Menadžerske vještine u konceptu rješavanja problema u

Menaderske vještine u konceptu rješavanja problema u poduzeu AD Plastik
Goleš, Ines
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Split, Faculty of economics Split / Sveuilište u Splitu, Ekonomski fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:982059
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Split, rujan 2017.
4.4. Rizici u poduzeu..............................................................................................................25
5.1. Definiranje uzroka........................................................................................................29
6. ZAKLJUAK..................................................................................................................36
SAETAK............................................................................................................................37
SUMMARY..........................................................................................................................38
PRILOG................................................................................................................................39
LITERATURA....................................................................................................................43
POPIS SLIKA......................................................................................................................44
POPIS GRAFOVA...............................................................................................................44
POPIS TABLICA.................................................................................................................45
4
Stalne tehnološke i trišne promjene postavljaju sve vee zahtjeve pred menadere. Konkurencija je
ogromna, a poslovanje se svodi na borbu za opstanak poduzea, ali i poduzetnika. Poslovanje
poduzea se ne moe zamisliti bez odgovarajuih proizvodnih resursa, a ljudi, sa svim svojim
sposobnostima, predstavljaju jedan od tih resursa. Kako bi se svaki posao uspješno obavljao,
potrebno je imati odreena znanja i odreene vještine. Sukob je dio ivota svakog ovjeka koji se
javlja te se od njega, osim njegovog znanja, trae i druge odreene stvari na koje on sam nije
spremna, ili mu ih je teško obavljati. Tako se na odreenim poslovima zahtjeva odreena brzina i
snalaljivost, kreativnost, prilagodba, rad u timu, komunikacijske vještine i druge vještine i znanja na
koja ovjek nije uvijek spreman.
1.2. Cilj rada
Cilj rada se odnosi na utvrivanje teorijskih spoznaja o menaderskim vještinama te prikazu
temeljnih metoda pomou kojih se provodi postupak uklanjanja problema unutar poduzea. Cilj ovog
rada je utvrditi na koji nain poduzee AD Plastik d.d. Solin provodi planiranje rada, zašto dolazi do
odreenih sukoba unutar poduzea, koje metode koristi pri rješavanju, koji elementi istoga utjeu
pozitivno ili negativno na poslovanje poduzea, te na koji nain poduzee pozitivne utjecaje koristi, a
negativne eliminira.
1.3. Metode rada
Pri izradi završnog rada koristila sam se metodom analize poduzea, prouavanjem postojee
literature, prikupljanjem podataka o poduzeu, usporedbom dvaju poduzea, objašnjenjem osnovnih
pojmova te za kraj anketnim upitnikom.
5
Te metode su:
deskriptivna metoda– proces opisivanja injenica, procesa i predmeta u prirodi te njihovo
empirijsko potvrivanje
metoda klasifikacije sistemska i potpuna podjela opih pojmova na posebne
induktivna metoda na temelju pojedinih injenica dolazi se do zakljuka o opem sudu
deduktivna metoda– sustavna primjena deduktivnog naina zakljuivanja u kojem se iz opih
sudova izvode posebni i pojedinani zakljuci
anketna metoda– pomou anketnog upitnika dani su rezultati menaderskih vještina u
poduzeu AD Plastik
1.4. Struktura rada
U prvom dijelu završnog rada definiran je opis problema koji se istrauje, ciljevi rada, metode koje se
koriste pri izradi rada te struktura samog rada.
Drugi dio se odnosi na teoretsko upoznavanje sa osnovnim pojmovima kao što je definiranje
menadmenta, dobrog i efektivnog menadera te tipove menadmenta s razliitih aspekata. Takoer
se objašnjavaju funkcije menadmenta kako bi još bolje definirali što je menadment i zašto je vaan
u poduzeu. Funkcije menadmenta su- planiranje, organiziranje, kadroviranje, voenje i
kontroliranje. Svaka funkcija je definirana i ukazuje na osnovne zadatke.
Menaderske vještine se nalaze u treem dijelu koji opisuje kakve vještine menader mora imati i
zašto su vane te da li ih je nuno usavršavati.
U etvrtom dijelu rada navedeni su osnovni podaci o poduzeu AD Plastik, vizija i misija,
organizacijska struktura te osnovni problemi i rizici koji su aktualni u poduzeu.
U petom dijelu rada je provedeno empirijsko istraivanje gdje su izneseni statistiki podaci rezultata
provedenog upitnika.
6
Menadment predstavlja veoma kompleksan pojam te se u njegovu definiranju javljaju problemi
semantike i sadrajne naravi. Kako bi se omoguilo ispravno razumijevanje ovog pojma, potrebno je
izvršiti razgranienje izmeu pojmova koji se esto poistovjeuju u razliitim strunim literaturama.
Suvremeno poduzee teško da bi moglo egzistirati bez menadmenta jer je danas i suviše puno
izazova kojima je izloeno ovjeanstvo, a koji upravo trebaju menadment za njihovo savladavanje.
(Buble, 2006.)
2.1. Pojam menadmenta
Kreitner definira menadment kao proces rada s drugima i pomou drugih na ostvarenju
organizacijskih ciljeva u promjenjivoj okolini uz efektivnu i efikasnu upotrebu ogranienih resursa.
Iz navedene definicije menadmenta, moemo izdvojiti ove bitne karakteristike:
Rad s drugima i pomou drugih- operativne zadatke ne izvršava neposredno menadment, ve
to on ini s drugima i pomou drugih koji su nositelji pojedinanih zadataka. Menadment
osigurava "logistiku potporu" obavljajui svoje specifine funkcije.
Ciljevi poduzea- poduzee egzistira da bi ostvarilo odreene ciljeve koji uvijek zahtijevaju
zajedniku ili kolektivnu akciju. Ciljevi determiniraju svrhu i smjer menadmenta te
predstavljaju mjerilo uspješnosti menadmenta.
Efikasnost i efektivnost- menadment je odgovoran za ravnoteu izmeu efikasnosti i
efektivnosti. Pri tom se efikasnost definira kao odnos outputa i inputa, a efektivnost kao
veliina outputa koju menadment mora ostvariti.
Ogranieni resursi- racionalno korištenje resursa je nuno zbog toga što resursi koji se koriste
kao inputi u procesu proizvodnje nisu neogranieni, ve im prijeti iscrpljenje.
Promjenjiva okolina- okolina poduzea je puna promjena koje su sve brojnije, raznovrsnije i
dinaminije. Stoga, poduzee se mora pripremiti za nastupajue promjene te adaptirati se na
nastale promjene.
2.2. Definicija menadera
Menader je osoba iji primarni zadaci proizlaze iz procesa menadmenta, on planira i donosi
odluke, organizira rad i poslovanje, angaira i vodi ljude te kontrolira ljudske, financijske, fizike i
informacijske resurse. Angairanjem drugih da izvršavaju svoje zadatke, menader ostvaruje svoje
ciljeve. Pritom, on mora nai nain kako motivirati sudionike u procesu rada te istovremeno voditi
rauna o svojoj društvenoj odgovornosti. (Buble, 2006.)
Smatra se da je efektivni menader aktivan voa koji kreira pozitivnu radnu okolinu u kojoj poduzee
i njegovi zaposlenici imaju mogunost i poticaj za ostvarenje visoke razine performansi. Prema tome,
kljune komponente su:
poticaj za ostvarivanje visokih performansi
Svaki menader mora biti i voa ukoliko eli uspjeh poduzea. Velike voe prenose svoju viziju na
zaposlene te ih angairaju u ostvarenju te vizije, a sami se posveuju zadatku ne mislei na neuspjeh.
Njegov je glavni zadatak da definira strategiju i vodi zaposlene prema njenom ostvarenju; pritom nije
dovoljno da on ima znanja, ve mora imati i strast za poslom kojeg obavlja. Prema tome, efektivan
menader je aktivni sudionik, a ne promatra u procesu rada.
Druga bitna karakteristika efektivnog menadera je da stvara pozitivnu radnu okolinu u kojoj se
potie zaposlene na uspjeh, a istovremeno otklanjaju uzroke neuspjeha. Za menadere je to veoma
8
krupan zahtjev koji pretpostavlja da se oni maksimalno angairaju kao organizatori i na adekvatan
nain oblikuju svoju organizacijsku jedinicu.
Da bi se stvorile mogunosti ostvarenja visokih performansi nuno je ispuniti dva osnovna
preduvjeta, a to su temeljito poznavanje poslova te opskrbljenost potrebnim resursima. Saznanje o
svom poslu omoguava zaposlenicima da dobro obavljaju posao na postojei nain te da poduzimaju
mjere da postojei nain rada unaprijede. Poznavanje poslova je pretpostavka za uspješno obavljanje
poslova. Potrebno je imati i adekvatne resurse kako bi se poslovi uspješno obavili. Raspoloivost
resursa moe biti kvantitativna, kvalitativna, vremenska i prostorna.
Za ostvarenje tih visokih performansi, potreban je i odreen poticaj. Treba aktivno identificirati
motivacijske faktore i oblikovati adekvatne naine stimulacije za visoke uinke. Kao glavni faktori
istiu se zanimljivost posla, stil voenja, odnosi sa suradnicima, politika poduzea i slino.
2.3. Funkcije menadmenta
Iz procesnog definiranja menadmenta proizlazi da je menadment sloeni sustav meusobno
kontinuiranih i povezanih aktivnosti. Te aktivnosti moemo definirati kao temeljne funkcije
menadmenta. Menaderi se meusobno ne razlikuju po tome trebaju li obavljati neke poslovne,
odnosno funkcije, ve po tome u kojoj e se mjeri posvetiti pojedinim poslovima. Dakle, svi
menaderi, bez obzira na kojoj organizacijskoj razini se nalaze, obavljaju sve menaderske funkcije,
a razlikuju se po tome, koliko vremena posveuju pojedinoj od funkcija menadmenta.
Kod odreivanja osnovnih funkcija menadmenta dolazi do odreenih problema zbog razliitih
stajališta autora. Osnovni razlozi su nepotpuna odreenost, nastojanje pojedinih autora da naglase
samo najvanije funkcije te nejasnoe u semantikom poimanju odreenih menaderskih funkcija.
9
Henry Fayol (1920. godine)
POMC pristup
Weihrich i
Rezimirajui sve navedene i nenavedene klasifikacije menadmenta, moglo bi se rei da danas
dominira sljedea klasifikacija menaderskih funkcija: -planiranje
-organiziranje
Planiranje je najosnovnija od svih menaderskih funkcija. Ona ukljuuje izbor misije i ciljeva te
akcija za njihovo ostvarivanje. U osnovi sadri dijagnozu poslovnog poloaja poduzea, odreivanja
pravca djelovanja, ciljeve koje na tom putu treba ostvariti, strategiju koju treba izabrati za ostvarenje
tih ciljeva te menadersko odluivanje u svim ovim fazama. Planiranjem se premošuje jaz izmeu
onoga što je kompanija sada i onoga što ona eli biti u budunosti. Pod planiranjem se ne misli na
precizne i formalne kratkorone i dugorone planove, ve na dugoronu strategijsku orijentaciju
poduzea i njegovog poslovanja. S obzirom da se sve ostale funkcije menadmenta usklauju s, u
procesu planiranja, odabranim ciljevima i zadacima poslovanja lako je shvatiti odgovornost
menadera koji izvršavaju ovu funkciju.
Organiziranje je druga znaajna funkcija menadmenta, koja slijedi nakon planiranja. Da bi se
planirani ciljevi ostvarili , potrebno je odrediti uloge koje e pojedini lanovi organizacije obavljati, a
to je zadatak funkcije organiziranja. Funkcija organiziranja ima zadatak uspostaviti i klasificirati sve
potrebne aktivnosti u poduzeu, grupirati aktivnosti na jednom od principa izgradnje organizacijske
10
rade zajedno. Jednom izabrana organizacija poduzea nije završen organizatorski posao- organizaciju
poduzea treba stalno unapreivati.
Slika 2. Menaderske razine i funkcije menadmenta
Kadroviranje je jedna od najvanijih funkcija menadmenta, kojoj se u posljednje vrijeme pridaje
izuzetna panja. To je i razumljivo jer je jedino ovjek ivi element organizacije, svaki za sebe
jedinstven, unikatan i neponovljiv. Zadaci kadroviranja su identifikacija raspoloivih kadrova,
regrutiranje novih kadrova, selekcija i profesionalna orijentacija, promocija, planiranje karijere,
kompenzacijama te osposobljavanje i usavršavanje. Za uspješno upravljanje ljudskim potencijalima
jednako je vano ostvarivanje svih zadataka u okviru funkcija HRM. I najbolja selekcija i odabir
kadrova nee biti od velike koristi za poduzee, ako ne postoji briga za zadravanje ljudi, posebno
kvalitetnih ljudi, u organizaciji i ako ne radi na stalnom usavršavanju i izobrazbi zaposlenih.
Voenje je jedina prava funkcija menadmenta. Sve ostale funkcije menadmenta, pored toga što su
sastavni dio menaderskog posla, u zavisnosti od veliine organizacije, obavljaju se i profesionalno u
okviru odgovarajuih organizacijskih jedinica. Upravo zbog toga je voenje, kako navode H. Koontz
i H. Weihrich, najvaniji aspekt menadmenta. Problemi koji nastaju su najsloenijeg karaktera te
ljude treba uvjeriti i inspirirati da krenu i izvrše eljene akcije,a to od menadera zahtijeva da stvara
voe.
Kontroliranje predstavlja postupak mjerenja ostvarenja izabranih ciljeva i poduzimanje korektivnih
akcija da se ti ciljevi ostvare. Mjerenje ostvarenja ciljeva provodi se na osnovi praenja odstupanja
od planova. Iako je kontrola posljednja, nije i manje vana od ostalih funkcija. Bez funkcije kontrole
posao menadmenta ne bi bilo uinkovit. Da bi kontrola bila uinkovita ona mora biti i
pravovremena.
11
Graf 1. Postotak ukupnog vremena koje menaderi troše po pojedinim funkcijama
2.4. Uloga menadera
Izvršavajui svoje aktivnosti menaderi igraju razliite uloge u poduzeu. Prouavajui te aktivnosti
Mintzberg je utvrdio da one mogu biti organizirane u deset uloga. Uloga predstavlja specifian nain
ponašanja. Sve uloge menadera, moemo podijeliti u tri grupe:
informacijska uloga
interpersonalna uloga
uloga odluivanja
Sljedea nam tablica jasno ukazuje na tijesnu vezu izmeu uloga i funkcija menadmenta. Iz funkcija
proizlaze uloge koje menaderi trebaju obavljati.
0%
2%
4%
6%
8%
10%
12%
14%
16%
Vrijeme koje menaderi troše na pojedine funkcije
12
pozdravljanje posjetitelja,
potpisivanje legalnih
- poduzima korektivne akcije za
vrijeme razilaenja ili kriza;
izrauje raspored, budet, set
Tablica 2. Uloge i funkcije menadmenta koje menaderi trebaju obavljati
13
3. MENADERSKE VJEŠTINE
Menadment se obino definira kao proces rada s drugima i pomou drugih na ostvarenju
organizacijskih ciljeva u promjenjivoj okolini uz efektivnu i efikasnu uporabu ogranienih resursa. Iz
takve definicije menadmenta proizlaze brojni zadaci koje menaderi moraju zajedno sa
zaposlenicima zadovoljiti. Da bi menaderi sve to mogli uspješno obaviti, nije dovoljno da imaju
odreenu osobnost, ve je još vanije da imaju odreena znanja i vještine. Štoviše, za uspješne
menadere nije dovoljno da to znanje i vještine samo imaju, ve je nuno da ih stalno usavršavaju i
razvijaju. (Buble, 2010.)
Slika 3. Menaderske vještine po razinama menadmenta
Poslovni uspjeh menadera više ovisi o njegovim znanjima i vještinama nego o obiljejima njegovoj
osobnosti istie Sikavica (2008.) i naglašava da su „odreena znanja i vještine koje menader mora
posjedovati uvjet bez kojeg je nemogue biti dobar menader". Menader mora znati i razumjeti što
od njega zahtijevaju poslovni ciljevi u pogledu uinka, a njegovi pretpostavljeni moraju znati kakav
se doprinos moe zahtijevati i oekivati od njega i u skladu s time ga procjenjivati. Na svim razinama
menadmenta od menadera se oekuje posjedovanje odreenih znanja i vještina, skup specifinih
sposobnosti potrebnih za uspješno obavljanje odreenog posla. Vaan imbenik menaderske
uspješnosti, uz intelektualne sposobnosti i odreene vještine i znanja, su specifine osobine
menadera. Samopouzdanje, sposobnost rada s radnim skupinama, potreba za postizanjem rezultata i
uspjeha, velika usmjerenost na mogunost napredovanja te jaka identifikacija s organizacijom samo
su dio poeljnih radnih vrijednosti i preferencija. Identifikacija menaderskog potencijala i
utvrivanje individualnih osobina koje upuuju na taj potencijal organizacije kroz razne programe
testiranja zaposlenika neophodna je i dobra investicija za svaku organizaciju.
14
Menaderski posao je kompleksan i multi-dimenzijski jer su brojne aktivnosti sadrane u funkcijama
koje obavlja menadment. Stoga su mu za uspješno obavljanje tog posla potrebne odreene vještine
pod kojima se podrazumijeva skup specifinih sposobnosti koje rezultiraju iz znanja, informacija,
prakse i dara.
Iako neki teoretiari menadmenta predlau široke liste tih vještina, sve se one ipak mogu saeti u
dvije osnovne skupine (Buble, 2010.)
1. OSNOVNE
MENADERSKE VJEŠTINE
2. POSEBNE
MENADERSKE VJEŠTINE
-vještine oblikovanja -vještine voenja
3.1.1. Konceptualne vještine
Konceptualna vještina je sposobnost spoznaje poduzea kao cjeline, prepoznavanje vanih elemenata
u situaciji i razumijevanje povezanosti i utjecaja meu tim elementima. Ta vještina ukljuuje
menaderovu sposobnost razmišljanja, predvianja, procesiranja informacija i planiranje. Drugaije
reeno, od menadera se trai sposobnost misliti strateški, odnosno mora imati širok prostorni i
vremenski horizont (Buble, 2010.). Konceptualne vještine su prisutne kod menadera na svim
razinama, a posebno na razini vrhovnog menadmenta koja mora definirati kljune elemente okoline
te razvijati globalne koncepte djelovanja. Menaderi kojima je ambicija promaknue s nie na višu
razinu moraju razvijati konceptualne vještine, u protivnom e im to biti ogranieno. Konceptualna
znanja i vještine – znanja oblikovanja najpotrebnija su na najvišim razinama menadmenta, tj. na
razini vrhovnog menadmenta. Pod konceptualna znanja podrazumijeva se sposobnost shvaanja
apstraktnih i opih ideja i njihovu primjenu u nekoj specifinoj situaciji. Rije je o znanjima koja
omoguavaju da se sagleda velika (šira slika), tj holistiki pristup organizaciji, koji organizaciju
promatra kao cjelinu, pod utjecajem brojnih unutarnjih i vanjskih imbenika. Menaderi koji
posjeduju ta znanja sposobni su prepoznati problem, predvidjeti dogaaje i pripremiti se za odreene
scenarije. Konceptualna znanja i vještine pomau im razriješiti sloene situacije u kojima se zateknu,
takoer lakše e razumjeti svu zamršenost i sloenost organizacije (Bahrijevi, Sikavica, 2008.)
15
3.1.2. Vještine rada s ljudima
Sposobnost menadera da radi s ljudima i pomou drugih ljudi, vana je vještina, kao i da radi
uinkovito kao dio tima. Ta vještina iskazuje se putem odnosa menadera prema drugim ljudima, a
ukljuuje njegovu sposobnost da motivira, pomae, koordinira, vodi, komunicira i rješava konflikte.
Menader s tom vještinom dopušta podreenima da se izraze i ohrabruje njihovo sudjelovanje.
Uinkoviti menaderi su voe koji bodre, olakšavaju rad, treneri i odgajatelji. Oni rade i grade
pomou ljudi, a efektivna vještina rada s ljudima omoguuje menaderima pokrenuti energiju
podreenih i pomoi u njihovoj promociji i razvoju karijere. Pod znanja i vještine u ophoenju s
ljudima razumijevaju se razliite tehnike organizacijskog ponašanjem kao što su uspješna
komunikacija, voenje i motiviranje suradnika, sposobnost timskog rada i stvaranja pozitivnog i
ugodnog radnog okruenja. Te su vještine izrazito vane i imaju odluujuu ulogu na svakoj razini
menadmenta. Naime ni najuspješniji menader s izrazito naprednim tehnikim i konceptualnim
vještinama nee daleko dogurati ako ne znaju „raditi s ljudima“. Delikatnost ovih znanja i vještina
ogleda se i u tome što se veinom ne mogu nauiti, ve veinom ovise o osobnosti pojedinca koje je
teško izmijeniti. Zato e menaderi dobro razvijenih socijalnih vještina biti najbolji za svoje
suradnike, koji e im biti i odani. Takvi menaderi znaju kako treba komunicirati s ljudima kako ih
treba nagraivati kako bi bili entuzijasti, a kao takvi zadovoljni na poslu i poslom koji obavljaju
(Bahrijevi, Sikavica, 2008.).
3.1.3. Tehnike vještine
Tehnika vještina se oituje u upoznavanju i vladanju znanjima koja se odnose na odradu specifinih
zadataka u poduzeu, odnosno u obavljanju menaderske funkcije (npr. zadaa prodaje, proizvodnje i
sl.). Ukljuuje znanje metoda, tehnika i alata karakteristinih za te specifine zadatke. Tehnika
vještina takoer ukljuuje specijalizirana znanja, analitiku sposobnost i kompetentnu uporabu alata i
tehnika za rješavanje problema. Tehnike vještine od velike su vanosti na najniim razinama
menadmenta. Prvo promaknue zaposlenika na prvu menadersku funkciju ostvaruje se upravo
zahvaljujui razini i izvrsnosti njihovih tehnikih vještina. Meutim, u daljnjoj promociji prema vrhu
hijerarhije ove vještine gube na vanosti. Pod tehnika znanja podrazumijeva se sposobnost primjene
potrebnih znanja, tj. Znanja struke, specijalistikih i analitikih znanja, odnosno metoda i tehnika u
obavljanju poslova. Ta vrsta znanja omoguava dobro obavljanje poslova. Pritom se misli na
tehnika, ekonomska, pravna, sociološka, medicinska ili neka druga vrsta znanja i vještine koja se
stjeu odreenom vrstom obrazovanja.
Vještina oblikovanja oznaavala bi sposobnost menadera da pronalazi i oblikuje rješenja poslovnih
problema, i to na nain koji e biti najkorisniji za poduzee. Dakle, od menadera, a pogotovo onih
na višim razinama, ne oekuje se samo uoavanje problema u radu, ve adekvatna i brza reakcija.
Moraju znati generirati i artikulirati rješenje problema, vodei pri tom brigu o tome da je rješenje
primjenjivo i razumljivo onima kojima e biti zadatak provesti akciju. Ako bi menaderi ostali samo
na razini registratora problema, sigurno je da ne bi ostvarili ciljeve koje su zadali (Buble, 2010.).
Graf 2. Ukupna struktura vanosti i potreba menadera za odreenim znanjima (u%)
Planiranje sadrava dijagnozu poslovnog poloaja poduzea, odreivanje pravca djelovanja, ciljeve
koje na tom putu treba ostvariti , strategiju koju treba izabrati za ostvarenje tih ciljeva te menadersko
odluivanje u svim tim fazama. Organiziranje je produetak planiranja. Kad su odreeni ciljevi koje
treba dostii i strategije za njihovo ostvarenje, te resursi kojima e se to postii, tada se namee
potreba oblikovanja adekvatne organizacije poduzea kao instrumenta za ostvarenja tih ciljeva.
Budui da su organizacijom odreene uloge, zadatak je upravljanja ljudskim potencijalima da se te
uloge dodijele konkretnim ljudima koji e ih najbolje obavljati. To se ostvaruje identifikacijom
raspoloivih kadrova, regrutiranjem novih kadrova, kompenzacijama, promocijom, usavršavanjem i
slino. Voenje je faza u kojoj je potrebno sve aktere procesa rada usmjeriti prema eljenom cilju.
Ljude treba uvjeriti i inspirirati da krenu i obave eljene akcije, a to od menadmenta zahtjeva da
stvara voe. Kontroliranje je postupak mjerenja ostvarenja odabranih ciljeva i poduzimanje
korektivnih akcija da se oni ostvare. Kako bi se osiguralo da se stvari dogaaju onako kako je
predvieno, menaderi trebaju provoditi stalno praenje izvršavanja zadataka i rezultata.
36%
37%
27%
0%
vještine upravljanja vremenom
Interpersonalne ili socijalne vještine, koje se ponekad nazivaju i vještinama upravljanja odnosima
ukljuuje sposobnosti menadera u intervencijama, razvijanju dobrih odnosa sa zaposlenicima i
razvijanju empatinosti. Zanimljivo je napomenuti kako se 90% menaderskih pogrešaka pripisuje
upravo interpersonalnim vještinama, a da je za uspješno vodstvo empatinost dva puta vanija od
strunosti. Iz navedenog moemo zakljuiti da su interpersonalne sposobnosti i vještine kljune u
razvijanju dobrih odnosa i mogunosti suradnje sa zaposlenicima, stoga ih moemo promatrati kroz
etiri kategorije: razvijanje dobrih odnosa, utjecanje na druge, savjetovanje i obuavanje te
umreavanje.
pozitivnog ponašanja koje omoguuju menaderima da se uspješno nose sa zahtjevima i izazovima.
Bahtijarevi-Šiber i sur. (2001.) socijalne vještine definiraju kao „steenu sposobnost izvoenja
svrhovitog slijeda meusobno povezanih nauenih aktivnosti te kao specifinu sposobnost
pretvaranja znanja u akciju, odnosno izvoenja konkretnih radnih i drugih aktivnosti“. Rije je o
nauenim oblicima ponašanja iz samog promatranja i interakcijom s drugima iz neposredne blizine.
Pravilnim usvajanjem socijalnih vještina stvara se temelj za uspješnu interakciju s okolinom i
uspostavlja se sigurno okruenje što u poslovnom svijetu stvara priliku za uspješnost. Uspješna
komunikacija s okolinom i lakše snalaenje u odreenim situacijama zahtijevaju i odreene vještine.
18
• Oznaava otvorenost na ideje drugih i
stvaranje ugodne i otvorene atmosfere
koja potie na iznošenje mišljenja
– Stvarati otvorenost i poštenje u
odnosima
kojima komunicirate time što
bitno o njima
– Pokazati zanimanje i
razgovora i/ili rasprave
(eksplicitnu i implicitnu)
– Slušati ono što je reeno, a ne…