REFERAT

Sadržaj:

1.Uvod.........................................................................................................................................42.Mentalne mape.........................................................................................................................5

2.1. Problemi s kojima se susrećemo......................................................................................52.2. Od čega se sastoje mentalne mape...................................................................................62.3. Izrada mentalne mape......................................................................................................6

3. Zaključak.................................................................................................................................84. Literatura.................................................................................................................................9

1.Uvod

Mentalne mape se koriste već stoljećima kao uspješna metoda notiranja znanja u

poslovne i obrazovne svrhe. Tony Buzan prvi je opisao način korištenja mentalnih

mapa za učenje. Zbog korištenja lijeve analitične i desne kreativne strane mozga,

ova metoda se iskazala i kao mnemotehnika. Poznato je kako uspješni poslovni ljudi

prilikom držanja važnih govora koriste određene mnemotehnike.

Pripadaju u skupinu mnemotehnika – koje služe zadržavanju materijala koji bismo

inače najvjerojatnije zaboravili.

Mind maping je sve poznatija tehnika učenja, a uz to i zanimljivija je. Temelji se na

crtanju mentalnih mapa, koje olakšavaju mozgu da brže i dugotrajnije pamti.

2.Mentalne mape

Tony Buzan rodjen je 1942. godine u Londonu. Diplomirao je na University of British

Columbia 1964. gdje je diplomirao psihologiju, engleski, matematiku i opce znanosti.

Zacetnik je ideje o radijalnom razmisljanju i mentalnoj pismenosti (eng. radiant

thinking, mental literacy). 

Autor je preko stotinjak djela na tom podrucju. 

U svojim djelima predstavlja projekte svog rada i istrazivanja navedenog podrucja,

koristeci djecu od 5 godina, preko studenata, do Oxfordskih diplomanata kao dio

svog istrazivanja. Preko njih je, ovisno o generacijskim mogucnostima, ucinio velike

iskorake na području ucenja i poimanja ljudskih mentalnih sposobnosti.

Osmislitelj je iMindMap alata, racunalnog alata kojim se danas koristi preko 250

milijuna ljudi. 

Osnivac je Svjetskog prvenstva u pamcenju i Svjetskog prvenstva u brzom citanju. 

Urednik je casopisa MENSA. 

Osim osmisljavanja alata shvacanja misaonih procesa, djeluje kao internacionalni

poslovni savjetnik za mnoga poduzeca kao što su: BP, Barclays International,

General Motors, Walt Disney, Oracle, Microsoft, HSBC, British Telecom, IBM, British

Airways. 

2.1. Problemi s kojima se susrećemo

Ako imamo problema s organizacijom dana, zaboravljamo sastanke, po što smo

krenuli u trgovinu, rastrgani ste na poslu i ne znamo od kuda početi ili ako imamo

problema s pamćenjem u srednjoj školi ili na fakultetu? Tada je vrijeme da isprobamo

novi način organizacije dana ili učenja, stvaranjem mentalne mape ili mind mapinga.

Radi se o metodi učenja, razvio ju je Tony Buzan, koja je sve poznatija po cijelom

svijetu, a vrlo je jednostavna i svatko ju može s lakoćom savladati.  

Mentalna mapa je jednostavan način da u mozak unesete podatke, a njihovim

crtanjem možete biti sigurni da će one i tamo ostati.

Pri njihovoj izradi koristimo se bojom, jer mozak mnogo bolje pamti kada su u pitanju

bolje. Mape se crtaju u obliku krošnje ili plana grada. Znači, kreće se od središta,

koje se grana prema sitnijim dijelovima odnosno granama.

2.2. Od čega se sastoje mentalne mape

Elementi su posloženi intuitivno, grupirani, poslagani u grane ili područja, s ciljem

semantičkog povezivanja informacija. Predstavljanjem ideja tako da se šire iz

zajedničkog centra, grafički, nelinearno, potiču brainstorming pristup planiranju.

Grane predstavljaju i granaju se u hijerarhijsku strukturu, njihovo kružno postavljanje

ukida strogu hijerarhijsku strukturu koja je česta kod klasičnih dijagrama, daje

mogućnost za autora da sam širi sve asocijacije, ili pripadajuće informacije iz centra

mape prema svojoj želji i intuiciji.

Sve je popraćeno simbolima ili sličicama, koje autora asociraju na pojedini navedeni

pojam. Uz svaku granu obično se asocira riječ ili pojam koji se kasnije širi, te grana,

dodajući sve veći broj informacija, asocijacija, izbora, ovisno o svrsi za koju se mapa

konstruira. Pri izradi upotrebljavamo boje, simbole, sličice, da uključimo i desnu

polutku mozga, te tako oslobodimo veću kreativnost i poboljšamo pamćenje. Sam

fizički izgled mind mape prati strukture koje često možemo naći u prirodi

2.3. Izrada mentalne mape

Za prvu mapu nije dobro izabrati najdeblju knjigu koju možete naći ili najsloženiji

problem.Najbolje je početi s manjom knjigom, za koju će vam biti dovoljan i samo

jedan papir A4 formata. U središte papira nacrtajte krug u kojem ćete upisati ime

knjige. Nakon toga slijedi crtanje pojedinih poglavlja knjige koje se granaju iz

središta, a nakon toga crtanje i manjih grančica koje se nadovezuju na ove veće, a

ona će označavati pojedina podpoglavlja ili važne pojmove. Ono što nikako nemojte

zaboraviti jest da pojmovima pridodate i sličice koje će predstavljati asocijativne

pojmove. Neka sve bude u mnogo boja, posebno što će vam dodatno pomoći u

pamćenju. Primjerice, ako pored pojma nacrtate kuću ona će vas asocirati na

pojmove kao što vlasništvo, nedjeljivost, sigurnost i tako dalje.

Moramo imati na umu da slike govore ponekad više od tisuću riječi, tako da njihovo

crtanje može probuditi u vama različite asocijacije, koje će vam biti zabavne, a

pomoći će vam u pamćenju. Najbolje je odabrati slike koje će za nas imati sve

potrebne asocijacije. Kada ste odabrali ključne pojmove i njima pridodali slike iz

svake te grane prema potrebi nacrtajte dodatne „grančice“ na kojima ste napisali na

što vas sve asocira taj pojam. Za početak napravite jednostavnije vježbe, kako bi se

priviknuli na novi način učenja i razmišljanja.

Kada će mo učiti ili planirati stvaranjem mentalnih mapa, sigurno će vam biti

jednostavnije, uštedjet ćete mnogo vremena, a efekt će biti i više nego

zadovoljavajući. Više nećete imati problema s manjkom vremena, stvaranjem novih

ideja, pamćenjem i koncentracijom.

Ono što je još potrebno naglasiti kako se radi o dugoročnom pamćenju, koje vam

neće ispariti za nekoliko dana. Kada jednom zabilježite svoju mentalnu mapu u

mozak, pojam ili informaciju samo ćete izvući iz pamćenja i koristiti ju.

Osim toga koristiti ćete ih u svim aspektima života, pa makar sada mislili da za njih

ne treba organizacija, planiranje i veće pamćenje. 

Buzan tako u svojoj knjizi izdvaja mentalne mape: za komunikaciju i prezentaciju, za

planiranje obiteljskih događaja, za pregovaranje i uvjeravanje ljudi, za planiranje

romantičnog vikenda, za planiranje telefonskog poziva, za pokretanje novog posla,

za odlazak u kupnju, za učenje iz knjiga.

3. Zaključak

Treaba napomenuti da kada će mo učiti ili planirati stvaranjem mentalnih mapa,

sigurno će vam biti jednostavnije, uštedjet ćete mnogo vremena, a efekt će biti i više

nego zadovoljavajući. Više nećemo imati problema s manjkom vremena, stvaranjem

novih ideja, pamćenjem i koncentracijom.

Kada jednom zabilježimo svoju mentalnu mapu u mozak, pojam ili informaciju samo

ćete izvući iz pamćenja i koristiti ju.

4. Literatura

http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=5991:poveajte-svoju-uinkovitost-s-mind-mappingom&catid=41:obrazovanje&Itemid=148

http://zena.hr/clanak/poslovni_savjeti/mentalne_mape_neka_vam_informacije_ostanu_u_mozgu/2451

http://www.regionalni.com/poslovni-svijet/savjeti/1192-mentalne-mape