MEMEĐĐUNARODNA EKONOMIJAUNARODNA EKONOMIJA- SILABUS -- SILABUS -

Predavač: Profesor dr.sci. Haris Šarganović

OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

• Predavač: Profesor V.Š. dr.sci. Haris Šarganović

• Predavanja: Petkom od 16,00 h

•Konzultacije: U dane predavanja

• E-mail: haris.sarganovic@gmail.com

•Info: www.logoscentar.com

LITERATURA

OSNOVNA LITERATURA:

• Krugman, P., Obstfeld, M., (2009), Međunarodna ekonomija- teorija i ekonomska politika, 7. izdanje, Mate, Zagreb.

DOPUNSKA LITERATURA:

• Babić, M., Babić A. (2008) Međunarodna ekonomija,  Zagreb.

• Grgić, M., Bilas, V. (2008) Međunarodna ekonomija, Lares plus, Zagreb.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE

• Nastava se izvodi putem predavanja, vježbi i predispitnih obaveza, kolokvija, te drugih suvremenih metoda. Na vježbama se utvrđuje materija prezentirana na predavanjima i potkrepljuje primjerima iz prakse.

• Usvojeno znanje studenata proširuje se njihovim izvršavanjem samostalnih zadataka i korištenjem multimedije i interneta kroz radionice koje će biti organizirane tokom semestra.

• Profesor i asistent pomažu studentima konzultacijama.

KRITERIJI KOD OCJENJIVANJA

• Redovnost na predavanjima,

• Redovnost na vježbama,

• Redovni izlazak na kolokvij i uspješno položen kolokvij.

CILJ KOLEGIJA

Usvajanje znanja o sadržajnim posebnostima različitih teorija s područijameđunarodne trgovine. Razvoj ključnih teorija vanjskotrgovinske politikeinstrumenata i nesuglasica koje stvaraju odgovore o posebnostimameđunarodne gospodarske suradnje te kakve su i kako izraženeekonomske koristi od vanjskotrgovinske politike. Usvajanje osnovnihznanja o temeljnim teorijama tečajeva i makroekonomijaotvorenog gospodarstva, kao i upoznavanje sa suvremenim odnosimatečajeva i drugih faktora na tom područiju. Usvajanje osnovnih saznanja omeđunarodnoj ekonomskoj politici, prikazivanje organizacijske strukture inačina djelovanja međunarodnog monetarnog sustava, s analizomfunkcioniranja Bretonvudskog sustava i Međunarodnog monetarnogfonda.

SADRŽAJ KOLEGIJA

1. 1. DIO - Teorija međunarodne trgovine

a) Svjetska trgovina: pregled,b) Proizvodnost rada i komparativna prednost: rikardijanski model,c) Resursi, komparativna prednost i raspodjela dohotka,d) Standardni model trgovine,e) Ekonomija obujma, nesavršena konkurencija i međunarodna trgovina,f) Međunarodna kretanja faktora proizvodnje,

2. 2. DIO - Vanjskotrgovinska politika

a) Instrumenti trgovinske politike,b) Politička ekonomija i trgovinske politike,c) Trgovinska politka zemalja u razvoju,d) Nesuglasice oko trgovinske politike,

3. 3. DIO - Tečajevi i makroekonomija otvorenog gospodarstva,

a) Računovodstvo nacionalnog dohotka i platna bilanca,b) Tečajevi i devizno tržište: Imovinski pristup,c) Novac, kamatne stope i tečajevi,d) Razina cijena i tečaj dugom rok,e) Proizvodnja i tečaj u kratkom roku,f) Fiksni tečajevi i devizne intervencije,

4. 4. DIO - Međunarodna ekonomska politika,

a) Međunarodni monetarni sustav, 1870-1973.b) Makroekonomska politika i koordinacija u uvjetima fluktuirajućih

tečajeva,c) Optimalna valutna područja i europsko iskustvo,d) Globalno tržište kapitala: rezultati i problemi ekonomske politikee) Zemlje u razvoju; rast, kriza i reforme.

DATUM PREDAVANJA I KOLOKVIJI

I. 15.03.2013.

PETAK U 16 h.

UVODNA PREDAVANJA SILABUS MEĐUNARODNE EKONOMIJE

II.

27.03.2013. SRIJEDA U 15 h.

1. DIO – TEORIJA MEĐUNARODNE TRGOVINE Svjetska trgovina: pregled, Proizvodnost rada i komparativna prednost: rikardijanski model, Resursi, komparativna prednost i raspodjela dohotka,

III. 05.04.2013.

PETAK U 16 h.

StandardnI model trgovine, Ekonomije obujma, nesavršena konkurencija i međunarodna trgovina, Međunarodna kretanja faktora proiztvodnje,

IV. 12.04.2013.

PETAK U 16 h.

I KOLOKVIJ1. DIO – TEORIJA MEĐUNARODNE EKONOMIJE

V. 19.04.2013.

PETAK U 16 h.

2. DIO – VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA Instrumenti trgovinske politike, Politička ekonomija trgovinske politike,

VI. 26.04.2013.

PETAK U 16 h.

Trgovinska politika zemalja u razvoju, Nesuglasice oko trgovinske politike,

VII. 03.05.2013.

PETAK U 16 h.

II KOLOKVIJ2. DIO – VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA

RASPORED PREDAVANJA I KOLOKVIJA

RASPORED PREDAVANJA I KOLOKVIJA

DATUM PREDAVANJA I KOLOKVIJI

VIII. 10.05.2013.

PETAK U 16 h.

3. DIO - TEČAJEVI I MAKROEKONOMIJA OTVORENOG GOSPODARSTVA Računovodstvo nacionalnog dohotka i platna bilanca, Tečajevi i devizno tržište: Imovinski pristup, Novac, kamatne stope i tečajevi,

IX.17.05.2013.

PETAK U 16 h.

Razina cijena i tečaj u dugom roku, Proizvodnja i tečaj u kratkom roku, Fiksni tečajevi i devizne intervencije,

X.24.05.2013.

PETAK U 16 h.

III KOLOKVIJ3. DIO – TEČAJEVI I MAKROEKONOMIJA OTVORENOG GOSPODARSTVA

XI.31.05.2013.

PETAK U 16 h.

4. DIO – MEĐUNARODNA EKONOMSKA POLITIKA Međunarodni monetarni sustav , 1870-1973, Makroekonomska politika i koordinacija u uvjetima fluktuirajućih tečajeva, Optimalna valutna područija i europsko iskustvo,

XII.07.06.2013.

PETAK U 16 h.

Globalno tržište kapitala: rezultati i problemi ekonomske politike, Zemlje u razvoju; rast, kriza i reforme.

XIII. 14.06.2013.

PETAK U 16 h.

IV KOLOKVIJ4. DIO – MEĐUNARODNA EKONOMSKA POLITIKA

NAČIN OCJENJIVANJA

• Studenti su obavezni redovno prisusutvovati na zakazanim predavanjima.• Rad studenta ocjenjuje se tokom cjelokupnog procesa nastave u semestru,

kroz predispitne obaveze (kolokvije) i na kraju kroz završni usmeni ispit.• Uvjet za izlazak na kolokvij jeste redovno prisustvo na predavanjima o čemu

se vodi evidencija prisustva.• Kolokviji su raspoređeni tako što nakon svakog odrađenog dijela (kojih ima

4), piše se kolokvij iz tog dijela (4 kolokvija).• Studenti koji ne polože određene kolokvija, iste će polagati na završnom

usmenom ispitu.

• Studenti će redovnim prisustvom na predavanjima omogućiti uvjete za izlazak na obavezne kolokvije i time sebi u znatnoj mjeri olakšati svoje konačno ocjenjivanje na završnom usmenom ispitu.

KOMPETENCIJE

a) Preduvijet za savladavanje gradiva iz međunarodne ekonomije su temeljne spoznaje iz predmeta osnovi ekonomije.

b) Savladavanje materije iz predmeta međunarodna ekonomija obezbjeđuje studentima shvatanje fenomena međunarodne ekonomije.

c) Sa perspektivnog aspekta savladavanjem materije iz međunarodne ekonomije, temelj je za daljnje usvajanje novih saznanja iz stručnih predmeta u daljnjem studiju, naročito kada je u pitanju međunarodna ekonomija i vanjska trgovina.

OSNOVI MEĐUNARODNE EKONOMIJE

• Istražuje ekonomski odnos dvije ili više država,

• Tok kapitala, investicija, robne razmjene, usluga, itd., i njihovu zakonsku regulativu,

• Utjecaj međunarodnih ekonomskih odnosa na njihov rast i razvoj,

• Utjecaj međunarodnih ekonomskih odnosa na alokaciju resursa.

• Međunarodna ekonomija upućuje na primarna empirijska saznanja koja se odnose na vanjskotrgovinsku politiku, međunarodnog monetarnog sistema, teoriju međunarodne razmjene, teoriju i politiku platne bilance.

OBLAST MEĐUNARODNE EKONOMIJE-TEORIJE I POLITIKE-

1. Teorije vanjske trgovine:

Klasične teorije, Neoklasične teorije, Novije teorije.

2. Vanjskotrgovinska politika:

Carinske restrikcije, Ostale restrikcije, Subvencije, Ekonomske integracije.

3. Tečajevi u otvorenom gospodarstvu:

Odnos tečaja i deviznog tržišta, Razine cjena, proizvodnja, novca, kamatne stope, Fiksnih tečajeva, deviznih intervencija

4. Međunarodne trgovinske politike:

Europske ekonomske integracije, Globalna tržišta, Razvijena tržišta, Zemlje u razvoju.

TEORIJA VANJSKE TRGOVINE

• Kod teorije vanjske trgovine (klasične, neoklasične, novije teorije) studenti usvajaju osnovna saznanja koja se odnose na podsticaje u međunarodnoj trgovinskoj razmjeni, te faktorima koji utiču na njihov obim razmjene, smjer razmjene, te satisfakciju od realizirane razmjene.

• Predavanja u ovom dijelu kreću se od nekih osnovnih modela i teorija međunarodne razmjene, komparativne prednosti, završavaju se odnosom međunarodne ekonomije i gospodarskog rasta.

VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA

• Kod vanjskotrgovinske politike studenti usvajaju osnovna saznanja o efikasnosti carinskih i ostalih restrikcija, te subvencija, odnosno drugih instrumenata trgovinske politike.

• U ovom dijelu vanjskotrgovinske politke tretira se i ekonomska integracija, MNK, odnos vanjske trgovine i gospodarskog razvoja.

INSTRUMENTI VANJSKOTRGOVINSKE POLITKE

• Instrumentima vanjskotrgovinske politike djeluje se na obim izvoza ili uvoza.

• Postoje restriktivni instrumenti kojima se umanjuje uvoz ili izvoz i ekspanzivni instrumenti kojima se povećava uvoz ili izvoz.

• Instrumenti vanjskotrgovinske politike su:- Carine koje u principu predstavljaju poreze na uvoz ili izvoz i na osnovu

kojih se isti opterećuju,- Kvote koje predstavljaju količinsko ograničenje uvoza ili izvoza,- Akcize koje predstavljaju dodatno opterećenje za određene vrste roba,

- Subvencije, kojim se izvoznik plaća kako bi izvezao svoj proizvod, itd.

MEĐUNARODNE FINANCIJE

• U dijelu međunarodne ekonomije koji se odnosi na međunarodne financije usvajaju se temeljna saznanja kada je u pitanju platni bilans, odnosno njegov zadatak i njegovo mjerenje, , ekvilibrijum deviznog kursa i njegove savremene teorije, devizno tržište i funkcionisanje deviznog tržišta.

• Kod međunarodnog monetarnog sistema studenti usvajaju osnovna saznanja o funkcionisanju MMF-a, razvoju međunarodnog monetarnog sistema, te pojavi financijskih kriza.

BRUTO DRUŠTVENI PROIZVOD-BDP-

• Najširi indikator obima proizvodnje jedne države.• Definisan za određenu geografsku oblast i vrijeme.• Njime se mjeri obim proizvodnje države, region, grad, grupa zemalja (EU).• DEFINICIJA – BDP predstavlja sumu neto finalnih prodaja obavljenih ne

određenoj teritoriji (državi) u određenom vremenskom periodu (godini). Ove definicija se odnosi na finalnu prodaju roba i usluga.

• Vrlo značajan indikator uspješnosti svake države.• Indikator koji ukazuje kakve su mogućnosti jedne države da obnovi

utrošene resurse i zadovolji lične potrebe stanovništva.• BDP/ broj stanovnika = BDP per capita• NOMINALNI BDP – BDP mjeren korištenjem stvarnih tržišnih cijena.• REALNI BDP – BDP iskazan stalnim tj.nepromjenjenim cijenama.• REALNI BDP = NOMINALNI BDP / DEFLATOR BDP-a

ZANIMLJIVOSTI ZA KRAJ !!!

• ¾ svjetskog stanovništva (uglavnom iz siromašnih zemalja) koristi manje od 1/7 svjetskog DP (75% : 14%).

• S druge strane, manje od 1/5 svjetskog stanovništva (uglavnom iz razvijenih zemalja) prisvajaju sebi 2/3 svjetskog DP (20% : 66%).

• U R. Njemačkoj 10 miliona stanovnika (17%) prima mjesečno u prosjeku 5000 €, dok 46 miliona stanovnika (75%) prima mjesečno 480 €.

• Globalna nejednakost u XX vijeku jako povećana. Jaz između prihoda bogatih i siromašnih u 1820.godini bio 3:1, u 1950.godini 35:1, u 1983.godini 44:1, u 1992.godini 71:1, u 2010.godini više od 100 :1.

• 25 najbogatijih stanovnika svijeta raspolaže bogatstvom većim nego 2 milijarde stanovnika u ostalim dijelovima svijeta.

• Najsiromašnije zemlje imaju dohodak kojeg su najrazvijenije zemlje svijeta imale prije 600 godina.

• Nepismenost bi se u svijetu iskorijenila pod uslovom da se za osnovno obrazovanje godišnje izdvaja 8 milijardi $.

• 8 milijardi $ = četverodnevni svjetski izdaci za naoružanje.• Sa godišnjim izdvajanjem 21 milijarde $ osnovne potrebe za hranom u

svijetu bi bile zadovoljene.• Poražavajući podatak – Amerikanci i Europljani godišnje troše 17

milijardi $ za ishranu kućnih ljubimaca.• Bogatstvo 3 najbogatija čovjeka na svijetu veći je od ukupnog

bogatstva stanovnika 48 najsiromašnijih zemalja.• Oko 200 najbogatijih ljudi na svijetu raspolaže bogatstvom većim od

prihoda 2 milijarde svjetskog siromašnog stanovništva.• Razvijene zemlje svijeta obavezale su se da će od svog BDP izdvajati

0,7 % za pomoć siromašnima u svijetu.• SAD izdvajaju 0,14% svog BDP-a (1/5 od dogovorenog).

PITANJA ?

HVALA NA PAŽNJI