Upload
vladimir-jerinic
View
5
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Upravljanje kvalitetom
Citation preview
1) Radoslav Kosti, dipl.ma.ing ZASTAVA AUTOMOBILI,a.d., Direkcija kvaliteta, 34000 Kragujevac, Trg Topolivaca 4, e-mail: [email protected]
MENADMENT KVALITETOM U PROJEKTIMA
MANAGEMENT QUALITY IN THE PROJECTS
Radoslav Kosti1)
Rezime: Kreiranje i odravanje kvaliteta procesa i proizvoda na projektu zahteva sistematski pristup sa ciljem da se obezbedi da e se navedene i podrazumevane potrebe potroaa razumeti i zadovoljiti, da e se potrebe drugih zainteresovanih strana razumeti i oceniti, i da e se politika kvaliteta matine organizacije uzeti u obzir kod sprovoenja menadmenta projektom. Postoje dva aspekta primene menadmenta kvalitetom u projektima; onaj koji se odnosi na procese projekta i onaj koji se odnosi na proizvod projekta. Neispunjenje bilo kojeg od ova dva aspekta moe imati znatnog uticaja na proizvod projekta, korisnika projekta i druge zainteresovane strane, kao i na organizaciju za voenje projekta. U ovom radu data su razjanjenja osnovnih postavki menadmenta kvalitetom u projektima saglasno zahtevima standarda JUS ISO 9001:2001 i ISO 10006:2004. Kljune rei: kvalitet, menadment, projekt, proces, razvoj
Summary: Creating and maintaining of processes and products qualities on the project requires systematic access with aim to provide that asserted and understood needs of the customer will be comprehended and satisfied, that needs of other interesting parts will be understood and valuated and that the quality politics of home organization will be taken into consideration during management project. There are two aspects of quality projects management applying: the one who is reffered on the project processes and that who is reffered on the project products. If any of these two aspects are not completed, this could have intensive influence on the project products, customer of the project and any of other interesting parts as well as on the organization for project leading. In this paper the understanding of the basic concepts of quality management in the projects in accordance with standard JUS ISO 9001:2001 i ISO 10006:2004 requirements are given. Key words: quality, management, project, process, development
1. UVOD Kreiranje i odravanje kvaliteta procesa i proizvoda na projektu je izuzetno vano
za svaki privredni subjekat i zahteva sistematski pristup. Cilj ovakvog pristupa je da se obezbedi razumevanje i zadovoljenje svih navedenih i podrazumevanih potreba
E-4
korisnika, potrebe drugih zainteresovanih strana i da e se politika kvaliteta matine organizacije uzeti u obzir kod sprovoenja menadmenta projektom. Projekti mogu imati razliite forme, od malih do veoma velikih, od prostih do sloenih, od onih koji su individualni projekat do onih koji su deo programa ili portfolio projekata. Pravila menadmenta kvalitetom u projektima koja su data u standardu ISO 10006:2004 moraju biti ugraena u sistem menadmenta kvalitetom saglasnom familiji ISO 9000 standardima.
2. ELEMENTI MENADMENTA KVALITETA U PROJEKTIMA Projekt je jedinstven proces, koji se sastoji od grupe koordiniranih i upravljanih
aktivnosti sa datumima poetka i zavretka, preduzetim da se dostigne cilj koji je u skladu sa specifinim zahtevima, ukljuujui ogranienja vremena, trokova i resursa. Iz ovakve definicije projekta proistie da je menadment projektom planiranje, organizovanje, praenje, kontrlisanje i izvetavanje o svim aspektima projekta i motivacija svih onih koji su ukljueni u projekat radi dostizanja ciljeva projekta. Na osnovu ovako definisanih pojmova projekat i menadment projektom kao i analizom elemenata sistema menadmenta kvalitetom (ISO 9000:2000) mogu se utvrditi osnovni elementi menadmenta kvalitetom u projektu i oni su:
1. Odgovornost rukovodstva, 2. Menadment resursima 3. Realizacija proizvoda 4. Merenja, analize i poboljavanja.
Svaki projekat u sebi sadri sve ove elemente bez obzira na svoje karakteristike koje u osnovi mogu biti:
- projekti su jedinstvene, neponovljive faze koje se sastoje od procesa i aktivnosti; - projekti imaju izvestan stepen rizika i neizvesnosti; - od projekata se oekuje da isporue specificirane (minimalno) kvantificirane
rezultate u okviru unapred odreenih parametara, npr. parametara koji se odnose na kvalitet;
- projekti imaju planirane datume poetka i zavretka, u sklopu jasno specificiranih ogranienja za resurse i trokove;
- osoblje moe biti privremeno dodeljeno organizaciji koja vodi projekat dok traje projekat (organizacija koja vodi projekat moe biti zaduena od strane matine organizacije i moe se menjati dok se projekat odvija);
- projekti mogu biti dugog trajanja i tokom vremena podleu promenama usled internih i eksternih uticaja;
- projekat moe realizovati matina organizacija (organizacija koja donosi odluku o pokretanju projekta) ili druga organizacija kada je to potrebno uz obavezno definisanje nosilaca realizacije projekta. U sluaju matine organizacije projekat moe realizovati i poseban deo same organizacije tz. "preduzee u preduzeu".
3. PROCESI ELEMENATA MENADMENTA KVALITETA U PROJEKTIMA Svaki od navedenih elemenata egzistira u realizaciji projekta u obliku potrebnih
procesa ijom se realizacijom ostvaruje efektivna i efikasna realizacija projekta. Analizom vie uspeno realizovanih projekata, literature iz oblasti menadmenta
E-5
projektima i zahteva standarda ISO 10006:2004 mogu se u naelu definisati procesi za svaki element menadmenta projekta kao: A) Odgovornost rukovodstva obuhvata procese:
- opredeljenost rukovodstva Opredeljenost i aktivno angaovanje najvieg rukovodstva matine organizacije i organizacije za voenje projekta su bitni za uspostavljanje i odravanje efektivnog i efikasnog sistema menadmenta kvalitetom za projekat, obezbeenje ulaznih veliina za strateki proces, obezbeenje sprovoenja stalnog poboljanja na sadanjim i buduim projektima i kreiranje kulture kvaliteta kao vanog faktora za uspenu realizaciju projekta.
- strateki proces, Planiranje za uspostavljanje, sprovoenje i odravanje sistema menadmenta kvalitetom je strateki proces i proces postavljanja pravca koji se zasniva na primeni principa menadmenta kvalitetom. Ovo planiranje treba da obavi organizacija koja vodi projekat. Kroz ovo planiranje neophodno je usmeravanost na kvalitet procesa i proizvoda da bi se dostigli ciljevi projekta.
- preispitivanje od strane rukovodstva i evaluacija napretka projekta. Rukovodstvo organizacije koja vodi projekat treba da preispituje sistem menadmenta kvalitetom projekta u planiranim intervalima, ime se obezbeuje njegova kontinualna prikladnost, adekvatnost, efektivnost i efikasnost i vrlo esto treba ukljuiti matinu organizaciju.
B) Menadment resursima - procesi koji se odnose na resurse
Procesi koji se odnose na resurse obuhvataju proces za planiranje i proces za upravljanje resursima. Ovi procesi pomau da se identifikuju svi potencijalni problemi sa resursima. Kao resurse treba smatrati opremu, objekte, finansije, informacije, materijale, raunarske softvere, osoblje, usluge i prostor. Planovi resursa treba da navedu kakvi resursi e biti potrebni na projektu i kada e se oni zahtevati u skladu sa termin planom projekta, kao i kako i odakle e se angaovati resursi i kako e se dodeliti projektu i isti treba da budu pogodni za upravljanje resursima. Planovi resursa, ukljuujui procene, raspodelu i ogranienja, zajedno sa uinjenim pretpostavkama treba da budu dokumentovani i ukljueni u plan menadmenta projektom. Upravljanje resursima obavlja se preispitivanjem da li ima dovoljno resursa na raspolaganju. Vremenski raspored preispitivanja i uestalost prikupljanja podataka i prognoza o zahtevima za resursima treba dokumentovati u planu menadmenta projektom. Odstupanja od plana resursa treba identifikovati, analizirati, na njih delovati i evidentirati. Odluke koje e se donositi treba sprovoditi, tek poto se razmotre posledice nad drugim procesima i ciljevima projekta. Pre nego to se sprovedu promene koje deluju na ciljeve projekta, treba ih usaglasiti sa kupcem i relevantnim zainteresovanim stranama. Promene u planovima resursa treba potvrditi na odgovarajui nain. Revizije prognoza zahteva za resursima treba koordinirati sa drugim procesima projekta pri izradi plana preostalih poslova.
- procesi koji se odnose na osoblje. Kvalitet i uspeh projekta e zavisiti od osoblja koje na njemu uestvuje. Stoga posebnu panju treba posvetiti aktivnostima u procesima koji se odnose na
E-6
osoblje u cilju kreiranja ambijenta u kojem osoblje moe efikasno i efektivno doprinositi projektu. Procesi koji se odnose na osoblje su:
o uspostavljanje organizacione strukture projekta, o rasporeivanje osoblja, i o razvoj tima
C) Realizacija proizvoda Realizacija proizvoda (projekta) obuhvata sedam grupa procesa za menadment projektom koji su neophodni da se napravi proizvod projekta i to:
- procesi koji se odnose na uzajamnu zavisnost, Projekti se sastoje od sistema planiranih i uzajamno zavisnih procesa i aktivnosti koji utiu jedni na druge. Ukupno voenje planiranih uzajamnih zavisnosti izmeu procesa projekta je odgovornost projekt menadera. Organizacija koja vodi projekat treba da uspostavi efektivno i efikasno komuniciranje izmeu razliitih grupa osoblja ukljuenih u projekt i da uspostavi jasnu raspodelu njihovih odgovornosti. Procesi koji se odnose na uzajamne zavisnosti su:
- pokretanje projekta i izrada plana menadmenta projektom, - menadment interakcijama, - menadment promenama i - zatvaranje procesa i projekta.
- procesi koji se odnose na obim, Obim projekta obuhvata opis proizvoda projekta, njegove karakteristike i kako e se one meriti ili ocenjivati. Procesi koji se odnose na obim su:
- izrada koncepcije, - izrada i upravljanje obimom, - definisanje aktivnosti, i - upravljanje aktivnostima.
- procesi koji se odnose na vreme, Procesi koji se odnose na vreme imaju za cilj da odrede zavisnosti i trajanje aktivnosti i da obezbede blagovremen zavretak projekta. Procesi koji se odnose na vreme su: - planiranje zavisnosti aktivnosti, - procena trajanja, - izrada termin plana, i - upravljanje termin planom
- procesi koji se odnose na trokove, Procesi koji se odnose na trokove imaju cilj da procene i upravljaju trokovima projekta. Ovo treba da obezbedi da e se projekat zavriti u okviru finansijskih ogranienja budeta i da se informacije o trokovima mogu dostavljati matinoj organizaciji. Procesi koji se odnose na trokove su . - procena trokova, - izrada budeta, i - upravljanje trokovima
- procesi koji se odnose na komuniciranje, Procesi koji se odnose na komuniciranje imaju za cilj da olakaju razmenu potrebnih informacija na projektu i da obezbede blagovremeno i odgovarajue
E-7
formiranje, prikupljanje, distribuciju, uvanje i krajnje uklanjanje informacija projekta. Procesi koji se odnose na komuniciranje su: - planiranje komuniciranja, - menadent informacijama, i - upravljanje informacijama.
- procesi koji se odnose na rizike, Obino se smatra da rizik ima samo negativan aspekt ali u ovom sluaju uvek obuhvata i negativne i pozitivne aspekte. Menadment rizicima projekta bavi se neizvesnostima tokom celog projekta. Ovo zahteva strukturni pristup koji treba da bude dokumentovan u planu menadmenta rizicima. Procesi koji se odnose na rizike imaju cilj da minimiziraju uticaj potencijalnih negativnih dogaaja i da iskoriste punu prednost povoljnih mogunosti za poboljanje. Neizvesnosti se takoe odnose ili na procese projekta ili na proizvod projekta. Procesi koji se odnose na rizike su: - identifikacija rizika, - ocenjivanje rizika, - postupak sa rizicima, i - upravljanje rizicima
- procesi koji se odnose na nabavku Procesi koji se odnose na nabavku bave se kupovinom proizvoda za projekat. Procesi koji se odnose na nabavku su: - planiranje i upravljanje nabavkom, - dokumentacija zahteva za nabavku, - evaluacija isporuilaca, - podugovaranje, i - upravljanje ugovorima.
D) Merenja, analize i poboljavanja - procesi koji se odnose na poboljavanje,
Matina organizacija i organizacija koja vodi projekat treba da koriste rezultate merenja i analiza podataka iz procesa projekta i primenjuju korektivne mere, preventivne mere i metode za spreavanje gubitaka da bi se omoguila kontinualna poboljanja i na sadanjim i na buduim projektima. Procesi koji se odnose na poboljanja su: - merenja i analize, - korektivne mere, preventivne mere i spreavanje gubitaka
- merenja i analize, Da bi se poboljale performanse organizacije i povealo zadovoljstvo kupca i drugih zainteresovanih strana, matina organizacija treba da obezbedi efektivno i efikasno merenje, prikupljanje i validaciju podataka. Primeri merenja performansi obuhvataju: - evaluaciju pojedinanih aktivnosti i procesa, - provere, - evaluacije stvarno potroenih resursa, zajedno za trokovima i vremenima
koji se uporeuju sa prvobitnim procenama, - evaluaciju proizvoda, - evaluaciju performansi isporuioca, - dostizanje ciljeva projekta, i - zadovoljstvo kupaca i drugih zainteresovanih strana
E-8
Rukovodstvo organizacije koja vodi projekat treba da obezbedi da se analiziraju zapisi o neusaglaenostima i uklanjanju neusaglaenosti u procesima i proizvodu projekta i da pomogne uenje i obezbeivanje podataka za poboljanja. Organizacija koja vodi projekat, zajedno sa kupcem, treba da odlui koje neusaglaenosti treba evidentirati, a koje korektivne mere su za upravljanje.
- kontinualna poboljanja, procesi kontinualnih poboljanja sprovode kod: - matine organizacije i - organizacije koja vodi projekat. -
4. PROCESI I FAZE PROJEKTA KAO ZAKLJUAK Projekat se moe podeliti u uzajamno zavisne procese i u faze kao sredstva za
planiranje i praenja realizacije ciljeva i ocenjivanje pripadajuih rizika. Faze projekta dele ivotni ciklus projekta na delove kojima se moe upravljati, kao to su izrada koncepcije, projektovanje, realizacija i zavretak. Procesi projekta su oni procesi koji su neophodni za voenje projekta, kao i oni koji su neophodni za realizaciju proizvoda projekta. Primer faza i procesa jednog kompleksnog proizvoda dat je na sl. 1.
Da bi se dostigli ciljevi projekta, neophodno je voditi procese projekta u sklopu sistema menadmenta kvalitetom. Sistem menadmenta kvalitetom projekta treba da je usaglaen, to je mogue vie, sa sistemom menadmenta kvalitetom matine organizacije, treba da bude dokumentovan i da obuhvati ili da se poziva na plan kvaliteta projekta. Plan kvaliteta treba da identifikuje potrebne aktivnosti i resurse radi dostizanja ciljeva kvaliteta projekta primer dat na sl.2.
LITERATURA [1] Standard ISO 10006:2004, [2] Standard JUS ISO 9001:2001, [3] Standard JUS ISO 9004:2001, [4] VDA 4 Quality Management in the Automotive Industry, Part 1 Quality Assurance
prior to Serial Application, 3. izdanje 1996. [5] Dokumenta sistema menadmenta kvalitetom ZASTAVA AUTOMOBILI,.a.d.
E-9
Zaht
evi k
oris
nika
Zako
nski
pro
pisi
Sade
jstv
o ci
ljeva
proi
zvod
a ide
je
Ana
liza
tri
ta i
konk
uren
cije
A
Cilj
evi k
valit
eta
Stud
ijeko
nstru
kcije
proi
zvod
a(te
hni
ki o
pis)
Ana
liza t
ri
nepr
ihva
tljiv
osti
(kol
iin
a, c
ena,
trok
ovi i
sl.)
Plan
real
izac
ije
Cilj
evi
Plan
iranj
eob
ezbee
nja
kval
iteta
B
Crte
i p
otre
bni
za iz
radu
pred
inve
sti-
cion
e st
udije
Stils
ki m
odel
unut
ran
jost
i,sp
olja
nos
ti
Izra
da sp
ecifi
-ka
cije
za
po-
nude
I (p
reli-
min
arna
rasp
.)
Plan
kva
litet
a i
real
izac
ije
Prel
imin
arni
plan
opr
eme
zapr
oizv
odnj
u i
ispi
tivan
je
Tehn
iki
opi
siz
voe
nja
proi
zvod
a
Crte
i p
opl
anov
ima
Raz
vojn
iuz
orak
/oc
enjiv
anje
prot
otip
skih
kom
plet
a crte
a
C
Plan
iranj
eob
ezbee
nja
kval
iteta
1. O
dre
ivan
jeuz
orak
a za
naba
vku
Odo
brav
anje
prot
otip
a
Izra
da li
ste
crte
a,
Plan
iranj
epo
etk
a za
delo
ve (p
odac
i otr
kovi
ma/
cilje
vim
a)
Izra
dasp
ecifi
kaci
je z
apo
nude
II
Odo
bren
i sis
tem
cilje
va
Odo
bren
are
aliz
acija
razv
oja
(prih
vata
nje i
deje
za p
roiz
vod)
Odo
bren
asp
ecifi
kaci
ja z
apo
nudu
I
Odo
bren
i raz
voj
(pre
dinv
estic
iona
stud
ija)
(Preispitivanje
projekta)
(Preispitivanje
projekta)
Akt
ivno
sti d
efin
isan
ja i
proj
ekto
vanj
aFa
ze (e
tape
) za
plan
iranj
era
zvoj
a i p
roiz
vodn
je
Koo
rdin
acija
"Raz
voja
"
Prei
spiti
vanj
e raz
voja
(Obe
zbe
enje
kva
litet
a I)
Mog
ue
FMEA
kon
stru
kcije
Mog
ue
met
ode z
a an
aliz
esp
osob
nost
i kva
litet
a
E-10
D
Odr
eiv
anje
spos
obno
sti
kval
iteta
sops
tven
epr
oizv
odnj
e/is
porui
oca
Plan
iranj
eis
pitiv
anja
iop
rem
e za
ispi
tivan
je
Plan
iranj
epr
oizv
odnj
e iop
rem
e za
proi
zvod
nju
Crte
i d
elov
a isk
lopo
va za
serij
u
Ana
liza
spos
obno
sti
ma
ina
i pro
cesa
Kon
ano
odrei
vanj
ena
ina
snab
deva
nja
Rez
ulta
ti pr
oba
prot
otip
ova/
razv
ojno
guz
orak
a
Ispi
tivan
je ti
pa
E
Odo
bren
asp
ecifi
kaci
ja z
apo
nudu
II
Tehn
iko
odob
renj
ePl
anira
nje
odob
renj
ako
risni
ka(O
dobr
enje
inve
stic
iono
gpr
ojek
ta -
poe
tak
real
izac
ijeiv
estic
ije)
Obu
ava
nje
zapo
slen
ih
Izra
da li
ste
kom
pone
nata
zauz
orko
vanj
e
Izra
da li
ste
proi
zvod
a za
uzor
kova
nje
Nab
avka
/od
obra
vanj
eop
rem
e za
ispi
tivan
je
Nab
avka
/od
obra
vanj
eop
rem
e za
proi
zvod
nju
Pilo
t pro
izvo
-dn
ja d
elov
aPr
oizv
odnj
a/na
bavk
a/od
obra
vanj
e
Odo
brav
anje
opre
me
ido
kum
enta
cije
za se
rvis
iranj
e
Proi
zvod
nja
prob
ne se
rije
Prvo
uzor
kova
nje
delo
va o
dis
porui
oca
Odo
brav
anje
delo
vaso
pstv
ene
proi
zvod
nje
(prv
i uzo
rak)
F
Mon
taa
pilo
tse
rije,
Pilo
tpr
oizv
odnj
a ili
pilo
t ser
ije
Pilo
t ser
ija, P
ilot
proi
zvod
nja,
ispi
tivan
je,
proc
ena,
obi
mna
ispi
tivan
ja z
aci
ljeve
kva
litet
a
Poe
tni u
zorc
iza
kor
isni
ka
Serij
ska
proi
zvod
nja
kom
pone
nata
/na
bavk
a,is
pitiv
anje
G
Serij
ska
proi
zvod
nja
Izve
taj
okv
alite
tuob
imni
his
pitiv
anja
H
(Preispitivanje
projekta)
(Preispitivanje
projekta)
Odo
bren
jena
bavk
e
Odo
bren
jena
bavk
e opr
eme
za p
roiz
vodn
ju(O
svaj
anje
)
Odo
bren
je p
ilot
proi
zvod
nje
Odo
bren
jepo
etk
a ser
ijske
proi
zvod
nje
Odo
bren
jepo
kret
anja
prod
aje
Odo
bren
je p
rvih
serij
skih
ispo
ruka
Odo
bren
jeko
risni
ka(Z
atva
ranj
epr
ojek
ta)
Proj
ektn
i tim
Faze
(eta
pe) z
a od
obre
nje i
pilo
t pro
izvo
dnju
Serij
ska p
roiz
vodn
ja
Koo
rdin
acija
"pla
nira
nja
proi
zvod
nje"
Prei
spiti
vanj
e raz
voja
(Obe
zbe
enje
kva
litet
a 2)
Prei
spiti
vanj
e raz
voja
(Obe
zbe
enje
kva
litet
a 3)
Sist
em F
MEA
pro
cesa
Istra
iva
nje s
poso
bnos
tim
ain
a i p
roce
saSi
stem
stat
isti
ke k
ontro
lepr
oces
aSt
udija
izvo
dljiv
osti
proi
zvod
nje
QFD
DoE
- pr
oizv
oda
(pro
jekt
ovan
je ek
sper
imen
ata)
DoE
- pr
oces
a
Ana
liza s
tabl
a gr
eak
a (o
tkaz
a)
Sim
ulta
ni in
inj
erin
g
Sl.1 Faze i procesi sistema menadmenta kvalitetom projekta
E-11