Medzunarodno Pravo i Pomorski Zakonik

Posjeta 17. naraštaja ZSŠMEUNARODNO PRAVO MORA
SADRAJ:
MORSKI I PODMORSKI PROSTORI RH TE RAZGRANIENJE SA SUSJEDNIM DRAVAMA
OVLASTI BRODOVA U OTVORENOM MORU
POMORSKI ZAKONIK
OPE ODREDBE
NEŠKODLJIV PROLAZAK
INSPEKCIJSKI NADZOR
MEUNARODNO PRAVO MORA I POMORSKI ZAKONIK
United Nations Convention on the Law of the Sea (UNCLOS) – 1982. Montego bay, Jamaica
Meunarodni sporazum koji je rezultat III konferencije UN o pravu mora (1973-1982).
Definira prava i odgovornosti naroda u svezi s korištenjem svjetskih mora i oceana, pomorskog prometa i iskorištavanja prirodnih bogatstava mora
Konvencija uspostavlja ogranienja u svezi razliitih morskih prostora te definira morske prostore kao:
Unutarnje morske vode
Unutarnje morske vode
Potpuna suverenost obalne drave
Teritorijalno more
Obuhvaa prostor od polaznih crta prema van do 12 nm
Suverenost obalne drave
Pravo neškodljivog prolaska
Arhipelaški pojas
Suverenost obalne drave
Pravo neškodljivog prolaska
Vanjski pojas
Obuhvaa prostor od 12 nm od granice TM prema van
Slui za provedbu carinskih, poreznih, imigracijskih propisa
Mogunost progona broda ukoliko je brod povrijedio TM ili se sprema povrijediti propise u TM-u
Gospodarski pojas
Obuhvaa prostor od 200 nm od granice TM prema van
Suverena prava obalne drave na moru (morski stup)
Sloboda plovidbe i preleta te polaganja kabela i cjevovoda
Mora se proglasiti, sukladno odredbama UNCLOS
Epikontinentalni pojas
Obuhvaa morsko dno i njegovo podzemlje izvan njezinoga teritorijalnog mora, preko itavoga prirodnog produetka njezinoga kopnenog podruja (tzv. kontinentalna ravnina) do vanjskog ruba kontinentalne orubine, ili do udaljenosti od 200 nm od polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora, tamo gdje vanjski rub kontinentske orubine ne see do te udaljenosti.
Prirodna bogatstva na koja obalna drava polae suverena prava obuhvaaju rudno i drugo neivo bogatstvo morskog dna i podzemlja kao i iva bia koja pripadaju vrstama od dna, tj. bia koja su u stadiju u kojem se mogu loviti bilo nepomina na morskom dnu ili ispod njega ili su nesposobna pomicati se ako nisu u stalnom fizikom dodiru s morskim dnom ili podzemljem.
Ne mora se posebno proglasiti
MORSKI I PODMORSKI PROSTORI
1. unutarnje morske vode (UMV)
2. teritorijalno more (TM)
1. gospodarski pojas (GP) (iskljuiva ekonomska zona) - ZERP
2. epikontinentalni pojas (EP)
teritorijalno more 19 296 km2
34 657 km2
“ZAŠTIENI EKOLOŠKO-RIBOLOVNI POJAS”
MORSKI I PODMORSKI PROSTORI
1. unutarnje morske vode (UMV)
2. teritorijalno more (TM)
1. gospodarski pojas (GP) (iskljuiva ekonomska zona) - ZERP
2. epikontinentalni pojas (EP)
granice EP RH i RI utvrene su sporazumom izmeu Italije i bivše SFRJ iz 1968.
Razgranienje na moru izmeu Republike Hrvatske i
Republike Slovenije
Nacrt ugovora izmeu
¸(poznat kao sporazum
1 - crta sredine;
2 - zamišljena granica izmeu Hrvatske i Slovenije;
3 - koridor OM u neprijeporno hrvatskome morskom podruju (da je taj ugovor stupio na snagu u tome koridoru, Hrvatska bi se odrekla dijela svoga dravnog teritorija, tj. dijela TM;45 km2)
4 - neodrivi trokut TM RH jer nije u dodiru s kopnom (7 km2)
5 - granica s Talijanskom Republikom (na temelju Osimskih sporazuma, zakljuenih 1975.);
6 - TM koje bi pripalo Sloveniji, 113 km2
Bledski dogovor: Sanader – Janša
- prihvatile podnošenje spora Meunarodnome sudu pravde u Haagu.
- Hrvatska je na taj pomak sa slovenske strane ekala gotovo dvije godine
Sporazum o arbitrai izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade
Republike Slovenije - 4.studenoga 2009. godine u Stockholmu
-potpisali su ga predsjednici vlada Hrvatske i Slovenije, Jadranka Kosor i Borut Pahor
- sporazum je kao svjedok potpisao Frederik Reinfeldt, predsjednik Vlade Kraljevine Švedske
VAAN POMAK U HRVATSKO SLOVENSKOM SPORENJU O GRANICI NA MORU
Razgranienje
Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine
(potpisan u Sarajevu 30. srpnja 1999., nije ratificiran)
Crvena crta - granica prema ugovoru iz 1999.
Zelena crta - granica izmeu republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine u vrijeme
nekadašnje SFR Jugoslavije (na dan 25. lipnja 1991.).
Razgranienje
na moru
Protokol izmeu vlade Republike Hrvatske
i Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije o privremenom reimu uz junu granicu izmeu
dviju drava, 10. prosinac 2002.
A - granica u Bokokotorskom zaljevu i izvan toga zaljeva prema privremenome sporazumu sa
Srbijom i Crnom Gorom
Razgranienje
i Republike Italije
Epikontinentalni pojas razgraniile su Italija i SFRJ (1968.)
ZAŠTIENI-EKOLOŠKO-RIBOLOVNI POJAS (ZERP) RH
(Narodne novine br. 157/03 od 3.10. 2003.)
Odluka o dopuni Odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru (NN 77/04)
Odluka o izmjeni i dopunama Odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru (NN 138/06)
Odluka o izmjeni Odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru (NN 31/08)
Teritorijalna mora obalnih drava Jadrana su široka 12 M
Niti jedna drava nije proglasila vanjski pojas
Hrvatska je proglasila ZERP 2003.
Slovenija proglašava svoj epikont. pojas i zašt. ekološki pojas u moru i podmorju RH 2005. suprotno me. pravu, te “ribolovno podruje” 2006.
PROŠIRENJE JURISDIKCIJE U JADRANU
- Italija je proglasila arheološka zonu 2004.
-Italija je proglasila zaštieni ekološki pojas 2006. EP razgraniile su Italija i SFRJ (1968.) Italija - Grka (1977.) i Italija - Albanija (1992.)
ZAUSTAVLJANJE PLOVILA NA OTVORENOM MORU, UNCLOS
brod se bavi piratstvom,
brod bez dravne pripadnosti
brod iako vije stranu zastavu ili odbija istaknuti svoju zastavu zapravo brod hrvatske dravne pripadnosti
Imunitet ratnih brodova, UNCLOS
POMORSKI ZAKONIK
Temeljni pravni akt u Republici Hrvatskoj koji regulira morski prostor pod jurisdikcijom RH.
Odredbama Zakonika utvruju se morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i ureuju pravni odnosi u njima, sigurnost plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, zaštita i ouvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okoliša, osnovni materijalnopravni odnosi u pogledu plovnih objekata, ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove, upise plovnih objekata, ogranienje brodareve odgovornosti, ovrha i osiguranja na brodovima.
Usklaen je s konvencijom UN o pravu mora te direktivama EU
- OPE ODREDBE
- SIGURNOST PLOVIDBE
- STVARNA PRAVA
- O MJERODAVNOM PRAVU I O NADLENOSTI SUDOVA REPUBLIKE HRVATSKE
- POMORSKI PREKRŠAJI
njegove se odredbe primjenjuju na plovne objekte koji se nalaze ili plove unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem Republike Hrvatske,
njegove odredbe koje se odnose na brodove primjenjuju se i na jahte,
odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na brodove primjenjuju se i na druge pomorske objekte osim jahti samo ako je to ovim Zakonikom izriito predvieno,
odredbe ovoga Zakonika primjenjuju se na ratne brodove ako je to ovim Zakonikom izriito predvieno.
GOSPODARSKI POJAS
lanak 32. Zakonika
Gospodarski pojas Republike Hrvatske obuhvaa morske prostore od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru puine do njegove vanjske granice dopuštene opim meunarodnim pravom.
Odredbe Pomorskog zakonika po pitanju gospodarskog pojasa (ZERP-a) povezane su s Odlukama o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru
GOSPODARSKI POJAS
Ovlaštena tijela Republike Hrvatske imaju pravo i dunost poduzimati sve potrebne mjere radi ostvarivanja suverenih prava istraivanja, iskorištavanja, zaštite, ouvanja i gospodarenja ivim morskim bogatstvima u gospodarskome pojasu Republike Hrvatske, ukljuujui pregled, inspekciju, uzapenje stranoga broda i sudske postupke. O uzapenju ili zadravanju stranoga broda i o izreenim kaznama odmah se obavještava, diplomatskim putem drava iju zastavu brod vije.
EPIKONTINENTALNI POJAS
Epikontinentalni pojas Republike Hrvatske obuhvaa morsko dno i morsko podzemlje izvan vanjske granice teritorijalnoga mora Republike Hrvatske u smjeru puine do granica epikontinentalnog pojasa sa susjednim dravama.
Granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Republike Italije utvrene su sporazumom izmeu Italije i bivše SFRJ iz 1968. godine.
Do postizanja sporazuma o razgranienju epikontinentalnog pojasa sa Crnom Gorom, odnosno sa Srbijom i Crnom Gorom, Republika Hrvatska e uivati suverena prava u tome pojasu do crte sredine koja se nastavlja na vanjsku granicu teritorijalnog mora u Bokokotorskom zaljevu u smjeru puine.
PRAVO NEŠKODLJIVOG PROLASKA
Svi strani plovni objekti imaju pravo neškodljivog prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske.
Pod neškodljivim prolaskom plovnog objekta razumijeva se plovidba teritorijalnim morem Republike Hrvatske bez uplovljavanja u neku njenu luku otvorenu za meunarodni promet, ili plovidba radi uplovljavanja u takvu luku, ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu e plovni objekt biti popravljen, odnosno radi isplovljenja iz nje u gospodarski pojas, uz uvjet da se ne narušava mir, red ili sigurnost Republike Hrvatske.
Neškodljivi prolazak strani plovni objekt mora obaviti najkraim uobiajenim putem, bez prekida i odgode.
Neškodljivim prolaskom ne smatra se prolazak stranoga plovnog objekta teritorijalnim morem Republike Hrvatske ako taj brod obavlja neku od ovih djelatnosti:
prijeti silom ili uporabljuje silu protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i Ustavom Republike Hrvatske utvrenoga pravnog poretka ili se ponaša na nain kojim se narušavaju naela meunarodnog prava,
vjeba ili obavlja obuku s orujem,
prikuplja obavijesti ili podatke koji mogu štetiti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske,
vrši propagandnu djelatnost kojom se šteti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske,
prihvaa na brod bilo kakav zrakoplov, ili zrakoplov s njega polijee ili slijee,
upuuje, spušta ili prihvaa na brod bilo kakav vojni ureaj,
Neškodljivim prolaskom ne smatra se prolazak stranoga plovnog objekta teritorijalnim morem Republike Hrvatske ako taj brod obavlja neku od ovih djelatnosti:
ukrcava ili iskrcava robu, novac ili ljude suprotno carinskim, poreznim ili zdravstvenim propisima ili propisima o kretanju i boravku stranaca u Republici Hrvatskoj,
hotimino ili znatno oneišuje morski okoliš,
obavlja ribolov ili ulov drugih morskih bia,
obavlja istraivanje, ispitivanje ili mjerenje,
obavlja djelatnost radi neovlaštenog ukljuivanja bilo u koji sustav komunikacija ili neki drugi sustav ili ureaje Republike Hrvatske,
obavlja drugu djelatnost koja nije u izravnoj svezi s prolaskom.
Posebni reimi za pojedine vrste brodova:
Stranome ribarskom brodu za vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske zabranjen je ribolov ili ulov drugih morskih bia u moru ili na morskome dnu.
Strani ribarski brod duan je ploviti teritorijalnim morem Republike Hrvatske brzinom ne manjom od šest vorova, bez zaustavljanja ili sidrenja, osim ako je to prijeko potrebno zbog više sile ili nevolje na moru te imati vidljivo istaknute oznake ribarskoga broda.
Teritorijalnim morem Republike Hrvatske smiju istodobno prolaziti do tri strana ratna broda iste dravne pripadnosti.
Posebni reimi za pojedine vrste brodova:
Ratni brodovi, tankeri, nuklearni brodovi i drugi brodovi kada prevoze opasne terete ili štetne tvari, prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i neškodljiva prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske, duni su ploviti propisanim plovnim putovima za te brodove, poštovati sustave odijeljenoga prometa u podrujima gdje su ti putovi ili sustavi odijeljenoga prometa propisani i udovoljavati drugim propisanim uvjetima glede sigurnosti plovidbe i suzbijanja oneišenja morskog okoliša.
INSPEKCIJSKI NADZOR
Inspekcijski nadzor nad provoenjem odredaba ovoga dijela Zakonika i propisa u podruju sigurnosti plovidbe i zaštite pomorskog okoliša donesenih na temelju ovoga Zakonika obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i lukih kapetanija.
(3) Odreene poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i policijski slubenici, te ovlaštene osobe Obalne strae u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar.

Documents

Medzunarodno Pravo i Pomorski Zakonik