Menadžment hroničnih nezaraznih oboljenja

Mr. sc dr Aida Ramić-Čatak

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH

SZO kaže...

• Unaprijediti zdravlje stanovništva u Europskom regionu je moguće putem sveobuhvatnih intervencija usmjerenih na vodeća oboljenja i uzroke smrtnosti, moguće je značajno reducirati prijevremenu smrtnost, invalidnost i oboljevanje u Europskom regionu.

• Investiranje u prevenciju i unapređenje kontrole hroničnih nezaraznih oboljenja doprinosi unapređenju zdravlja i kvaliteta života ljudi i zajednice u cijelini.

I SZO preporučuje...

• Prevencija tokom života je efikasna i mora se razmatrati kao razvoj i ulaganje u zdravlje.

• Zajednica treba da razvije okruženja koja omogućuju i podržavaju izbore za zdravo življenje.

• Zdravstvene usluge moraju adekvatno odgovoriti na oboljenja ali i ojačati mogućnosti promocije zdravlja.

• Ljudima mora biti omogućeno da promoviraju svoje zdravlje i budu aktivni partneri zdravstvenim radnicima u menadžmentu oboljenja.

• Univerzalni pristup promociji zdravlja, prevenciji oboljenja i zdravstvenim uslugama zauzima centralno mjesto u postizanju jednakosti u zdravlju.

• Donosioci odluka na svim nivoima vlasti imaju odgovornost da razviju zdrave javne politike i osiguraju intersektorijalne intervencije za njihovu implementaciju.

SZO Europska Strategija za prevenciju i kontrolu hroničnih nezarazanih

oboljenjaSveobuhvatni i integrirani pristup koji :

• Promovira promociju zdravlja stanovništva i programe prevencije.

• Fokusira se na riziko faktore po zdravlje kako kod pojedinaca tako i kod populacionih skupina.

• Povećava obuhvat stanovništva efikasnim tretmanom i zaštitom integriranjem politike i intervencija usmjerenih na reduciranje nejednakosti u zdravlju.

Hronična nezarazna oboljenja (NCD) - trendovi

• Multofaktorijalna etiologija – kao rezultat interakcija između individualnih faktora ( starost,spol, nasljeđe, životni stil – ishrana, fizička aktivnost) i faktora iz okruženja (obrazovanje, primanja, radno mjesto, uvjeti stanovanja, okoliš).

• Demografski trendovi – u zemljama zapadne Europe broj stanovnika starosti 64 i viš’e god. se povećao 2 puta u odnosu na 1950 god. dok se udio starijih od 80 god. se povećao za 4 puta.

• Globalizacija i urbanizacija – siromaštvo diktira nezdrave izbore, porast ovisnosti i dominaciju “sedentarnog “ načina života .

Hronična nezarazna oboljenja (NCD) - potrošači u zdravstvu

• Oboljenja koja zbog svog hroničnog karakatera izazivaju velike troškove – za pojedinca, obitelji, radne ustanove i zajednicu u cijelini. Stope oboljevanja i smrtnosti veće kod grupa sa nižim obrazovanjem i primanjima. ( U 2005 god. u Ruskoj Federaciji procjena troškova koštanja bolesti srca i krvnih sudova i dijabetesa iznosila 11 milijardi $. )

• Povećanje cijena ljekova - nedostupnost terapije za sve veće populacione skupine, čime se povećava nejednakost u zdravlju.

Hronična nezarazna oboljenja (NCD)

- zdravstvene usluge • Zdravstvene usluge još uvijek više

terapeutski orijentirane – u mnogim zemljama uprkos dinamičnim reformama ( 55% dijabetesa se ne otkrije na vrijeme, a kod pacijenata kod kojih se dijagnosticira, 50% njih nema adekvatnu kontrolu hipertenzije i LAB pretraga) ili ( 30000 žena svake godine u Europi umire od cervikalnog karcinoma, pri čemu su stope smrtnosti 2-4 puta veće u zemljama centralne i istočne Europe).

• Promocija zdravlja i prevencija ima mali udio u zdravstvenim budžetima – u OECD zemljama samo 3% troškova u zdravstvu usmjereno na populacione pristupe prevencije i promocije zdravlja. Međunarodne agencije i Europi više ulažu u kontrolu zaraznih oboljenja, iako NCD uzrokuju 46 puta više smrti od AIDS-a, TB i malarije zajedno.

Eur-A (vrlo niski mortalitet djece i odraslih)Andorra, Austria, Belgium, Croatia,Cyprus, the Czech Republic, Denmark, Finland, France, Germany, Greece, Iceland, Ireland, Israel, Italy, Luxembourg, Malta, Monaco, the Netherlands, Norway, Portugal, San Marino, Slovenia, Spain, Sweden, Switzerland,the United Kingdom.

Eur-B (niski mortalitet djece i odraslih) Albania, Armenia, Azerbaijan, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Georgia, Kyrgyzstan, Poland, Romania, Serbia and Montenegro, Slovakia, Tajikistan, The former Yugoslav Republic of Macedonia, Turkey, Turkmenistan and Uzbekistan.

Eur-C (niski mortalitet djece i visoki mortalitet odraslih) Belarus, Estonia, Hungary, Kazakhstan, Latvia, Lithuania, the Republic of Moldova, the Russian Federation, Ukraine.

Zdravlje u EU HFADB

Oboljevanje i smrtnost od hroničnih nezaraznih oboljenja u SZO Europskom

regionu, 2005 (procjena)Grupa oboljenja DAILY

(000) % svih uzroka

Broj smrti(000)

% svih uzroka

Kardiovaskularne bolesti

34421 23 5067 52

Neuropsihijatrijska oboljenja

29370 20 264 3

Maligne neoplazme 17025 11 1835 19

Oboljenja probavnog trakta

7117 5 391 4

Oboljenja respiratornog trakta

6835 5 420 4

Oboljenja senzitivnih organa

6339 4 0 0

Oboljenja koštano-mišićnog sistema

5745 4 26 0

Dijabetes 2319 2 153 2

Oboljenja oralnog zdravlja

1018 1 0 2

Ukupno 115339 77 8210 86

SZO Europski region - vodeći faktori rizika za NCD

• Hipertenzija (12.8%)• Pušenje (12.3%)• Alkohol (10.1%)• Hiperholesterolemija (8.7%)• Prekomjerna težina, gojaznost( 7.8%)• Nepravilna ishrana ( 4.4% )• Nedovoljno fizičke aktivnosti (3.5%)

Politika i programi kontrole hroničnih nezaraznih oboljenja (NCD) u Europskom

regionu

Grupa oboljenja/faktora

rizika

Nacionalna zdravstvena

politika

Specifični nacionalni programi

Specifične zakonske uredbe

Prevencija i kontrola NCD

28 28 ...

Kontrola duhana 28 25 37

Ishrana 24 20 35

Fizička aktivnost 19 17 13

Alkohol 19 17 28

Hipertenzija 15 16 ...

Dijabetes 20 29 ...

Bolesti srca i krvnih sudova

20 20 ...

Maligne neoplazme 23 23 ...

Hronična resp. oboljenja 10 10 ...Izvor : SZO Survey o NCD u Europi 2005/2006, od 52 zemlje obuhvaćeno 38

Menadžment hroničnih nezaraznih oboljenja

1.Monitoring i nadzor - sistem evidencije i periodičnih istraživanja

2. Primjena jedinstvenih dijagnostičkih i terapeutskih protokola

3.Edukacija i aktivno učešće pacijenata4. Evaluacija programa/aktivnosti

Monitoring i nadzor hroničnih nezaraznih oboljenja (NCD)

• Veći dio zemalja redovito prati trendove NCD a samo manji broj zemalja redovito prati trendove faktora rizika ( pušenje, neadekvatna ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti, konzumacija alkohola .

Periodična istraživanja

• NortCorelia • MONICA • CINDI • HBSC • GATS• GYTS• GPHS• ESPAD• EURO-Prevob

Primjena jedinstvenih dijagnostičkih i terapeutskih

protokola

• Terapeutski vodiči • Algoritmi preventivnih postupaka • Kontiuirano unapređenje znanja • Transfer informacija

Edukacija i aktivno učešće pacijenata

• Upoznavanje sa pravima i obavezama vezanim za zdravlje

• Upoznavanje sa stepenom izloženosti faktorima rizika i educiranje kako ih izbjeći ili staviti pod kontrolu

• Edukacija o samokontroli i samopomoći

Evaluacija

Vrste evaluacija : • Evaluacija modela ( procjene

potreba)• Procesna evaluacija ( resursi, broj i

vrsta aktivnosti)• Evaluacija ishoda ( stepen ostvarenih

ciljeva)

Menadžment hroničnih nezaraznih oboljenja u

PZZ/obiteljskoj medicini

Zdravlje stanovništva u Federaciji BiH

Demografski pokazatelji za FBiH

• Regresivni tip stanovništva sa manjim učešćem djece starosti 0-14 godina (18,1%), a sa porastom učešća osoba starih 65 i više godina (14,1%). Prema polu, žene činie 51% stanovništva.

• Procijenjena očekivana dužina života pri rođenju u Federaciji BiH kreće se između 73,5 godina.

• Stopa nataliteta ima nisku vrijednost od 9,8‰, što je lagani pomak u odnosu na trendove stalnog opadanja prethodnih godina

• Stopa općeg mortaliteta imala je srednju vrijednost od 8,3 ‰. stanovnika i u laganom je i kontinuiranom porastu posljednjih godina.

• Dojenačka smrtnost u 2008 god. iznosila je 8,5/1.000 živorođenih, što predstavlja nisku stopu.

• Prirodni priraštaj bilježi trend opadanja i sa vrijednošću od 1,5‰. u 2008. godini i kao takav ima izrazito nepovoljnu vrijednost.

Izvor :Zavod za statistiku FBiHIzvor :Zavod za statistiku FBiH

Standardizirana stopa smrtnosti (SDR) za sve uzroke i sve dobi, na 100.000 st.

(Procijenjeno st.)

1056,37

911,06

883,79

842,23

810,24

702,3

668,71

Bugarska

EU prosjek zemalja članica do 2004. ili

2007.

Ev ropski region

Hrv atska

Albania

FBIH

Slov enija

Vodeći uzroci smrti (po oboljenjima) u

2007. i 2008. god., indeks strukture

10,6

9,3

8,5

10,1

5,1

56,4

11,1

9,6

8,3

9,2

4,9

56,9

0 10 20 30 40 50 60

Moždani udar (I63)

Kardiomiopatija (I42)

Akutni inf arkt miokarda (I21)

Srčani zastoj (I46)

Maligna neoplazma bronha i pluća (C34)

Ostali uzroci smrti

2007. 2008.

Standardizirana stopa smrtnosti (SDR) od bolesti cirkulatornog sistema, svi uzrasti, na 100.000 st. (procijenjeno

st.)

685,35

467,94

430,2

417,73

417,7

369,3

259,15

Bugarska

EU prosjek zemaljačlanica do 2004. ili 2007.

Evropski region

Hrvatska

Albania

FBIH

Slovenija

Morbiditet nezaraznih bolesti u FBiH u 2007. i 2008. godini, stopa na 10.000

st. 755

230197

159 14385 77 61 69 54 39

15893 92 73 72 59 47

193236275

776

Hip

erte

nziv

na o

b.(I1

0-I1

5)

Men

taln

i por

emeć

aji

(F00

-F99

)

Dru

ge d

orzo

patij

e(M

40-M

49, M

50-

M54

)

Šeće

rna

bole

st (E

10-

E14)

Hro

n.pl

uć.o

bstru

ktiv

naob

.(J40

-J46

)

Ishe

mič

na s

rčan

aob

olje

nja

(I20,

I23-

I25)

Cer

vika

lni i

dru

gipo

rem

ećaj

iin

terv

erte

bral

nih

disk

ova

(m50

-m51

)

Gas

tritis

i du

od.u

lkus

(K25

-K27

)

Artro

ze (M

15-M

19)

Dru

ga o

bolje

nja

cirk

ulat

orno

g si

stem

a(I7

1-I9

9)

Mal

igne

neo

plaz

me

(C00

-C97

)

2007.

2008.

Prevalenca hipertenzije u FBIH, 2004-2008. godine (stopa na 100.000

stanovnika)

591646

766 755 775

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Prevalenca faktora rizika u stanovništvu Federacije BiH(25-64

god.)

Faktori rizika Ukupno stanovništvo

Muškarci Žene

Hipertenzija(>140/90 mmHg)

41,0% 35,5% 44,8%

Pušenje 37,6% 49,2% 29,7%

Konzumiranje alkohola 29,5% 54,1% 12,5%

BMI (Indeks tjelesne mase) >30

21,5% 16,5% 25,0%

Fizička aktivnost - aktivni

15,0% 19,6% 12,0%

Izvor :Zavod za javno zdravstvo FBiHIzvor :Zavod za javno zdravstvo FBiH

Šta se može uraditi na nivou PZZ ?

Zakonski okvirAktivnosti koje treba da realiziraju timovi

obiteljske medicine kao osnovni nosioci posla u PZZ su:

1. Rano otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje uzroka obolijevanja i povređivanja

2. Briga za očuvanje zdravlja i liječenja svih članova porodice

3. Provođenje mjera zdravstvene zaštite i briga o zdravstvenom stanju stanovništva

4. Praćenje higijensko-epidemiološke situacije uz preduzimanje potrebnih mjera

5. Kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika

Strategija PZZ u FBiH

1. Jednakost (dostupnost usluga svima -fizički, socijalno-društveno i financijski).

2. Učešće zajednice/obitelji ( imaju aktivnu ulogu i uključeni su u preuzimanju brige o svom vlastitom zdravlju).

3. Inter-sektorijalni pristup ( aktivna koordinacija sa ostalim sektorima relevantnim za zdravlje)

4. Odgovarajući metodi ( zdravstveni radnici trebaju biti adekvatno educirani za pružanje efikasnih i efektivnih zdravstvenih usluga i tehnologije)

Kompetencije TOM

• Prvi kontakt sa pacijentom/ obitelji • Rano otkrivanje i nadzor nad faktorima

rizika • Dijagnosticiranje i terapija najučestalijih

akutnih i hroničnih oboljenja koja ne zahtjevaju hospitalizaciju

• “ Gate keeping “ - donošenje odluke o upućivanju na konsultativno-specijalistički pregled, bolničko liječenje, kućno liječenje

• Edukacija pacijenta/obitelji o prevenciji faktora rizika, samopomoći i samokontroli, promociji zdravlja .

Najčešći problemi

• Evidencija, protok informacija • Organizacija i menadžment resursa • Mehanizam finansiranja / ugovaranje sa

Zavodom za zdravstveno osiguranje • Nedostak protokola i smjernica ili

mehanizam implementacije postojećih• Odnosi sa drugim nivoima zdravstvene

zaštite • Odgovor na prava osiguranika ( slobodan

izbor liječnika, promjena izabranog liječnika, preveliki zahtjevi i potrebe )

Menadžment hroničnih nezaraznih oboljenja

1.Unapređenje sistema evidencije i nadzora i periodična istraživanja

2.Primjena jedinstvenih dijagnostičkih i terapeutskih protokola

3.Edukacija i aktivno učešće pacijenata4. Evaluacija programa/aktivnosti

Unapređenje sistema evidencije i nadzora

• U toku revizija i reforma zdravstveno statističkog i informacionog sistema

• Uveden registar za rak • U pripremi registar za dijabetes• Impementirana periodična istraživanja ( HBSC, GYTS, GHPS, ESPAD)

Primjena jedinstvenih dijagnostičkih i terapeutskih

protokola Tokom 2008 god. u Federaciji BiH razvijeni

vodiči uz podršku SZO :

• Vodič za hipertenziju• Vodič za akutni ishemijski moždani udar• Vodič za dijabetes• Vodič za depresiju • Vodič za prevenciju i skrining karcinoma

cerviksa• Vodič za prevenciju i ranu detekciju

karcinoma debelog crijeva • Vodič za rano otkrivanje karcinoma dojke

Izvor podataka: www.akaz.ba

Edukacija i aktivno učešće pacijenata

• Afirmacija prava ali i obaveza pacijenata – briga o zdravlju ne počinje pojavom bolesti nego mnogo ranije.

• Sastavni dio pregleda predstavlja informacija,edukacija i savjeti o prevenciji faktora rizika, značaju terapije, sistematskih i kontrolnih pregleda.

• Uloga udruženja pacijenata još uvijek samo simbolična

Evaluacija programa/aktivnosti

• Do sada nije bilo sveobuhvatnih evaluacija, više u formi periodičnih izvještaja o pojedinim aktivnostima

• Započeta evaluacija PZZ/obiteljske medicine u Federaciji BiH u suradnji FMZ i ZZJZ FBiH

Zaključak

• Strateški pristup prevenciji i kontroli hroničnih nezaraznih oboljenja od vitalnog značaja za unapređenje zdravlja stanovništva kao i kvalitet zdravstvene zaštite.

• Nacionalna Strategija prevencije i kontrole hroničnih nezaraznih oboljenja u Federaciji BiH – razmatranja od strane FMZ.

• Postojeći dokumenti i strateške orijenatcije u zdravstvenom sektoru pružaju solidne osnove za jaču afirmaciju prevencije i kontrole hroničnih nezaraznih oboljenja u PZZ.