditkom Nikole Horvata. Ve� smo spomenuli doma�i ima-ju prigodu iz kaznenog udarca

U utorak �e, 23. rujna, NK Pobjeda iz Gornjeg Hraš�ana na stadionu „Polenke“ ugostiti atraktivni GNK Dinamo iz Za-greba! Stoga doma�ini poziva-ju sve obožavatelje NK Pobjede, kao i sve ljubitelje nogometa op�enito, da posjete ovaj mali lokalni spektakl i daju svoj pri-log žustrim navijanjem!

Nogometni klub Pobjeda Gornji Hraš�an poziva sve ljubitelje nogometa na prija-teljsku nogometnu utakmicu

izme-u Nogometnog kluba Pobjeda Gornji Hraš�an i Gra--anskog nogometnog kluba Dinamo Zagreb. Utakmica �e se odigrati dana u utorak, 23. rujna, s po,etkom u 16:30 sati na stadionu „Polenke“ u Gor-njem Hraš�anu.

Iz kluba pozivaju sve ljubi-telje nogometa i sporta da se odazovete u što ve�em broju te da nam se pridružite na uta-kmici s renomiranim i atrak-tivnim protivnikom.

Me-imurje nije uspjelo iskoristiti lošu for-mu Oriolika i osigurati prvu pobjedu na gosto-vanju. Iako su dva put vodili na kraju su odigrali 2:2 u mjestu kraj Slavonskog Broda.

Me-imurje je kontroliralo utakmicu u prvom poluvremenu. Za vodstvo 0:1 zabio je Vuk. Šteta što vodstvo nije bilo i uvjerljivije. U nastavku je doma�in ubrzo poravnao preko Milinkvi�a, ali Rebernik je doveo Me-imurje ponovno u prednost 1:2. I ne samo to nego su dobili igra,a više na terenu. Bilo je to uzalud, nisu uspjeli zabilježiti pobjedu. Doma�in je u završnici dio penal, kojeg je Juri� pretvorio u bod i remi 2:2.

U subotu od 16,30 sati Me-imurje je doma-�in [akovu-Croatia na SRC Mladost u 8akov-cu.

U nedjelju su odgo�ene i sve utakmice Me�užu-panijske lige �akovec-Varaždin. Utakmice se igraju 24. rujna srijedu od 16,30 sa� , a sastaju: Polet (SMNM) - Za-drugar, Grani�ar - Puš�ine, Naprijed - Sloboda (S), Novi Marof - Zelengaj, Nedeliš�e - Plitvica G, Jalžabet - Sloga i Mladost Komet - Archea �akovec. Ina�e, u dvije odigrane utakmice u subotu Plitvica i Rudar igrali su bez golova, a Centrometal je slavio pobjedu u Ivancu 4:2.

Derbi u Nedeliš�u, dolazi Prelog�e� ri utakmice me�imurski klubovi igraju u subotu,

a �e� ri u nedjelju. Najzanimljivije �e bi� u Nedeliš�u gdje predstoji tradicionalni derbi lidera Nedeliš�a i preloške Mladosti. Raspored subotnjih utakmica u 16,30 sati: Nedeliš�e: NEDELIŠE – MLADOST KOMET (Prelog), Sla-kovec: SLOBODA – NOVI MAROF, Sve� Mar� n na Muri: POLET – PUŠINE i Hrastovsko: ZADRUGAR – RUDAR (Mursko Središ�e). U nedjelju ujutro u 10 u �akovcu Sloga bi trebala zabilježi� prvu pobjedu pro� v slabašne Ivan�i-ce, dok su za popodne parovi:

�akovec: ARCHEA-�AKOVEC – JALŽABET, Kotoriba: GRANI�AR – NAPRIJED (Cirkovljan) i Macinec: CENTRO-METAL – PLITVICA (Selnik).

III. HNL-ISTOK Me�imurje opet tako blizu pobjede, ali nije uspjelo

Ni igra� više protiv Oriolika nije bio dovoljan za pobjedu

ME�UŽUPANIJSKA LIGA �AKOVEC-VARAŽDIN

Ve�ina utakmica odgo�ena, u subotu derbi u Nedeliš�u

KIŠA odgodila ve�inu utakmica me�imurskih nogometnih liga

Odgo�ene nedjeljne utakmice igraju se 8. listopadaporavnati rezultat, ali je ostalo 1-0. Miroslav Lisjak je šest minu-ta prije kraja prvog poluvremena pove�ao gostuju�e vodstvo na 2-0. U 45.minuti sudac utakmi-ce Damir Aldi� dosu-uje drugi kazneni udarac ovaj puta za go-ste, a siguran izvo-a, najstrože kazne bio je kapetan mom,adi Mišo Pal=i. Isti je igra, u 61.minu-ti povisio vodstvo Poleta na 4-0. I tre�i kazneni udarac je dosu-en u 81.minuti na utakmici. Po dru-gi puta za goste, ali je sada pucao sa 11 metara Dragan Vibovec i bio precizan za 5-0. Šest minuta prije kraja utakmice trenutno najbolji gostuju�i strijelac i I. Me-imurske lige Miroslav Lisjak postiže i svoj drugi zgoditak na utakmici za kona,nih 6-0.

Omladinac bolji od Slobode. Ve� je u prvoj minuti utakmice sudac utakmice Turk mogao dosuditi kazneni udarac za do-ma�e, kada je gostuju�i vratar Mario Horvat u svom kaznenom prostoru srušio Ivana Drka. No, Omladinac je ipak u 16. minuti zgoditkom Roberta Skolibera koji je napravio mali slalom me--u gostuju�om obranom poveo 1-0. Nije dugo trajalo doma�e vodstvo. Susjedi iz Mihovljana ,etiri minute kasnije preko Mi-šela Popovi�a poravnavaju

na 1-1. Do poluvremena Drk jednom glavom poga-a vratni-cu. U 61. minuti ipak je Ivan Drk uspio zatresti Slobodinu mrežu i tako doma�inu donijeti pobje-du. Imao je još Kristijan Culjak iz slobodnjaka prigodu za zabije, ali se isprije,ila vratnica. Novi trk prema gostuju�im vratima imao je Skoliber u 84. minuti, ali ga je ovaj puta Goran 8alopa us-pio rukama zaustaviti i zaraditi opravdano isklju,enje zbog spr-je,avanja Skolibera da ode sam prema vrataru Debanu koji je u 79. minuti stao na vrata umjesto ozlije-enog Horvata.

Hodošanu pobjeda u Nova-kovcu. Zgoditak odluke vrijedan tri gostuju�a boda postigao je Ni-kola Vlah u 42. minuti utakmice. Doma�i Grani,ar je igrao i stva-rao prigode, a gosti su odnijeli pobjedu u Hodošan.

U Savskoj Vesi doma�ini bolji cijelim tijekom utakmice. Ivan Vu-

ruši� je Bratstvo doveo u vodstvo u 15. minuti i tim se minimalnom vodstvom doma�ina otišlo na od-mor. Za goste iz Kuršanca loše je bilo to što su u 38. minuti ostali bez Tomislava Dombaja koji je opsovao suca utakmice Bojana Jurasa. U 52. minuti Bratstvo ima opravdano dosu-eni kazneni udarac koji je u zgoditak i vodstvo od 2-0 pretvorio Goran Vuruši�. Nova neda�a za Dravu stigla je u

70. minuti kada su si zabili auto-gol, i to Mihael Zanjko za kona,nih 3-0 za doma�e.

Eko pobijedio Radni,kog u „kiši“ zgoditaka. 8ak devet su ih vidjeli gledatelji, njih oko 80 u Sve-tom Križu. Kod Eka se iskazao ,e-tverostruki strijelac Nikola Hobor. Ve� nakon prvih 45 minuta gosti iz Gardinovca imali su zaostatak od 4-0. Radni,ki je u razmaku od tri minute, 65. do 68., postigao

ME�IMURSKA LIGASATNICA I SLUŽBENE OSOBE: Gori�an: TRNAVA – SOKOL

(sudac Bojan Juras, pomo�nici Damir Fodor i Siniša Luka�i�, delegat Ivan Mezga); Pribislavec: POLET – KRALJEV�AN 38 (sudac Nino Škrobar, pomo�nici Tomislav �urila i Danijel Ko�ila, delegat Stjepan Križari�), Domašinec: DINAMO – ŠENKOVEC (sudac Ivica Križai�, pomo�nici Tihomir Kralji� i Josip Kedmenec, delegat Josip Baksa), Mihovljan: SLOBO-DA – MLADOST (I) (sudac Damir Klari�, pomo�nici Branko Bacinger i Ma� ja Horvat, delegat Stjepan ¤uranec), Sveta Marija: MLADOST – OMLADINAC (NSR) (sudac Dario Srnec, pomo�nici Dragan Hrustek i Toni Fažon, delegat Mijo Horvat); Palinovec: MLADOST – JEDINSTVO (NSD) (sudac Dominik Mi-hoci, pomo�nici Željko Kova�i� i Mario Pintari�, delegat Rajko Zadravec); Dunjkovec-Prete� nec: ME¤IMUREC – DINAMO (P) (sudac Darijan Zadravec, pomo�nici Borut Križari� i Zoran Novak, delegat Željko Bacinger), Mala Subo� ca: SPARTAK – BSK (sudac Damir Aldi�, pomo�nici Bruno Brljak i Ma� ja Filipi�, delegat Josip Lesjak). Sve se utakmice igraju u nedjelju s po�etkom u 16,30 sa� .

II. ME�IMURSKA LIGA – ISTOK

SATNICA I SLUŽBENE OSOBE: SUBOTA: Hodošan: HODO-ŠAN – BUDUNOST (P) (sudac Dario Bubek, pomo�nici Saša Mihali� i Marko Smr� �, delegat Nikola Toplek), Novakovec: GRA-

NI�AR – DUBRAV�AN (sudac Patrik Kolari�, pomo�nici Branko Martan i Filip Hrustek, delegat Slavko Vodopija); NEDJELJA: Podturen: BUDUNOST (M) – DRAVA (DM) (sudac Erik Žerdin, pomo�nici Nenad Štrek i Valentino Kantoci, delegat Antun Vlahek),Orehovica: CROATIA – BORAC PMP (sudac Željko No-vak, pomo�nici Damir Mesari� i Matej Mesari�, delegat Tomislav Šol� �); Otok: OTOK – GALEB (sudac Robert Radek, pomo�nici Ivan Vlahek i Mario Musta�, delegat Ma� ja Poredoš), Donji Vi-dovec: VIDOV�AN – OMLADINAC (DS) (sudac Radovan Posedi, pomo�nici Robert Novak i Robert Kolari�, delegat Slavko Novak); �ehovec: �SK – DRAŠKOVEC (sudac Rudolf �ižmešija, pomo�nici Lana Vidovi� i Elvir Bašek, delegat Marijan Sabol); Zasadbreg: ZASADBREG 77 – DUBRAVA (sudac Božidar Jura�i�, pomo�nici Denis Fic i Stjepan Novak, delegat Davor Drvenkar).

Sve se utakmice igraju s po�etkom u 16,30 sa� .

II. ME�IMURSKA LIGA – ZAPAD

SATNICA I SLUŽBENE OSOBE: SUBOTA: Donji Koncov-�ak: DONJI KONCOV�AK – BRATSTVO (J) (sudac Goran Žga-nec, pomo�nici Vjeran Tuksar i Ivica Felker, delegat Darko Jambrovi�); NEDJELJA: Sve� Juraj na Bregu: VENERA PMP – MURA (sudac Franjo Hergo� �, pomo�nici Dražen Sukanec i Mario Sukanec, delegat Dragu� n Borko), Gornji Kraljevec: NAPREDAK – TRNOVEC (sudac Jadran Kukovec, pomo�nici Mar� n Begovi� i Dario Magdaleni�, delegat Antun Mesari�); Kuršanec: DRAVA – HAJDUK (Š) (sudac Jasmin Lozi�, pomo�ni-

ci Filip Aldi� i Franjo Horvat, delegat Željko Štefanac), Zebanec: ZEBANEC – BRATSTVO (SV) (sudac Darko Filip�i�, pomo�nici Renato Vuk i Ivan Jarni, delegat Franjo Fais); Strahoninec: STRAHONINEC – SLOGA (Š) (sudac Božidar Kolari�, pomo�-nici Ivica Horvat i Antun Kukovec, delegat Dino Jambrovi�), Gornji Hraš�an: POBJEDA – MALI MIHALJEVEC (sudac Dario Vel�i, pomo�nici Dino Vel�i i Casimir Rodrigue, delegat Petar Krha�), Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – PLAVI (Pek.) (sudac Željko Hajdarovi�, pomo�nici Davor Šupljika i Ivan Žganec, delegat Stjepan Perko)


III. ME�IMURSKA LIGA SATNICA I SLUŽBENE OSOBE: SUBOTA: Sve� Križ: EKO

– VU�ETINEC (sudac Marijan Duman�i�, pomo�nici Dražen Horvat i Filip Vabec, delegat Zoran Hajdinjak); NEDJELJA: Selnica: MLADOST – BORAC (DH) (sudac Vedran Hrušoci, po-mo�nici Marinko Hrušoci i Hrvoje Bedi�, delegat Željko Pod-gorelec), Gardinovec: RADNI�KI – PARAG (sudac Edvin Zobec, delegat Antun Vlahek); Preseka: BRATSTVO – OMLADINAC (sudac Mladen �eke, pomo�nici Josip Višnjari� i Sebas� jan Trstenjak, delegat Stjepan Fic), Štefanec: JADRAN – DINAMO (Ž) (sudac Dražen Šajnovi�, pomo�nici Morano Vlah i Mar� na Koprivce, delegat Ivan Kova�), Brezje: HAJDUK – TORPEDO (sudac Milivoj Bali�, pomo�nici Ma� ja Kozar i Bruno Grabar, delegat Antun Horvat)


PRAZNIK NOGOMETA u Gornjem Hraš�anu

U utorak gostuje GNK Dinamo Zagreb

dva zgoditka i smanjio doma�e vodstvo na 4-2. Strijelci za goste u tom periodu bili su Tomislav Var-gek i Neven Horvat. Nikola Hobor je svojim ,etvrtim zgoditkom u 70. minuti povisio doma�e vod-

stvo na 5-2. Marko Jalšovec ,etiri minute kasnije vra�a na „dva“ razlike. Nino Hanžekovi� nakon što je bio strijelac za doma�e u 33. minuti i u 90 se upisao u strijelce za doma�u pobjedu od 6-3.

NAJAVA 6. KOLA

19. rujna 2014.��

Poslovnica PrelogGlavna 5, 40323 Prelog

040 637 555

Poslovnica Čakovectel. 31 44 55

(u sklopu hotela "Park")

Poslovnica Ivanec

V. Nazora 4

tel. 042 493 900

OKTOBERFEST, München 27.09.14. (garantirani polazak) 310,00 kuna

STOPAMA SV. PAVLA – GRČKA 8 dana04.10.2014. 3500,00 kuna

DUNAV, ALPE, JADRAN5 dana08.10.14.1.750,00 kn

LURD ZRAKOPLOVOM, MARIJIN LISTOPAD 2 dana, DUHOVNO VODSTVO18.10.2014.1.650 kuna + doplata za zrakoplovne pristojbe

8lanovi Biciklisti,kog kluba “Puls” i šenkove,ki Eko centar pozivaju sve bicikliste s natjeca-teljskim duhom na novu natjeca-teljsku turu Me-imurjem, koja �e 21. rujna startati u Šenkovcu, a završiti u Vugrišincu. U organi-zaciji Pulsa 8akovec i pod pokro-viteljstvom Eko centra Šenkovec, kao i Me-imurske županije, dru-gu godinu zaredom održava se biciklisti,ko-rekreativna utrka “Eko centar Me-imurska tura”. Za razliku od prošle godine, ove

Ovu subotu, 20. rujna, Prelog postaje poprište cjelodnevnih bori-la�kih okršaja. U ring sportske dvo-rane OŠ Prelog, naime, dolazi preko sto� njak boraca iz 20-ak borila�kih klubova Hrvatske. Dok prijepodne nastupaju juniori, seniori i kade� u amaterskoj ul� mate-� ght discipli-ni, nave�er publiku o�ekuje deset vrhunskih profesionalnih borbi. Doga�aju �e, kako saznajemo, pri-sustvova� i legendarni Cro-Cop Mir-ko Filipovi�, no ovaj put samo kao promatra� iz publike. MMA Klub Prelog bit �e doma�in Prelog Open turnira, odnosno Dana borila�kih sportova Prelog. Ovakav turnir u Prelogu odvijat �e se po prvi put, i to u sportskoj dvorani Osnovne škole Prelog.

U Prelogu ve� neko vrijeme po-stoji MMA Maximus Klub. Kra� ca MMA dolazi od eng. Mixed Mar� al Arts (MMA), što u prijevodu zna�i mješovite borila�ke vještine, po-zna� ji i kao ul� mate-� ght, slobodna borba, Vale Tudo i free-� ght. Preloš-ki klub ima nekoliko desetaka bora-ca koji se ve� naveliko natje�u na ra-zli�i� m državnim natjecanjima. Ovi borci, da bi mogli bi� vješ� u svojim borbama, moraju koris� � tehnike kick boxinga, tajlandskog boxa, hr-vanja, samba, jude i jiu jitsa.

Turnir �e trajati cijeli dan, i to po sljede�em rasporedu: u 11 sa� ujutro po�inje Amaterski MMA za kadete, juniore i seniore i Grappling turnir na dva borilišta za kadete, ju-niore i seniore. Taj dio �e traja� do 18 sati i ulaz je besplatan. Nakon toga je pauza i priprema dvorane za ve�ernji dio - 10 vrhunskih pro-fesionalnih borbi. Taj dio zapo�inje u 20 sa� .

Na ovom se turniru u Prelogu o�ekuje dolazak 20-ak klubova iz cijele Hrvatske, s ukupno preko sto� njak boraca. Doma�u publiku zasigurno �e posebno veseli� borbe “naših” pro� boraca Dejana Vuka iz Preloga i Jasmina Ilijaša iz Donjeg Kraljevca (�lanovi preloškog kluba).

U amaterskom dijelu “doma-�e snage” bit �e Karlo Bermanec i Patrik Tkalec. Posebna atrakcija turnira, kako saznajemo, bit �e Mir-ko Filipovi�, legendarni Cro Cop (u publici, naravno).

Ulaznice se pla�aju samo za ve�ernji dio programa. Cijena u pretprodaji je 30 kuna, dok �e na samom ulazu (ako ih još uop�e i bu-de) iznosi� 40 kuna. U pretprodaji ih možete nabavi� preko �lanova klu-ba (javite se u inbox njihove stranice na Fejsu ili u Street bar - bivši Boci bar kod igrališta).

BICIKLIZAM BORILA�KI SPORT

BK “PULS” ORGANIZIRA u nedjelju 21. rujna

“Biciklisti�ka tura” starta u 10 sati u Šenkovcu

je godine okupljanje u Šenkovcu ispred Eko centra. Podjela brojeva i prijave su od 8 do 9.30 sati, dok utrka po,inje u ravnih 10 sati. Du-žina staze utrke iznosi 14,5 km, a vozi se kroz Šenkovec, Lopatinec, Mohokos, Prekopu, Železnu Goru i Vugrišinec, s istim kona,nim ci-ljem u prostorima seoskog turiz-ma Veselko u Vugrišincu.

Kao i prošle godine, organizi-rano �e biti završno druženje uz odli,an obrok, još bolju kapljicu i sve uz glazbenu pratnju lokalnog benda. Ovogodišnja tombola, u izmjenjenom izdanju, ima još ve�i fond dobitaka u vrijednosti iznad 5.000 kn. Ovogodišnja Me--imurska tura Eko centra nudi: nagradni fond od 4,000 kn za tri prvoplasirana, besplatnu tombo-lu s fondom višim od 5.000 kn, osi-gurani topli obrok i poklon majice za prvih 300 natjecatelja.

BORILA�KI spektakl u Prelogu ovu subotu u dvorani Osnovne škole

Danju borbe amaterskih boraca, nave�er deset profesionalnih borbi

19. rujna 2014. ��

Jedanaest ekipa u muškoj i tri u ženskoj kategoriji našlo se na startu ovogodišnje 6. Dravske regate koja je tradici-onalno održana na kanalu HE Dubrava. Uspješan organizator ekipnog natjecanja u veslanju bio je Nauti,ki klub “Fljojsar” iz Donje Dubrave. Ovaj jedinstve-ni i nadasve atraktivni doga-aj svake godine na obalu uz kanal privla,i sve ve�i broj navija,a i posjetitelja koji bodre hrabre vesla,e. Start muških ekipa bio je kod mosta u blizini Svete Ma-rije, žene su startale kod mosta u blizini Donjeg Vidovca, dok je cilj bio u Donjoj Dubravi kod privezišta za ,amce.

Stazu dugu 4 km odveslali za 16 minuta

i 22 sekundeEkipu ,ine ,etiri vesla,a

koji u dravskim ,amcima tre-

Ovogodišnji Dani op�ine Kotoriba uz svetkovinu Uzvi-šenja Svetog Križa (Jesensko križevo) obilježavali su se od 6. do 14. rujna. Nositelji bogatog i zanimljivog programa uz Op�i-nu Kotoriba jesu ,lanovi MNK Kluba 75. Sve je po,elo u subo-tu, 6. rujna kod starog vrti�a

sportsko-zabavnim sadržajima nazvanim “Med vulicama”, gdje su se uli,ne ekipe me-usobno natjecale u malom nogometu, odbojci na pijesku i povla,enju užeta. Istodobno su ,lanovi UDVDR-a Kotoriba organizirali natjecanje u ga-anju zra,nom puškom kojim se simboli,no

obilježila godišnjica oslobo-enja bivše karaule.

�lanovi UDVDR-a, ogranak Kotoriba, najbolji u ga�anju

Nakon cjelodnevnih sport-skih nadmetanja uslijedilo je

SPORTSKI SADRŽAJI obilježili prvi dio Dana op�ine Kotoriba

Ekipa Nikole i Katarine Zrinski najbolja “Med vulicama”

JEDINSTVENO i atraktivno vesla�ko natjecanje u Donjoj Dubravi

Prva ekipa Fljojsara s rekordom Prva ekipa Fljojsara s rekordom staze do pobjedni�kih peharastaze do pobjedni�kih pehara

i Franjo Krištofi�. Oni su od strane predsjednika, organi-zatora Ivice Jakupaka, primi-li pehar u trajno vlasništvo, ali i prijelazni pehar koji �e narednih godinu dana krasiti njihove prostore. Drugo mje-sto osvojio je TSH 8akovec, tre�i su bili ,lanovi Smu-a iz Gori,ana, dok su ,etvrto, odnosno peto mjeto osvo-jile kotoripske ekipe – Som 114 i Žuži,ka 1. Jakupak je najboljim pojedincima po sektorima uru,io medalje. U sektoru A najbolji je bio Josip Mikloška iz Glavatice Prelog, drugi je bio Zvonko Škoda iz

Žuži,ke, a tre�i Robi Kanižaj iz Soma. Rajmond Pokriva, iz TSH 8akovec bio je najbo-lji u Sektoru B. Drugi je bio Danijel Jalšovec iz Glavatice Prelog, dok je tre�e mjesto zauzeo Vanja Radmani� iz Soma. U sektoru C kao najbo-lji slavio je Franjo Krištofi� iz Glavatice Prelog ispred Davi-da Golenje iz Smu-a Gori,an i Nenada Na-a iz TSH 8akovec. Svim ekipama na odazivu i korektnom natjecanju za-hvalio je predsjednik I. Jaku-pak. Program Dana Kotoribe nastavlja se ovaj vikend.

(al\)

proglašenje najboljih. Najbolje je proglasio agilni predsjednik kotoripskih malonogometaša Siniša Seli,anec, a nagrade im je uru,io op�inski na,elnik Ljubomir Grgec, koji je nagla-sio kako ga raduje ovako veliki odaziv i zajedništvo Kotorip-,ana u ovim doga-anjima. U ga-anju zra,nom puškom najbolji su bili ,lanovi ogran-ka UDVDR-a Kotoriba, drugo mjesto osvojili su strijelci iz Me-imurske ulice, dok je tre�e mjesto pripalo drugoj Umirov-ljenika. U pojedina,noj konku-renciji najbolji je bio Josip Hor-vat, drugi je bio Miljenko Fuš, a tre�i Ivica Ujlaki. Svi su oni iz ruku na,elnika Grgeca primili medalje. Zbrojivši bodove u tri natjecateljske discipline, naj-više su ih skupili natjecatelji ulica Kralja Petra Krešimira IV i Josipa Slavenskog, drugo mjesto osvojila je ekipa iz Uli-ce Ru-era Boškovi�a, a tre�e Nikole i Katarine Zrinski. Tri najbolje ekipe dobile su maji-ce, dok �e u nedjelju, 14. rujna ispod šatora dobiti i priznanja. Poslije sportskih aktivnosti uslijedile su one zabavne i opuštaju�e uz glazbeni sastav Fuliri.

Glavatica iz Preloga osvojila 31. Kup

KotoribeU nedjelju su pak na Šo-

dergrabi ,lanovi ŠRD-a “Som” Kotoriba bili uzorni doma�ini ribi,kog natjecanja - 31. Kupa Kotoribe. Na ovogodišnjem Kupu bilo je trinaest ekipa - iz Preloga, 8akovca, Gori,ana, Donjeg Vidovca, Legrada i Kotoribe, a tradicionalno na tom natjecanju sudjelu-ju ekipe pomurskih Hrvata iz Republike Ma-arske. Iz Murakerestura su stigle dvije ekipe, dok su Mlinarci i Serdehelj imali po jednu. Pobjednici Kupa s najve�im ulovom bili su ,lanovi Glava-tice iz Preloga u sastavu Josip Mikloška, Danijel Jalošovec

baju što brže odveslati stazu dugu ,etiri kilometra (muški), odnosno dva kilometra (žene). U vremenu od 16 minuta i 22 sekunde prvi su na cilj stigli ,lanovi ekipe Fljojsar 1, koji su ovim rezultatom postali pono-sni vlasnici rekorda staze. Za ekipu su veslali Dominik Mi-ser, Branko i Miroslav Ivan,i� i Miroslav Horvat. Druga na cilj s vremenom 18 minuta i 30 se-kundi stigla je ekipa Labuda 1, dok je ekipa Labuda 3 s vreme-nom 19 minuta i 14 sekundi bila tre�a. Obje ekipe su iz Preloga. U ženskoj kategoriji najbolje su bile ,lanice ekipe 8arli je zakon

s vremenom 9 minuta i 15 se-kundi, u kojoj su veslale Josipa Pun,ikar, Martina Kos Herc, Jelena Glavak i Marija Klari�. Druge su bile ,lanice Bali ti-ma, a tre�e Vidovske zlatarke. Natjecatelje i posjetitelje u ime doma�ina pozdravio je Darko Pun,ikar, predsjednik kluba, dok je u ime Op�ine to u,inio na,elnik Dražen Miser. Oni su svim sudionicima uru,ili medalje, a najbolje tri ekipe primile su uz medalje i pehare. Druženje je nastavljeno ispod šatora uz svirku dua Fortuna i ugostiteljsku ponudu ca\e-bara Stop. (al\)Najbolje tri ekipe utrke

Borba vesla�kih timova za što boljim vremenom na stazi

Na svim terenima i pored njih bilo je sportski, ali i zabavno

Najbolji u prire�enim natjecanjima

19. rujna 2014.��

PIŠE: ROBERTA RADOVI�FOTO: ZLATKO VRZAN

Pod motom „Naše uli-ce - naš izbor“ od 15. do 21. rujna obilježava se Europski tjedan kretanja u organizaciji Me-imurske županije, Gra-da 8akovca, Grada Murskog Središ�a i Grada Preloga te Policijske uprave me-imur-ske. Glavna tema akcije ove godine je kretanje vezano uz urbane sredine i zagušenje gradskog prometa motornim vozilima. 8etvrti Europski tjedan kretanja obilježava se u Prelogu, Murskom Sredi-

š�u, Strahinincu, Nedeliš�u i Šenkovcu.

- Zatvaranjem ulice Tome Masaryka u 8akovcu skre�e se pozornost gra-anima da je poželjno osim motornih vozila koristiti i druge oblike kretanja. U,enici prvih i petih razreda ,akove,kih osnovnih škola u,ili su o sigurnom kre-tanju na prometnicama na rolama, biciklima ili u svoj-stvu pješaka. Djeca svojim crtežima na kolnicima prika-zuju što za njih zna,i Europski tjedan kretanja. U akciju su bili uklju,eni i volonteri Gos-podarske škole. - kazala je o provedenim aktivnostima

�AKOVEC, Obrtni�ka 4

SVAKAKO OBAVIJESTITE DISTRIBUTERA PLINA

ME�IMURJE PLIN INFO

Sprije�it �ete nesre�ui život u�initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA040 395 199DEŽURNA SLUŽBA040 395 199

kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

Smartek d.o.o. je proizvođač visokokvalitetnih industrijskih ka-mera. Uspijeh i razvoj tvrtke kao i poslovni rezulta� temelje se na vrhunskoj kvalite� naših proizvoda, usluga i poslovnoj poli� ci.

Zbog razvoja tvrtke te s ciljem uspješnog poslovanja, tvrtka traži nove članove � ma za poziciju

C/C++ RAZVOJNI PROGRAMERUvje� : • Obavezno poznavanje C/C++ programskog jezika • Viša ili prvostupanjska;fakultet, akademija, magisterij, doktorat • Prednost imaju kandida� sa iskustvom • Engleski jezik u govoru i pismu, prednost bi bio i njemački

Ukoliko ste dinamičan kandidat/kandidatkinja s izraženom mo� -vacijom za istraživanjem, učenjem i usavršavanjem, pružit ćemo Vam mogućnost razvoja karijere u dinamičnom i profesionalnom radnom okruženju.

Pozivamo Vas da nam dostavite Vašu zamolbu, životopis ili CV na engleskom i hrvatskom jeziku, na e-mail adresu [email protected]

EU TJEDAN KRETANJA promovira bicikliranje i pješa�enje

Pješke umjesto automnih škola Grada 8akovca, a prvi put je predstavljen i simulator prometnih nesre�a, odnosno simulator vožnje s instalira-nom najnaprednijom tehno-logijom virtualne stvarnosti i vozilo za simulaciju prometne nesre�e koje simulira situaciju kada se vozilo okrene. Hrvat-ski autoklub 8akovec djeci je dijelio edukativne slikovnice i bojanke. Svoje aktivnosti predstavili su i Zavod za javno zdravstvo Me-imurske župa-nije, Me-imurski savez sport-ske rekreacije „Sport za sve“ i Hrvatski Crveni križ - Gradsko društvo Crvenog križa 8ako-vec i Volonterski ured Me-i-

Kako biti siguran u prometu, ali i u svim drugim oblicima živ-ljenja, žitelji Me-imurja mo�i �e saznati i ovu subotu u Nedeliš�u. Prvi sajam prevencije i zaštite u organizaciji Policijske uprave me-imurske održat �e se u subotu, 20. rujna u dvorani MESAP-a u Nedeliš�u u vremenu od 9 do 19 sati. Na sajmu �e se prezentirati rad Policije i svih partnera koji se u svom radu susre�u s nekim oblikom prevencije i zaštite, kao što su društvene institucije, udruge, osiguravaju�e ku�e, zaštitarske službe i drugi.

Sigurnost djece u prometu sve bolja!

Irena Branilovi� iz Poli-cijske uprave me-imurske isti,e pozitivne statisti,ke pokazatelje vezane uz sigur-nost sudionika u prometu:

- U našoj županiji sigur-nost djece u prometu posljed-njih je godina sve bolja i bolja. Naime, stradavanje djece u prometu je u padu. Sveuku-pna statistika iz godine u godinu sve je povoljnija. Evo, nažalost, imali smo nedav-no taj crni tjedan. Ja u svojoj službi dosad nisam doživjela da smo u jednom danu imali dvije automobilske nesre�e sa smrtnim posljedicama. Statistika ipak bilježi pozi-tivne pokazatelje sigurnosti svih sudionika u prometu.

murje. Gra-ani su ponajve�i interes iskazali za besplatno mjerenje mjerenje krvnog tla-ka te indeksa tjelesne mase.

Finale aktivnosti - biciklisti�ka utrka „Me�imurska tura“

Aktivnosti Europskog tjed-na kretanja 2014. završavaju u nedjelju, 21. rujna biciklisti,-kom utrkom od Šenkovca do Vugrišinca pod nazivom „Me--imurska tura“, koju organizira Biciklisti,ki klub „Puls“, a u kojoj mogu sudjelovati svi rekreativci, sportaši, biciklisti stariji od 16 godina. Utrka po,inje u 10 sati ispred Ekocentra u Šenkovcu.

Irena Branilovi� iz Policijske uprave me-imurske.

Program je u 8akovcu nastavljen na Trgu Republike

biciklijadom, rolijadom i ro-mobilijadom te natjecanjem „Sigurno i vješto u prometu“ za djecu prvih razreda osnov-

U Nedeliš�u Prvi sajam prevencije i zaštite

5719. rujna 2014. Rekreacijawww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

1

3

5

4

2

Woman art-centar za rekreaciju, sport i plesFacebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82Adresa: PC Aurora, Franje Pun�eca 2, �akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me�imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

Vježba br. 1Plank u uporu na laktovima

- izdržaj 1 min

Vježba br. 2Bo�ni plank – izdržaj 30 s na

svaku stranu

Vježba br. 3Plank u uporu na dlanovima s naizmjeni�nim zanoženjem –

izdržaj 1 min

Vježba br. 4Plank u uporu na dlanovima s

naizmjeni�nim predru�enjem – izdržaj 1 min

Vježba br. 5Plank u uporu na dlanovima s

naizmjeni�nom rotacijom trupa i pružanjem ruke – izdržaj 1 min

Iako �e mnogi re�i da im je upravo vježba plank jedna od najgorih vježbi, ja se s njima ne bih složi-la. Zapravo sigurna sam da, kada bi znali pravilno izvoditi samu vježbu, ne bi bili toliko nezadovoljni njome. Naj,eš�a greška kod izvo-enja planka je da vježba,i krivim pozici-oniranjem trupa i zdjelice pate u donjem dijelu le-a te da se oslanjaju na noge, umjesto na gornji dio tijela, posebno na ruke.

P l a n k , i z v o r n o izdržaj, u uporu na

š a k a m a kompleksna je vježba pri

izvo-enju koje u stati,kom režimu rada rade gotovo sve grupe miši�a. Izrazito je pogodna za razvoj stati,-ke snage i stabilnosti cen-tralnog dijela trupa koji još zovemo core. Najosnovnije varijante planka jesu u uporu na laktovima, s okretom, s podi-zanjem udova, bo,ni plank i na nesta-b i l -

n i m podlogama.

Plank je izdržaj u gornjoj poziciji skleka, pa se i samo pozicioniranje u vježbi isto vodi. Što zna,i da su dlan ili lakat to,no ispod ramena, trup držimo stisnut oso-bito gornji dio, vrat i glava

gradnji jakih i lijepo oblikovanih trbuš-nih miši�a. Iako je svima nama, kada spomenemo trbušne miši�e, na pameti samo klasi,na vježba podi-zanja trupa u sjede�i polo-žaj iz leže�eg, nije sve tako kako nam se ,ini. Smatram da uz klasi,ne vježbe za tr-bušne miši�e treba uvrstiti i plank. Pa �ete na taj na,in osim trbušnih izgraditi li-jepo oblikovati i le-ne mi-

ši�e i tijelo vam ne�e biti u disbalansu.

Evo nekoliko poznatih primjera

planka!

Upoznajte vježbu plank

su u produžetku kraljež-nice, koljena ispružena, a stopala u širini ramena ili kukova. Iako možete sto-pala malo

raširi-t i , š to �e

vam od po,etka olakšati izdržaj, dok ne

razvijete dovoljno snage da izdržaj odradite bez preki-da. Rame, kuk i peta u jed-noj su dijagonali, pa pripa-zite na naj,eš�u grešku, a to je da je zdjelica prenisko (u tom slu,aju štetite lum-balnoj kralježnici) ili pre-visoko (gdje se core ne ra-

zvija p a j e

vježba bezu-spješna). Ovo je izometri,ka vježba koja ci-lja na ja,anje cora, što zna,i da se miši�i ne skra�uju, niti se izdužuju, ali ipak su aktivirani te obavljaju rad.

Vježba plank po-sebno se preporu,uje u iz-

58 Informacije 19. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

33. Obrada metala i trgovina d.o.o. Ivanovec, traži m/ž cnc gloda�a na neodre�eno vrijeme, javi� se na tel. 040 338 120 do 24.09.2014.

34. Econ d.o.o. Prelog, traži 10 m/ž bravara; 10 m/ž montera ventili-taju�ih fasada i 3 m/ž zavariva�a mig mag postupkom na odre�e-no vrijeme, javi� se na tel. 040 646 050 ili email: [email protected] do 24.09.2014.

35. Auto moto centar d.o.o. �akovec, Športska 8, traži m/ž prodajnog sa-vjetnika za stru�no osposobljava-nje za rad bez zasn. radnog odnosa, osobni dolazak na adresu sa zamol-bom i životopisom do 20.09.2014

36. Alen d.o.o. Mihovljan, Prvomaj-ska 2 - mjesto rada Caª e bar Metaxa, traži m/ž konobara na odre�eno vri-jeme, osobni dolazak u vremenu od 9-14 sa� do 30.09.2014

37. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopi�, Železna gora, traži m/ž ku-hara i m/ž konobara na neodre�eno

vrijeme, javljanje je na mob. 098 242 363, do 30.09.2014

38. Autoservis Tuning Drvoderi�, Podturen, traži m/ž kv automeha-ni�ara na odre�eno vrijeme, javi� se na tel. 040 847 081 do 08.10.2014.

39. Caª e bar Korona-korner, Šenko-vec, Pavlinska 3, traži m/ž konobara na odre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 30.09.2014.

40. Tesarski obrt Jambrovi�, Gra-brovnik, traži m/ž tesara na odre�e-no vrijeme, javi� se na mob. 098 910 1323 do 30.09.2014

41. Dom za starije i nemo�ne Sv. Ana, Sivica, Mirogojska 21, traži medicin-sku sestru/tehni�ara na neodre�e-no vrijeme, javi� se na tel. 040 853 943, do 19.09.2014.

42. Tkalec trans d.o.o. �akovec, dr. T. Bratkovi�a 1, traži m/ž voza�a u me-�unarodnom prijevozu hladnja�ama na odre�eno vrijeme, posla� email: [email protected] do 30.09.2014

OTVORENI NATJE�AJI ZA ZA

Temeljem �lanka 23.a Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN, br. 10/97, 107/07 i 94/13), odredaba Pravilnika o sadržaju i trajanju programa predškole (NN, br. 107/14) te �lanka 46. to�. 5. al. 4. Statuta Dje�jeg vr� �a �akovec, Upravno vije�e Dje�jeg vr� �a �akovec objavljuje

JAVNI POZIV ZA UPIS DJECE U PROGRAM PREDŠKOLE

DJE�JEG VRTI�A �AKOVEC ZA PEDAGOŠKU GODINU 2014./2015.

I. Pozivaju se roditelji/skrbnici djece ro�ene od 01.04.2008. do 31.03.2009., a koja nisu obuhva�ena redovi� m programom predš-kolskog odgoja na upis djece u program predškole. Roditelji/skrbnici dužni su upisa� dijete u program predškole, a pri-javu mogu izvrši� osobno na adresi: Dje�ji vr� � �akovec, L. Ruži�ke 2, �akovec od 22.09.2014. – 24.09.2014., u vremenu od 8.00 do 18.00 sa� .

II.Poha�anje programa predškole je besplatno, a provodi� �e se u podru�-nom odjelu „Cipelica“ Dje�jeg vr� �a �akovec, na adresi: Vukovarska bb, �akovec, u periodu od 1.10.2014. do 31.05.2015.

III.Roditelji uz prijavu prilažu:

rodni list ili izvadak iz ma� ce ro�enih,• potvrdu o mjestu prebivališta djeteta i presliku osobne iskaznice •

roditelja, lije�ni�ku potvrdu, • nalaz i mišljenje prvostupanjskog � jela vješta�enja (Centra za socijal-•

nu skrb) o postojanju teško�e u razvoju djeteta

KLASA: 003-05/14-01/61 URBROJ: 2109-73-14-04-02�akovec, 17. rujan 2014.

PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEQAIlija Okun

REPUBLIKA HRVATSKAME¤IMURSKA ŽUPANIJAGRAD MURSKO SREDIŠQEGRADONA�ELNIK - Klasa: 021-05/14-01/948Ur.broj: 2109/11-1-01/1-14-2

Temeljem Pravilnika o studentskim kredi� ma Klasa: 021-05/11-01/567 i Odluke gradona�elnika od 25. kolovoza 2014. godine o broju i visini stu-dentskih kredita, Grad Mursko Središ�e objavljuje

NATJE�AJza dodjelu studentskih kredita za

studente s podru�ja GradaMursko Središ�e za akademsku

godinu 2014/2015 1. Grad Mursko Središ�e za akademsku godinu 2014/2015 raspisuje

natje�aj za dodjelu 5 (pet) studentskih kredita za studije neodre�enog smjera.

2. Studentski kredi� se dodjeljuju za studente u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

3. Uvje� za dodjelu studentskih kredita su sljede�i: - hrvatsko državljanstvo, - prebivalište na podru�ju Grada Mursko Središ�e,4. Kriteriji za dodjelu studentskih kredita su: materijalni i socijalni položaj,

op�i uspjeh u prethodnom školovanju za u�enike koji se upisuju na pr-vu godinu studija, tj. prosje�ne ocjene svih položenih ispita za studente viših godina, uspjeh na natjecanjima.

5. Odre�uje se visina studentskih kredita u iznosu: - 1000,00 Kn mjese�no za studij na podru�ju Zagreba ili udaljenijih gra-

dova na podru�ju Republike Hrvatske ili u inozemstvu, - 500,00 Kn mjese�no za studij na podru�ju grada �akovca i Varaždina,6. Dokumen� potrebni za sudjelovanje na natje�aju su: Zamolba za dodjelu studentskog kredita - prijava, Potvrda o redovnom upisu na višu školu ili fakultet s naznakom smjera

i studijske grupe, Preslika svjedodžbe 3. i 4. razreda srednje škole i svjedodžbe završnog

ispita za sudente prve godine, odnosno potvrda fakulteta o položenim ispi� ma i prosjeku ocjena za studente viših godina studija,

Preslika osobne iskaznice, Potvrda o upisu na fakultet ili srednju školu za �lana uže obitelji ( ukoliko

je zadovoljen navedeni kriterij), Izjava o broju �lanova zajedni�kog ku�anstva, Izjava o prihodu svih �lanova ku�anstva dokumen� rana dokazima

o prihodima (kopije platnih lista, odrezaka mirovine i sli�no), za sve �lanove ku�anstva koji ostvaruju prihod,

Izjava podnositelja zamolbe da ne prima ni� jednu drugu studentsku potporu,

U slu�aju potrebe od podnositelja zamolbe može se zatraži� i dopuna dokumentacije.

Rok za podnošenje zamolbi je 03.10.2014. godine. Zamolbe se podnose na adresu: GRAD MURSKO SREDIŠE, Trg bana

Josipa Jela�i�a 10, 40315 Mursko Središ�e. Imena kandidata kojima �e bi� dodijeljeni studentski kredi� bi� �e

objavljena u sredstvima javnog informiranja, te �e is� bi� pismeno oba-viješteni najkasnije u roku od 30 dana od dana zaklju�enja natje�aja. Za sve dodatne informacije možete se obra� � osobno u Gradsku upravu Grada Mursko Središ�e uredovnim danima od 07,00 do 15,00 sa� .

OBAVIJEST o raspisivanju Javnog poziva za

predlaganje kandidata za �lanove Savjeta mladih Me�imurske županije

Cjelovi� tekst Javnog poziva za predlaganje kandidata za �lanove Savjeta mla-dih Me�imurske županije objavljen je na Internet stranicama Me�imurske županije www.medjimurska-zupanija. hr

Tako�er na Internet stranicama Me�imurske županije nalazi se i Obrazac za kandidaturu za Savjet mladih kojeg je potrebno ispuni� za svakog predlo-ženog �lana i njegovog zamjenika i zajedno s dokazima dostavi� na adresu nazna�enu u Javnom pozivu.

Rok za podnošenje prijedloga je 20 dana od objave Javnog poziva na Inter-net stranicama Me�imurske županije.

PREDSJEDNIKmr.sc. Renato Slavi�ek, v.r.

OBAVIJEST o raspisivanju Javnog poziva za podnošenje prijedloga za izbor �lanova Antikorupcijskog

povjerenstva Me�imurske županije

Me�imurska županija je na svojim Internet stranicama www.medjimur-ska-zupanija. hr objavila Javni poziv za podnošenje prijedloga za izbor �lanova An� korupcijskog povjerenstva Me�imurske županije.

Na Internet stranicama Me�imurske županije možete se upozna� s cjelo-vi� m tekstom Javnog poziva, o uvje� ma za izbor �lanova An� korupcijskog povjerenstva te o obveznima sastojcima prijave na Javni poziv.

Krajnji rok za dostavu prijava na Javni poziv je 13.10.2014. godine, do 12,00 sa� .

PREDSJEDNIKmr.sc. Renato Slavi�ek, v.r.

Temeljem �lanka 37. Statuta Me�imurske župa-nije („Službeni glasnik Me�imurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13 – pro�iš�eni tekst, 8/13 i 6/14), Odbor za izbor i imenovanja Skupš� ne Me�imur-ske županije daje

Temeljem �lanka 37. Statuta Me�imurske žu-panije („Službeni glasnik Me�imurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13 – pro�iš�eni tekst, 8/13 i 6/14), Odbor za izbor i imenovanja daje

1. Ruži� d.o.o. Hodošan, traži 3 m/ž radnika u klaonici peradi na odre�e-no vrijeme, osobni dolazak na adresu :ili se javiti na mob.098 553 022 do 19.09.2014.

2. Majoko d.o.o. Nedeliš�e, traži 2 m/ž konobara - mjesto rada Lipa Nedeliš�e i 1 m/ž konobara - mjesto rada Ca[ e bar Piccadilly Dunjkovec - na neodre�eno vrijeme. Natje�aj otvoren do 22.09. i mjesto rada Ca-tering Nikena - natje�aj otvoren do 16.10. Javi� se na mob. 098 802 273

3. Hrana tec d.o.o. �akovec, Schul-teissa 17, traži m/ž servisera za me-snu industriju na odre�eno vrijeme, osobni dolazak na gornju adresu, najava na mob. 099 441 8101 ili na email: [email protected] do 21.09.2014

4. Mec d.o.o. Pribislavec, traži m/ž radnika na održavanju strojeva na neodre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., posla� pismenu zamolbu na adresu: Nedeliš�e, R. Kon�ara 16a, ili posla� email: [email protected] do 19.09.2014

5. Elektro 3B, D. Kraljevec, traži m/ž strojarskog mehani�ara na neodre-�eno vrijeme - mjesto rada �akovec, posla� email: [email protected] do 30.09.2014

6. INROOM friz. kozmet. salon, Pre-log, traži m/ž frizera na neodre�eno vrijeme, javiti se na mob. 098 958 6729 od 24.09.2014

7. Kovinoplas� ka Krušelj, Prelog, tra-ži m/ž cnc operatera na odre�eno vrijeme, poslati zamolbu na email: [email protected] do 24.09.2014.

8. D.D.com d.o.o., M. Gupca 12, Prelog, traži m/ž voditelja turis� �-ke agencije na odre�eno vrijeme, - posla� pismenu zamolbu na gornju adresu do 24.09.2014

9. DG Sport d.o.o., Prelog, M.Gupca 102, traži m/ž masera na odre�eno vrijeme, posla� pismenu zamolbu na gornju adresu do 24.09.2014

10. Rudi expres d.o.o., Mihovljan, I.Gunduli�a 1, traži m/ž autoelektri-�ara i m/ž dipl. ekonomistu za vo�e-nje cjelokupnog poslovanja - završni ra�un, javi� se osobno na adresu ili na email: [email protected] do 26.09.2014

11. MSM-Trgoteks d.o.o. �akovec, traži 10 m/ž šiva�a donjeg rublja na odre�eno vrijeme, najava na tel. 040 384 258 ili na mob. 099 3384 286 do 19.09.2014.

12. Manta j.d.o.o. Macinec, traži m/ž konobara na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 099 637 8411 do 25.09.2014.

13. OPG Braniša Nenad, Belica, B. Ra-di�a 73, traži m/ž radnika na farmi muznih krava na odre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 699 529 do 25.09.2014.

14. Dabar j.d.o.o. Novakovec - mje-sto rada Caª e bar Luna, traži 2 m/ž konobara na neodre�eno vrijeme, javiti se na mob. 099 7022 067 do 30.09.2014

16. Pozamanterija-materijali, trake, �ipke d.o.o. M. Središ�e, J. Broza 88, traži 2 m/ž teks� lno kemijska teh-ni�ara na odre�eno vrijeme, osobni dolazak ili najava na tel. 040 543 077 ili email: [email protected] do 30.09.2014.

17. Metal-matjašec obrt, Podbrest, Dravska 3, traži 2 m/ž bravara za rad na kovanoj i inox galanteriji na neo-dre�eno vrijeme, osobni dolazak ili se javi� na mob. 098 934 8888 ili na email: [email protected]

18. Autoklub Nedeliš�e d.o.o., M. Ti-ta bb, Nedeliš�e, traži m/ž stru�nog voditelja u autoškoli; m/ž preda-va�a u autoškoli i m/ž instruktora vožnje, javi� se na mob. 098 303 696, pismenu zamolbu posla� na email: [email protected] do 30.09.2014.

19. Klasika d.o.o. Domašinec, traži 2 m/ž soboslikara na odre�eno vrije-me, javi� se na mob. 098 900 2692 do 30.09.2014.

20. Poljoprivredno gosp. Domini�, M. Subo� ca, traži 2 m/ž radnika za šure-nje pataka za privremeni sezonski posao, najava na tel. 040 631 143 ili 098 242 571 do 24.09.2014.

21. NMP-produkt d.o.o. �akovec, Dr. Ivana Novaka 46, traži m/ž zavariva�a i 2 m/ž lakirera na neodre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., osobni dolazak na adresu ili posla� email: [email protected] do 26.09.2014

2 2 . M u r a - m e t a l d . o . o . Kotoriba,Sajmišna 1, traži 2 m/ž bra-vara na odre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 26.09.2014

23. Extremecolor, Trg sv. Florijana 15, Prelog, traži m/ž zidara na neo-dre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 091 588 5740 do 30.09.2014

24. Sobolikarsko-li�ila�ki obrt, Sveta Marija, traži 5 m/ž soboslikara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 762 037 do 30.09.2014.

25. MD Caª e bar, Prelog, Glavna 5, traži m/ž konobara na odre�eno vri-jeme, javi� se na mob. 098 832 575 do 30.09.2014.

26. MI-NI d.o.o. D. Mihaljevec - mjesto rada u Caª e baru, traži m/ž konobara na neodre�eno vrijeme, javiti se na mob. 098 916 2910 do 30.09.2014.

27. Protega tekstil d.o.o. Prelog, V. Nazora 37, traži 5 m/ž šiva�a na odre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob: 091 232 8053 do 20.09.2014

28. BP 90 d.o.o. M. Središ�e, traži m/ž cvje�ara na odre�eno vrije-me, javi� se na tel. 040 543 247 do 20.09.2014

29. Metro-ing d.o.o. M. Središ�e, tra-ži m/ž djelatnika na poslovima zaš� -te na radu na neodre�eno vrijeme, posla� pismenu zamolbu: [email protected] do 01.10.2014

30. Complex-inst j.d.o.o. Pribislavec, traži 2 m/ž instalatera grijanja i vo-doinstalatera na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 098 210 2166 do 19.09.2014.

31. Tristar trgova�ki obrt, �akovec, traži m/ž konstruktoricu trikotaže odje�e na odre�eno vrijeme, javi� se na tel. 040 391 422 do 30.09.2014.

32. Toplek-shop d.o.o. Pribislavec, traži 3 m/ž soboslikara i m/ž aku-sti�kog izolatera na neodre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javiti se na mob. 098 211 880 do 04.10.2014.

5919. rujna 2014. Informacijewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

43. Inox Babi� d.o.o. �akovec, traži m/ž bravara na neodre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javi� se na mob. 095 902 8367 do 30.09.2014

44. Cimerman so¬ ware, Nedeliš�e, Nova ulica 1, traži m/ž programera na odre�eno vrijeme, javi� se na email: [email protected] do 19.09.2014

45. Turk d.o.o. Šenkovec, traži m/ž fri-zera na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 1808 718 do 24.09.2014.

46. Asgard j.d.o.o. D. Kraljevec, traži m/ž konobara na odre�eno vrije-me, javi� se na mob. 098 632 540 do 10.10.2014

47. Dobrani� tran-sporti, Mursko Središ�e, traži m/ž voza�a teretnog vozila na odre�e-no vrijeme, javiti se na tel. 040 543 222 ili na email: [email protected] do 30.09.2014.

48. Cikin d.o.o. D. Kralje-vec - mjesto rada Caª e bar Pešec, traži m/ž konobara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 204 159

49. Autobusni prijevoznik Ivan Hren, Mihovljan, Prvomajska 2, traži m/ž voza�a autobusa na neodre�eno vri-jeme, javi� se na mob. 098 241 536 do 26.09.2014

50. Sart d.o.o. M. Subo� ca, traži m/ž servisnog savjetnika na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 410 074 do 30.09.2014

51. Flo-dan d.o.o. Mursko Središ�e, J. Broza Tita 18, traži m/ž frizera na odre�eno vrijeme, 30 sa� tjedno, na-tje�aj je otvoren do 30.09.2014

52. Junior d.o.o. Nedeliš�e mjesto rada je Nedeliš�e, traži m/ž proda-va�a u pekarnici na odre�eno vrije-me, javi� se na mob. 098 396 933 do 24.09.2014.

53. IMP-Varga d.o.o. Strahoninec, Prvomajska 24, traži m/ž brava-ra-montera i m/ž servisera vaga i mesoreznica na odre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu, javi� se na mob. 098 426 513, do 30.9.2014.

54. Malo selo d.o.o. Lopa� nec, traži m/ž konobara na neodre�eno vri-jeme, javi� se na mob. 098 241 800 do 30.09.2014

55. Trgovina Zavrtje, �akovec - mje-sto rada Caª e bar Amajlija �akovec (kod autobusnog kolodvora), traži m/ž konobara na neodre�eno vri-jeme, javi� se na mob. 098 242 485 do 26.09.2014

56. Aberro d.o.o. Mala Subotica, Glavna 66, traži m/ž komercijalistu za prodaju uredskog materijala na neodre�eno vrijeme, osobni dolazak

na adresu do 22.09.2014

57. Royal trade d.o.o. Vra� šinec, traži m/ž kuhara na odre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili nazva� na mob. 099 222 5005 do 30.09.2014

Radna mjesta Varaždin

1. MAXA za distribuciju tiskovina - mjesto rada Varaždin, traži 2 m/ž kolportera - uli�na prodava�a novi-na (24sata te odre�enih lokalnih tjed-nika) na odre�eno vrijeme (15 sa� /tjedno), uvje� : OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno. Zva� na mob: 091 5060

714 do 30.9.

2. Visinski radovi Petar Dragini� - mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž limara na odre�eno vrijeme, uvjeti: sa-mostalnost u radu, mogu i razna druga zanimanja sa isku-stvom u limarskom poslu barem 5 g, B kategorija. Najava

na mob 098 172 9903 i dogovor za dalje. Prijave do 20.9.

3. CONNECTO PROJEKT za pro-jektiranje, nadzor i usluge, Mjesto rada: Varaždin i Zagreb, traži 1 m/ž direktora na neodre�eno vrijeme, uvjeti: VSS gra�evinskog, arhitek-tonskog, strojarskog, elektroteh-ni�kog ili ekon. smjera, 5g. radnog iskustva u struci od �ega najmanje 3g. na rukovode�im funkcijama (s najmanje 30 zaposlenih), iskustvo u vo�enju projekata, organizacijske i koordinacijske sposobnos� , ak� vno znanje stranih jezika (min. engleski), poznavanje rada na ra�unalu, posje-dovanje voza�ke dozvole. i traži 1 m/ž ovlaštenog inženjera arhitekture na neodre�eno vrijeme, uvje� : VSS, dipl.inž. arhitekture, na poslovima projektiranja i stru�nog nadzora u graditeljstvu, ak� vni �lan Hrvatske komore arhitekata, ak� vno korište-nje engl. jezika, napredno znanje ra-da na ra�unalu s MS O ce paketom, AutoCAD i 3D modeliranje, reference na složenim gra�evinama, najmanje 5g. radnog iskustva, voza�ka dozvola B kat. Ponude s kratkim životopisom, opisom dosadašnjeg radnog iskustva, te eventualnih posebnih znanja, do-stavi� na adresu: A. Šenoe 4-6, 42000 Varaždin uz naznaku „za oglas” ili na e-mail adresu: [email protected] (do 21.9. za direktora i do 26.9. za inženjera)

4. Servis i transpor� “KOBAL” - mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž autoelek-tri�ara na odre�eno vrijeme, uvje� : KV, SSS, iskustvo 3g., Kategorija B, po-znavanje osnova informa� ke, njem. jezik. Pismena zamolba poštom na adresu: Poduzetni�ka 2, Trnovec Bartolove�ki ili e-mailom: [email protected] - kontakt telefon

Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo�), tel. 112Autobusni kolodvor 8akovec, tel. 313-947Željezni,ki kolodvor 8akovec, tel. 384-333Dežurna ljekarna 8akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651Policijska uprava me-imurska, tel. 373-111Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje 8akovec, tel. 311-755Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje 8akovec, tel. 372-900Hrv. zavod za zapošljavanje 8akovec, Bana J. Jela,i�a 1, tel. 396-800Me-imurje plin, Obrtni,ka 4, tel. 395-199Me-imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730Centar za kulturu 8akovec - blagajna, tel: 311-488Knjižnica 8akovec, tel: 310-595Elektra 8akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra 8akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600Ambulanta za ku�ne ljubimce 8akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859Veterinarska stanica 8akovec, tel: 391-480Me-imurska županija 8akovec, tel. 374-111Grad 8akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920Komunalni redar, tel. 310-669Pošta 8akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021Turisti,ki ured Grada 8akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319Fina 8akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000Centar za socijalnu skrb 8akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste 8akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294GKP 8akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440- pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna upravaIspostava 8akovec, O. Keršovanija 11, tel. 371-200Ispostava Prelog, tel. 371-430Ispostava Mursko Središ�e, tel. 371-490

Zdravstvene ustanoveŽupanijska bolnica 8akovec, I.G. Kova,i�a 1e, tel. 375-444Dom zdravlja 8akovec, I.G. Kova,i�a 1e, tel. 372-300Zavod za javno zdravstvo tel. 311-790 Školska medicina, tel. 312-157Mikrobiološki laboratorij, tel. 310-336

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

POŠLJAVANJE U ME�IMURJU

Pet 19.09.2014. 13:00-20:30 Sub 20.09.2014. 08:00-15:30

dr. Branka Zuzel-Šantek - dežurni pedijatarFranca Prešerna 16, �akovec, tel. 390 245Radnim danom ordinacija radi: Ponedje-ljak i Srijeda i Petak - UJUTRO Utorak i �etvrtak - POPODNE

antek -

, tel. 390 244555555555555555555555555555555555adi: Ponedjjjjeee--eeeO Utorak i

IZ MATI�NOG UREDA

RO+ENI

HANA MAKŠADI, k�i An-dreje i Stjepana; NAOMI BRANOVI~, k�i Leonarde i Benjamina; KLARA Š8AV-NI8AR, k�i Nine i Ivana; RO-KO KANIŽAJ, sin Valentine i Stjepana; LANA STRNAD, k�i Ivane i Nikole; IVONA POŽGAJ, k�i Ane i Ivice; MI-HAEL IGNAC, sin Snježane i Dušana; VINKO VIŠNI~, sin Marine i Josipa; VANJA PUŠKARI~, sin Ljiljane i Ro-berta; DORIJAN HORVAT, sin Jasmine i Alena; ABEL OTO, sin Ivke i Nikole; LEON PO-SAVEC, sin Gordane i Elvisa; LEON VINKO, sin Katarine i Gabriela-Viktora; LEONAR-DO ŠOPAR, sin Petre i Saše; JAKOV TOPLEK, sin Kristine i Gorana; LUCIJA KLI8EK, k�i Ive i Martina; NIKO TURK, sin Antonije i Kristijana (8a-kovec)

VJEN�ANI

Sla-ana Šei� i Brajan Bais, Ivana Mikuli� i Denis Novak, Helena Marciuš i Davor Maj-sen (8akovec); Anita Varga i Ivica Petkovi� (Dekanovec); Sanja Siladi i Goran Kr,mar, Isabella [urni� i Sandi Šven-

da (Kotoriba); Tihana Novak i Vladimir Mihalec (M. Subo-tica); Kristina Novini� i Matija Šajnovi� (M. Središ�e); Željka Farkaš i Danijel Peri� (Nede-liš�e); Marija Marka, i Ivica Mati�, Karolina Horvat i To-mislav Hliš� (Prelog) UMRLI

Stjepan Ipša r. 1936., Stjepan Habuš r. 1931., Ana Horvat r. Kamenar r. 1931., Stje-pan Obadi� r. 1944., So=ija Herman r. Pun,ec r. 1929., Juraj Buhanec r. 1922., Ivan Makar r. 1993., Juraj Vibo-vec r. 1924., Dragica [ukes r. Oreški r. 1940., Tomislav Stani� r. 1963., Ana Horvat r. Kamenar r. 1931., Luci-ja Šipuš r. Horvat r. 1934., Stjepan Farkaš r. 1954. (8akovec); Stjepan Lovrek r. 1937. (Dekanovec); [uro Vu,enik r. 1955. (Kotoriba); Marija Kraja,i� r. Šinko r. 1937., Stjepan Antolovi� r. 1933. (M. Središ�e); Dragica Podvezanec r. Serec r. 1957., Katarina Pleh r. Gjud r. 1922. (Nedeliš�e); Josip Mihoci r. 1923., Josip Hošnjak r. 1945., Kristijan Beli� r. 1976. (Pre-log); Henrik Masnec r. 1941. (Štrigova)

HRVATSKI ZAVOD

ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA �AKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠE:

543-200

e-mail: [email protected] tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

na hrvatskog branitelja

VLADIMIRA ŠAJNA22.9.1992. - 22.9.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata

Me-imurske županije

IN MEMORIAM

042 660 460 do 26.9.

5. Ugost. obrt LAV vl. Damir Košir, Mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž konobara za rad u restoranu Lav na odre�eno (po isteku probnog rada na neodre�eno), uvjeti: završena srednja škola (bez obzira na smjer), iskustvo rada u ugos� teljstvu poželj-no, ali nije uvjet za zasnivanje radnog odnosa. Na�in prijave: o� �i osobno na adresu restorana Varaždin, Ante Star�evi�a 27 izme�u 10 i 13h ili iz-me�u 19 i 20 h (ponijeti životopis), do 25.9.

6. C&D interijeri d.o.o. za proizvod-nju, trgovinu i usluge, Mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž stolara za montažu namještaja - montiranje namještaja za renomiranog proizvo-�a�a namještaja (posao obuhva�a i istovar nemon� ranog namještaja te transport do pozicije mon� ranja) na odre�eno vrijeme uz mog. neodre-�enog nakon probnog rada, uvje� : stolarska kvali� kacija ili iskustvo na poslovima montaže namještaja (bez obzira na zvanje), B kategorija, psiho-� zi�ka sposobnost za obavljanje svih opisanih segmenata posla. Kontakt: posla� životopis na adresu elektron-ske pošte [email protected] - za dodatne informacije nazva� na broj mobitela 091 2001163 (Stjepan Ci-ka�). do 25.9.

7. BREZA, obrt za ugos� teljstvo, Mje-sto rada: Trnovec, traži 1 m/ž konoba-ra u ca[ e baru “Breza” na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvjeti: OŠ, KV, SSS, poželjno radno iskustvo, ali nije uvjet, komunika� v-nost. Prijavu posla� e-mailom: breza.

[email protected] - kontakt mobi-tel: 095 803 1580 do 30.9.

8. HANJES d.o.o. u za proizvodnju i trgovinu, Gospodarska 10, Trnovec Bartolove�ki, traži 1 m/ž TIG zava-riva�a na odre�eno vrijeme, uvje� : KV, SSS, 2g. radnog iskustva, pože-ljan voza�ki B kategorije (nije uvjet), potrebna visoka kvaliteta rada s iskustvom obrade limova. Poduze�e Hanjes d.o.o. nalazi se u Slobodnoj zoni Trnovec Bartolove�ki. Hanjes d.o.o. je uslužno poduze�e na po-dru�ju obrade metala i specijalizira-no je samo na obradu limova, pro� la od aluminija, oplemenjenog �elika i �elika. Njihovi klijen� su poduze�a iz podru�ja proizvodnje tra�nih vo-zila, farmaceutske, kemijske i pre-hrambene industrije te tehnologije odvodnje. Proizvodnja je izvozno orijentirana, 99% proizvoda izvo-ze u EU. Više informacija na www.hanjes.com. Odabir �e se izvršiti temeljem procjene kompetencije kandidata. Molbe sla� isklju�ivo na navedenu adresu poštom ili e-ma-ilom na [email protected] do 16.10.

9. Pekara DAN-NO za proizvodnju i trgovinu, Mjesto rada: Ivanec, traži 1 m/ž prodava�a za prodaja kruha/peciva na neodre�eno vrijeme, uvje-� : SSS, iskustvo: nije važno, poželjno je znanje engleskog jezika (najosnov-nija razina znanja A1, informati�ka znanja). Za kandidiranje je potrebno priloži� slijede�u dokumentaciju: pi-sana zamolba sa slikom - potrebno je do�i na adresu poslodavca: Varaždin-ska ulica 16 42240 Ivanec prijepodne od 5:30 do 13:00 sa� , do 23.9.

na hrvatskog branitelja

JOSIPA ŠAJNOVI/A25.9.1991. - 25.9.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata

Me-imurske županije

IN MEMORIAM

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

www.mnovine.hr

60 Oglasnik 19. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 600

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u centru grada, info: 091/501-6685

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENI STAN od 67m2 sa dvije spava-�e sobe i dnevnim boravkom, zasebni objekt u dvorištu, in-fo: 092/164-2550

IZNAJMLJUJEM namješte-ne sobe-krevete sa zajed. kuhinjom i kupaonom u Šenkovcu, samcima (rad-nici, sportaši, posl. ljudi i sl.), cijena 600kn/mj po osobi. Mogu�nost smje-štaja do 8 osoba. Blizina grada, veliko dvorište. info: 095/521-3924

IZNAJML JUJE SE 1-sobni namješteni s tan, pose-ban ulaz i brojila, kod želj. s t an i c e B uzove c . in fo: 091/150-1837

ŽIVOTINJE

MOTORNA VOZILA

P R O DA J EM AU D I A 4 S 4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki ser-vis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620

PRODA JEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, kli-ma, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.300 eur. mob. 098/9422-821

PRODAJEM NOVI GUMENI �A-MAC MY-320/OAL duž. 318cm, šir. 154cm, broj komora 3+1, max snaga motora 15KS, za pet osoba - povoljno. info: 098/749-131

PRODAJE SE MAZDA 626 1.8i registr. do 12.mj., plave boje, o�uvana, uvezena, klima, ser-vo, šiber, el. pod. stakla i još dosta opreme, te nove gume. info: 095/905-1772

PRODAJE SE GOLF II 1.3 1991.god., neregistrirana. tel. 895-010

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM TRAKTOR do 50 KS, mogu�nost s kabinom, može bi� i stariji, ali ispravan. mob. 098/190-3753

PRODAJE SE CIRKULAR na kar-dan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72

PRODAJE SE LEVATOR i trebi-lica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900�hv Sratke (izme�u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090

PRODAJEM TRAKTOR Stayer s kosom 18 KS, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i c irkular na kardan. Tel: 091/164-84-72

PRODA JEM SADNICE pa-ulovnije, brzorastu�e dr-vo. info: 040/673- 028 i l i 091/8940-720

PRODAJU SE DVA ŽELJEZNA KUKURUŽNJAKA po super ci-jeni, može i na kartice. Mob 099/40-45-455

PRODAJEM TRAKTORSKU GU-MU 11-2-28 malo korištena, autom. kuku za mali Ursus, frezu Thomos 60cm - dobra za vrt, novi sjetvosprema� šir. 160cm IMT-40 i tanjura�e, mob. 098/190-3753

VINO I GROŽ�E

PRODAJE SE PREŠA za grož-�e kapaciteta 150 lit., tel. 098/461-120

PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151

PRODAJU SE tri preše za grož-�e i autoprikolica. Više infor-macija na 333-059.

PRODAJEM GROŽ¤E CIJEP oko 10 tona, mogu�e i malo (do-stava), tel: 098/180-3117

USLUGE PRODAJEM 4-SOBNI STAN, etaža, urbana vila, novo, s ga-ražom, Mihovljan ispod Šafra-na, visoki rohbau, kredit. info: 098/241-559

PRODA JE SE OGR A¤ENO GRA¤. ZEML JIŠTE na od-l i�noj lokacij i u Puš�ina-ma, cijena 15.000 eur. info: 042/232-681

PRODAJE SE RENOVIRANA STARIJA KUQA u Dunjkov-cu, struja, voda, plin, za 25.000 EUR-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, �akovec (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350

PRODAJE SE POVOLJNO VISO-KA PRIZEMNICA u Strahonin-cu (123 m2) s oku�nicom (600 m2) i pomo�nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

PRODAJE SE ZEMLJA od 700 �hv, tel. 363-582

PRODAJE SE MANJI DVOSO-BAN STAN od 37,50 m2, na 1. katu, u Dekanovcu, E/C C, za 22.000 EUR-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, �akovec (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350

PRODAJEM KUU u �akov-cu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upitati na mob. 098/242-438

PRODAJE SE NOVA GARSONI-JERA u Zagrebu u Pre�kome, vel. 21 m2, EC/A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259

PRODAJE SE DVOSOBAN STAN od 54,33 m2, na 3. katu s lif-tom, u �akovcu (kod hotela Park) za 51.650 EUR-a. EC/D. Cijena nije ? ksna! NEKRETNI-NE MARAS, Uska bb, �akovec (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350

PRODAJE SE GRA¤EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 m2, u Mi-hovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535.

PRODAJEM VEE IMANJE u gornjem dijelu Me�imurja, nalazi se pored gl. ceste, po-vršine 2.3h sve jedna parce-la, mog. podjele u više gra�. parcela. Hitno!!! mob. 099 752 8800

PRODAJE SE NOVI FRIZERSKI SALON, namješten, u �k, Lj. Gaja (kod Lova�kih dvora i HEP-a), info: 098/241-559

PRODAJE SE VIKEND KUQA u Vu�e� ncu, za stanovanje, od-mah useljiva za 29.000 EUR-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, �akovec (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350

IZNAJMLJIVANJE

IZNAJMLJUJEM VEI 2-sobni stan u �k, I.pl. Zajca 45, na-mješten. Najam od 1.10. Mo-lim samo ozbiljne ponude, tel. 099/190-6877

ZAGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju�ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel . 099/683-6831

IZNAJML JUJEMO 2-SOBNI STAN dvjema studenticama, zasebna brojila, 1.kat, balkon, etažno grijanje, tel. 311-004

ZAGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studentica-ma, sve namješteno, novo-gradnja, info: 091/5549-323

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 16m2 u zgra-di Pilke (�K, J.Kozarca 15). Zainteresirani zvati na tel. 091/2200-550

IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu �k, sve namješteno. info: 091/723-7999

IZNAJMLJUJE SE MANJI STAN u �akovcu, mob. 098/195-7448

IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR (za razne namjene), na odli�noj lokaci-ji u Nedeliš�u. Info. 099 256 7899

IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN od 30m2 za jednu oso-bu, centar, kompl. namješten, centralno, internet, cijena s režijama 1.500 kuna. info: 098/390-692

IZNAJMLJUJE SE 1-sobni stan u centru ZG (blizina student-skog centra), dvojici stude-nata ili bra�nom paru, info: 099/688-2406

NEKRETNINE – PRODAJA

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove

i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava

tlakovca.

Mob: 091/2861-336

www.graditeljstvo-kocijan.hr

d.o.o.

USLUGA RUŠENJA DRVEQA

na nedostupnim mjes� ma, mogu� odvoz granja.

Slave� � j.d.o.o., tel. 098/835-606

SMS NEKRETNINEAgencija za promet nekretninama

�akovec, R. Boškovi�a 21tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

, ,

DOSTAVADOSTAVADOSTAVA

IZAZOV NEKRETNINEAgencija za promet nekretnina

ČAKOVEC, Bana Josipa Jelačića 40

POTRAŽUJEMO -PRODAJEMO

Tel. 040/396-250, 098/749-131

ODŠTOPAVANJE ODVOD-NIH CI JEVI s posebnim strojem, rješavam pro-b leme sept i� k ih jama. Stru�no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

INSTALATERSKI OBRT DOLE-NEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVI-RANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO

ŽENSKA OSOBA koja voli raditi po ku�i i oko ku�e, nudi usluge doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja i njege starijih i/ili nemo�-nih osoba na podru�ju grada �akovca ili uže oko-lice temeljem Ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju. Molim zva-ti nakon 15 sati na tel. 098/935-6352

TR A ŽIM POSAO BR AN JA grož�a, jabuka ili bilo što dru-go, može i inozemstvo. mob. 098/1382-989

GRA¤EVINSKI RADNIK traži posao u gra�evini, a može i drugo. mob. 095/8974-533

POZNANSTVA

DE�KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613

SLOBODAN MUŠKARAC (60g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne na broj 099/574-8435

TREBA MI L JUBAV TVOJA, treba mi osmijeh tvoj, jer kad Tebe nema, samo�a je prijatelj moj. Udovac, mob. 091/9111-360

TRAŽI SE UDOVICA ILI ŽENSKA OSOBA do 35g., za pomo� u ku�i, vo�enje doma�instva i suživot u donjem Me�imurju, mob. 099/756-0087

MUŠKARAC (54g) traži žensku osobu za ozbiljnu vezu, mo-gu� i zajedni�ki život. mob. 099/781-6094

PRODAJU SE PAPIGE TIGRI-CE, NIMFE, ROZENKOLISE, CRVENE I PLAVE PENAN-TE i ŠLJIVOGLAVE ALEK-SANDRE, odli�ne za ku�ne l jubimce. Tel: 829 -230, 098/944-3339

PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728

PRODAJEM NJEMA�KE OV�A-RE odli�nih roditelja, s rodov-nicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490

PRODA JU SE ŠTENCI PE-KINE ZER A , o� iš �eni od parazi ta, oba rodite l ja pr isutna, te l . 829 -230, 098/944-3339

PRODA JEM mlade doj -n e koze i j a r i � e . i n f o: 098/180-3117

PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u �akovcu, kod teniskih igrališta, prize-mlje, EC/C. Tel: 098 241 578

PRODAJEM DVA NOVA STANA od 65 i 70m2, EC/B. info: 098/1866-754

PRODA JE SE MODER-NO DIZAJNIRAN I NA-MJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu Prelog-Jug, prizemlje u stambe-noj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari�em, kupaonice (kada), kuhinje s blago-vaonom, te otokom/šankom s barskim sto-licama, dnevnog borav-ka i ugradbenog regala: prostor za ra�unalo i tv, garderobni dio (or-mari i ladice) i spava-�i dio - bra�ni krevet. Gratis parkirno mjesto i zajedni�ko spremište svih stanara. EC/B. Info: 091-561-57-93.

PRODAJE SE KUA u Ma�-kovcu, J.B. Jela�i�a 141, info na tel. 040/341-235 ili 343-582

PRODAJE SE NEDOVRŠENA KUQA od 100m2, sa oku�-nicom od 1177 m2, u blizini Nedeliš�a, sporedna i mir-na ulica, za 39.000 EUR-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, �akovec (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350

VIKENDICA “Posavski tip ku-�e” 131/103/84m2, oku�nica 1009m2, pogled �akovec, 6km, struja, voda, plin-cen-tralno, telefon, sat-tv, EC/F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 44.000 EUR. Info: 099/77-11-723

PRODAJEM KUU u Ma�kov-cu od 230m2 sa pet soba, 3 kupaone, garaža sa dva parkirna mjesta, EC/D. tel. 091/5370-343

PRODAJE SE GRA¤EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mi-hovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535

P R O D A J E S E G R A D I L I -ŠTE u Gornjem Hraš�a-nu, J.B. Jela�i�a 18. info: 098/966-3928

6119. rujna 2014. Oglasnikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 600

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

telefon: 091-8988-004

Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati

Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru

Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

992

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATIKupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 �akovec

Me�imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i pro-pagandnih poruka.

Pribislavec, Dragu� na Lehkeca 17kontakt osoba Barbara Jagec,

mob: 095 614 [email protected]

Ra�un za uplatu donacija: HR0424020061100648383

Trixije zaigrani terijerac željan zelenih livada za šetnju i ljudi za igranje. Ve� dugo �eka svoj novi dom i mi se nadamo da �e ga dobi� prije zime. Kontakt: 091-8988-004.

Tenaje mini njema�ka ov�arka, jedno predivno mlado zaigrano stvore-nje koje tako�er ve� dugo �eka novi dom u skloništu. Idealna za obitelj s djecom koja �e ima� dovoljno energije za njezinu igru i veselje. Kontakt: 098-241-060.

Zivaje predivna mješanka veli�i-ne pin�a, idealna za stan zbog toga što je manja rastom, kratkodlaka i željna topli-ne. Nadamo se da svoj dom ne�e dugo �ekati. Kontakt: 098-241-060.

Proteklih tjedana sklonište je ponovo primilo mnogo šte-naca, malih, velikih, šarenih, crnih i svi do jednoga traže svoj dom. Udomljuju se isklju�ivo uz pristup unutra te ukoliko je u pitanju ku�a, obavezno je ogra�eno dvorište. Kontakt: 091-8988-004.

Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u 8ako-vec, omogu�ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ�e i Ko-toriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u:

Foto studio Siniša (Mursko Središ�e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba)

NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Pepita - stara oko 4 mjeseca, o�i-š�ena od nametnika, cijepljena pro� v zaraznih bolesti, najve�a u leglu, do-minantna i stalno radi red, nau�ena napijesak, zaigrana i puna energije. Traži dom!

Pedro - star oko 4 mjeseca, o�iš�en od nametnika, cjepljen pro� v zaraznih boles� , mirniji od sekice Pepite, umiljat i izrazito mazan.

Tasha i Timmy - braco i seka traže dom! Ro�eni su 01.04.2014. godine, o�iš�eni od nametnika, zdravi, umilja� , zaigrani, cijepljeni pro� v zaraznih bole-s� i nau�eni na pijesak.

Udruga “Sklonište dobrote”

PRODAJEM RU�NO PLETE-NE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77

PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zvati na 364 058 ili 098 24 24 38

PRODA JEM SPECI JALNU CERADU protiv tu�e za au-tomobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692

PRODA JE SE R A�UNALO Intel Celeron 1,7GHz, Ma-ti�na MS9127C, 768 MB DDR, VGA GeForce4 MX 440 64 MB, HDD Seagate 80GB, DVD-ROM, DVD-RW, tipkovnica i miš. Ispravno, testirano, friško instalirano, idealno za školu i internet, cijena 400,00 kn. info: 098 777 022

PRODAJE SE kau� i ormar, a kupuje se prenosivi masažni stol. tel. 363-582

PRODAJE SE VALJAK PEGLA 85cm, njem. proizvodnje, info: 098/966-3928

P R O D A J U S E 4 s t o l i c e (600kn), stoli� (350kn), pisa�i stol (400kn), plo�a el. ugrad-benog štednjaka (200kn), bicikl za djevoj�ice srednjeg uzrasta (450kn), ljetne gu-me Fulda dim 175/65/14 (4kom/400kn) i mikrovalna Bauknecht (350kn), info: 095/521-3924

POKL ANJAM HL ADNJAK (ispravan), mašinu za štri-kanje (ispravnu) i gumeni trosjed, tel. 311-638

PRODAJEM GROBNO MJE-STO u �akovcu, s nadgrob-nom plo�om (14.000 kn), tri Vilerova goblena (450kn) i kameru 6x8mm (150kn). in-fo: 314-094

PRODAJE SE TROSJED i dvo-sjed. mob. 091/8930-428

PRODAJE SE SVJEŽI GRAH putrek po cijeni od 18kn/kg i kukuruz u zrnu po 140kn, info: 098/9262-160

PRODAJEM HRASTOVU ma-sivnu 3-djelnu komodu dim. 170/50/90 za 700 kuna, in-fo: 098/9200-938

PRO DA J E S E TO B O G A N i ljulja�ka za djecu, info: 853-845 ili 091/527-3932

PRODAJEM STROJEVE ZA BRIZGANJE plasti�nih pro-izvoda za izvoz, a rabe se za centr. grijanje, komplet s alat ima i ostal im. tel . 098/241-251

PRODAJEM ISPRAVAN PLINSKI BOJLER Junkers ZW20-1 KE 23kW. mob: 099 310 9434

Afrodita - tigrasta mlada ma�ka stara oko godinu dana, cjepljena, o�i-š�ena od svih nametnika, sterilizirana, nau�ena na pijesak, život u ku�i i druge ma�ke.

PRODAJU SE DOMAI PIJE-TLOVI, tel. 363-582

P R O D A J E S E S V I N J A z a k lanje, info: 853 - 8 45 i l i 091/527-3932

RAZNO

PRODAJEMO pe� za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli�ite dužine); novi crni kanc. stol. Tel. 858-424

P R O DA J E M G R O B N I C U BROJ 0119310010 na grad-skom groblju �akovec, po-lje 19, red 31, broj groba 0010. mob 091 1211 509

PRODAJEM dj. kolica du-boka, sivo-crne boje, kva-litetna (700 kn) i autosje-dalica za ve�e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel . 098/390-692

PRODAJU SE plinske pe�i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto�ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969

Bogda d

.o.o., 9.

svibnja

14, Samo

borMB: 17

18231, t

: 01/336

6-037

+18RTL teletext-str.816ANJA 43

Za odjavu pošalji: STOP

sms 886

067 3,6

6 kn/sms

t. 6,82 m.

7,82 kn/min

064/67

-67-67

0-24Ne želim

biti sama, tražim

ozbiljnu vezu!

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGUQ-NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

OBAVIJEST �ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ�u

62 Savjeti 19. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Piše mr. Jelena Klin�evi�, spec. klini�ki psihologPiše dr. med. Alija Mujezinovi�, spec. neurolog, psihijatar

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE

TE�AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog psihodijagnostika

savjetovanje

psihoterapija

edukacija

istraživanje

Neurološka ordinacijaEEG-laboratorijMogućnost brzog obavljanja pretrage

Dr. med. Alija Mujezinović

specijalista neurolog,

psihijatar, sudski vještak

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955e-mail: [email protected]

I. G. Kova�i� 1E �akovec

099 222 1 888

Zavod za javno zdravstvo Me�imurske županijeDjelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni�ko lije�enje ovisnosti

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • �etvrtak: 9.00 - 12.00

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Borba protiv stresa Kaznom do odgovornosti ili odgovornost bez kažnjavanja?

Voljeti alkoholi�ara

Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR

J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu�ari�

Piše dr. med. Damir Mamuzi�

PAPA test je daleko poznat test koji se koristi u ginekologiji za rano otkrivanje raka grli�a maternice. Zahvaljuju�i njemu mnogim ženama je spašen život. Radi se o citološkom testu koji je jednostavan,bezbolan i jeftin. Svaka žena bi ga trebala u,initi jednom godišnje,posebno one mla-e koje imaju intenzivne ,spolne odnose ili ,esto mijenja-ju partnere. Njime se dijagno-sticiraju patološke promjene na stanicama koje prethode raku,kad pacijentica naj,eš�e još nema nikakve simptome bolesti.

Ipak Papa test na žalost nije uvijek 100% siguran,pa pone-kad ima i do jedne tre�ine lažno pozitivnih ili lažno negativnih rezultata. Sre�om su istraži-vanja ustanovila da rak grli�a maternice uzrokuje HPV,virus koji se prenosi spolnim odno-

som. Taj virus se može sigurno dokazati HPV DNA testom .On se danas provodi kod svake sumnje na cervikalni karcinom kod oba partnera. U praksi to izgleda tako, na rutinskoj gi-nekološkoj kontroli otkrije se papa testom sumnjiv nalaz na karcinom .Nakon toga radi se HPV DNA test kojim se sigurno dokaže ili isklju,i postojanje in-fekcije tim virusom.

Zadnjih godina provedeno je nekoliko internacionalnih studija kojima je dokazano da je dijagnostika cervikalnog karcinoma daleko pouzdanija od Papa testa. Na temelju tih rezultata neki stru,njaci tvrde da �e Papa test uskoro postati nepotreban.

Ipak mislim da �e se kod nas još dugo vremena provodi-ti Papa test pošto je on daleko jeftiniji od HPV DNA testa.

“U prirodi ne postoje ni nagrade ni kazne - postoje samo posljedice.”

R. G. Ingersoll

Tradicija kažnjavanja u ljudskom rodu pustila je tako duboko korijenje da je vjerojatno nemogu�e isko-rijeniti kaznu kao metodu djelovanja na tu-e ili vlasti-to ponašanje. Kad bismo se barem donekle mogli odu,i-ti od kažnjavanja, barem od kažnjavanja djece, za po,e-tak! Kazne mogu biti mo�no sredstvo za promjenu ne-željenog oblika ponašanja, ali kao roditelji i odgajatelji u bezbroj smo se primjera osje�ali loše primjenjuju�i kaznu i zažalili smo zbog takvog postupka, no ipak nemo�no zaklju,ili da ne znamo što je alternativa. Pri-mjenjuju�i kažnjavanje (sebe ili druge osobe) vrijedi se za-pitati: ponaša li se kažnjena osoba bolje zbog kazne? Po-stoje li dugoro,ne negativne posljedice uporabe kazne? Pomaže li kazna osobi da bolje odlu,uje? Da postane odgovornija? Je li to najbolji na,in za postizanje željene promjene u ponašanju?... I tako dalje, puno je pitanja nakon kojih, ako malo raz-mislite i iskreno odgovorite, kazna više ne izgleda pri-hvatljivo ni privla,no. Istina je, mnogima od nas kazna ne stvara dobar osje�aj, ni kad je dajemo ni kad je primamo. Ipak, robujemo svojim navi-kama i ponašamo se šablon-ski, umjesto da otvorimo o,i, napregnemo razum i dobru volju za pronalaženje boljeg rješenja. A ono se nalazi u PREUZIMANJU ODGOVOR-NOSTI. Ve�ina pogrešaka koje ,inimo u životu donosi nam iskustvo iz kojeg može-

PITANJE: Moj se suprug u zadnjih nekoliko mjeseci stalno tuži da ga nešto boli. Djeluje upla-šeno, nezadovoljno. Cijelo vrije-me okupiran je sam sa sobom. Boji se budu�nosti. Svi pregledi i pretrage bili su uredni. Kako da mu pomognem?

ODGOVOR: Ukoliko su pre-gledi i nalazi bili uredni a ne po-stoje nikakvi vanjski razlozi za njegovu zabrinutost i prestraše-nost, najvjerojatnije se kod njega radi o nagomilanim i potisnutim osje�ajima, koji sada pokušavaju putem bolova “iza�i prema van”. Može re�i da je pod stresom.

Stres je stanje poreme�ene psiho=iziološke stabilnosti or-ganizma do kojeg je došlo zbog preoptere�enosti odnosno pre-velikih zahtjeva okoline koje na-zivamo stresori! Stres je unutar-nja reakcija na vanjske doga-aje kada se neki doga-aj doživljava kao preveliko optere�enje.

Vaš suprug se boji za svoju bu-du�nost i ne vjeruje u bolju budu�-nost. On ne vjeruje da mu se može pomo�i. Možda zaista i postoji neki razlog. Mogu�e ,ak da i sebe okrivljuje što onda još pogoršava cijelu stvar, jer se onda osje�a u potpunosti bespomo�an.

Možda je vaša voljena osoba alkoholi,ar. Možda je to vaš bra,ni partner, rodi-telj, dijete, stric...najbliži ,lan obitelji. Voljeti alkoholi,ara nikad nije lako. To zna,i stal-no se izlagati njegovim taj-nama i lažima, stalno živjeti u napetosti zbog iš,ekivanja njegove reakcije. To podra-zumijeva stalno suo,avanje s njegovim nestabilnim i ne-predvidivim ispadima. To, nadalje, zna,i dijeliti ovisni-kovu ljubav sa bocom. Zapra-vo, situacija je još teža - boca je njegova prava ljubav.

Koliko god netko volio alkoholi,ara, treba biti svje-stan da se alkoholi,ar služi manipulacijama, iskrivljuje istinu i izri,e laži, makar sitne. Obmanjivanje mu je tako-er svojstveno, poput: “Ja nemam problema“. To su njegovi na,ini osiguravanja pijanje jer u interesu mu je zavarati svoju okolinu kako bi došao do sljede�eg pi�a. Tvrdi da ne pije, a u stanju je sate provoditi izvan doma prikrivaju�i pijenje. Naravno, otkrije se kad pretjera, ili po-srne, unesre�i se… Nažalost, incident je samo rezultat ni-za laži.

Ali osobi koja voli lako je povjerovati u ovisnikove laži. Privrženost prema ovi-sniku zasjenjuje o,itu istinu, i sama osoba po,inje živjeti u poricanju, baš kao i ovisnik. Podre-uje se potrebama al-koholi,ara – voljene osobe. Tako je lakše – udovoljavati mu, izbjegavaju�i njegov bi-jes zbog uskrate pi�a, nego da se poduzimaju koraci koji bi zna,ili duboku i ovisniku neželjenu promjenu.

Postojanje ljubavi prema ovisniku o alkoholu nije neu-obi,ajeno. Ali istinski voljeti zna,i – ne dopustiti mu dalje tonuti. Najve�i ,in ljubavi jest pomo�i mu. U toj pomo�i koju mu pruža bliska osoba postoji šansa za oporavak i nada da �e se ovisnik odre�i boce.

Što treba?Ne skrivati problem od

,lanova obitelji ili od prija-telja. Skrivaju�i problem, ne pomaže se nikome, ve� se i dalje dopušta ovisniku da neometano pije, i prešutno se prihva�a njegov alkoho-lizam.

Razgovati s njime kad je trijezan i smiren. Razgovor s alkoholi,arem kad je pijan jest gubljenje daha i vreme-na. On tada ne može racio-nalno obra-ivati što mu se kaže, a niti ono što on kaže; ne može kontrolirati reakcije ni emocije. Lako odbija sve što mu se kaže i lako se po-

U ovakvim situacijama jako je važno da vašeg supruga saslu-šate “do kraja” ali ne jedanput, nego više puta. Nemojte ga okriv-ljivati za njegovo stanje, pokažite prema njemu nježnost, posvetite mu svu pažnju, govorite mu lije-pe rije,i i stalno mu ponavljajte da �e biti sve u redu. Na taj na,in �ete mu vratiti povjerenje i nadu u život. Na takvo vaše ponašanje on �e vam biti zahvalan. Ukoliko, unato, svih vaših nastojanja ne do-e do pozitivnih rezultata na-govorite ga da ode do psihijatra koji �e sigurno putem psihotera-pije i eventulano ordiniranjem lijekova “vratiti” vašeg supruga natrag odnosno u stabilno psi-hi,ko stanje.

mo nau,iti donositi bolje iz-bore i bolje odluke. Ako ljude za odre-eno ponašanje tre-ba ili nagra-ivati ili kažnja-vati, u ,emu je naša sloboda i odgovornost? Možemo se odlu,iti za neki bolji izbor i promjenu u ponašanju, na temelju POSLJEDICA našeg prethodnog ponašanja. Ka-zna izaziva strah ili krivnju, ili tugu, ili ljutnju... mnoštvo negativnih emocija mobili-zira se oko kazne. Naj,eš�e ni ne mislimo o svojim po-grešnim postupcima nego kazni koju želimo izbje�i, a dodatni je problem ako onaj tko kažnjava sanira posljedi-ce i kaznom napla�uje njiho-vu cijenu. Ostavimo one koji su pogriješili posljedicama njihovih pogrešnih ponaša-nja, neka ih sami popravljaju. Treba im poticaj za odgo-vornost, a ne kazna koju �e najvjerojatnije s vremenom nau,iti primati, kad shvate da ih loše posljedice njihove neodgovornosti nikada ne�e sna�i.... Kad gledam (neod-govorno) društvo u kojem živimo, pitam se kome ja ovo govorim? Nama, koji smo roditelji i mentori mla-ima, nama koji moramo preuzeti odgovornost za vlastite po-stupke i propuste jer samo svojim primjerom možemo mlade generacije nau,iti od-govornom ponašanju.

sva-a. U razgovoru pokušati doprijeti s pozicije brižnosti, a ne osude ili ljutnje.

Postavljati jasne granice u pogledu svakodnevnog funkcioniranja – obaveza, rutine, trošenja novaca... koje se ne mijenjaju, i ne odustaje se od njih samo zato što ovi-snik pravi puno galame.

Kao što je potrebno kod ovisnika osvijestiti da je po-našanje tijekom pijenja nje-gova odgovornost, tako mu treba slobodno dopustiti da osje�a sram zbog svog opitog ponašanja kad se otrijezni, i da snosi ostale posljedice (npr. da ga obitelj više ne po-ziva na obiteljska druženja).

Ve�ina ovisnika nalazi da je korijen njihovog pro-blema u svima ostalima, i za svoje probleme krive ostale. Svatko tko želi pomo�i ovi-sniku, treba pove�ati koli,i-nu vlastitog strpljenja kako bi prestao reagirati na sva okrivljavanja na onakav na-,in kako to ovisnik želi. Time �e i osujetiti nastojanja alko-holi,ara da ga izmanipulira.

I naravno, ponuditi lije-,enje. Jer nije nemogu�e da alkoholi,ar krene zdravim putem, da se oporavi. On sa-mo treba znati da ima dva iz-bora: po,eti s oporavkom ili nastaviti se alkoholizirati.

Ovisnik ,esto nije spre-man na promjenu prema izlje,enju, a ako i krene u postupak oporavka, ,esto isklizne natrag u pi�e una-to, danim obe�anjima da �e se promijeniti. No uz ,vrstu ruku kraj sebe, i odlu,nost bližnje osobe, može shvatiti da ima druge ljubavi osim pi�a, da može voljeti obitelj, a i samog sebe.

Pomaganje alkoholi,aru nije lako. Umjesto prihva�a-nja stanja kojim mu se dopu-šta nastavak pijenja, potreb-no je suo,iti se s problemom, to zna,i biti odlu,an. Prestati mu dopuštati da on kontroli-ra situacije.

Biste li dopustili bolesni-ku koji ima rak da sam sebi postavi dijagnozu, da sam odredi lijek, ili jednostavno odbija lije,enje? I ovisnost o alkoholu je bolest koja zahti-jeva ozbiljno lije,enje.

PAPA TEST uskoro nepotreban?

6319. rujna 2014. Vremenska prognoza i razbibrigawww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE�IH 7 DANA

Kaže Haso: - Vidi što piše za ovaj film - dva sata smijeha, dva sata zabave, dva sata uzbu-enja.Mujo odgovara: - Ma tko je dovoljno lud sjediti šest sati u kinu?---------------------------------------------------------- Mujo, znaš li ti gdje je New York?- Ne, gdje?- 10.000 kilometara od Sarajeva.- Auuu, koja zabit!---------------------------------------------------------Razgovaraju dva blizanca i jedan pita drugog:- Pa gdje si ti cijeli dan?- Ma, mama me okupala dva puta!---------------------------------------------------------- Zašto više nisi prijatelj s onim Markom? - pita majka sina.- Pa, bi li se ti družila s nekim tko pije, puši i drogira se. - odgovara joj sin.- Naravno da ne bih! - odgovara ponosna majka.- E, pa vidiš, ne bi ni Marko!---------------------------------------------------------Kako proklinje taksist?- Dabogda ti se elektri,no brojilo kod ku�e okretalo istom brzinom kao taksimetar!---------------------------------------------------------Kuca Mujo na vrata doktoru. Doktor �e: - Tko je?Ovaj odgovara: - Tmujo.

VICOTEKA

VREMENSKA SLIKA: U pro-teklih sedam dana utjecaj nove ciklone dodatno je zakomplici-rao život poljoprivrednicima i svima koji su imali planova na otvorenom. Samo su ponedje-ljak i utorak bili ugodni, a onda je došla trajna i obilna kiša koja je, osim odga-anja radova, uzro-kovala i poplave. Nažalost, situa-cija je eskalirala tijekom prošlog vikenda kad je ve�ina županija u kopnenoj Hrvatskoj imala velikih poteško�a s viškom vode. Najgo-re je bilo u Karlovcu i na podru,-ju Hrvatskog zagorja. Problema je bilo i na Jadranu, osobito oko Vodica i Tribunja gdje je palo ,ak 250 litara kiše po kvadratnom metru. Kiše je ve� svima dosta, ali nikako da prestane. Sljede�a dva dana odmorit �emo se od kiše, a onda opet promjenjivo. I temperatura zraka polako �e rasti prema vikendu. Od nedjelje pa u sljede�em tjednu mogu�a je

PAR DANA TOPLIJE

nova kiša uz osvježenje. Opširni-ja prognoza u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Povoljni uvjeti o,ekuju se i u ,etvrtak i petak. Jutarnja ma-gla �e biti ,esta pojava, a danju �e se izmjenjivati duža sun,ana razdoblja s oblacima. Jutra malo svježija, a dnevna �e temperatu-ra polako rasti pa ipak sredina ovog tjedna obe�ava malo povolj-nije, a i malo toplije vrijeme. Naj-više dnevne vrijednosti u ve�ini mjesta mogle bi porasti na oko 25 Celzijevih stupnjeva. U pe-tak nave,er postoji mogu�nost za kra�i pljusak ili malo kiše, ali uglavnom u Gorskom kotaru.

Subotu �e obilježiti južina. Jutro �e biti malo toplije, a tije-kom dana o,ekuje se izmjena sun,anih i obla,nih razdoblja. Malo kiše mogu�e je samo poneg-dje, uglavnom u popodnevnim satima kao neki lokalni pljusak. Bit �e toplo uz najvišu dnevnu temperaturu oko 25 Celzijevih stupnjeva. Južina baš ne�e od-govarati meteoropatima i kro-ni,nim bolesnicima jer može uzrokovati lošije raspoloženje i manjak koncentracije.

Nešto kiše opet može biti i ti-jekom nedjelje, ali se u trenutku izrade ove prognoze ,ini da bi se radilo o manjim koli,inama. Tem-

peratura zraka ostat �e ugodna, uglavnom u rasponu od 21 do 24 Celzijeva stupnja.

Ponedjeljak bi mogao biti svježiji uz nešto više kiše, a za-pravo bi onda sredina tjedna vjerojatno donijela hladnije i promjenjivo vrijeme. U utorak možda izdrži suho, ali �e jutro biti dosta hladno. Opet bi nešto kiše moglo biti prema sredini tjedna, ali moramo napomenuti da razvoj situacije još nije sasvim jasan. U svakom slu,aju ostat �e relativno prohladno.

Preporu,amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad �e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in\o tel. 0800-1234. (prognoza izra-ena 18.9.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

23. rujna u 4,29h po,inje kalen-darska (astronomska) jesen

23. rujna 821. god. po,ela je vrlo jaka zima u Europi koja je trajala

do 12. travnja 822. godine25. rujna 1979. god. taj\un Mac u Kini uzrokovao katastro\alne poplave, palo je preko 800 litara

kiše po kvadratnom metru

Kako su vremenske pri-like ove godine manje-vi-še ujedna,ene, bez velikih temperaturnih odskakanja i varijacija, vegetacijska sezo-na cvatnje alergenih biljaka je produljena ali smanjenog intenziteta. Pelud trava još uvijek je prisutna u zraku u niskoj koncentraciji (manje od 5 peludnih zrnaca/m3) što je velika razlika u odnosu na prethodnu godinu, kada su trave prestale cvasti po,et-kom rujna. Udio ambrozije u protekloj godini dosegao je ,ak vrlo visoku koncentraciju (više od 500 zrnaca/m3), što ove godine nije dosegnuto, a niti se ne o,ekuje. S obzirom

na najavljene vremenske prilike u idu�ih sedam dana možemo o,ekivati da koncen-tracija peludnih zrnaca am-brozije u zraku ne�e biti ve�a od umjerene razine (11-50 peludnih zrnaca/m3) jer su topli i suhi periodi prekratki da bi biljke intenzivnije cvale. Za alergi,ne osobe navedeno i nije neka utjeha s obzirom da pri umjerenim koncentraci-jama velika ve�ina alergi,ara osje�a neugodne simptome. Lokalno, u blizini neodržava-nih oranica i livada gdje ima ve�ih populacija ambrozije mogu�a je i visoka koncentra-cija peludi ambrozije, ovisno o dobu dana.

VLADARI,GOSPO-

DARI(GR�.)

BINA,POZOR-

NICA

Autor:MILAN�URI�,

Nedeliš�e

UMJEŠ-NOST,

OKRET-NOST

SATNICA,ORARIJ

NASELJEU OP�INI

DONJIKRALJE-

VEC

PISACŠANTI�

ŽILAKOJA KRV

DOVODIU SRCE

OTILIJAOD MILJA

DESETINAGRAMA

ŠAROLIKAPAPIGA

VODAOBOGA�E-NA UGLJI�-NIM DIOK-

SIDOM

PRIPAD-NIK

PROLETA-RIJATA

ONAKOJA JE

RANJENA

BILJKA IZPORO-

DICE VRI-JESOVA

IRIDIJ

MODELGA�A

"TONA"

"HIGHSPEED"

INDIJANACU JUŽNOM

�ILEU

"BRITISHGLIDING

ASSOCIA-TION"TRST

RAZIJAOD MILJA

OBARAC,OBAR(MN.)

PRIRODNIPRIRASTSTANOV-NIŠTVA

DATIOCJENU

PRIPOV-JEDA�

PRIJE-VREMENO

NADZORNIKUTVRDE,KASTELA

BRITAN-SKA PJE-VA�ICA,

RITA

KUKACRAVNO-KRILAC

POVIŠENGLAS "A"

PJEVA�LOZAR

POJESTIU SLAST

DO KRAJAELEKTR.

ENERGIJA

SUDJE-LOVATI UTU�NJAVI

DVORTURSKIH

VELIKAŠAPISAC�EHOV

UŠKOP-LJENIK

POGREŠKA,PROMAŠAJ

ILIJAOD MILJA

TELUR

VLADARU KANATU

VRSTAJELA

O I B NAKREDITNIMKARTICAMA

INDIJ

"UNSKO--SANSKI

KANTON"

INDO-NEZIJA

RUKOME-TAŠ, IZTOK(1966-2011)

RENIJ

SREDNJO-VJEKOVNE

LUTNJE

RADIJ

PROFE-SIONALNIŽIVOTNI

PUT

DIOTENISKE

IGRE

AUSTRIJA

�

PELUDNA�PROGNOZA�ZA�GRAD��AKOVEC�I�OKOLICU�

� DRVE�E� TRAVE� KOROVI��

��

19.�IX.� � � �20.�IX.� � � �21.�IX.� � � �22.�IX.� � � �23.�IX.� � � �24.�IX.� � � �25.�IX.� � � �

NEMA�PELUDI� Alergijske�tegobe�izostaju

NISKA�KONCENTRACIJA�

Alergijske�tegobe�prisutne�kod�izrazito�osjetljivih�osoba�

UMJERENA�KONCENTRACIJA�

Alergijske�tegobe�prisutne�kod�ve�ine�alergi�nih�osoba�

VISOKA�KONCENTRACIJA�

Alergijske�tegobe�prisutne�kod�svih�alergi�nih�osoba�

mi prodiremo dublje

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Što nam je ne dal moliti za poginule branitelje???

POD VUROM

Nezabilježene visine vo-dostaja rijeke Mure, nabujala Trnava i potoci, podzemne vode, klizišta i brojne druge nevolje snašle su proteklih dana i podru,je Me-imurja. Žitelji našeg kraja ponovno su pokazali kako solidarnoš�u, nadljudskim naporima i vo-ljom te suradnjom s nadlež-nim institucijama mogu u,i-niti gotovo i nemogu�e stvari kad je u pitanju zaštita mate-rijalnih dobara. Koliko su Me--imurci bili spremni obraniti svoje podru,je od poplavnih nevolja, saznali smo u našoj anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

www.medimurje.info/agmwww.AdriaGUIDE.hr

Međimurje

Koliko smo bili spremni

obraniti Me�imurje

od poplava?

Preslavili smo, nesmo po-zabili, Spomen den na 17.

september 1991. leta da smo pretirali jugo vojsko, štera je po,ela ratuvati protiv nas Me-imorcov i Hrvatov jerbo se je dela na strano Velike Sr-bije. 8akoska kasarna je bila prva v Lepoj našoj, štera je bila oslobo-ena, tak da je vse ono kaj so od oružja našli v joj bilo ponucano v Domovinskomo rato z onima šteri so šteli Lepo našo zbrisati z karte. Ne znati što je delal programa za ovo 23. letnico, ali moram re,i da je zahuzal. Nejpredi je ne bila na programo meša, štero je novi ,akoski župnik i me-imorski gvardjan, pater Željko, odslužil makar je v cirkvi ne bila veli-ka stiska. Na Prislavskomo aerodromo je precednik Ivo Josipovi� otkril spomenika na-šim ratnim avijati,arima. To je jeden MIG, šteroga je zrihtal Zoran Vidovi�, zamjenik župa-na, tak da ve i mi Me-imorci imamo svojega MIG-a. 1991. so nas jugo MIG-i bombarderali, a ve ga imamo jerbo nas je ne uspel prestrašiti i vništiti. Pro-

FOTOREPORTAŽA: NAJVE�I SPORTSKI DOGA�AJ U ME�IMURJU

SP u ribolovu pogledalo oko 10.000 ljudi

RUKOMETAŠICE ZRINSKOG ODLI�NO ODIGRALE NA PREMIJERI

I drugi bod je bio u džepu, ali…

VRLO DOBAR REZULTAT FILIPA UDEA UO�I SP-a U GIMNASTICI

Srebro na Svjetskom kupu u Ma�arskoj

slava spomendana se je nastavila v 8akovco pre zido z poginulim i nestalim braniteljima. Položeni so venci i vužgane sve,e. Došel je i ,akoski župnik z svojim pomo,-nikom na molitvo, štera je bila na programo, ali so precednikovi ljudi (ili pak precednik) hitili molitvo vum z programa. Naši de,ki so se, pred cirka dvajsti let borili i ginuli z krunicom okoli ši-jaka i z molitvom na vusnicama, a ve smo mi ne meli pet minot cajta kaj bi se bili pomolili za jif, jive dušice i za Lejpo našo, štero so nam oni zaslužili. Molitva bi nam zela preve, cajta jerbo so se bojali kaj se ne bi prehladila ju-ha, na stolo z ve,erjom. Svetešja akademija je, na vse zadje, bila v Katoli,komo domo, gvardjan nas je ne hitil vum. Tam so se za govornicom zredali vsi šteri so meli kaj za re,i. Morem vam re,i da smo se ne nikaj preve, falili, a niti smo ne vse rekli kaj smo mo-rali. Napriliko, nesmo niti spo-menuli one kaj so 1991. leta bili glavni i šteri so dopelali do toga kaj smo vojsko natirali i kasarno oslobodili i to tak kaj je vojarna

postala. Program je bil lepi, lepo se popevalo, ali kuliko se ja raz-mem v geogra=ijo, 8akovec je, još navek, glavni grad Me-imorja i nebrem razmeti da je ne spo-pevana niti jedna me-imorska pesma. Pak kaj se mi Me-imorci sramimo svoji pesmi? Ne verjem da je precednik Ivo ne znal kam je došel i zakaj. On je brz,as do-šel zbog nas, a nejsmo se mi zišli zbogradi jega. Ali nejsam siguren da mo bodem to mogel oprostiti kaj nam je molitvo za branitelje hitil vum!!!’

Slavekov nasljednik v fotelji ministra za naše i državne

peneze, Boris Lalovac preprav-lja velike reforme z našaj pla,aj i našaj penezaj. Nej znati kaj bode od tega vsega ostalo, ali kuliko sam zazvedil, naši sosedi, (osim Janezi i jive Dežele, a, da so pak oni, prosim vas lejpo, bili nekša ozbiljna država kaj bi se mora-li žnjimi ravnati?) imajo ,uda menše poreze od nas. Napriliko 8ehi imajo dvapot menši porez na pla,e nek mi v Lepoj našoj, un-da je ,istam normalno da se tam ne dela na ,rno. Ve si poglednite

kaj bode ili je ve, je, napravil naš Boris: on bode pove,al osnovi-co pla,e na štero ne bode vudril poreza i unda bodo naši težaki, šteri dobavlajo pla,e okoli tri je-zere kuni (malo meje ili pak malo vej,) dobili vu svojaj vre,icaj šest do deset kuni vej, na mesec. I to je nekaj: litra mleka i fala,ek ,r-noga kruha. A na drugoj strani bode vudril poreza na kamate od štednje 12 procentov. I ve ne moramo meti nekše visoke škole kaj si zra,unamo da bodemo na pla,i dobili cirka sto kuni, a na kamataj bodem nam Boris zel 120 kuni na leto, ak sam imamo v banki jezero kuni. A što bode od nas Me-imorcov hlaparil z vratima na banki za jezero kuni. Nikaj novoga, v mali žepek bodo nam porinuli sto kuni na leto, a z velikoga bodo nam zeli ,uda vej,!!! I unda se Zoki srdi i tu,e z šakom po stolo dok mo velim da nam je jegova Vlada ma,eha, a ne mama. Prava mama nigdar ne krade peneze z de,ijih žepov.

Najte me krivo razmeti, ali ja navijam za naše, ali nejde mi

nikak v glavo da je prinas v 8a-

kovco za Prcinkulovo bilo dvje-sto jezer ljudi, a trajalo je šest dni, a vu Varaždino na Špancerfesto sam stodvajsti jezer, a trajal je deset dni. Pustimo na stran to kaj so prinas v 8akovco popeva-li i igrali sam stranjski pjeva,i i bandisti, a vu Varaždino so bili i naši Me-imorci, ali sam naj-gerek, jako sam najgerek, što je itak brojil proš,enike v 8akov-co, a što pak vu Varaždino? Još nekaj me gvinta: kuliko bi bilo proš,enikov v 8akovco da so jiv brojili Varaždinci, a kuliko bi se španceralo po Varaždino da so jiv brojili naši ,akoski turisti,ki težaki?

Dok so se nabavlale knige za našo deco v pu,kaj školaj,

dosti se pot moglo ,uti kak so knige nadstandard, o,em re,i, ober standard. Mortik sam ne dobro razmel, ali si gruntam z ,ega se vu,ijo ona deca, štera nemajo toga nadstandarda kak naši Me-imorci?

Kak god steška, ali moramo deti roko na srce i priznati

da naša deca preve, pijejo. I ne sam da pijejo, nek unda se tak

Aleksandar Jerosimi�, Lo-patinec - Koliko ,ujem i pra-tim stanje preko, ispada da je sve nekako u superlativu. Za podru,je Me-imurja uz zala-ganje vatrogasaca i svih službi te samih mještana ugroženih podru,ja može se re�i da je sve bilo dosta dobro organizirano. Možda bi za ubudu�e trebalo organizirati neki krizni stožer po op�inama na dobrovoljnoj bazi koji bi bio uvijek u priprav-nosti za takve nevolje.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

www.mnovine.hr

natankani seduvlejo v aute i dale vozijo. Verjem da ste i vi vpu,eni da takše vožnje i tak-še poti nejve,pot na grobjo završijo. Tak je bilo i pred dva tjedne da je mladi de,ko z ja-kim autom, z prek dva promile maliganov v krvi, otpelal paj-daša i pajdašico v kandelaber. Sam jeden je bil na vulici i neje ga fulal, tak da mo je pajdaš, prek reda, odišel k Božeko na ra,un. Kak zgledi vsi mi sku-pa z policaji, zabadav trubimo nek se ne pije ak se kani dale voziti, ali ta vražja pija,a davle šoferima posebnoga kuraža. Kuliko vidimo, ipak se nejdale pešice dojde, duže se putuvle, ali so brzine menše tak da se i kandelaberi morejo zbe,i. Ali to, ,udapot, prekesno zazve-dimo.

Glavni šrajf, kaj se organiza-cije Sveckoga prvenstva v

ribi,iji dotikavle, na našoj me--imorskoj Dravi, je bil Zoki Pfe-ifer. Vsaka sli,nost s Zokijom, kukurika,om i precednikom Vlade je ,istam slu,ajna. Of naš Zoki zna kaj o,e i zna kak to tre naprajti. I ne bodete veruvali, nikaj mo je ne teško i jedino tak je mogel dopelati k nam, vu Me-imorje malo, vse ribi,e na sveto, šteri so na dobromo gla-so i kaj nekaj vredijo. Niti dež-, šteri je curel prek reda je ne mo-gel ribi,e natirati krej od vode. I kak ga unda nebodem falil: vsa ,ast Zoki, nek vsi vidijo kak se to dela prinas v Me-imorjo.

Neno Ban, Žiškovec - Me--imurje je, kao i svaki put u sli,nim situacijama, pokazalo da se sve može itekako dobro organizirati, a ljudi su pokazali zajedništvo i solidarnost koja je i ovaj put bila na visokom ni-vou, tako da ipak nije bilo težih posljedica. Ljudi u našem kraju uvijek kre�u od sebe samih i pomažu si sami koliko mogu, a tek onda o,ekuju pomo� dr-žave.

Marko Havai�, Hodošan - Kolege i prijatelji dosta su bili aktivni na pomo�i oko osigu-ranja Trnave, tako da je sve na kraju prošlo bez ve�ih poslje-dica. Kod nas je bilo problema s podzemnim vodama koje su bile visoke pa su bili poplavljeni podrumi. Kad se pogleda kom-pletna situacija u državi, može se re�i da su državne institucije pomalo zakazale s obzirom na to koliko se pla�aju slivne vode i komunalije, pa bi više treba-lo ulagati u sisteme obrane od poplava.

Nada Šari�, Savska Ves - Žalo-sno je sve to kaj se doga-alo po cijeloj Hrvatskoj, Me-imurju i okolnim državama. Priroda ne bira podru,je gdje �e udariti. Mi u Savskoj Vesi nismo imali pro-blema, ali su naši vatrogasci išli u pomo� drugim mještanima. Nadam se da �e ubudu�e popla-va i sli,nih situacija biti manje. Ali Me-imurci su opet pokazali da se mogu sami spasiti.

Ivanka Golubi�, �akovec - Pratila sam stanje o poplava-ma preko svih medija. Slušala sam na radiju gospodina Vido-vi�a koji nas je sve izvještavao o situaciji. I uspjelo se obraniti Me-imurje. Problema je bilo ,ak i tamo gdje nikad dosad nije bilo nevolja s vodama. Mi-slim da smo mi u Me-imurju na visini po organizaciji i da po tome opet prednja,imo u odnosu na ostale krajeve Hr-vatske.

Documents

Međimurske novine 992