Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
MERNO JEDINSTVO
Mr Ana Trajković, asistentPredmet: Metrološki sistem -Osnovne studije..
Definisanje hijerarhije mernih sredstava, od
primarnih etalona, pa do merila, obavlja se iz
metroloških i ekonomskih razloga, s ciljem
da se, uz druge aktivnosti osposobljenog
kadra, uz merne metode, metrološke propise
i dr, u određenom području obezbedi merno jedinstvo
Razlozi
Zahtevi rutinskih merenja, po pravilu, nisu
takvi da bi za njihovo zadovoljenje trebalo pri
mjerenju koristiti etalon, a ne merilo.
U načelu, rutinsko merenje određene fizičke
veličine moglo bi se obaviti i primarnim etalonom, ali bi se obavljalo duže i
prouzrokovalo bi nepotrebno velike troškove.
U procesima stvaranja i korišćenja proizvoda i usluga, u cilju utvrđivanja
njihovog kvaliteta i kvantiteta, ili u naučnim
eksperimentima obavlja se vrlo veliki broj merenja.
Merenja se, po pravilu, ne obavljaju istovremeno,
niti na istom mestu, niti istim merilima, niti istim metodama i postupcima,
ali bi morala dati
međusobno usaglašene rezultate, odnosno
rezultate koji se mogu
vrednovati.
Ako bilo koja veza u
hijerarhiji mernih sredstava i
pratećih aktivnosti ne funkcioniše, utvrđivanje
kvaliteta i kvantiteta
proizvoda, odnosno rezultati merenja dobijaju lokalni ili interni karakter.
Iz toga proističe da je Iz toga proističe da je
obezbeđenje mernog jedinstva osnovni zadatak metrološkog sistema neke zemlje, "jer se samo tako
mogu obezbediti korektnost i
međusobna uporedivost
rezultata merenja bez obzira
na mesto, vreme i uslove u
kojim su ona obavljena."
Pokazivanje nekog merila Mi (i=1,2,...,n),čija su metrološka svojstva utvrđena u odnosu na srodna merna sredstva višeg hijerarhijskog nivoa definisane hijerarhije
mernih sredstava, mogu se za date uslove
merenja iskazati s vrednošću merene merenja iskazati s vrednošću merene
veličine i mernom nesigurnošću, odnosno
mogu se vrednovati.
Nasuprot prethodnom,
pokazivanje merila Ni (i= 1,2, ...,n), čija metrološka svojstva nisu utvrđena u skladu s
navedenom hijerarhijom mernih
sredstava, ne može se sredstava, ne može se vrednovati, a usaglašenost
rezultata merenja s njim i s
merilom čija se pokazivanja
mogu vrednovati može biti samo
slučajna.
Ostvarenje mernog jedinstvaima poseban značaj pri
kooperacijskoj proizvodnjiodređenog proizvoda.
Na primer, jedna organizacija
proizvodi deo D1, a druga deo
D2, pri čemu je uslov da se
ostvari hod dela D2 u delu D1 sa što manjim odstupanjem.
S obzirom da se merenje dimenzija delova D1 i D2
obavlja na različitim mestima i različitim merilima, neophodan
uslov za dobijanje kvalitetnog proizvoda i izbegavanje škarta i proizvoda i izbegavanje škarta i
dorade jeste da se obezbede
"usaglašena" merenja dimenzija delova D1 i D2,
odnosno da se obezbedi
zadovoljavajući nivo mernog jedinstva.
U trenutku prodaje, odnosno primopredaje proizvoda, sučeljavaju se ocene kvaliteta i kvantiteta proizvoda proizvođača i korisnika proizvoda.
Ako je među njima uspostavljeno Ako je među njima uspostavljeno merno jedinstvo, tad ovo
sučeljavanje ne dovodi do konflikta.
U suprotnom slučaju, konflikt je
neminovan, a njegovo rešavanje
zahteva dopunska angažovanja na
štetu jedne od organizacija
(proizvođača ili korisnika), a time i
društva u celini.
Situacija se još više komplikuje
ako se ocena kvaliteta ili kvantiteta
datog proizvoda, iskazana od neke datog proizvoda, iskazana od neke
neutralne organizacije, razlikuje od
prethodne dve.
U izvesnim slučajevima, lokalnog
karaktera, pri ostvarenom mernom jedinstvu u tim okvirima, čak i velike greške merenja neće izazvati konflikte.
Na primer, ako su greške merenja u izlaznoj
kontroli kvaliteta proizvođača jednake greškama
merenja u ulaznoj kontroli kvaliteta korisnika, i merenja u ulaznoj kontroli kvaliteta korisnika, i
takvog karaktera da proizvod čiji je ostvareni
kvalitet na nižem nivou od projektovanog dižu na
viši nivo, konflikta neće biti.
Danas se proizvodi ne samo za neka lokalna
tržišta, i ostvarenje mernog jedinstva dobija sve veći značaj za celu društvenu zajednicu i
to na širokom prostoru.
Ostvarenje mernog jedinstva
zahteva, osim definisanja i ostvarenja hijerarhijskog sistema mernih sredstava i:• osposobljeni kadar, • merne metode, • uslove merenja i kontrolu tih uslova,• standardizovano iskazivanje • standardizovano iskazivanje rezultata merenja,• donošenje i poštovanje metroloških propisa i dr.
Prema ruskoj definiciji, pod mernim
jedinstvom podrazumeva se takvo
merno stanje u kome su merni
rezultati izraženi u zakonskim
mernim jedinicama, a merne
nesigurnosti poznate s naznačenom
verovatnoćom i bojem ponavljanja
merenja.
Definicije
merenja.
Merno jedinstvo podrazumeva
svojstvo rezultata merenja, koje se,
sledeći neprekidni lanac poređenja,
oslanja na odgovarajući etalon,
najčešće nacionalni, a preko njega
na međunarodni.
Hvala na pažnji!
Mr Ana Trajković, asistentPredmet: Metrološki sistem