Upload
others
View
8
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Metode revizije
(Analitički postupci u reviziji)
Prof. dr. sc. Lajoš Žager
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Temeljne vrste revizije
▪ Prema subjektu koji provodi ispitivanje:
A. interna revizija
B. eksterna revizija
▪ Prema objektu ispitivanja:
A. revizija poslovanja
B. revizija financijskih izvještaja (uvid)
▪ Prema području ispitivanja:
A. “komercijalna” revizija
B. državna revizija
▪ Revizija informacijskih sustava
2
Kategorijalni sustav znanstvene discipline
▪ Pojam
▪ Temeljna načela
▪ Vrste
▪ Objekt i predmet
▪ Metode (način istraživanja; pristupanje pojavama koje se proučavaju; put
utvrđivanja istine; planski postupak za postignuće nekog cilja –
podrazumijeva se jedinstvo teorije i metode jer pravila primjene neke
metode proizlaze iz teorijskih stavova određene discipline)
3
Klasifikacije metoda koje se koriste u reviziji
▪ OPĆE METODE (induktivna, deduktivna i iskustvena)
▪ SPECIJALNE REVIZIJSKE METODE:
1.metode intenziteta ispitivanja – formalna i materijalna;
2.metode smjera ispitivanja – progresivna i retrogradna;
3.metode opsega ispitivanja – potpuna i preskočna tj. ispitivanje
pomoću uzorka;
4.metode načina ispitivanja – direktna i indirektna.
▪ ANALITIČKI POSTUPCI
1.komparativni financijski izvještaji i horizontalna analiza;
2.strukturni financijski izvještaji i vertikalna analiza;
3.pokazatelji analize financijskih izvještaja.
4
Faze procesa revizije
– primjena revizijskih metoda
▪ Odabiranje i upoznavanje kriterija pomoću kojih se opisuju “poželjna
stanja”.
▪ Proučavanje i istraživanje postojeće situacije (prikupljanje dokaza).
▪ Usporedba postojeće situacije s “poželjnim stanjem” koje je definirano
unaprijed utvrđenim kriterijima.
▪ Donošenje zaključka o stupnju usklađenosti postojeće situacije i poželjnog
stanja (formiranje mišljenja).
▪ Sastavljanje izvješća usmjerenog korisnicima.
5
Eksterna revizija
(revizija financijskih izvještaja)
▪ Kriteriji za ocjenu:
1. računovodstvena načela,
2. računovodstveni standardi (MSFI/MRS),
3. zakonski propisi,
4. računovodstvene politike.
▪ Postupak ocjene:
1. revizijski standardi (MRevS),
2. kodeks profesionalne etike revizora,
3. zakonski propisi.
6
Interna revizija
(revizija poslovanja)
▪ Kriteriji za ocjenu:
− ciljevi poduzeća
− politike poduzeća
− zakonski propisi
− ostala pravila poduzeća
▪ Postupak ocjene:
− standardi interne revizije (HSIR)
− kodeks prof. etike internih revizora (SIR)
− zakonski propisi
− interna pravila
7
OPĆE REVIZIJSKE METODE
Induktivna metoda (lat. inducare - uvoditi)
▪ polazi od ispitivanja pojedinačnih slučajeva i na taj način dolazi se
do spoznaje općeg stanja tj osigurava se uopćeno zaključivanje.
Deduktivna metoda (lat. deducere - izvesti, izvoditi)
▪ polazi od ispitivanja šire cjeline ili općih rezultata i na temelju
ispitivanja općeg stanja dolazi do spoznaje pojedinačnih slučajeva.
Iskustvena ili eksperimentalna metoda (lat. experimentum – pokus)
▪ na bazi prethodnog iskustva utvrđuje se kojim pojavama i
područjima treba posvetiti najviše pažnje.
8
Specijalne revizijske metode
– metode intenziteta ispitivanja
Formalna metoda
▪ ispituje se usklađenost s zakonskim propisima, uobičajenim načelima
dobrog poslovanja i ažurnog knjigovodstva, računska suglasnost.
Materijalna metoda
▪ ispituje se suštinska i sadržajna točnost te cjelovitost poslovnih
promjena (procjena, računovodstvene politike, dosljednost
primjene).
9
Specijalne revizijske metode
– metode smjera ispitivanja
Progresivna metoda (lat. progressus – napredovanje, razvoj)
▪ odnosi se na kontrolu toka izvršenja – tzv. prethodni postupci u
reviziji usmjereni na upoznavanje računovodstvenog sustava i
sustava internih kontrola.
Retrogradna metoda (lat. retro – nazad, natrag + gradus – korak)
▪ tzv. završna revizija usmjerena na dokazne testove.
10
Specijalne revizijske metode
– metode opsega i kontinuiteta ispitivanja
Potpuna ili kontinuirana metoda
▪ podrazumijeva ispitivanje svih transakcija tokom čitavog
obračunskog razdoblja (rijetko se primjenjuje i vrlo je skupa).
Preskočna metoda
▪ pomoću primjene revizijskog uzorka (reprezentativnost uzorka,
stratifikacija, razina prihvatljive pogreške, rizici korištenja uzorka –
naknada štete).
11
Specijalne revizijske metode
– metode načina ispitivanja
Direktna metoda
▪ neposredno ili direktno se ispituje svaka poslovna promjena.
Indirektna metoda
▪ podrazumijeva se ispitivanje povezanih veličina tj. naglasak je na
tome da se pri ispitivanju jedne veličina (pojave) istovremeno
ispituje i s njom povezana druga veličina (pojava). Intenzivna
primjena indirektne metode uvjetovana je sustavom dvojnog
knjigovodstva i primjenom suvremenih RIS-a.
12
ANALITIČKI POSTUPCI U REVIZIJI
▪ Podrazumijeva se “analiza značajnih pokazatelja i tendencija
uključujući i rezultate istraživanja neuobičajenih promjena i
stavaka” (MRevS) i korisni su u cjelokupnom procesu revizije.
▪ Najčešće se pod analitičkim postupcima podrazumijevaju
instrumenti i postupci analize financijskih izvještaja. Osim toga,
podrazumijeva se i razmatranje ostalih financijskih i nefinacijskih
informacija.
▪ Ključne riječi: raščlanjivanje (struktura), uspoređivanje
(promjene), međuzavisnost
13
Analitički postupci najčešće obuhvaćaju
▪ usporedbu financijskih informacija sa usporedivim informacijama
prethodnih razdoblja,
▪ usporedbu fin. informacija s očekivanim (budžetiranim) ili
ekstrapoliranim veličinama,
▪ proučavanje međuzavisnosti između različitih financijskih
informacija unutar promatranog razdoblja,
▪ usporedba informacija promatranog poduzeća s usporedivim
informacijama ostalih poduzeća,
▪ proučavanje međuzavisnosti financijskih informacija sa relevantnim
nefinacijskim informacijama.
14
Zašto se koriste analitički postupci ?
▪ Interna revizija (revizija poslovanja) – Primarni cilj je utvrđivanje
kvalitete poslovanja (bonitet) i naglasak je na stvaranju uvjeta za
poboljšanje kvalitete upravljanja čime se pridonosi stvaranju dodane
vrijednosti. Realnost i objektivnost financijskih izvještaja u
kontekstu javnog objavljivanja sekundarni je cilj.
▪ Eksterna revizija (revizija financijskih izvještaja) – Primarni cilj je
utvrditi realnost i objektivnost financijskih izvještaja. Pitanje
kvalitete poslovanja sekundarni je cilj i može biti značajno pri
upoznavanju poslovanja klijenta i pri izvješćivanju javnosti o
ugroženosti vremenske neograničenosti poslovanja.
15
Primjena analitički postupci reviziji financijskih izvještaja
▪ UPOZNAVANJE POSLOVANJA KLIJENTA I PLANIRANJE
REVIZIJE (identificiranje potencijalnih problema i utvrđivanje
područja mogućih rizika)
▪ TESTOVI ZA PRIBAVLJANJE DOKAZA obrazloženje određenih
salda ili određenih vrsta transakcija)
▪ SVEOBUHVATNI PREGLED (svođenje rizika izražavanja
pogrešnog mišljenja na što je moguće nižu razinu i izvješćivanje o
ugroženosti vremenske neograničenosti poslovanja).
16
PRIMJENA ANALITIČKIH POSTUPAKA U REVIZIJI
POSLOVANJA - OCJENJIVANJE BONITETA
▪ Bonitet - svojstva poslovnog subjekta koja ga čine sigurnim
dužnikom - kreditna sposobnost ili sposobnost plaćanja obveza (uži
smisao)
▪ Bonitet - kvaliteta poslovanja što podrazumijeva sigurnost i
uspješnost poslovanja u dužem vremenskom razdoblju (širi smisao)
▪ Ključno pitanje: KAKO I NA TEMELJU KOJIH INFORMACIJA
OCJENITI BONITET?
17
Klasifikacija informacija o poslovanju poduzeća
▪ NEKVANTITATIVNE INFORMACIJE
▪ KVANTITATIVNE INFORMACIJE KOJE MOGU BITI
NEFINANCIJSKE I FINANCIJSKE ( značajan izvor financijskih
informacija su financijski izvještaji koji su “finalni proizvod”
računovodstva)
18
BONITETNE INFORMACIJE NA TEMELJU
FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
analiza financijskih izvještaja
▪ postupak primjene različitih analitičkih instrumenata i postupaka
pomoću kojih se podaci iz financijskih izvještaja pretvaraju u
informacije relevantne za upravljanje
▪ bilanca - sigurnost poslovanja
▪ račun dobiti i gubitka - uspješnost poslovanja
▪ međuovisnost sigurnosti i uspješnosti
▪ međuovisnost bilance i računa dobiti i gubitka (obračunska osnova)
te njihova povezanost sa izvještajem o novčanom toku (novčana
osnova)
19
Instrumenti i postupci analize financijskih izvještaja
–ANALITIČKI POSTUPCI
HORIZONTALNA ANALIZA
▪ (temelji se na komparativnim financijskim izvještajima)
VERTIKALNA ANALIZA
▪ (temelji se na strukturnim financijskim izvještajima)
ANALIZA POMOĆU POKAZATELJA
▪ (pojedinačni pokazatelji, skupine pokazatelja, sustavi pokazatelja,
zbrojni ili sintetički pokazatelji)
20
Skupine financijskih pokazatelja koji se temelje na bilanci i
računu dobiti i gubitka
▪ pokazatelji likvidnosti
▪ pokazatelji zaduženosti
▪ pokazatelji aktivnosti
▪ pokazatelji ekonomičnosti
▪ pokazatelji profitabilnosti
▪ pokazatelji investiranja
21
POKAZATELJI LIKVIDNOSTI
KOEFICIJENT TRENUTNE LIKVIDNOSTI
▪ (novac / kratkoročne obveze)
KOEFICIJENT UBRZANE LIKVIDNOSTI
▪ ([novac + potraživanja] / kratkoročne obveze)
KOEFICIJENT TEKUĆE LIKVIDNOSTI
▪ (kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze)
KOEFICIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI
▪ (dugotrajna imovina / kapital + dug. obveze)
22
POKAZATELJI ZADUŽENOSTI
KOEFICIJENT ZADUŽENOSTI
▪ (ukupne obveze / ukupna imovina)
KOEFICIJENT VLASTITOG FINACIRANJA
▪ (glavnica / ukupna imovina)
POKRIĆE TROŠKOVA KAMATA
▪ (dobit prije poreza i kamate (EBIT) / kamate)
FAKTOR ZADUŽENOSTI
▪ (ukupne obveze / zadržana dobit i amortizacija)
STUPANJ POKRIĆA
▪ ([glavnica i dugoročne obveze] / dugotrajna imovina)
23
POKAZATELJI AKTIVNOSTI
KOEFICIJENT OBRTA UKUPNE IMOVINE
▪ (ukupni prihod / ukupna imovina)
KOEFICIJENT OBRTA KRAT. IMOVINE
▪ (ukupni prihod / kratkotrajna imovina)
KOEFICIJENT OBRTA POTRAŽIVANJA
▪ (prihodi od prodaje / potraživanja)
TRAJANJE NAPLATE POTRAŽIVANJA
▪ (360 / koeficijent obrta potraživanja)
24
POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI
EKONOMIČNOST UKUPNOG POSLOVANJA
▪ (ukupni prihodi / ukupni rashodi)
EKONOMIČNOST PRODAJE
▪ (prihodi od prodaje / rashodi prodaje)
EKONOMIČNOST FINANCIRANJA
▪ (financijski prihodi / financijski rashodi)
25
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
NETO MARŽA PROFITA
▪ (neto dobit i kamate / ukupan prihod)
BRUTO MARŽA PROFITA
▪ (dobit prije poreza i kamate (EBIT) / ukupan prihod)
NETO RENTABILNOST IMOVINE
▪ (neto dobit i kamate / ukupna imovina)
BRUTO RENTABILNOST IMOVINE
▪ (dobit prije poreza i kamate (EBIT) / ukupna imovina)
RENTABILNOST VLASTITOG KAPITALA
▪ (neto dobit / vlastiti kapital)
26
POKAZATELJI INVESTIRANJA
DOBIT (ZARADA) PO DIONICI (EPS)
▪ (neto dobit / broj dionica)
DIVIDENDA PO DIONICI (DPS)
▪ (dio neto dobiti za dividende / broj dionica)
ODNOS ISPLATE DIVIDENDI
▪ (dividenda po dionici / dobit po dionici)
UKUPNA RENTABILNOST DIONICE
▪ (dobit po dionici / tržišna cijena dionice)
DIVIDENDNA RENTABILNOST DIONICE
▪ (dividenda po dionici / tržišna cijena dionice)
27
DU PONT SUSTAV POKAZATELJA
28
RENTABILNOST UKUPNE
IMOVINE (KAPITALA)
KOEFICIJENT OBRTAJA
UKUPNE IMOVINEMARŽA PROFITA
NETO PRODAJANETO DOBIT + KAMATE UKUPNA IMOVINANETO PRODAJA: :
FIKSNA IMOVINA TEKUĆA IMOVINA+
VRIJED. PAPIRI
ZALIHE ROBE
GOTOVINA
POTREAŽIVANJA
PREPLAĆENI
TROŠKOVI
+ULAGANJE UOBIČNE DIONICE
POSTROJENJA
I OPREMA
+
PRODAJATROŠKOVI
(BEZ KAMATA)-
OPERATIVNI
TROŠKOVI
TROŠKOVI
OPOREZIVANJA
TROŠKOVI
PRODANE ROBE
OSTALO
+
DU PONT SUSTAV POKAZATELJA
29
RENTABILNOST
UKUPNE IMOVINEMARŽA PROFITA
KOEFICIJENT
OBRTA
UKUPNE IMOVINE= ×
NETO DOBIT + KAMATE
UKUPNA IMOVINA
NETO DOBIT + KAMATE
UKUPNI PRIHOD= ×
UKUPNI PRIHOD
UKUPNA IMOVINA
ALTMAN –ov ZBROJNI POKAZATELJ
FINANCIJSKE NESIGURNOSTI
Z = 1,2 x1 + 1,4 x2 + 3,3 x3 + 0,6 x4 + 1,0 x5
X1 = (tekuća imovina – tekuće obveze) / ukupna imovina
X2 = zadržani dobici / ukupna imovina
X3 = (neto dobit + kamate + porez) / ukupna imovina
X4 = tržišna vrijednost dionica / ukupne obveze
X5 = neto prodaja / ukupna imovina
Z < 1 FINANCIJSKE TEŠKOĆE
1< Z < 3 SIVA ZONA
Z > 3 ZDRAVO (STABILNO) PODUZEĆE
30
Sažetak izlaganja
▪ U ocjeni realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja (eksterna
revizija) te u ocjeni kvalitete poslovanja (interna revizija)
podrazumijeva se primjena različitih revizijskih metoda.
▪ U suvremenim uvjetima, u kontekstu revizijskih metoda, najviše
pažnje s aspekta praktične primjene poklanja se reviziji na temelju
uzorka i analitičkim postupcima u reviziji.
▪ Analitički postupci se, prije svega, odnose na primjenu različitih
instrumenata i postupaka analize financijskih izvještaja.
▪ Analizom financijskih izvještaja dolazimo do spoznaje kvalitete
samih financijskih izvještaja, ali i do spoznaje kvalitete poslovanja
iz koga proizlaze analizirani financijski izvještaji.
31
Zaključak
“Svatko tko sebe smatra poslovnim čovjekom mora znati, između
ostalog, i sljedeće:
− čitati financijske izvještaje i
− da bi znao čitati financijske izvještaje mora razumjeti logiku
računovodstva.”
32