22 mart

• Svjetski dan voda obilježava se svake godine

22. marta. Taj datum je usvojen rezolucijom

Ujedinjenih Nacija u decembru 1992. godine.

Vec od 1993. godine, ovaj važni ekološki

datum, obilježava se širom svijeta kroz

razlicite oblike ali sa istovjetnim ciljem, da se

poseban akcenat stavi na adekvatnu zaštitu

voda.

• Obilježavanjem ovog dana Ujedinjene Nacije su

željele da podsjete na neophodnost zaštite voda,

kao i na nedostatak vode za pice u mnogim

djelovima svijeta.

• Skupština Ujedinjenih Nacija je, na 58. sjednici

održanoj u decembru 2003. godine, proglasila

period od 2005. do 2015. za međunarodnu deceniju

za akciju ,,Voda za život”, tako da obilježavanje

Svjetskog dana voda u ovom periodu ima poseban

znacaj.

-Voda čini 75% Zemljine površine od čega su:

- 99,5% morska prostranstva

- 0,5% kopnene vode

Zapremina

(hiljada km3)

Procentualn

o učešće

(%)

Okeani 1.370.000 97.61

Polarne kape, glečeri 29.000 2.08

Podzemne vode 4.067 0.295

Slatkovodna jezera 126 0.009

Slana jezera 104 0.008

Vlažna područja 67 0.005

Rijeke 1.2 0.00009

Vodena para u atmosferi 14 0.0009

•Voda je životna sredina u kojoj je

nastao život i bez čiste i zdrave

vode nema života.

• Potrebe za pijacom vodom, odraslog covjeka,

iznose od 2,5 do 3 litra u periodu od 24 casa, a

smatra se da je za sve ljudske potrebe (pice, pranje,

kuvanje i sanitarije) neophodno makar 50 litara po

jednoj osobi dnevno.

• Vodni potencijali čine jedan od osnovnih razvojnih

potencijala Crne Gore. Po vodnim bogatstvima u odnosu na

njenu površinu spada, u vodom najbogatija područja na

svijetu

• Sa prosjecnim oticajem od 40 l/s/km², zapreminski izraženo

oko 19,5 km³/god., Crna Gora spada u 4% svjetske teritorije

sa najvecim prosjecnim oticajem. Zato se sa pravom kaže da

je Crnoj Gori voda najvece prirodno bogatstvo. Teritorija

Crne Gore se hidrografski sastoji od podrucja jadranskog i

crnomorskog sliva.

• Ukupna površina dijela crnomorskog sliva iznosi

oko 7.260km² ili 52,5% teritorije Crne Gore.

• Ukupna površina dijela jadranskog sliva Crne

Gore iznosi oko 6.560 km² ili 47,5% njene

teritorije.

• Rijecni vodostaji zavise od kišnog (pluvijalnog) i

sniježnog (nivalnog) faktora. Piva, Tara i Lim

imaju nivalno-pluvijalni režim sa dva

maksimuma (proljecni i jesenji) i dva minimuma

(ljetnji i zimski).

• Rijeke jadranskog sliva imaju pluvio-nivalni

režim sa maksimumom u doba najvecih kiša

(novembar).

http://www.google.me/url?sa=i&rct=j&q=rijeka+lim&source=images&cd=&cad=rja&docid=AxrH455sSDgTrM&tbnid=gpj6_dRAWYD0pM:&ved=0CAUQjRw&url=http://www.panoramio.com/photo/77244040&ei=thFKUZeXCIOrOpqcgfgC&psig=AFQjCNG-K3QcEK-hwnG7fleCo9Kh1jti0Q&ust=1363894966274515

• Prirodno: erupcije vulkana, eutrofizacija → stajaćih

vodenih ekosistema (barae, jezera), spiranje podloge na

nagnutim terenima poslije naglog topljenja snijega.

http://www.google.me/url?sa=i&rct=j&q=nuklearni+otpad+u+more&source=images&cd=&cad=rja&docid=k_ffT-Gg4ddNzM&tbnid=AOa1-1vwt3NYnM:&ved=0CAUQjRw&url=http://www.mycity-military.com/Oklopna-tehnika/Uskoro-manje-od-250-tenkova-Tema-o-T-55_116.html&ei=LxNKUbu3DceiO5G3gaAH&psig=AFQjCNGbTlhIF5ppwpePqdAjFIq2aHB6Fg&ust=1363895341263799

• Predvidjanja UN su prilicno mracna. U izvestaju se istice da ce se izvori vode stalno smanjivati zbog porasta broja stanovnistva, zagadjenja i klimatskih promena. U narednih dvadeset godina, prosecna kolicina vode kojom ce ljudi raspolagati biti manja za trecinu. Prečišćavanje otpadnih voda je ključno.

• Svakog dana se u rijeke, jezera i vodene tokove baca oko 6 miliona tona raznog otpada.

• U periodu od 1970. do 1998. godine uništeno 30% prirode na Zemlji, a u sklopu toga trajno je uništeno 50% tekućih voda

http://www.google.me/url?sa=i&rct=j&q=nuklearni+otpad+u+more&source=images&cd=&cad=rja&docid=YKqILtBxaQ1Q-M&tbnid=HZoaVgRE4V7j1M:&ved=0CAUQjRw&url=http://www.seecult.org/vest/otpad-u-fokusu-4-eko-festa&ei=gRRKUe6bM8S_PJCJgbgP&psig=AFQjCNGbTlhIF5ppwpePqdAjFIq2aHB6Fg&ust=1363895341263799

• Nitrati i fosfati,

• Nafta i njeni derivati,

• Teški metali (Cd, Pb, Hg),

• Radioaktivni edlementi,

• Polihlorovani bifenili (PCB,PHB),

• Policiklični aromatični ugljovodonici (PAHs),

• Površinski aktivne supstance – deterdženti,

• Pesticidi.

http://www.google.me/url?sa=i&rct=j&q=naftne+mrlje&source=images&cd=&cad=rja&docid=VQ8uTwb6uJDEKM&tbnid=j3mMEKk76e5CvM:&ved=0CAUQjRw&url=http://www.pressonline.rs/svet/globus/116300/saniranje-naftne-mrlje-stetnije-od-same-nafte.html&ei=QB1KUaqUPMiJPZG7gKgP&psig=AFQjCNHhwGcf0L5Q8eUEzFAebym2-cxQpg&ust=1363897937248935

http://www.google.me/url?sa=i&rct=j&q=naftne+mrlje&source=images&cd=&cad=rja&docid=sl-HbU0LKtpT4M&tbnid=PsicUmEdK4bpAM:&ved=0CAUQjRw&url=http://www.vesti-online.com/Vesti/Svet/54331/Naftna-mrlja-stize-do-Floride&ei=rR1KUYyNAsurPM2GgfAD&psig=AFQjCNHhwGcf0L5Q8eUEzFAebym2-cxQpg&ust=1363897937248935

http://www.google.me/url?sa=i&rct=j&q=naftne+mrlje&source=images&cd=&cad=rja&docid=H3OwODK2okI-vM&tbnid=HgC2aDlihw0XBM:&ved=0CAUQjRw&url=http://metro-portal.hr/tropska-oluja-ugrozava-ciscenje-naftne-mrlje-u-meksickom-zaljevu/43446&ei=aR5KUd_5NcKyPKi_gdAE&psig=AFQjCNHhwGcf0L5Q8eUEzFAebym2-cxQpg&ust=1363897937248935

• 1 000 000 000 ljudi na našoj planeti danas nema pristup vodi za piće,

• 2 500 000 000 nema osnovne sanitarne uslove života,

• 5 000 000 ljudi godišnje umre od bolesti koje su uzrokovane zagađenom vodom,

• 6 000 mališana mlađih od 5 godina umre svakog dana zbog nedostatka vode za piće i loših sanitarnih uslova.

•NEMA RAZLOGA ZA OPTIMIZAM.

•NEMA RAZLOGA ZA PESIMIZAM.

•POSTOJE SVI RAZLOZI DA SE

DELUJE ODMAH!

• Najveća zagađenja su zabilježena na donjim djelovima riječnih tokova Vežišnica i Ćehotina u području Pljevalja, Morača kroz Podgoricu i nizvodno, Ibar kod Baća i Lim kod Bijelog Polja.

http://www.google.me/url?sa=i&source=images&cd=&cad=rja&docid=vQhlARyzPtX7bM&tbnid=LshuKO7EnTcyEM:&ved=0CAgQjRwwAA&url=http://www.bistrobih.ba/nova/?p=17094&ei=XRdKUfWqOoiiO7aqgfgL&psig=AFQjCNFpFtcTflQKm-uoO8U_icP7EaTejg&ust=1363896542003618

• sprečevanje dalje degradacije, zaštita i unapređenje

statusa akvatičnih ekosistema,

• Promovisanje održivog korišćenja voda koje se

bazira na dugoročnoj politici zaštite raspoloživih

vodnih resursa,

• progresivno smanjenje zagađenja površinskih i

podzemnih voda,

• smanjenje efekata poplava.

• Analizirajući situaciju u Crnoj Gori može se

zaključiti da je do sada veoma malo

učinjeno na formiranju javne svijesti o

potrebi štednje vode i zaštite voda.

Međutim, dobro osmišljenim aktivnostima i

kampanjama, mogu se ”relativno” brzo da

obezbede željene efekte.

UMJESTO

RATOVA ZA

NAFTU,

HOĆE LI SE

VODITI

RATOVI ZA

VODU

?

• “Nikad ne znamo kolika je vrijednost i važnost

vode, dok nam ĉaša ne ostane prazna”

• “Ĉovjekov rat sa prirodom završiće se tišinom u

toj tišini neće biti ĉovjeka“

• “U prirodi nema ni nagrade ni kazne, postoje

samo posledice”

• Iz otvorene slavine svakog minuta iscuri 11-12

litara vode,

• Ako pustimo da voda otiče iz slavine dok peremo

zube, nepotrebno izgubimo oko 40-60 litara vode,

• Ako voda otiče dok se čovjek beije, iz slavine

istakne oko 40-80 litara voda,

• Ako automobil peremo polivajući ga vodom iz

gumenog crijeja potrošimo oko 600 litara vode.

Nažalost, još smo

daleko od toga da

savremeno

industrijsko i

potrošačko društvo

pretvorimo u ekološko

društvo, koje će živjeti

u harmoniji sa

prirodom.