METODE PODUČAVANJA BOLESNIKA

Specijalistički studij Kliničko sestrinstvoMODUL MEDICINSKA SESTRA ZA

KONTROLU BOLNIČKIH INFEKCIJA

KONTAKT INFORMACIJE

Melita Rukavina, prof.Katedra za zdravstvenu psihologiju,Ksaver 209Tel. 549 5925E-mail: melita.rukavina@zvu.hrKonzultacije: srijedom 13.00.-15.00.Ksaver, soba 207Korisničke stranice nastavnika: www.zvu.hr/~

melitas

Raspored nastave Metode podučavanja bolesnika

PONEDJELJAK 23.04.2012.

UTORAK 24.04.2012.

SRIJEDA 25.04.2012.

ČETVRTAK 26.04.2012.

14.00.-16.15.Uvod u kolegijOsobine dobrih poučavateljaOsnovne vještine u savjetovanjuKsaver 196, dv. 403

14.00.-16.15.Prikaz različitih metoda podučavanjaKsaver 196, dv.401

14.00.-15.30.Stilovi učenjaKsaver 209, dv. 20915.45.-17.15.Rad u grupiKsaver 196, dv. 404

13.00.-17.00.Praktični rad – izrada predavanja, radionica, rad na slučajevimaKsaver 196, dv. 401

LITERATURA1. Zarevski, P. (1993) Psihologija pamćenja i

učenja. Naklada Slap, Jastrebarsko2. Vizek Vidović, V., Vlahović Štetić, V.

Rijavec, M., Miljković D. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP – Vern, Zagreb.

PREDSTAVLJANJE

Zaboravio sam čemu su me podučavali.Sjećam se samo onoga što sam naučio.

Patrick White

Čini li nečija stručnost osobu uspješnim edukatorom?

NE DA

Dobro poznavanje vlastite struke, ne znači i biti dobar edukator!!!

Kako onda?Biti edukator/nastavnik je “druga” struka.Dvije struke:1. Stručnjak u poznavanju onoga što smo

studirali. Znati odgovore na pitanja: Što? Zašto?

2. Stručnjak u prijenosu tog znanja na druge. Imati nastavničke kompetencije. Znati odgovor na pitanje: Kako?

ZDRAVSTVENI ODGOJCILJ: stvarati promjene u stavovima i ponašanju

(pacijenata, obitelji pacijenata, zajednice)

kako se ponašati, što misliti prije bolestida se sačuva/ unaprijedi zdravlje

u situacijama bolesti kako bi ih se ublažilo i liječilo

PRIMARNIprevencija

SEKUNDARNI podučavanje pojedinaca i skupina s visokim rizikom

EDUKACIJA BOLESNIKA(TERCIJARNI)

Koje vještine i osobine treba imati medicinskasestra da bi bila dobar podučavatelj?

Koji je vaš komunikacijski stil?

Glavni cilj: rast i razvoj ličnostiOsposobiti pacijenta za samopomoćNaglasak na osobnim potencijalima pacijentaČesto ima edukativnu zadaću (pojedinca

poučavamo dabolje funkcionira u trenutnim ili određenim

životnimulogama, objašnjavamo postupke i sl.)

Savjetovanje:

Karakteristike lošeg slušanja:

različiti neverbalni znakovi

stalno upadanje u riječ («E da, da, a kad sam ja....»)

pitanja “zašto???” i savjeti “trebala si” , «moraš to tako i tako»

podučavanje («Na poslu je najbolje ne stvarati prijateljstva»)

Karakteristike lošeg slušanja:

neuvažavanje tuđih osjećaja («Glupo ti je ljutiti se oko toga», «Nemoj biti tužna..»)

Glupo je što se ljutiš, nema

razloga!

gotovi savjeti i rješenja («Za tebe bi bilo najbolje da...»,)

moraliziranje, “popovanje” («Ko se maća laća...», «Lijepo sam ti govorila...»)

Trebao si ...A lijepo sam ti govorila...

kritiziranje, procjenjivanje, osuđivanje («To nije bilo pametno ni odgovorno»)

interpretiranje riječi na svoj način («A ha, kažeš da ti je naporno na poslu, to znači da to i nije posao za tebe»)

etiketiranje i postavljanje dijagnoze («Ti si preosjetljiva, zato sve shvaćaš osobno», «Ti si paranoičan, zato misliš da šef ima nešto protiv tebe...»)

Slušati s uvažavanjem znači:

pokazati odgovarajuću neverbalnu komunikaciju šutjeti, izbjegavati prekidanje govornika, ne pogađati i

dovršavati tuđe rečenice

odgovoriti na ono što vas osoba pita

postavljati tzv. «otvorena» pitanjaNE «Jeste li razumjeli» NEGO «Što bih još trebala pojasniti»

Aktivno slušati znači:

parafrazirati (provjeriti jesmo li i u kojoj mjeri razumjeli ono što nam osoba govori) “Čula sam da ste rekli... je li to točno”“Ako sam dobro razumjela vi smatrate da... je li to točno...”

sažimati - rekapituliranje dosadašnjeg toka razgovora“Dakle, dogovorili smo se to, to i to”

reflektirati osjećaje neutralnim tonom“Čini mi se da vas ova tema brine, je li to točno?”“Dok to govorite imam dojam da vas takvo ponašanje ljuti...

KAD AKTIVNO SLUŠAMO DRUGU OSOBU, ŠALJEMO JOJ SLJEDEĆE PORUKE:

Ja čujem tvoj problem

Vidim kako se osjećaš

Potaknut ću te da razmisliš o problemu i pronađeš druga rješenja

Vjerujem u tebe i u to da sam/a možeš naći vlastito i dobro rješenje

Zatvorena pitanjaHoćete li...Možete li...Jeste li za...

Kad? Koliko? Kada?

Otvorena pitanja Možete li mi reći nešto više o...? Što biste željeli dodati…? Što mislite o...? Kako ste doživjeli ...? Kakav prijedlog imate za…? Kakvo iskustvo imate s...? Kako će se to odraziti na...? Kako bi trebalo izgledati…?

Riječi koje izazivaju obrambeno reagiranjeZapovjedne riječi/fraze

Morate..., Inzistiram da..., Bilo bi vam bolje...

Omalovažavajuće/procjenjivačke riječiTo je glupa ideja, To vam baš nije bilo

pametno

Negirajuće riječiNeću..., Ne mogu..., To se ne može

napraviti...”

Fraze i uopćavanjaSmatra se da...Ljudima se to neće dopasti...

Da ali...Nikad..., Uvijek...