Opća mikrobiologija

Građa bakterijske stanice

-bakterije u skupini prokariota- nemaju posebno oblikovanu jezgru obavijenu opnom, nego jezgrinu tvar slobodno uklopljenu u citoplazmi

Citoplazma- voda (70%), proteini i enzimi, ugljikohidrati, lipidi, hranjive i otpadne tvari, otopljeni plinovi (citoplazma+citoplazmatska opna= protoplast)Dijelovi citoplazme;-citoplazmatksa opna- obuhvaća citoplazmu, uloge: zadržava citoplazmu na okupu, selektivna propusna barijera, omogućava odvijanje metaboličkih procesa (disanje, fotosinteza, tvorba lipida i dijelova st. stijenke), otkriva i reagira na kemijske tvari prisutne u okolišu bakt. stanice, mezosomi- uvrnuće citoplazmatske opne, sudjeluje u diobi bakt. st.-ribosomi- (RNA), sinteza bjelančevina-inkluzijska tjelešca- spremišta ugljika, potrebni pri tvorbi energije i u procesima biosinteze-nukleoid (jezgrina tvar)- nije posebno oblikovan, bez opne, nositelj nasljednih uputa, kromosom bakterijske stanice (DNA kružna ili dvolančana)-plazmidi- oblikom i ulogom nalikuju na kromosome, u nj. se nalaze geni, najvažniji oni koji određuju otpornost (rezistenciju)Stanična stijenka- određuje oblik stanice, štiti bakteriju, građena od peptidoglikana (murein)Vanjski dijelovi;-kapsula- štiti bakt. od sušenja, djelovanja detergenta...-pili (fimbrije)- nisu uključeni u pokretljivost bakterija, omogućuju bakt. st. prihvaćanje na krute površne ili tkiva domaćina-bičevi (flageli)- služe za pokretanje

Građa stanične stjenke Gram pozitivnih i Gram negativnih bakterija

Gram +-st. stijenka deblja, sadrži više peptidoglikana-teikoična kis. – daje negativan naboj stijenci

Gram –-složenije građe od gram +- peptidoglikan, vanjska opna-peptidoglikan- tanji nego u gram+, u formi gela-vanjska opna- sadrži lipopolisaharide (LPS), uloga zaštite bakterije: sprječava ili usporava ulazak žučnih soli, antibiotika i toksičnih tvari-lipopolisaharid (LPS)- velike, složene molekule, građene od 3 dijela:1) lipid A – endotoksin (nosilac toksičnosti, izaziva infekcije)2)središnji polisaharidni dio3)O lanac (O antigen) – ciljno mjesto aktivnosti specifičnih protutijela, sposobnost brze izmjene građe O-lanca -> izbjegava se imunosna reakcija

Mikroskopiranje i mikromorfologija bakterija

Mikroskopiranje1) Mikroskop sa svijetlim poljem- slika nastaje prolaskom svjetlosti kroz uzorak2) Mikroskop sa tamnim poljem- za prikaz bakterija manjih od moći rezolucije svjetlosnog mikroskopa, osvjetljeni samo rubni dijelovi objekta, za prikaz spiroheta3) Fazno-kontrasni mikroskop- različita brzina prolaska svjetlosti kroz različite gustoće bioloških struktura, za promatranje živih i neobojenih bakterija4) Fluorescentni mikroskop- obrada preparata fluorescentim bojama, emitacija svjetlosti veće valne duljine5) elektronski mikroskop- umjesto svjetlosti, izvor je snop elektrona, za brzu dijagnostiku virusnih bolesti, otkrivanje i dokaz novih virusa i dr.

Mikromorfologija bakterija-duljina: 0,3µm-20 µm-promjer: 1µm-oblik bakterija genetski određen-4 oblika bakterijskih stanica

1)KOKI (kuglaste b.)-koki (pojedniačni)-diplokoki ( u parovima)-streptokoki (u lančićima)-stafilokoki (u grozdastim nakupinama)-tetrakoki

2)BACILI (štapićaste b.)-bacili (pojedinačni)-diplobacili (u parovima)-streptobacili (u lančićima)-palisade (nalik poredanim kolcima)

3)ZAVOJITE B.-spirohete

-spirili

4)KOKOBACILI (prijelazni oblici)-nalik na izdužene koke, nešto dulji, širina dosta manja od dužine

Bojanja u bakteriologiji (jednostavna i složena)

Monokromatsko bojanje-koristi se samo jedna boja-metilensko modrilo ili toluidin-za prikaz bakterija u uzorku

Polikromatsko bojanje-sastoji se od prve boje, zatim tvari koja veže prvu boju uz stani čnu stijenku , nadalje organskog otapala za odbojavanje boje koja se nije vezala i napokon drugu boju

Bojanje po Gramu-prva boja (kristalviolet), tvar koja veže boju za st. stijenku (kalijev jodid+jod), odbojavanje (aceton alkohol+voda), druga boja (šafranin ili karbolfuksin)-Gram + b. imaju deblju st. stijenku, obilni peptidoglikanski sloj, bojaju se plavo-ljubičasto (prva boja kristalviolet)-Gram – b. imaju tanju st. stijenku, tanji peptidoglikanski sloj, obojaju se crveno (karbolfuksin ili šafranin)Bojanje po Ziehl-Neelsenu-prvo bojanje karbolfuksinom uz zagrijavanje, odbojavanje kiselim alkoholom+voda, druga boja metilensko modrilo-za mikobakterije (acidorezistentne, ne odbojavaju se, ostaju crvene)-ostale bakterije se odbojavaju, poprime drugu boju- plavuBojanje po Lubinskom-za dokazivanje prisutnosti metakromatskih zrnaca kod korinebakterija (plava zrnca, tijelo štapiča smeđe)Bojanje spora-stijenka spore teško se boja-bojanje po Ziehl-Neelsenu i FultonuBojanje spora po FultonuBojanje kapsuleBojanje flagela

Bojanje po Gramu

-prva boja (kristalviolet), tvar koja veže boju za st. stijenku (kalijev jodid+jod), odbojavanje (aceton alkohol+voda), druga boja (šafranin ili karbolfuksin)-Gram + b. imaju deblju st. stijenku, obilni peptidoglikanski sloj, bojaju se plavo-ljubičasto (prva boja kristalviolet)-Gram – b. imaju tanju st. stijenku, vanjsku opnu, tanji peptidoglikanski sloj, obojaju se crveno (karbolfuksin ili šafranin)

Sterilizacija

Definicije-sterilizacija- postupak kojim se uništavaju ili uklanjaju sve vrste i svi oblici mikroorganizama, uključujući i bakterijske endospore, proces sterilizacije zahtjeva najmanje uništavanje 106 spora-sterilno- znači slobodno od bilo kojeg poznatog oblika mikrobnog života

Postupci, provo đenje -sterilizacijski postupci;fizikalni: vlažna toplina, suha toplina, ionizacijsko zračenje, filtriranjefizikalnokemijski: etilenoksid, formaldehid, peroksid plazma-FIZIKALNISterilizacija toplinoma) sterilizacija vlažnom toplinom (vrućom vodenom parom pod tlakom)-za sve vrste materijala koji podnose visoku temperaturu-najsigurnija, najneškodljivija i najpouzdanija metoda sterilizacije-provođenje u autoklavima-3 osnovna čimbenika: temperatura(121°C ili 134°C), tlak vodene pare(1,2 atm ili 2,5atm) i vrijeme-121°C (20min)– za sterilizaciju gumenih predmeta, nekih vrsta plastike i otopina-134°C(≥3,5min)- za sterilizaciju tekstilnih predmeta i metalnih instrumenata-vrijeme sterilizacije se mjeri od onoga trenutka kada se postignu željeni uvjeti u autoklavub) sterilizacija suhom toplinom (suhim vrućim zrakom)-stakleni predmeti, metalni instrumenti, masne tvari, ulja i puderi-temperatura: 150°C-170°C-vrijeme: za 150°C 2h, za 170°C 1,5hc)žarenje-upotreba u mikrobiološkim laboratorijima za dekontaminaciju bakterioloških ušica (eza)-zagrijavanje predmeta nad plamenom dok se ne užariSterilizacija ionizirajućim zračenjem-"hladna sterilizacija"- na sobnoj temp.-elektronsko zračenje beta-česticama ili gama-zračenje-za plastične ili gumene predmete za jednokratnu uporabu (koriste ju proizvođači)-predmeti sterilizirani ovom metodom ne smiju se ponovo resteriliziratiSterilizacija filtriranjem-za sterilizaciju različitih otopina koje se ne smiju izlagati povišenoj temperaturi-odvija se u aseptičkim uvjetima na sterilnim filterimaFIZIKALNO-KEMIJSKISterilizacija etilenoksidom-plinovito sredstvo koje u kratkom vremenu uništava sve vrste i sve oblike mikroorganizama-toksičan, u smjesi sa zrakom eksplozivan, kancerogen-za sterilizaciju predmeta od materijala koji ne podnose visoke temperature-provođenje u specijalnim sterilizatorima na temperaturi od 40-60°C, 2-4h-osnovni čimbenici: temperatura, vrijeme, koncentracija plina i relativna vlažnost-odzračivanje u posebnim komorama za odzračivanje (48h-3 tjedna)Sterilizacija formaldehidom-sterilizacija parama formaldehida-nije eksplozivan, manje toksičan od etilen-oksida-nema prozračivanja-60-70°C, 1-3hPlazma sterilizacija-koristi se vodikov peroksid i visokofrekventnu el. struju-40°C, 60min-za sterilizaciju instrumenata i pribora osjetljivih na vlagu (staklana vlakna optičkih instrumenata, kruti i fleksibilni endoskopi, anestezijski materijal, instrumenti za mikrokirurgiju)

-prenost: nema toksičnih ostataka, nije toksična, niska temp. sterilizacije -nedostatak: ne smiju se sterilizirati el. vodiči, srčani zalisci, sve vrste implantata, operacijsko rublje i materijali koji sadrže celulozu

Provjera postupaka sterilizacijeFizikalne metode:-mjerenje fizikalnih i kemijskih parametara sterilizacije (temperatura, vrijeme, koncentracija plina, doza zračenja)Kemijske metode:-promjena boje kemijskog indikatora (ljepljive trake, indikator naljepnice)-ne može se dokazati sterilnost materijalaBiološke metode:-za ovu vrstu provjere koriste se najotporniji oblici mikroorganizama-bakterijske endospore apatogenih vrsta iz roda Bacillus (B. subtilis, B.stearothermophilus)-spore ugrađene u papirnate trake (rezultat nakon 7-10 dana)-spore u epruveti s hranilištem (rezultat nakon 24-48h ili 1-3h)

Dezinfekcija

Definicije-dezinfekcija- postupak kojim se uklanja ili uništava većina mikroorganizama (osim bakterijskih spora) s predmeta, površina ili kože do razine neškodljive za zdravlje, uklanjaju se i patogeni mikroorganizmi (osim bakt. spora)(102-105), nemjerljiv postupak Dezinfekcijski postupci-mehani čki : pranje, čišćenje, filtriranje-fizikalni: toplina (iskuhavanje, autoklaviranje na 75°C i 105°C, vruća voda(para), UV-zračenje)-kemijski: dezinficijensiFIZIKALNEUV-zračenje-za dezinfekciju vode, površina, zraka-nema rezidualno djelovanje, ne prodire u dubinu materijala-služi uglavnom u laboratorijskim kabinetima za sterilni rad-oštećuje kožu i može oštetiti vidKEMIJSKE-uporaba kemijskih sredstava za uništavanje mikroorganizama-germicidno sredstvo ili germicid je kemijska tvar koja ubija mikroorganizme: - baktericid ( virucid, fungicid, tuberkulocid, sporicid)-dezinficijens- kemijski germicid za uporabu samo na neživim predmetima odnosno površinama, može uzrokovati oštećenja na koži i tkivima-antiseptik- kemijski dezinficijens za uporabu na živom tkivu (koži i sluznici)-podjela dezinficijensa prema antimikrobnoj aktivnosti:a)visoko djelotvorni (vlažna toplina 75-100°C, glutaraldehid, forlmaldehid, H2O2)b)srednje djelotvorni (jodni preparati, klorni spojevi, alkohol, fenoli(ne na dječjim o.,

uporaba zaštitnih rukavica))c)nisko djelotvorni (kvartarni amonijevi spojevi)

Mehanizmi djelovanja antibiotika na bakterijsku stanicu

1)inhibicija sinteze stani čnog zida 2)selektivna toksi čnost 3)inhibicija sinteze proteina4)inhibicija sinteze nukleinskih kiselina

Antibiotici (grupe i glavni predstavnici)

1)Betalaktami- penicilini, cefalosporini, karbapenemi, monobaktami2)Aminoglikozidi- gentamicin, tobramicin, netilmicin, amikacin3)Makrolidi i azalidi- eritromicin, klaritromicin, azalidi, azitromicin4)Linkozamidi- klindamicin, linkomicin5)Oksazolidinoni- linezolid6)Tetraciklini- doksiciklin, minociklin7)Kloramfenikol8)Sulfonamidi9)Kinoloni- norfloksacin, ofloksacin, levofloksacin, pefloksacin10)Glikopeptidi- vankomicin, teikoplanin11)Lipopeptidi12)Polimiksini13)Metronidazol14)Antituberkulotici- izonijazid, rifampicin, pirazinamid, etambutol, streptomicin

Beta-laktamski antibiotici

Op ćenito -vrlo malo toksični-velika terapijska širina-djeluju brzo baktericidno-česta upotreba

PredstavniciPenicilini-Penicilin G i penicilin V (otporan na kiselinu)-2 prirodna penicilina-djelovanje: gram +, ne djeluju na gram –ni na Mycobacterium tuberculosis-postoje i semisintetski penicilini (ampicilin, karbenicilin, oxacilin)- otporni na želučanu kis., djeluju i na gram – bakt. Cefalosporini-slični mehanizam djelovanja kao penicilin-4 generacije-djelovanje na G+ i G- bakt. -baktericidno djelovanje*- ESBL bakt. imaju rezistenciju na sve 4 generacijeKarbapenemi

-najširi spektar djelovanja od svih poznatih antibiotika-djelotvorni orena više od 90% svih klinički značajnih bakt. izolataMonobaktami-aztreonam-djelovanje samo na G--u Hr. nije registriran

Mehanizmi nastanka bakterijske rezistencije

1)produkcija enzima koji oštećuju ili modificiraju aktivnost lijeka2)smanjen ulaz lijeka3) povećan izlaz lijeka4) povećanje kol. ciljnog enzima5) smanjen afinitet ciljnog organizma za lijek6) razvijanje alternativnog metaboličkog puta koji zaobilazi reakcije inhibirane lijekom

Patogeneza bakterijskih infekcija

Definicije:-patogenost- sposobnost mikroorganizma da izazove bolest-virulencija- stupanj patogenosti nekog mikroorganizma -patogeni mikroorg.- oni koji u najvećem broju slučajeva u domaćina s normalnim obrambenim sposobnostima izazovu bolest-uvjetno ili potencijalno patogeni ili oportunistički- izazivaju bolest samo u čovjeka s oslabljenom obranom

Činitelji patogenosti i virulencije bakterija1) Adherencija-prihvaćanje mikroorg. za površinu stanice makroorg.2)Infekcija-razmnožavanje bakt. u makroorg.3)Kolonizacija-razmnožavanje bakt.4)Infektivna bolest-prodiranje patogenih mikroorg. u stanice i tkiva domaćina te širenje organizmom i oštećuju svojim toksinima i drugim produktima metabolizma5)Invazivnost-sposobnost širenja mikroorg. u tkivu makroorg.-a) prolaze između epitelnih stanica sluznice (H. influenzae)-b) endocitoza (N. meningitidis, salmonele)- S. pneumoniae adherira na epitel- u krv i likvor6)Toksičnost-djelovanje nekih bakterija i lokalno i udaljeno svojim toksinom (C. diphteriae)-neke ostaju na mjestu prvotne kolonizacije i bolest izazivaju isključivo lučeči toksične tvari (C. tetani, V. colerae)-djelovanje jednim (tetanus, botulizam, kolera, difterija) ili više vrsta toksina (stafilokok)7)Bakterijski enzimi-a)enzimi koji ošte ćuju i razaraju tkivo (lecitinaze, koagulaze, hemolizini...) kod klostridija, stafilokoka i streptokoka-b) IgA1 proteaze- neke bakterije posjeduju specifične IgA1 proteaze koje im, razgrađujući

IgA1, omogućuju nesmetanu adherenciju na epitel (N. meningitidis, N. gonorrhoear, S. pneumoniae, H. influenzae)8)Bakterijski mehanizmi prevladavanja obrane domaćina-a) topljive tvari koje inhibiraju pozitivnu kemotaksiju fagocita (B. pertusis)-b) strukture i tvari koje spječavaju fagocitozu (kapsula, površinski proteini M)-c) adsorpcija normalnih komponenti domaćina na površinu-d) sprečavanje fuzije fagosoma i lizosoma-e) promjene antigene strukture

Uzimanje i transport uzoraka za mikrobiološku dijagnostiku

Uvjeti za uzimanje uzoraka za mikrobiološku pretragu1)s mjesta infecije2)u pravo vrijeme3)dovoljno velik4)kontaminaciju normalnom florom smanjiti na minimum5)prikladna sterilna posuda koja se lako zatvara/otvara

Transport uzoraka -brz trasnport do laboratorija -brzi transport (manje od 2h) - kultura bakterija (ne dulje od 24h) -kultura virusa (2-3 dana na +4°C) -osjetljivi mikroog. NE na +4°C (najserije, hemofilus) -prioritetni uzorci: nose se odmah u lab. u rukama- 1.rezultat za 30min do 1h-prikladne transportne podloge -prikladno čuvanje transporta ;

Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage – uzorci iz respiratornog sustava

Bris ždrijela-uzorak u kojem dokazujemo BHS-A (C, G)-uzimanje brisa: špatulom se pritisne jezik i čvrsto se štapićem (debljim, krutim, neovlaženim) obrišu tonzile, nepčani lukovi i stražni dio orofarinksa, pazeći da se ne dotakne uvula, jezik, zubi i desni-potrebna 2 brisa ako se traži brzi test-potreba produljenog trasporta: skladištenje u hladnjak

Bris nazofarinksa-dokazujemo kliconoštvo N.meningitidis i H. influenzae-glava bolesnika se učvrsti polaganjem prstiju na čelo, a palcem iste ruke se malo podigne vrh nosa-bris se uvodi pažljivo ne dotičući vestibulum nosa, ostavi na mjestu desetak sekundi i pažljivo izvuče i što prije pošalje u mikrobiološki laboratorij

Bris vestibuluma nosa

-samo za detekciju kliconoštva MRSA-uzima se tankim, elastičnim štapićem, ovlaženim sterilnom fiziološkom otopinom, SAMO predvorje nosa

Iskašljaj (sputum)-veoma se teško dobiva na ispravan način, bez mješanja sa slinom-smanjivanje kontaminacije: ispiranje usta i grkljanjem sterilne fiziološke otopine ili vode, neposredno prije iskašljavanja-najbolje uzeti prvi jutarnji iskašljaj-posuda širokog grla koja se zatvara poklopcem s navojem

Invazivni uzorci iz respiratornog sustava1)Transtrahealni aspirat2)Trahealni aspirat3)Bronhalni ispirak ili četkica (10mL, NE STAVLJATI U HLADNJAK)4)BAL (bronhoalveolarna lavaža) (100mL)

Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage - uzorci iz mokraćnog sustava

-prije uzimanja-toaleta genitalija (pranje sapunicom, ispiranje vodom ili fiziološkom)-prvi jutranji srednje čisti mlaz-kod trajno kateteriziranih pacijenata potrebna dezinfekcija mjesta uzimanja-skladištenje: do 2h na sobnoj temp, na +4°C 24h

Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage - uzorci krvi za hemokulturu

-najvažniji uz uzorark likvora-najhitniji lab. uzorakUzimanje-više od jedne hemokulture-uzimanje 2-3 seta u jednoj septičkoj epizodi ili kod endokarditisa (20-30mL)-1 set(sistem)= 1 aerobna+1 anaerobna bočica-uzimanje iz periferne vene, a ne iz iv. katetera-treba uzeti toliko krvi da omjer prema kol. tekuće podloge bude 1:10 ili 1:20

Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage - uzorci cerebrospinalnog likvora

- postupanje po principima asepse i antisepse- 3 epruvete likvora ( citološka,biokemijska i mikrobiološka analiza-2-5 ml)- „iz ruke u ruku“ prioritetni,hitni uzorak, odmah se obraduje- uzimanje: subduralna, ventrikulska ili lumbalna punkcija- mjesto punkcije: intervertebralni prostor L3-L4, L4-L5, L5-S1-ne u hladnjak

Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage - ostale tjelesne tekućine

-ascites, amnion, perikardijalna, pleuralna, sinovijalna1)prije aspiracije dezinficirati područje kože 70% izopropilnim alkoholom i /ili povidon-jodidom2)uzeti uzorak perkutanom aspiracijom ili prilikom kirurškog zahvata3)dobiveni sadržaj staviti u sterilnu posudu s ili bez tekuće hranjive podloga (bujona)4)uzorak odmah poslati u laboratorij, ako nije moguće držati na sobnoj temperaturi ili u termostatu

Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage - apscesi, rane, opekline i eksudati(iscjedci)

-pažljivo i temeljito čišćenje rane sterilnom fiziološkom ili otopinom H2O2

-uzimanje: kiretom ili iglom za punkciju kože (u slučaju da nije moguće tako, uzimaju se 2 brisa (jedan za direktni mikroskopski preparat, drugi za kulturu))-aspirat iz dubine rane-anaerobna transportna podloga

Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage - uzorci iz uha i oka

-oko: bris konjunktive uzet iz unutrašnjeg ruba kantusa-uho: aspirat, ili tanki bris kroz spekulum ako je bubnjić perforiran

Uzorkovanje kliničkih uzoraka za mikrobiološke pretrage - uzorci kosti

1)bioptate staviti u sterilnu posudu i odmah poslati u laboratorij2)staviti u transportni bujon, odmah poslati u laboratorij, ako nije moguće ostaviti u

termostat ili na sobnoj temperaturi

Prioritetni uzorci

-krv za HK-likvor-transtrahealni aspirat-uzorak iz oka-perikardijalna tekućina-amnionska tekućina-zglobna tekućina-kirurški uzorci i BAL iz ICU

Uzorak temperatura vrijemehemokultura,

cerebrospinalni likvortermostat (37°C) #2h

uzorci u trasportnoj podlozi za anaerobnu obradu

sobna (20°C) #24h

punktati, intraoperativni uzorci, apsces, bris rane,

bris ždrijela, usne šupljine, nosa, oka, nazofarinksa,

hladnjak (4°C) #24h

kanile, sekret sinusa, iskašljaj, BAL, urin, bris uretre, vagine, cerviksa,

ejakulat, stolica, bris rektuma, želučani sok...

Uzgoj i identifikacija bakterija

Identifikacija1.mikroskopski preparat2.izolacija na podlogama3.makroskopski izgled4.metabolička svojstva5.antigena svojstva6.osjetljivost na antimikrobne lijekove

Uzgoj:HRANJIVE PODLOGE:1) Prirodne hranjive podloge2.)Sinteti čne hranjive podloge3) Polusinteti čne hranjive podloge-podjela prema namjeni: 1) Hranjive podloge za izdvajanje bakterija iz materijala 2)Selektivne hranjive podloge 3)Diferencijalne hranjive podloge 4)Hranjive podloge za odre đivanje biokemijskih osobina 5)Hranjive podloge za čuvanje bakterija 6)Hranjive podloge za posebne namjene

Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike

Metode testiranja:-difuzijska metoda -kvalitativan test, jednostavan -disk difuzija -papirnati disk natopljen nekim antibiotikom -postavlja se na površinu krute podloge na koju je prethodno nasađena čista kultura -inkubacija 12-18h, termostat 37°C -ako je antibiotik djelotvoran, sprječava rast bakterije, bakterija poraste tek na određenoj udaljenosti od diska na kojoj je konc. antibiotika premala, nedjelotvorna (zona inhibicije (mm))-dilucijska metoda (MBK, MIK) -određuju najnižu (minimalnu) konc. antibiotika koja sprečava rast bakterija -kvantitativna metoda, vrlo precizno određuje osjetljivost bakt. na antibiotike -testiranje na tekućoj ili krutoj podlozi -antibiotik se serijski razrjeđuje, nanosi na/u bakteriološku podlogu (nasađenu sojem bakterija koji se ispituje) -18-24h inkubacije -MIK-konc. antibiotika koja se nalazi u prvoj podlozi na kojoj nema porasta bakt. -MBK- najmanja (min.) konc. koja ubija određenu bakteriju

-druge metode: "breakpoint", -E-test- kombinacija dilucijske i difuzijske metode: na posebnu traku je apsorbiran antibiotik u gradijentu koncentracije, traka se polaže na podlogu nasađenu kao za difuzijski test, prema veličini zone na trakici se može očitati MIKRezultat testiranja osjetljivosti-osjetljiv-senzitivan (S) -organizam ne raste u prisutnosti konc. atibiotika (potpuna inhibicija rasta) -antibiotik djeluje u uobičajenim dozama-rezistentan (R) -bez inhibicije rasta -antibiotik ne djeluje-umjereno osjetljiv- intermedijaran (I) -djelomična inhibicija rasta -antibiotik djeluje u većim dozama

Metodologija i proces mikrobiološke dijagnostike

1)Uzorkovanje2)Nasađivanje uzoraka -kvalitetno pripremljen mikrobiološki uzorak se prenosi na adekvatnu hranjivu podlogu, prikladnim laboratorijskim alatom3)Pikiranje -postupak podizanja izoliranih kolonija s hranjivog agara svrha kojeg je, primjerice, priprema mikroskopskog preparata, biokemijskog niza ili antibiograma3)Presađivanje -laboratorijska tehnika prijenosa bakterije, bakterijske kulture ili već nasađenog tekućeg hranilišta (bujona) na novi kruti ili tekući medij.4) Diskanje -tehnika postavljanja papirnatih antibiotskih diskova na razmazane bakterijske kulture, u svrhu određivanje osjetljivosti bakterija (in vitro) na različite antibiotike

Izravna dijagnostika virusnih infekcija

1) citološki pregled uzorka (s mjesta gdje se umnaža ili izlučuje)2)elektronska mikroskopija3)izolacija virusa4)detekcija virusnih proteina (antigena i enzima)5)detekcija virusnog genoma

Neizravna dijagnostika virusnih infekcija (serološke metode)

-najbolje rezultate daju metode: ELISA, ITFA, NT, RVK-dokaz specifičnih-protuvirusnih protutijela-uzorak krvi ili cerebrospinalnog likvora-serum se uzima 2 puta, odmah u početku bolesti, te 10-14 dana kasnije

Molekularna dijagnostika virusa

-

Fiziološka flora ljudskog organizma

Pojam fiziološka flora-podrazumjeva nastanjene mikroorganizma na koži i sluznicama zdravog čovjeka koji mu ne čine nikakvu štetu-karakteristična za čovjeka, stabilna po broju i vrsti mikroorg.-individualne razlike- posljedica prehrane, okoliša, higijenskog standarda, dobi, prisutnost bolesti...-uloga flore: zaštita čovjeka od patogenih mikroorg. (neprekidno poticanje imunog sustava -> brža reakcija na novi antigen koji ulazi u organizam)-u određenim uvjetima postaje patogena (trauma organizma (op. zahvat), smanjen imunitet)-rezidentna flora- ona koja se odnosi na određeno područje i svojstvena je određenoj dobi čovjeka-prolazna (tranzitorna) flora- koju čovjek stječe iz vanjske sredine (npr. iz hrane, zadržava se privremeno)

Koža, zvukovod, nosno predvorje-ta flora stabilna cijelog života-smanjivanje norm. flore kože učestalim pranjem, brzo se nadoknadi-S. aureus, S. epidermidis, difteroidi...-koža- trajna (rezidentna) flora (S. epidermidis, difteroidi, C. albicans), prolazna (S. aureus (MRSA), Pseudomonas spp., enterobakterije, enterokoki)Dišni sustav-mikroorg. koji ulaze u udahnutom zraku, izbacuju se izdahnutim zrakom-nosni hodnici- difteroidi, S. epidermidis, S. aureus, S. pneumoniae-nazofarinks- neisseria, H. influenzae, sterptokoki viridans grupe +, S. species-plu ća (bronhi, alveole), paranazalni sinusi- normalno sterilniProbavni sustav- gl. mehanizam čišćenja bakt. – ispiranje sluznice slinom-Usna šupljina i orofarinks: S. epidermidis, Veillonella, Actinomyces...- Jednjak: nema svoju floru, mikroorg. prolaze u hrani, piću, slini- Želudac: niski pH ubija mikroorg.-Crijevo: oko 400 vrsta bakt., 99.9% anaerobna flora, broj raste od jejunuma prema kolonu-Duodenum: minimalni broj-Jejunum: 102-103-Ileum: do 107-Kolon: 1011-1012-gl. način održavanja broja bakterija: normalna peristaltika crijeva, obnavljanje površinskih slojeva sluznice-uloga crijevne flore 1) sudjeluje u probavi 2) sintetizira K-vitamin 3) sprječava prodor patogenih mikroorg. bakterijskim antagonizmim (CR- colonisation resistance) 4) potpomaže reapsorbciju estrogena i androgena izlučenih u žučiMokraćno-spolni sustav: -donji dio uretre: S. species, Bacteroides, Clostridium, Enterobacteriaceae-proksimalni dio uretre, mokra ćni mjehur, ureteri i pijelon- STERILNI

-vagina: Lactobacillus, Bacteroides, Clostridium, Enterobacteriaceae-cerviks: ili sterilan ili sadrži floru vagine u malom broju-uterus i tube: sterilni

Specijalna mikrobiologija

rod Streptococcus (najvažnije vrste: Streptococcus pyogenes, Stereptococcus agalactiae, Streptococcus pneumoniae, viridans streptokoki: mikromorfologija, bolesti koje uzrokuju, uzorci za mikrobiološku dijagnostiku, prevencija)

O rodu-gram +, koki, u paru ili u lancu, žive na sluznicama čovjeka i životinja kao normalna flora, neki uzrokuju bolestiS. pyogenesMikromorfologija:- u paru ili povezani u lance, gram +, ali starenjem ostaju gram negativni, BHS-A-ima kapsulu građenu od hijaluronske kiseline (zbog toga ju organizam ne poznaje kao stranu), kapsula djeluje antifagocitno, -kroz st. stijenku prolaze fibrili sastavljeni od M-proteina(glavni protein), -djelovanje M-proteina: fagocitno, glavni činitelj patogenosti, ne oštećuje fagocite već im ne dopušta da se približe stanici Bolesti:-2 vrste bolesti: gnojne upale i poststreptokokne bolesti-gnojne upale: akutna upala ždrijela, erizipel (akutna infekcija kože i potkožnog limfnog tkiva), pioderma (infekcija kože), šarlah, sindrom toksičnog šoka-poststreptokokne bolesti: akutna reumatska groznica (ARG), akutni glomerulonefritis (AGN)Uzorci za mikrobiološku dijagnostiku:-obrisak ždrijela, obrisak ili eksudat rane, krv, likvor, iskašljaj te punktatiLije čenje i prevencija: -prenošenje: bliskim dodirom, kapljično (govor, kašalj, kihanje), izravni kontaktS. agalacticaeMikromorfologija:-BHS-BBolesti:-kolonizira ž. spolni sustav, može se naći u crijevnom sustavu-novorođenče se može inficirati in utero, prolaskom kroz porođajni kanal ili nakon poroda, te izaziva sepsu i meningitis-uzročnik sepse kod dijabetičara i imunokompromitiranih Lije čenje i prevencija: -penicilinS. pneumoniaeMikromorfologija:- alfa-hemolitički streptokok (oblik svijeće), kapsula djeluje antifagocitno, pneumokok ima protein-M, no on nije antigen kao kod S. Pyogenes,Bolesti:- uzrokuje respiratorne infekcije: upala nosa, sinusa, uha, grla, bronha i pluća,

konjuktivitis, sepsa, a iz krvi može u bilo koji organUzorci za mikrobiološku dijagnostiku:-gnoj ili bris grla, eksudat srednjeg uha, ekspirat traheje, likvor, iskašljajLije čenje i prevencija: - penicilin, može i cefalosporini, eritromicinViridans streptokoki-koloniziraju sluznicu gornjeg dišnog sustava, čine normalnu floru čitavog probavnog sustava, te ž. spolnog sustava, najbrojniji u usnoj šupljiniBolesti:-bakterijski endokarditis-uzročnici mengitisa i sepse kod imunokompromitiranihLije čenje i prevencija: -penicilin

Enterococcus sp. (najvažnije vrste – E. faecalis, E. faecium: bolesti koje uzrokuju, uzorci za mikrobiološku dijagnostiku, prevencija)

-gram +, lagano izduženi koki, u paru ili u kratkom lančiću-infekcije u čovjeka izazivaju E. Faecalis, E. faecium-vrlo otporni na nepovoljne utjecaje okoline (temp. do 62°C kroz 30min)-čine normalnu floru crijevnog sustava, usne šupljine i ž.spolovila-1.uro đena otpornost prema nekim antibioticima (cefalosporini, klindamicin...)-2.umjerena osjetljivost prema drugima (aminoglikozidi)-3. sposobnost tolerancije trećih (penicilin, glikopeptidi) (djeluju samo bakteriostatski, a baktericidni učinak imaju samo u kombiniranoj terapiji s aminoglikozidima)-uzrokuju: endokarditis, infekcije mokraćnog sustava, prostatitis, bolničke infekcije (sepsa, intraabdominalne i intrapelvične infekcije)

rod Staphylococcus (najvažnije vrste – Staphylococcus aureus, koagulaza-negativni stafilokoki: bolesti koje uzrokuju, uzorci za mikrobiološku dijagnostiku, prevencija)

O rodu-gram +, u nepravilnim nakupinama-paraziti ljudi i životinja, fakultativni anaerobi, nepokretni, nesporogeni-glavni predstavnici: S. aureus, S. epidermidis...-proizvode enzim katalazu (katalaza pozitivni)-cijeli se rod može podijeliti u 2 skupine -koagulaza pozitivni (aureus) -koagulaza negativni (ostali)Staphylococcus aureus-Morfologija: sitni, tvore grozdove, nepokretni, aerobni, imaju kapsulu, ne prave spore, G+, beta-hemoliza.-obitava na površini kože, na sluznicama, u crijevu (prolazna flora), nosni vestibulum, pazusi, prepone-prisutan u prašini i na predmetima opće uporabe (najčešće dospijeva s ruku čovjeka)-Otpornost- najotporniji na nepovoljne čimbenike okoliša-Rezistencija

-lako i brzo razvija otpornost prema antibioticima- ubrzo nakon primjene nekog antibiotika, stvore i otporni sojevi- otpornost je uzrokovana sljedećim čimbenicima; - proizvodnja beta-laktamaze (95% stafilokoka) - meticilinska rezistencija (promjena mjesta djelovanja antibiotika) - posjedovanje plazmida koji omogućuje genetski kodiranu otpornostBolesti:-nakon poroda kolonizira kožu i vestibulum nosa novorođenčeta, sluznicu nazofarinksa i često probavni sustav i vaginu-kod oštećenja kože ili sluznice, stafilokoki dospijevaju u tkivo, izazivaju lokalnu upalnu infekciju-tipične lokalne infekcije na koži-postoperativne infekcije kirurških rana i opekotina, infekcije dojki nakon poroda-iz svakog lokalnog žarišta infekcija se može širiti po cijelom organizmu uzrokujući sepsu i metastatsku gnojnu upalu-mogu izazvati tešku upalu pluća (u operiranih, imunokompromitiranih...) i gnojni meningitis-djelovanjem toksina izazivaju trovanje hranom, zatim toksični šok...Lije čenje i prevencija: -ako je riječ o bolničkoj infekciji, potreban uzorak za mikrobio. pretragu-često otporni na betalaktamske antibiotike, primjena glikopeptida (ili aminoglikozidi ili rifampicin ili fucidinska kis.)-prenošenje: dodirom (izravno ili neizravno (predmetima uporabe)) te zrakom-rizi čne skupine: novorođenčad, kirurški bolesnici, bolesnici na odjelima intenzivne, starije osobe, dijabetičari (imunokompromitirane osobe)-izvor infekcije: zdrave kolonizirane osobe-prevencija: pažljiva i dosljedna higijena, naročito pranje ruku prije i poslije svakog dodira s osjetljivim bolesnicimaKoagulaza-negativni stafilokoki-pripadaju normalnoj flori kože i sluznica dišnih puteva, donjeg dijela mokraćovoda i ž. spolovila-kod imunokompromitiranih bolesnika mogu izazvati tešku sepsu i metastatske infekcije u različitim organima-zadržavaju se na umjetnom plastičnom materijalu (i.v. trajni kateteri, umjetni umetci), koloniziraju ga, te izazivaju lokalnu infekciju-liječenje antibioticima, odstranjivanje katetera ili umetka

rod Neisseria (N. meningitidis, N. gonnorrhoeae - bolest koje uzrokuje, uzorci za mikrobiološku dijagnostiku, prevencija)

O roduMorfologija: gram – , diplokoki poput zrna kave, nepokretni, ne prave spore, neki prave kapsulu, fakultativni anaerobi-rastu na obogaćenim podlogama - čokoladni agar-obavezni paraziti sluznica. unutarstanični paraziti i uzrokuju gnojni procesN. meningitidisBolesti:-uzročnik gnojnog meningitisa-prenošenje: kapljičnim putemUzorci za mikrobiološku dijagnostiku:

-likvor, krv za hemokulturu, punktat kožne promjene, aspirat zgloba, obrisak nazofarinksa (kod kliconoša)-prioritetni uzorci, ne u hladnjakLije čenje i prevencija: -peniclin G, 3. generacija cefalosporina...-prevencija: izbjegavanje uskih kontakta s kliconošama, primjena antibiotika u kliconošaN. gonorrhoeaeBolesti:-uzročnik gonoreje, spolne bolesti-rašireno među mladim i spolno aktivnim osobama-prijenos bliskim dodirom-inkubacija: 1-7 dana-moguće infekcije orofarinksa, analnog područja i konjunktive oka-kod novorođenčadi (zaraze se prolaskom kroz porođajni kanal) infekcija konjunktive, može doći i do sljepoće-kod muškaraca- akutni uretritis (bolno mokrenje+gnojni iscjedak)-kod žena- infekcija endocerviksa i uretre (bol u abdominalnom području, bolovi pri mokrenju, sluzavno-gnojni iscjedak iz vagine)Uzorci za mikrobiološku dijagnostiku:-obrisak uretre, obrisak cerviksa, kod posebnih indikacija obrisak rektuma, ždrijela, konjunktive, krv za hemokulturu...Lije čenje i prevencija: -rezistentna na penicilin, ceftriakson...-prevencija: spolni odgoj, brza dijagnostika i terapija

Enterobacteriaceae (najvažnije vrste – Salmonella, Escherichia, Klebsilla, Enterobacter: bolesti koje uzrokuju, uzorci za mikrobiološku dijagnostiku, prevencija)

*SalmonellaBolesti:-ulazak u organizam peroralnim putem-3 tipa bolesti: -gastroenteritis -najčešći oblik salmoneloza -inkubacija 1-2 dana -bolest počinje mučninom, povraćanjem, proljevima, grčevima u trbuhu -traje nekoliko dana -najčešći serotipovi : S. Enteritidis, S. Typhimurium -crijevne groznice -najteži oblik bolesti- trbušni tifus -inkubacija 5-14 dana -groznica kontinuiranog tipa, slabost, jaka glavobolja... -septički sindrom -najrjeđi oblik slamonelozaUzorci za mikrobiološku dijagnostiku:a)za gastroenteritise: stolica, povraćene mase, sumnjiva hranab)za sepsu: krv, likvor, iskašaljaj, punktatc)za trbušni tifus: krv, iza 10-15 dana stolica, urin...Prevencija:-kontrola voda, kloriranje vode, kontrola kliconoša, osobna higijena (pranje ruku)...

*Escherichia (E.coli)-dio normalne crijevne flore, može biti povezana s infekcijom gotovo svakog tkiva-preživljava dugo u vodi, zemlji, predmetima-osjetljivost: dobro osjetljiva na dezinficijense, antibiotikeBolesti:-enterokolitis, infekcije mokraćnih puteva, neonatalni meningitis, sepsa, infekcije rana, pneumonija, septični artritis, osteomijelitis,...-crijevne infekcije - enteropatogene E. coli (EPEC) (dječji proljevi), -enterotoksične E. coli (ETEC) (većina proljeva putnika) -enteroinvazivne E. coli (EIEC) (sliče šigelama) -enterohemoragične E. coli (EHEC) (hemoragični kolitis)-infekcije mokra ćnog sustava - samo neki serotipovi E. coli O-antigenih grupa-novoro đenački meningitis - dijete se zarazi prolaskom kroz porođajni kanal ili preko ruku med. osobljaUzorci za mikrobiološku dijagnostiku:-crijevne infekcije- stolica, obrisak rektuma-infekcije mokraćnog sustava- urinPrevencija:-prenošenje fekalno-oralnim putem, mlijekom, hranom životinjskog podrijetla-higijena ruku, kontrola namirnica*Klebsiella-habitat: probavni sustav, na koži, na sluznici nazofarinksa-otpornost prema antibioticima (gotovo sve)-4 vrste patogene-Klebsiella pneumoniae-habitat: probavni sustav, koža, sluznica nazofarinksa-otpornost: znajčajno otporna na antibiotikeBolesti:-infekcije mokraćnog s., respiratorni s., bolničke infekcije (sepsa, meningitis)Uzorci za mikrobiološku dijagnostiku:-različiti, ovisno o mjestu infekcijePrevencija:-higijena ruku*Enterobacter-slična Klebiselli, no pokretna-oportunistička bakterija-uzročnik bolničkih infekcija-prirođena rezistencija

Pseudomonas aeruginosa

-nalazi se u tzv. fluorescentnoj grupi roda Pseudomonas jer stvara fluorescentni pigment (piocijanin i fluorescin, izaziva hemolizu. -morfologija: mali štapići s monopolarnim bičem i pilama-otpornost: jedna od najotpornijih bakterijskih vrsta, jedna od najrezistentnijih bakterijskih vrsta na atibiotike, preživljava i u blagim otopinama dezinficijensa, -osjetljiv na kiseline i soli srebra. -patogenost: oportunistička bakterija-infekcijom rana stvara se plavozeleni gnoj a inficirane rane imaju miris cvijeta lipe.

-bolesti: meningitis, infekcije urogenitalnog trakta (često), infekcije dišnog trakta, enteritis, otitis i brojne druge piogene infekcije, infekcije mokraćnih kanala, kod novorođenčadi smrtonosna sepsa, česte su bolničke infekcije sojevima otpornim na antibiotike-uzorci: uzorci kožnih lezija, gnoj, mokraća, krv, likvor, iskašljaj...

Acinetobacter baumannii

-oportunistički uzročnik hospitalnih infekcija, prvenstveno u imunokompromitiranih bolesnika-aerobna, gram – negativna bakterija-teškoće u kontroli i sprječavanju širenja A. baumannii- ova bakterija može dugo preživjeti na suhim površinama (potencijalni izvor zaraze)-može razviti rezistenciju na karbapeneme različitim mehanizmima-zabrinjavajući porast rezistencije na karbapeneme zabilježen je posljednjih godina među izolatima A. baumannii u nekoliko bolnica u Hrvatskoj

Anaerobne bakterije

-medicinski značajne dijelimo u 2 skupine: 1) sporogeni anaerobi- uzročnici infekcija, ezgogeni patogeni (izvana u čovjekov organizam), dio normalne flore 2)asporogeni anaerobi- dio normalne flore, endogeni patogeni (iz čovjeka), oportunistički patogeni-posebnu pozornost obratiti na uzorkovanje!!! -pri uzorkovanju paziti da se ne kontaminira normalnom florom -uzorke odmah dostaviti u laboratorij na obradu

Anaerobne sporogene bakterije (najvažnije vrste: Clostridium perfringens, Clostridium tetani, Clostridium botulinum, Clostridium difficile, bolesti koje uzrokuju, uzorci za mikrobiološku dijagnostiku, prevencija)

Klostridiji-gram+, sporogeni anaerobni štapići-činitelji patogenosti: egzotoksini i enzimi-habitat: u zemlji, vodama, na biljkama, u crijevima čovjeka-veoma otporne spore, godinama preživljavaju u vanjskoj sredini

*Clostridium perfringensBolesti-plinske gangrene, klostridijalne mionekroze, spese, apscese mozga, nekrotizirajuće pneumonije, torakalni empijemi, intraabdominalne infekcije s razvojem sepse, nekrotitirajući enteritisUzorci-ovisno o mjestu infekcijePrevencija- adekvatnim tretmanom rana *Clostridium tetani-habitat: probavni sustav biljojeda, u zemlji-otpornost: otporne spore koje mogu u vanjskoj sredini preživjeti desetljećima- infekcija je uvijek lokalna pa kao takva ne bi bila veliki problem, no otrovi

se šire krvlju- znakovi zaraze su kočenje voljne muskulature, spazam mišića lica, kontrakcija leđne muskulature, svijest je očuvanaBolesti-tetanusUzorci-ovisno o mjestuPrevencija-prenošenje: rane, ubodi- otvorite ranu (anaerob)!!! čišćenje sa superoksidom, vakcinacija *Clostridium botulinumBolesti-botulizamUzorci-zagađena hrana, serum bolesnika, povraćene mase i stolicaPrevencija-prenošenje putem konzervirane hrane ili sušenog mesa zagađenih C.botulinum-nadzor nad konzerviranjem namirnica *Clostridium difficileBolesti-pseudomembranozni kolitis (PMC)-javlja se kod pacijenata koji koriste antibiotike i dr. ili prisutne osnovne bolesti ( uremija) ili stanja (anestezija, stariji)Uzorci-Prevencija-racionalna primjena antibiotika

Rod Mycobacterium

-aerobni, nepokretni, lagano zavijeni štapići, bez spora-podjela: -patogene mikobakterije -uvjetno patogene (M. tuberculosis)*Mycobacterium tuberculosis-obligatni uzročnik, čovjek jedini domaćin-prenošenje udisanjem inficiranog aerosola, kapljičnim putemBolesti:-tuberkulozaUzorci:-sputum, bris larinksa Prevencija:-BCG-vakcinacija (u prvoj godini života)-kemoprofilaksa (primjena u inficiranih osoba s ciljem sprječavanja nastanka bolesti)*Mycobacterium leprae-obligatni intracelularni bacili-spori rast i generacijsko vrijeme (20-30 dana)Bolesti:-lepra(guba)- kronična zarazna bolest kože, sluznica i perifernog živčanog sustava sa snažnim imunološkim reakcijama

-znakovi na koži: čvorići ispod epiderme ili na sluznicama-neurološke manifestacije: svrbež, preosjetljivost, obamrlost, anesteziju dijelova tijela, paraliza lica, kontraktura mišića šake (poput panđe), resorpcija kosti, atrofija i otpadanje prstiju, ruku, noguUzorci:-biopsija kože ili sluznice nosne šupljine

Bakterijemija i sepsa (definicije, etiologija, patofiziologija i laboratorijska dijagnostika)

Definicije-Bakterijemija- prisutnost živih bakterija u cirkulirajućoj krvi, dokazuje se izolacijom bakterija iz krvi na bakteriološkim podlogama-podjela bakterijemije: -s obzirom na trajanje: -prolazna- kratkog trajanja -povremena- u određenim ili neodređenim vremenskim intervalima -trajna(kontinuirana)- bakt. stalno prisutne u cirkulaciji -prema izvoru: -primarne (nepoznat izvor) -sekundarne (poznat izvor) -prema mjestu nastanka -izvanbolničke -bolničke-intenzitet bakterijemije- broj kolonija bakterija koje se izoliraju iz 1mL krvi, intenzitet veći kod gram+, u djece i dojenčadi-Sepsa- klinički pojam koji označuje sistemni odgovor bolesnika na tešku infekciju i očituje se u tahipneji (>20 udisaja/min), tahikardiji (>90 otkucaja/min), te febrilitetu (>38°C), obuhvaća i znakove promjenjene perfuzije organa-Septički šok- teška sepsa, sindrom sepse uz hipotenziju, odgovara na davanje iv. tekućine i farmakološku terapiju, visoki mortalitet (50-60%)-SIRS- sistemski upalni odgovor-Pozitivna hemokultura- ona iz koje je izolirana bakterijaEtiologija-osjetljiva populacija- teška osnovna bolest ili operacija, različita invazivna dijagnostička i terapijska pomagala, velika potrošnja antibiotika-uzro čnici sepse : -vanbolni čki : E.coli, S.aureus, koagulaza-negativni stafilokoki, BHS-A... -bolni čki (oportunistički patogeni): P.aeruginosa, S.aureus, koagulaza-neg. stafilokoki, E.coli (ESBL), Candida spp., C.difficileLaboratorijska dijagnostika-3 seta HK, brza dostava u lab. ili termostat 37°C

Bakterijski uzročnici infekcija CNS-a: Neisseria meningitidis, BHS-B, Streptococcus pneumoniae, Haemophylus influenzae, Listeria monocytogenes, Escherichia coli K1

Simptomi-visoka temperatura-glavobolja-kočenje vrata-povraćanje-letargija, konfuzija(u manje djece)-razdražljivost, pospanost*Neisseria meningitidis-uzročnik bakterijskog meningitisa u djece (<5god), adolescenata, odraslih-bolest: -čovjek jedini domaćin (kliconoša(nazofarinks) ili bolesnik) -prenošenje kapljičnim putem -polazak kroz sluznicu->krv->krvno-moždana barijera= menigitis -visoka smrtnost, neurološke posljedice-liječenje: -penicilin G, 3.generacija cefalosporina...-prevencija: -izbjegavanje uskog kontakta sa kliconošama -kemoprofilaksa*BHS-B-uzrčnik bakt. meningitisa u novorođenčadi te kod starijih i imunokompromitiranih-Streptococcus agalacticae -novorođenče se inficira prolaskom kroz porođajni kanal ili nakon poroda -liječenje: kloramfenikol*Streptococcus pneumoniae-uzročnik bakt. meningitisa u djece (<5god), adolescenata, odraslih te starijih i imuokompromitiranih)-bolest: -prenošenje kapljičnim putem -kolonizira gornji dišni sustav (nazofarinks)*Haemophylus influenzae-tip b(djeca <5god), tip non b (stariji i imunokompromitirani)-kolonizira sluznice gornjeg respiratornog sustava-širenje: kapljičnim putem ili izravnim dodirom, krv->sžs-epidemijski karakter-česte trajne posljedice (mentalna retardacija, konvulzije, pareze)-prevencija: cjepljenje*Listeria monocytogenes-uzročnik bakt. meningitisa kod starijih i imunokompromitiranih-često ga nalazimo u domaćem kravljem siru, mesu, povrću...-kolonizira probavni sustav-glavni put prijenosa: kontaminirana hrana-novorođenčad se zarazi pri rođenju*Escherichia coli K1-uzročnik bakt. meningitisa u novorođenčadi, starijih i imunokompromitiranih-kolonizirana majka, dijete pokupi u porođajnom kanalu ili preko ruku med. osoblja-habitat: probavni sustav

N. meningitidis S. pneumoniae BHS-B H. influenzae L. monocytogenes E.coli K1

novorođenčad + + +djeca <5god + + + tip badolescenti + +odrasli + +stariji i imuokomp. + + + tip non b + +

Virusi uzročnici infekcija CNS-a

-na čini širenja: kontaminirane igle, kontaminirane vode, hrana ili ruke, kapljično-polio virus, coxsackie virus, echovirus, morbilivirus, parotitis virus, rubela virus, varicella-zoster virus

Virusi koji se prenose krvlju (HIV, HBV, HCV)

*HIV-na čin prenošenja: -spolno (najčešće) -kontaminiranim iglama -primanjem zaražene krvi i derivata (u početku otkrića) -izravan prijenos: tijekom trudnoće, porođaja i dojenja -presađivanjem organa, tkiva...-rizi čne skupine: homo/biseksualne osobe, heteroseksualne promiskuitetne osobe-klini čki sindromi -dugotrajni i polagani razvoj bolesti, dolazi do postupnog i nepovratnog uništavanja imunološkog sustava -prvih nekoliko mjeseci: blaži oblik poremećenog zdravstvenog stanja, vrućica, malaksalost, glavobolja, gubitak tjelesne težine, povećani limfni čvorovi, kandidoza u usnoj šupljini... -drugi stadij: pojava AIDS-a, pojavljuje se tijekom 8-10 godina od početka infekcije, propada unutrašnja građa limfnih čvorova (smanjuje se broj limfocita), stvaraju se pogodni uvjeti za pojavu oportunističkih infekcija -tre ći stadij: zahvaćanje CNS-a; glavobolja, vrućica, nepravilni refleksi i ataksija (poremećaj sukladne radnje mišića s pokretima), demencija, osjetni i motorični poremećaji -četvrti stadij: pojava tumora-prevencija: -uobičajene mjere: higijensko pranje ruku, uporaba rukavica, maske, odjeće... kada je moguć kontakt sa krvlju, svim tjelesnim tekućinama (osim znoja) -edukacija i savjetovanja o infekciji HIV-om*HBV-način unošenja/prenošenja: a) kroz kožu pri različitim zahvatima (kirurški, transplantacija, hemodijaliza, tetoviranje...) b) poljupcem, spolnim putem, uporabom zajedničkih predmeta (četkica za zube, pribor za brijanje..) c) s majke na plod tijekom porođaja-rizične skupine: zdravstveni djelatnici, narkomani, promiskuitetne osobe, liječeni hemodijalizom, novorođenče

-klini čki sindromi: -akutna infekcija -može proći klinički neopaženo -može se očitovati znakovima kao što su vrućica, slabost, gubitak teka, mučnina, povraćanje -slijede klasični ikterični (žutični) znakovi oštećenja jetre (žutica, tamna mokraća, svijetla stolica) koji su posljedica izrazitog oštećenja jetre -kronična infekcija -otkriva se tijekom rutinskog pregleda krvi (povišene razine jetrenih enzima) -u 10% bolesnika može se razviti do ciroze jetre i izostatkom jetrenih funkcija -primarni hepatocelularni karcinom- nasatajanje karcinoma-prevencija: -osobna higijena, edukacija*HCV-na čin prenošenja/zaraze: preko krvi (transfuzija krvi), hemodijaliza, uštrcavanje droga, tetoviranje...-klini čki sindromi -javlja se u obliku akutne ili kronične infekcije -slabija upalna reakcija i blaži simptomi u odnosu na HBV -napredovanje bolesti može rezultirati cirozom jetre ili nastanku karcinoma -prevencija: osobna higijena, edukacija

Picornaviridae (pikornaviride)

*Rod Enterovirus-ulazno mjesto: gornji dio probavno-dišnog sustava (orofarinks)-ciljni organ: SŽS -umnožava se u stanicama ždrijela i crijeva, potom viremijom dospjeva u SŽS-prenose se fekalno-oralnim i dišnim putem-rizi čne skupine: mala djeca, muškarci-inkubacija: 7-14 dana-na težinu kliničke slike utječu: imunodeficijencija, dob bolesnika, spol, pothranjenost, hladnoća, trudnoća, fizički napor-bolesti: -Poliomijelitis- u početku nalik na influencu, kasnije napada SŽS -Paraliti čka bolest- nalik na poliomijelitis, prognoza znatno bolja, oporavak -Serozni meningoencefalitis- napada SŽS, traje 5-10 dana, ne ostavlja posljedice -Enterovirusne infekcije u trudno ći - može ugrozit trudnoću ili smrt trudnice -Akutni hemoragijski konjunktivitis-uzorkovanje- stolica, bris rektuma, ždrijela, krv, likvor...-transportna podloga, 4°C-prevencija- vakcinacija (Sabin i Koprowski), higijenske mjere*Rod Rhinovirus-najznačajniji uzročnici blagih infekcija gornjeg dijela dišnog sustava (prehlada, hunjavica)-prenošenje: kapljičnim putem, kontaktom sa onečišćenim predmetima (maramice), zaražene ruke-inkubacija: 1-3 dana

-uzrokuju: upalu dišnih putova (bronhitis), sinusa, srednjeg uha...-klini čki sindromi: šmrcanje, kihanje, začapljenost nosa, grlobolja-trajanje bolesti: 2-3 dana-uzorkovanje: ispirak iz nosa-prevencija: osobna higijena, sanitarne mjere

Orthomyxoviridae (ortomiksoviride)

-virusi influence (tipovi A, B i C važni za čovjeka)-podložni promjenama (epidemije velikih razmjera)-umnožava se u epitelnim stanicama dišnog sustava-inkubacija: 18h-3dana-rizi čna skupina: mala djeca-pogodni uvjeti zimi kad je vlažnost i temperatura zraka niski-prenosi se kapljično (govorom, kašljanju, kihanju)-klini čki sindromi: -opći simptomi-vrućica do 40°C, tresavica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima-najpoznatije: Španjolska gripa, Azijska gripa, Hong Kong gripa, H1N1...-uzorkovanje: nazofaringealni sekret, ispirak nosa, bris ždrijela-prevencija: antivirusni preparati (tamiflu...), vakcinacija

Paramyxoviridae

*Rod Paramyxovirus (paramiksovirus)-virus parainfluence (ljudski tip 1 i 3)-uzročnici akutnih dišnih bolesti-rizi čna skupina: mala djeca-vrste: -tip 1 i 2- oboljenja djece pretškolske dobi -tip 3- javlja se endemski kroz čitavu godinu u dojenačkoj dobi-klini čka slika: bronhiolitis, pneumonija, sindrom krupa (laringotraheobronhitis- intenzivan kašalj nalik na lavež, stridor, smetnje s disanjem)-uzorkovanje: aspiracija nazofaringealnog sekreta, ždrijelni obrisak, ispirak nosa

RSV (respiratorni sincicijski virus)

-vodeći uzročnik akutnih infekcija dišnog sustava-prisutan u svim dobnim skupinama:-inkubacija: 3-7 dana 1)kod djece i odraslih: u obliku prehlade2)kod dojen čadi i u male djece: glavni uzročnik bronhiolitisa, bronhitisa i pneumonija -temperatura, kašalj, nakon 2-3 dana otežano disanje (simptomi bronhiolitisa)-epidemije- uobičajene u zimskim i ranoproljetnim mjesecima-uzorkovanje: aspirat nazofaringealnog sekreta, ispirak nosa ili bris ždrijela

Adenoviridae

-inficiraju epitelne stanice dišnog i probavnog sustava-različite bolesti: 1)faringokonjunktivalna groznica- upala ždrijela i očnih spojnica, povišena temp., otekli limfni čvorovi 2)epidemijski keratokonjunktivitis- akutna upala očnih spojnica s povećanim i bolnim limfnim čvorovima 3)akutna infekcija gornjih dišnih puteva- opća kratkotrajna febrilna bolest (mala djeca, mladež..) 4)gastroenteritis i proljev(tp. 40, 41, 42 (skupina F)) -uzorkovanje: nazofaringealni sekret, ispirak nosta, bris ždrijela

HIV (vidi 14.)

Virusi hepatitisa (vidi 14.)

HAV HBV HCV HDV HEV HGVgenom RNA *DNA RNA RNA RNA RNA

prijenosfekalno-

oralniparenteralni parenteralni parenteralni

fekalno-oralni

parenteralni

inkubacija15-10 dana

40-120 dana

15-50 dana 25-70 dana20-80 dana

?

kroni čnost /

3-5% odraslih50% po rođenju

80% 2-70% / DA

Papovaviridae (HPV)

* Papilomavirus (HPV)-široko rasprostranjeni, više od 100 genotipova-širenje: bliskim dodirom, onečišćenim predmetima i površinama (ručnici, spužve, podovi kupaonica), određeni genotipovi i spolnim putem, tijekom porođaja-ulazak: kroz oštećene dijelove kože i sluznice-klini čki sindromi: -kožne bradavice -dobro ćudni tumori glave i vrata -anogenitalne bradavice- tzv. šiljasti kondilomi, vanjski dijelovi spolnih organa, perianalno područje -displazija, neoplazija uš ća maternice - tipovi HPV 16 i 18 -prevencija: izbjegavanje dodira s inficiranim tkivom, redovite ginekološke kontrole

Herpesviridae (HSV-1,-2, VZV, EBV, CMV)

*HSV-1 (VHS- virus herpes-simplex) *HSV-2način širenja dodir dodir

područje infekcija iznad struka ispod struka

ulazna vrata sluznica, oštećeni dijelovi kožeširenje slinom, sekretom rodnice, sadržajem herpetičkih mjehurića

čimbenici koji potiču umnožavanje

stres, trauma, vrućica, hladnoća, sunce

sposobnost latentnosti- čovjek doživotni izvor zaraze-povratne infekcije

prenošenjeslinom, posredno: kontaminiranim čašama,

priborom, četkicom za zube...spolnim dodirom, od majke

tijekom porođajabolest zahvaća kožu i sluznice, oko i SŽS

bolesti

*encefalitis-akutna febrilna i teška upala

mozga-visoka smrtnost (50%)

*meningitis-posljedica komplikacije infekcije spolnih organa

-simptomi brzo nestaju sami od sebe

*infekcije usne šupljine-mjehurići

-zubno meso, jezik, ždrijelo

*keratokonjunktivitis*neonatalni herpes

-smrtonosan-pri porodu ili u uterusu

*genitalni herpes-pojava mjehurića (na penisu u muškaraca, vrat maternice, sluznica rodnice,

stidnica u žena)

prevencija

*zaštitne rukavice, pranje ruku*kod genitalnog herpesa: apstinencija za vrijeme trajanja *infekcije, uporaba

kondoma (ne posve sigurno)*kod trudnica s aktivnim genitalnim herpesom: carski rez

*VZV (virus varicella zoster)-vrlo zarazna-inkubacija: 14 dana- način širenja-dodir, kapljice-klinička slika: -pojava osipa koji ubrzo prelazi u mjehuriće te u prištiće -svrbež -herpes zoster- ponovno pojavljivane virusne infekcije od latentne infekcije stečene ranije u životu, -imunokompromitirani- teška i progesivna bolest, rizik od širenja na pluća, jetra, mozak -prevencija: vakcinacija*EBV (Epstein-Barrov virus)-bolesti: mononukleoza, - način širenja-dodir, slina (bolest poljupca)-mononukleoza -blaža u djece nego u adolescenata i odraslih -simptomi: vrućica, slabost, umor, upala ždrijela, povećani limfni čvorovi*CMV (citomegalovirus)-virusni uzročnik kongenitalnih malformacija- način širenja- dodir, krv, kongenitalno

tkivo djeca/odrasli imunokompromitiratni

oči - korioretinitispluća - pneumonijaprobavni sustav - ezofagitis, kolitisživčani sustav polioneuritis, mijelitis meningitis/encefalitis,

mijelitislimfni sustav sindrom mononukleoze leukopenijaorgani hepatitis limfocitoza

Rhabdoviridae (raboviride)

*rod Lisavirus-virus bjesnoće-ulazak u organizam: ugrizom bijesne životinje, unosom onečišćene sline u kožu ili sluznicu (moguće i inhalacijom virusa)-razmnožavanje u stanicama poprečnoprugastih mišića-klini čka slika 1) opća slabost, glavobolja, mučnina, povraćanje, proljev, grčevi u trbuhu, vrućica 2) neurološka faza: hiperaktivnost, neorijentiranost, halucinacije, preosjetljivost, neobično ponašanje,..hidrofobija, aerofobija, fotofobija... 3)paraliza (ili jedina manifestacija ili daljnji tijek) 4)koma; različite komplikacije od kojih se umire-prevencija: sprječavanje izloženosti dodira s bolesnim životinjama, nakon ugriza životinje dobro očistiti i isprati ranu otopinom sapuna

Rubivirus

-virus rubele-širenje: dišnim sekretima-rizi čne skupine: djeca-klini čka slika -stečena rubela- blaga, kratkotrajna, češće u djece -vrućica, 3-dnevni osip, oteklina limfnih čvorova iza uha i na zatiljku -rizik u trudnoći- smrtnost ploda i dijeteta tokom 1.god velika-prevencija: vakcinacija

Arbovirusi

-virus koji se širi na ljude ugrizima kukaca, kao što su krpelji i komarci, koji se zaraze od zaraženih životinja uključujući domaće životinje i ptice-bolest -encefalitis -teška infekcija mozga -glavobolja, pospanost i groznica, povraćanje i kočenje vrata su rjeđi znaci infekcije mozga i leđne moždine -naglo se mogu razviti mišićno drhtanje, duševna zbunjenost, konvulzije (grčevi) i koma, ponekad dolazi do paralize ruku i nogu.

Prioni

-proteinske infektivne čestice, najsitnije čestice žive tvari, sitnije od virusa-napadaju isključivo SŽS-uzrokuju kronične degenerativne bolesti SŽS u životinja i u ljudi-duga inkubacija, dugotrajni klinički tijek (mjeseci, godine), smrtonosni ishod, patološke pojave samo u SŽS-klini čki sindromi -bolest kuru- smetnje u govoru, nesigurnost u hodu, drhtanje i nesavladivi grčevi (Nova Gvineja) -Kreucfeld-Jakobova bolest -smrtonosna obiteljska nesanica-ne uništavaju se pasterizacijom niti sterilizacijom, otporni su i na proteaze-lijeka nema, a smrtnost je 100%-tna

Uzročnici spolno prenosivih infekcija

Bakterije*Najserija gonoree (vidi 4.) -u muškaraca- uretritis (bolno mokrenje, gnojni iscjedak) -u žena- infekcija endocerviksa i uretre (bolovi u abdomenu, pri mokrenju, gnojni iscjedak)*Treponema palidum -uzrokuje sifilis- kronična, sporo progresivna bolest, oštećuje SŽS -3 stadija 1)10-60 dana, ulkus (čir) 2) 2-10 tj kasnije, simptomi nalik gripi 3) nekoliko god kasnije, -dijete se može zaraziti još u placenti ili tokom poroda -serološke pretrage- treponemski testovi (TPHA, TPI)*Klamidija trahomatis -u muškaraca- negonokokni uretritis (NGU)-upala uretre (sluzavo-gnojni iscjedak) -u žena- cervicitis (asimptomatski većinom, katkad se javlja iscjedak -trahom- infekcija epitela očiju*M. hominis, U. urealitikum ( mikoplazme (nemaju st. stijenku) -često apatogene, 70% spolno aktivne populacije, obligatni -u muškaraca: uretritis, prostatitis -u žena: vaginitis, cervicitis... -novorođenče se može zaraziti prolaskom kroz porođajni kanal*Gardanela vaginalis -kliničke manifestacije samo u žena- bakterijska vaginoza (vaginalni iscjedak neugodna mirisa zbog poraslog broja G. vaginalis) -u muškaraca nema kliničke manifestacije, no oni mogu prenositiVirusi*HSV2 (virus herplex simplex VHS2) (vidi 23.)*HPV (vidi 22.)*HIV (vidi 14.)*HBV (vidi 14.)*HCV (vidi 14.)Paraziti

*Trihomonas vaginalis -hrani se bakterijama i leukocitima -izaziva ljuštenje i degeneraciju vaginalnog epitela -upalni sekret, rijedak, bjelkast i žućkast -stvara se pogodno okruženje za ostale organizme,

Uzročnici infekcija mokraćnog sustava

Bakterije*E.coli (50-85% slučajeva)*Proteus (najčešći uzročnik u dječaka)*Klebsiela*Pseudomonas*Enterobakter (oportunistička bakt.)*Stafilokokus saprofitikus (češći uzročnik u žena)*Stafilokokus epidermidis (čest u bolesnika s trajnim kateterom)Gljive ( u imunodeficijentnih osoba, bolesnika s trasplantiranim bubrezima, dijabetičara, s trajnim kateterom)*C.albikans

Uzročnici infekcija respiratornog sustava

-podjela: 1)infekcije gornjeg dišnog sustava (rinitis, rinosinusitis, tonzilofaringitis(virusi, BHS-A)) 2)infekcije donjeg dišnog sustava (akut. bronhitis, kron. bronhitis, alveolarna pneumonija...)

- virusi: rinovirus, koronavirus, influenca, parainfluenca, polio, adenovirus bakterije: hemofilus influence(uvjetno patog.), streptokokus pneumonie, stafilokokus aureus (uvjetno patog.), BHS-A streptokokus piogenes, mikoplazma pneumonie

Uzročnici infekcija probavnog sustava (bakterije: Salmonella, Shigella, Yersinia, Campylobacter, Vibrio cholerae; virusi: rotavirusi, adenovirusi, astrovirusi, kalicivirusi – norovirus)

Bakterije*Salmonela (vidi 5.)*Shigela-bolest: bacilarna dizenterija-vrlo infektivne (niska infektivna doza- mala količina bakt. potrebna za infekciju)-inkubacija: 2-3 dana-nagao početak bolesti: visoka temp., kolike(grčevi) i vodene stolice, kasnije krv i sluz u

stolici, tenezmi (lažni i bolni podražaji na pražnjenje crijeva)-prenošenje: fecesom, prljavim rukama, zagađenom hranom i insektima*Jersinia enterkolitika-klini čka slika: gastroenterokolitis (akutni proljev)-ulazak: peroralni put-češće oboljevaju djeca putem zaražene hrane ili vode*Kampilobakter-izvori: zaražena perad, mlijeko i mesne prerađevine i vode-inkubacija: 1-7 dana-klini čka slika: blagi oblici/teža akutna dijareja (obilne, krvave stolice, vrućica, grčevi...)*Vibrio kolere-bolest: kolera (stara dijarealna bolest)-inkubacija: 1-4 dana-simptomi: mučnina, povraćanje, profuzni proljev s grčevima u trbuhu, stolica poput rižine vode (sluzava, epitelne stanice...)-prevencija: higijenska dispozicija fecesa oboljelih, higijenska pažnja u pripremi hrane

Virusi*rotavirusi-najčešći uzročnik epidemijskih proljeva u dojenčadi (6-24 mj starosti)-grupa A i C- djeca, grupa B- odrasli-češći zimi-prenošenje: fekalno-oralnim putem-inkubacija: 2-5 dana-klini čka slika : obilne, vodenaste proljevaste stolice*adenovirusi-tipovi 40, 41-uzorčnik akutnog proljeva u djece mlađe od 1 god-inkubacija: 8-10 dana-klinička slika: proljev, povraćanje, umjerena temp., (9-12 dana trajanje)-svuda u svijetu, u svako doba godine*astrovirusi-uzročnik gastroenterititisa-češći u djece-klinička slika: mučnina, grčevi u trbuhu, vrućica, proljev (3 dana trajanja)*kalcivirusi-noroviruskalcivirusi-5 serotipova-infecije u cijelom svijetu, cijele godine-klini čka slika: proljev, povraćanje, bez temp. (1-11 dana trajanje)-inkubacija: kratka (48-72h)-širenje: unutar zatvorenih ustanova (bolnice, škole, ...), onečišćenim namirnicama i vodomnorovirus (virus Norwalk)-nalikuje na kalciviruse (razlika u obrubu viriona koji je nejasan)-inkubacija: oko 24h-klini čka slika: počinje naglo; mučnina, povraćanje, proljev, glavobolja, grčevi u trbuhu, vrućica-širenje: onečišćenim namirnicama ili vodom

Medicinski značajne gljive i bolesti koje uzrokuju: rod Candida

*Kandida-C. albikans, C.tropikalis,...-kandidoza- infekcija uzrokovana vrstama roda candida (kožna, sluznička, 1 ili više organa)-najraširenija i naj češća mikoza čovjeka -dio normalne flore (35% u sluznicama ž. spolnog sustava, 77% gornji dišni sus., 85% probavni sustav zdravih ljudi)-izvor- najčešće vlastite endogene kandide-mnoge bolesti pospješuju razvoj kandidoze (imunokompromitirani)-novorođenče- zaraza prolaskom kroz porođajni kanal1)sluzni čka kandidoza -usna šupljina- novorođenčad, odrasli s hormonalnim i imunološkim poremećajima -jednjak- ugl kod osoba liječenih od malignih bolesti -želudac, crijeva- bolesnici s malignim bolestima -rodnica- dijabetes, zdrave žene, trudnice2)kožna kandidoza- najčešće vlažna i oštećena koža i nokti (k.s. "pelenski osip")3)sustavna kandidoza- infekcija jednog unutarnjeg organa (masivna kolonizacija sluznice probavnog sus.)4)diseminirana kandidoza- istovremena infekcija dva ili više organa

*Kriptokokus neoformans-epidemiologija -4 serotipa (A, B, C, D) (serotip B specifičan za Europu) -do infekcije dolazi udisajem blastokondija iz zagađenog zraka -češće oboljevaju osobe s HIV-om, malignim bolestima...-klini čka slika -plućna kriptokokoza (iskašljavanje krvi, pleuralna bol, gubitak na težini, slabost) -kriptokokoza SŽS (glavobolja, vrtoglavica, povraćanje, kočenje šije, smjetnje vida...) (ako se brzo ne prepozna, uzrokuje smrt) (često se javlja (98% svih kriptokokoza SŽS) u osoba s HIV-om) -kožna kriptokokoza (brojne kožne promjne na licu i vlasištu)

*Aspergilus-A. fumigatus, A.flavus, A. niger, A, nidulans-mogu kolonizirati sluznicu dišnih puteva ili šupljina u plućima, bolesti preosjetljivosti, invadirati stijenke krvnih žila i uzrokovati MIKOTOKSIKOZU-do infekcije dolazi udisanjem fijlokondija aspergilusa iz zraka, zemlje, vode, hrane, lišća-klini čka slika ; -mikotoksikoza- konzumiranjem hrane zagađene mikotoksinima, klinička slika akutnog trovanja hranom ili toksičnog oštećenja jetre, bubrega... -kolonizacija sluznice i kože- nastaje udisanjem konidija ovih plijesni iz zagađena zraka, do kolonizacije obično dolazi u bolesnika s kroničnim plućnim bolestima, pothranjenih i onih liječenih antibioticima kroz dulje vrijeme

*DERMATOFITI *Trihofiton

*Mikrosporum *Epidermofiton-koža, dlaka, nokti čovjeka-dermatofitoza- infekcija uzrokovana dermatofitima *Zigomikota *Rizopus-klini čka slika - kožna zigomikoza (crvenilo, centrifugalno širenje, u sredini ulkus) -zigomikoza nosa i mozga (najčešće u dijabetičara, jaka bol u nosu, glavobolja, povišena temp., krvavi iscjedak iz nosa, napada mozak->smrt (nekoliko sati ili dana)) -plu ćna zigomikoza (iskašljavanje krvi, povišena temp.) *Mukor-klini čka slika ; -kožna zigomikoza -plućna zigomikoza (imounodeficijentni)

Krvno-tkivni paraziti (Trypanosoma spp,. Leishmania spp, Toxoplasma gondii, Trichinella spiralis)

*tripanosoma-patogene vrste: T.brucei gambiense, T. brucei rodesiense, T. kruzi- T.brucei gambiense, T. brucei rodesiense uzrokuju afričku tripanosmozu (bolest spavanja) koju prenose ce-ce muhe-T. kruzi uzrokuje J.američku tripanosmozu (Chagasova bolest) (stjenice)*leišmania-vrste: -L. donovani- uzročnik kala-azara (produljeni febrilitet, splenomegalija, hepatomegalija, anemija, leukopenija) -L. infantum- visceralna lišmenioza -L. tropika- kožne lišmenioze -L. braziliensis- kožno-sluzničke lišmenioze*toksoplazma gondi-glavni nosilac: mačka!-infekcije u ljudi nastaju; 1)unosom cistama inficiranog mesa nedovoljno termički obrađenog 2)unosom oocista iz mačjeg izmeta koji je kontaminirao hranu ili ruke 3) transplantacijom ili transfuzijom...-TOKSOPLAZMOZA 1)kongenitalna- preko majke u trudnoći 2) ste čena - imunokompromitirani, imunokompetentni*trihinela spiralis- žive isključivo parazitskim životom, u tankom crijevu kao odrasli, a kao ličinke u mišićju najćešće- žrtva se zarazi jedući cistično meso, kada se u probavnom sustavu predatora cista otapa i iz ličinki razvijaju spolno zrele trihinele-doma ćin : mesožderi, svinja najčešće-infektivni oblik: cista s ličinkom u mesu koje se jede

-bolest: trihineloza - u fazi polaganja ličinki vladat će opći simptomi poremećaja probavnog sustava (mučnina, povraćanje, proljev) - dok traje invazija ličinki bit će bolovi u mišiću, ovisno koji je mišić zahvaćen - kaheksija, toksični edemi, dehidratacija, ubrzani puls i pad tlaka

Paraziti uzročnici crijevnih i spolnih infekcija (Entamoeba histolytica, Giardia lamblia, Cryptosporidium parvum, Trichomonas vaginalis, Ascaris lumbricoides, Trichuris trichiura, Ancylostoma duodenale, Strongyloides stercoralis, Enterobius vermicularis, Taenia sp.

Bolničke infekcije (Definicija, uzročnici bolničkih infekcija. Rezervoari BI. Epidemiologija BI. Vrste i podjela BI.)

Definicija-infekcije nastale u bolnici, nisu bile prisutne niti u inkubaciji u trenutku primitka pacijenta (48-72 sata nakon primitka)Uzro čnici -95% bakterije, 5% virusi (na dječjim odjelima ugl)Rezvervoari bolni čkih inf. (mjesta na kojima se uzročnik razmnožava i/ili preživljava) -inficirani i/ili kolonizirani bolesnik-kontaminirana neživa okolina-zdravstveno osoblje (prijenosnici) (BHS-A, MRSA, akutne virusne inf)-posjetitelji (rijetko)Epidemiologija bolni čkih inf. (čimbenici) -95% bakterije, 5% virusiVrste i podjela bolni čkih inf. -oportunisti čki patogeni uzročnici: -P. aeruginosa, S.aureus, koagulaza-negativni stafilokoki, E.coli, Kandida, C. difficile-primarno patogeni mikroorganizmi: -BHS-A, RSV, rotavirus, Entrobius vermicularis-oportunisti čki patogeni koji su stekli visok stupanj rezistencije: - MRSA, VRE, multirezistentni P.aeruginosa, ESBL producirajuće K.pneumoniae i E.coli-virusi koji se prenose krvlju i dr. tjelesnim teku ćinama: -HIV, virusi hepatitisa

Mjere prevencije za nastanak BI

-sprječavanja BI provodi se tijekom bilo kojeg rutinskog med. postupka s bolesnikom, poštujući posebne protokole-provodi ga cjelokupno osoblje bolnice, zdravstveno i nezdravstveno-osnovna na čela prevencije -sve što dolazi u kontakt s tikivima i sterilnim sluznicama ili ulazi u krvotok bolesnika mora biti STERILNO -sve što dolazi u kontakt s koloniziranim sluznicama, mora biti DEZINFICIRANO dezinficijensima visokog stupnja djelotvornosti -sve što dolazi u kontakt s nepovrijeđenom (intaktnom) kožom mora biti ČISTO -sveukupni prostor bolnice mora biti besprijekorno čist-sprječavanje BI je način rada i razmišljanja

- stalno pranje ruku, dezinfekcije prostora,kreveta, sve treba biti cisto i sterilmno oko bolesnika, pogotovo kod imunokomprimitiranih i djece

Multirezistentne bakterije uzročnici bolničkih infekcija - čimbenici rizika 1)teški bolesnici koji dugo borave u bolnici (lako se koloniziraju bol. florom) te postaju rezervoar i izvor za nove bolesnike 2)mali broj osoblja na velik broj bolesnika 3) građa bol. odjela koja otežava provođenje higijene 4)velika upotreba antibiotika širokog spektra -posljedica -stvaranje rezidencije bakterija (mutiranje) uslijed forsirane primjene antibiotika-REZISTENTNE BOLNI ČKE BAKTERIJE 1) Meticilin-rezistentni Stafilokokus aureus (MRSA) -širi se rukama zdravstvenog osoblja, manje neposredno -prevencija: pranje ruku -u hrvatskim bolnicama MRSA raširena od ispod 2% do preko 50% 2) Vankomicin-rezistentni enterokok (VRE) -u hrv. rijedak 3) multirezistentni Pseudomonas aeruginosa -izaziva vrlo teške infekcije (uroinfekcije, pneumonije, infekcije rane i dekubitusa, sepse) -rezistentni soj lako se širi od bolesnika do bolesnika 4) multirezistentni Acinetobakter baumani -rijetko uzrokuje infekciju (uroinfekcija, pneumonija, sepsa) i nije visoko patogen 5) ESBL (betalaktamaza proširenog spektra) Klebsiela pneumonie -čest uzročnik BI na novorođenačkim odjelima intenzivnog liječenja, urološki odjeli -30% BI u hrv. 6) ESBL E. coli -uz SA najčešći uzročnik BI -na svim odjelima -uzročnik urinarnih infekcija i sepsi te infekcija kirurške rane, dekubitusa i novorođenačkog meningitisa

Higijena ruku

1 PRIJE KONTAKTA S BOLESNIKOMKADA? –prije doticanja bolesnikaZAŠTO? –da bi se zaštitio bolesnik od štetnih mikroorg. koje se nose na rukama

2 PRIJE ASEPTIČKIH POSTUPAKA KADA? –prije bilo kojeg aseptičkog postupkaZAŠTO? –da se zaštiti bolesnik od ulaska štetnih mikroorg. u njegovo

tijelo uključujući njegove vlastite mikroorg.

3 NAKON RIZIKA IZLAGANJU TJELESNIM TEKUĆINAMA

KADA? –neposredno nakon rizika izlaganju tjelesnim tekućinama (i nakon skidanja rukavica)ZAŠTO? –da bi zaštitili sebe i okolinu od štetnih bolesnikovih mikroorg.

4 NAKON KONTAKTA S BOLESNIKOMKADA? –nakon dodirivanja bolesnika i njegove okoline, kada se odlazi od nj.ZAŠTO? –da bi zaštitil sebe i okolinu od štetnih bolesnikovih mikroorg.

5 NAKON KONTAKTA S OKOLINOM BOLESNIKA

KADA? –nakon dodirivianja bilo kojeg predmeta ili namještaja u blizini bolesnika, kada odlaziš, čak iako se nije dirao bolesnikZAŠTO?-da bi zaštitili sebe, okolinu od štetnih bolesnikovih mikroorg.

Kontaktna izolacija

-Mjere izolacije za uzročnike koji se šire kontaktom podrazumijevaju smještaj bolesnika u jednokrevetnu sobu te nošenje rukavica i zaštitnih pregača. -Kontaktom se prenosi velik broj uzročnika crijevnih i kožnih infekcija, multiplo-rezistentne bakterije ali i velik broj uzročnika infekcija dišnih puteva (RSV, enterovirusi, virus parainfluence). -Ovisno o prilikama bolesnici zaraženi istim uzročnikom mogu se kohortirati u jednu prostoriju / odjel, a u slučajevima teškog kontroliranja širenja određenog uzročnika poželjno je kohortirati i osoblje.

-Mjere izolacije za uzročnike koji se šire aerosolom podrazumijevaju smještaj bolesnika u jednokrevetnu sobu s negativnim tlakom zraka i nošenje zaštitnih maski za vrijeme boravka u sobi za izolaciju. -Aerosolom se prenose Mycobacterium tuberculosis, morbillivirus i varicella-zoster virus.

-Mjere izolacije za uzročnike koji se šire kapljično podrazumijevaju smještaj bolesnika ujednokrevetnu sobu te nošenje maski u neposrednoj blizini bolesnika (u krugu od 1m). -Velik broj bakterijskih i virusnih uzro čnika infekcija dišnih puteva se prenosi kapljično.