Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Pozivamo vas na središnji skup Nezavisne liste Josip Berket 18. svibnja u 20:00 sati na Brcu u Kaštel Starom, uz koncert Emine Arapović i uz dobru spizu
Za svoje gradsko vijeće nositelj JOSIP BERKET
zaokruži
2
1 Josip Berket, kapetan duge plovidbe2 dr. Milija Baldić Lukšić3 Marinko Kovačev, dipl.iur.4 Goran Samardžić5 Marinka Parčina,ekonomist6 Meri Škopljanac-Gagić, prof.7 Ivan Rančić8 Kristina Konta9 dr. Gordana Krokar
10 Bruno Petrušić11 Damir Roso12 Frane Božin13 Snježana Sedlar Madžar, dipl.iur.14 Stipe Mađor Božinović15 Veno Jerković16 Niko Vujina17 Vinko Vukman 18 dr. Neda Antičić19 Ana Tošić20 Dragana Budić21 Tomislav Tadin22 Fabjan Danilo23 dr. Ivan Ordulj24 Rino Pavlov25 Nela Ljubenkov
zaokruži
1Za svoju gradonačelnicu dr. MILIJA BALDIć LuKŠIć
2
Kaštelanski poduzetnik
i poslodavac Josip Ber-
ket, prvi puta se oku-
šao na izborima u Ka-
štelima 2009. godine kada je
izabran za Gradonačelnika.
Gradonačelnički je odradio
u cijelosti. Nezavisna lista
kojoj je bio osnivač i nositelj
dva puta do sada 2009. i 2013.
godine sudjelovala je na iz-
borima za Gradsko vijeće.
Obadva puta Nezavisna lista
Josipa Berketa , vrlo je važan
čimbenik u Gradskom vijeću
Kaštela. S obzirom na broj
vijećnika i izborne rezulta-
te, druga je po snazi politič-
ka snaga u Kaštelima. Vrlo
blizu kaštelanskom HDZ-u.
U svom radu Nezavisna li-
sta koju je Berket osnovao
unijela je niz poboljšanja u
političkom životu. Sam Ber-
ket je pružio i jamstva. Imo-
vinom je jamčio odgovorno
upravljanje Gradom. U to su
se, uostalom, uvjerili građa-
ni Kaštela, Županije i Hrvat-
ske. Uspjelo se u mnogo če-
mu a ponajviše u činjenici
da se vlast od njezinog prvog
izlaska na izbore puno odgo-
vornije odnosi prema jav-
nom novcu i javnom dobru.
Josip Berket će i na na-
rednim izborima biti nosi-
telj Nezavisne liste, koja je u
dosta turbulentnim vreme-
nima, uspjela očuvati svoju
prepoznatljivost i zadržati
se na okupu.
Na koji način je vaša li-
sta opstala i jeli ostala ne-
ovisna?
Opstala je zahvaljujući
ljudima koji su se ponašali
neovisno. Bilo je nekih ne-
snalaženja zbog neiskustva,
ali nas nitko nije uspio svr-
stati i razbiti. Nitko od nas
nije se od angažmana okori-
stio privatno.
Sugerira vam se da mo-
rate biti u dobrim odnosima
sa političarima jer ste poslo-
davac i poduzetnik. Kako to
komentirate?
Kada političari tako nešto
kažu, onda govore istinu o
sebi. Njima je ambicija vedri-
ti i oblačiti. Zato i nakarad-
no postavljaju pitanje: Kako
možeš biti poduzetnik a da
se ne ulizuješ političarima?
I kako se usuđuješ kandidi-
rati ili pokušati pobijediti na
izborima? Ili kako se usuđu-
ješ otimati njihove birače?
Kao da su građanI njihova
svojina i kao da oni imaju ek-
skluzivno pravo manipulira-
ti građanima. Svatko od nas
zna zašto za nekoga u odre-
đenom trenutku glasa.
Što je prema vašem mi-
šljenju osnovni nedostatak
u Kaštelima?
Svjedoci smo da su neki gradovi i općine bili uspješniji i bliži nego Kaštela. Unatoč istoj političkoj vertikali drugi su uspijevali riješiti probleme u svojim sredinama. Kaštelani nisu dobila ono, što su dobili neki drugi gradovi
Kaštelanski političari su propustili brojne prilikeJOSIP BERKET, Nositelj NezavisNe liste josipa BerKeta
Nije nikakva novost niti
je potrebno veliko znanje, da
se uvidi kako je komunalna
infrastruktura u Kaštelima
dugi niz godina zapuštena
te da će trebati puno godina
da se dovode u red.
Kakva je situacija sa Eko
kaštelanskim zaljevom?
On još uvijek ne funkcio-
nira. Ne funkcionira iz jed-
nostavnog razloga, što se
Grad Kaštela nije pripremio
za taj projekt. Primjerice,
gradovi Solin i Dugopolje
su se pripremili i se u pot-
punosti priključili na kana-
lizacijski sustav Eko Kašte-
lanski zaljev.
Na koji način su se Kašte-
la trebala pripremiti?
Izgradnjom i projektira-
njem sekundarne kanaliza-
cije. Usporedo se treba rije-
šiti vodoopksrba u gornjem
dijelu Kaštela. Sa svim dr-
žavnim tvrtkama poput Hr-
vatskih voda, Hrvatskih ce-
sta, Vodovoda i kanalizacije,
Čistoće,…treba surađivati i
na stručni način rješavati
taj problem. Istina je da se,
nažalost, sa tim institucija-
ma donekle politički uprav-
lja, ali sto tako jasno je da
Grad Kaštela bez tih insti-
tucija ništa ne može riješiti.
Svjedoci smo da su neki gra-
dovi i općine bili uspješniji
i bliži nego Kaštela. Unatoč
istoj političkoj vertikali dru-
gi su uspijevali riješiti svo-
je probleme. Kaštelani nisu
dobila ono, što su dobili neki
drugi gradovi.
Zašto Kaštela nisu dobi-
la naklonost tih institucija,
kada su uz samo jedan pre-
kid, kada ste Vi bili Grado-
načelnik, uglavnom vlada-
li pripadnici iste stranke i
u državi i u Gradu?
Zato što naši lokalni poli-
tičari nisu imali autoriteta,
niti su bili dovoljno jaki da bi
to riješili. Nisu bili utjecajni
i nije ih se uvažavalo. Druge
su više uvažavali. Možda su
naši političari bili utjecajni
u Kaštelima, ali je činjenica
da nisu bili dovoljno ugledni
na regionalnom i državnom
nivou. To se pokazao veliki
problem tako da je velika od-
govornost na kaštelanskim
političarima. Kod nas u Ka-
štelima bi se samo radilo od
izbora do izbora. Od infra-
strukturnih projekata uvi-
jek bi se radila samo politič-
ka priča.
Zašto političari ne mogu
riješiti te probleme kada su
i vertikalno uvezani?
Zato što Kaštela u poli-
tičkim strankama, nemaju
utjecajne političare. Članovi
i čelnici kaštelanskog SDP-a
3
Kaštelanski političari su propustili brojne prilike
Zašto ste podržali Miliju Lukšić Baldić?Procijenili smo da kandidat mora biti netko mlađi, netko tko je dokazan u svom poslu i tko će postaviti neke nove modele ponašanja i nove standarde. To Milija Lukšić Baldić svakako može.Svi članovi Nezavisne liste a tako i ja, biti ćemo joj pri ruci ukoliko joj bude trebalo. Ja joj mogu pomoći s obzirom na moje poduzetničko iskustvo. Kao gradski vijećnik mogu više pomoći nego da operativno radim jer ja imam i privatni posao koji ne mogu zapustiti. u Marini Kaštelima je u tijeku velika investicija i ja je moram nadgledati. Milija Lukšić Baldić svakako će donijeti novu dimenziju što se tiče skrbi o građanima Kaštela. Kroz svoju ordinaciju upoznala je probleme građana. Čestitam joj u svakom slučaju na hrabrosti i što se izložila.
i HDZ-a nemaju autoritet ni-
ti u svojim strankama. Zani-
mljivo je da ti političari vi-
še napadaju nezavisne, nego
svoje političke konkurente.
Njima smetaju i pojedinci u
njihovim strankama koji ja-
sno kažu svoje mišljenje.
Dobro, barem se prije iz-
bora nešto napravi. Nije li
tako?
Problem je što se radilo
bez plana. Nije se vodilo ra-
čuna da kanalizacija treba
biti ukopana metar ispod vo-
dovodne mreže, a iznad to-
ga bi trebala biti prometnica.
Išlo se stalno u kompromise.
Stalno je bio privid rada. Ta-
ko da se infrastruktura ni-
je radila stručno, nego će se
uvijek morati iznova. Mora-
ti će se nanovo kopati. Kada
se nešto radi trebalo biti na-
pravljano da traje za nared-
nih 100 godina. Prometnice
koje su se radile kroz grad,
nažalost morati će se opet ko-
pati, da bi se postavile cijevi.
Jeli se to namjerno radi-
lo?
Nije, nego zbog nedostat-
ka struke i stručno izrađe-
nih projekata. Recimo, ka-
da smo mi dobili povjere-
nje građana 2009. godine
odmah smo doveo nekoliko
inženjera da bi mogli pari-
rati na stručan način te da
bi mogli stručno razgovarati
sa inženjerima u državnim
institucijama i pratiti što se
događa. Do tada je bio samo
jedan.
Kada bi se to moglo rije-
šiti?
U narednih 20 godina
Grad Kaštela će se zbog pro-
puštenih prilika morati ba-
viti problemima infrastruk-
ture. Grad Kaštela je istina
dug grad od gotovo 25 kilo-
metara i puno je istina za-
htjevniji od drugih grado-
va. Pored toga, stare jezgre
su imale riješene ispuste u
more, što treba preokrenu-
ti. To je jako zahtjevno. Ko-
pa se stalno i mislite da će
se nešto riješiti a onda vidi-
te da kanalizacija opet ide u
more. Pitate zašto je to tako,
a nitko nema odgovor. Čim
kanalizacija ide u more a sa
druge strane funkcionira
Eko kaštelanski zaljev, zna-
či da je nešto otišlo u krivom
smjeru.
Kako početi rješavati te
probleme’
Jačanjem svoje komunal-
ne tvrtke Zeleno modro. Ono
gdje si nadležan rješavati
putem nje, a gdje nisi nadle-
žan a nismo u dosta toga, tre-
ba se truditi da u pregovoru
sa Hrvatskim vodama, Vodo-
vodom i kanalizacijom bu-
deš al pari na stručan način.
Recimo, kada sam bio grado-
načelnik onda sam mjesto u
Upravnom vijeću prepustio
inženjeru Reji.
Kako riješiti problem ot-
pada?
To je problem čitave župa-
nije i regije. Znači, ne može-
te sami riješiti problem zbri-
njavanja otpada nego morate
napraviti svoj dio. Trebate se
uklopiti u zajedničku politi-
ku rješavanja tog problema
Jeli izgradnja centra u
Lećevici rješenje tog pro-
blema?
Lećevica je definitivno
krivo izabrana lokacija za iz-
gradnju Centra. Vjerojatno
se izborom te lokacije htjelo
u to vrijeme napraviti novi
Karepovac. Samo dalje od
očiju građana Splita i osta-
lih većih gradova. Od počet-
ka je napravljena greška. Ni-
je se vodilo računa da se ti-
me ugrožava ne samo vodo
slivno područje Jadra, ne-
go čak i šibensko vodosliv-
no područje. I taj incident
bi se kada tad dogodio, ka-
da bi se gradio novi Karepo-
vac u Lećevici. To nam nije
potrebno.
Kakvo je onda rješenje?
Rješenje je sortirnica ot-
pada i ona može biti bilo gdje
pa i u Lećevici. Uvjet je da ta-
mo ne ide opasni otpad i bio-
otpad. U tom slučaju to niko-
ga i ništa ne ugrožava. U Le-
ćevicu jednostavno ne smije
doći opasni otpad i bio otpad.
Što napraviti sa te dvije
vrste otpada?
Opasni otpad je zadaća
države i on se zbrinjava na
poseban način. Dok za zbri-
njavanje bio otpada treba
napraviti kompostane. Sva-
ki otok treba imati kompo-
stanu. Drugo je lako riješiti.
Bitno je da otpad a to znači
plastika, papir, staklo ne ide
skupa sa biootpadom. Bioot-
pad su ostaci hrane, zelenila
i lako se može upotrijebiti za
kompost. Dio Kaštelanskih
staklenika može biti kompo-
stana za Kaštela. Svaka ku-
ća koja ima zemlju za povr-
će ili vrt , može imati malu
kompostanu. Od toga se mo-
že uprihoditi i imati koristi.
Znači to je moguće rije-
šiti?
Kaštela su zbog svoje kon-
figuracije u boljem položaju
od ostalih gradova za rješe-
nje problema zbrinjavanja i
selektiranja otpada. Svako
kućanstvo dobije tri kante i
odvaja otpad.
Nema više kanti na ulici.
Pa na selima se oduvijek od-
vajao otpad. Zašto to ne bi bi-
lo moguće u Kaštelima. Mož-
da je problem u tome što je
Čistoća naplaćivala i ostva-
rivala profit na količini.
Kako to?
Apsurd je da su građani
Kaštela u takvoj situaciji
dva puta plaćali odvoz sme-
ća. Jedan put Vlastitom po-
gonu, a drugi put Čistoći.
Grad Kaštela konačno treba
preuzeti odgovornost.
Ovako Grad dobije sine-
kure a odgovornost preba-
ci na Split. Kaštelani mogu
preuzet odgovornost za pre-
uzeti Grad jer se Grad vodi
kroz komunalnu tvrtku a ne
kroz komunalni odjel.
Znam ja da bi i tamo bilo
političkih uhljebljivanja, ali
bi se dio njih ipak temeljio na
struci.
Što bi to poduzeće trebali
rješavati?
Promet, parking, otpad…
Kada bi riješili problem ot-
pada, napravili bi velike
stvari i bili bi primjer.
josip Berket, Marinko Kovačev,
Milija Baldić lukšić, Goran samardžić
4
Jeli potrebna spalionica?
Naravno da nije potreb-
na. Da Dalmacija ima devet
milijuna stanovnika onda bi
se moglo razgovarati o potre-
bi spalionice otpada. A kako
imamo puno manje stanov-
nika, onda mi nemamo po-
trebu za spalionicom otpada.
Što bi vi kao vijećnik mo-
gli pomoći gradonačelnici
Miliji Lukšić Baldić?
S obzirom da imam isku-
stava i znanja mogao bi po-
moći u rješavanju uređenja
obalnog pojasa u Kaštelima.
Od Resnika do Brižina.
Kako bi krenuli?
Krenuli bi od nulte situ-
acije. Kaštela su mjesto sta-
novanja gotovo 2000 godine.
Iza operativnih obala nami-
jenjenih industrije od Briži-
na do Gojače, ostala bi ope-
rativna obala. Potom ide
plaža Gojača, pa obala u Su-
ćurcu, pa Sokolna, pa ma-
rina Adriavinil, pa Marina
Kaštela….. Znači, ono što je
plaža treba biti uređena pla-
ža. Rive treba urediti u su-
radnji sa Županijskom luč-
kom upravom, koja je za njih
nadležna. Ona je u Kašteli-
ma nadležna za sedam luka,
otvorenih za javni promet.
U situaciji kada se radi luka
onda se odmah mora napra-
viti i riva između te dvije lu-
ke. Ukoliko ih tada ne napra-
vite nećete nikada. Rive su
inače napravljene za vrijeme
Austro ugarske i vrijeme je
da se rekonstruiraju. Mora-
ju ići do dubine od dva me-
tra, kako bi postale komer-
cijalne. To je moguće riješiti
u narednih pet do deset go-
dina. Kada to riješite, mirni
ste više od 100 godina
Gdje je najatraktivnija i
najizazovnija priča?
To su svakako šetnica i
plaža od Gabine do Resni-
ka. To je jedinstven prostor
i može biti atraktivniji od
šetnice na Bolu.
To izgleda odličan pro-
jekt. Što je potrebno za re-
alizirati ga?
Nužan je konsenzus. Mi-
slim da ga je moguće posti-
ći, jer ne vidim da bi netko
razuman moga biti protiv
takvog nečega. Komunalno
poduzeće mora voditi glav-
nu riječ. Suradnjom se može
riješiti 60 posto posla.
Komunalno poduzeće
mora plaćati PDV. Jeli to
problem?
To je bio argument za pro-
tiv jačanja i rada komunal-
nog poduzeća. Potpuno krivi
argument. Ne može se onaj
koji živi od PDV-a, boriti da
se on ne plati. To je potpuno
pogrešan pristup.
Jeste li ikada pokušali nazvati udovičića na broj koji je stavio na plakate?Nisam nikada pokušao. Rekli su mi neki što su ga pokušali nazvati, da ga nisu ga dobili. Ja sam to znao odmah. To jedno od lažnih predizbornih obećanja i klasična je parola. Takvih obećanja smo se nagledali do sada. Nije mi jedino jasno, kako su ljudi mogli nasjesti tako prozirnom triku.
josip Berket, Milija lukšić Baldić, Marinko Kovačev, Goran samardžić
5
Neshvatljivo mi je da veliki broj građana nije upoznat sa svojim pravima i što im se sve može pružiti kroz primarnu zdravstvenu zaštitu. Građani ne znaju čak niti u čemu su zakinuti..Apsurdno je da u 21. stoljeću grad od 40 do 50 000 stanovnika nema specijalistu okulistu, nemate ortope-da, radiologa… Nema ultrazvuk
Građani moraju znati koja imaju prava
MR.Sc. MILIJA BALDIć LuKŠIć DR.MED., KaNdidatKiNja za GradoNačelNicu Kaštela
K andidatkinja za grado-
načelnicu Grada Ka-
štela doktorica Milija
Baldić Lukšić, rođena
je Splitu. Uz kratke prekide
zbog studiranja i usavršava-
nja stalno živi u Kaštelima.
Potječe iz kaštelanske obite-
lji Baldić, koja je 500 godina
nastanjene na samom Brcu u
Kaštel Starom. Milija Baldić
Lukšić je osnovnu školu zavr-
šila u Kaštel Novom. Potom je
dvije godine pohađala opću
školu u Nehaju, dok je Srednju
ekonomsku školu završila u
Splitu. Studirala je na Stoma-
tološkom fakultetu u Zagre-
bu, a nakon što je diplomirala
bila je najmlađi stomatolog u
nekadašnjoj državi. Stažira-
la je u Domu zdravlja Trogir.
Usporedo je upisala poslijedi-
plomski studij u Zagrebu, u
roku ga završila te magistri-
rala. Potom je odmah dobila
posao kao asistent na Stoma-
tološkog fakulteta u Zagrebu.
Nedugo nakon toga, ipak se
vratila u Kaštel Stari. Zaposli-
la se u Domu zdravlja Trogir
gdje i danas radi. Prošle godi-
ne je prema izboru pacijenata
izabrana za Naj liječnika.
Kakva vam je obiteljska si-
tuacija?
Udata sam. Majka sam dvo-
je djece koji studiraju. Muž
mi je bio dragovoljac Domo-
vinskog rata a sada je privat-
ni poduzetnik. Za vrijeme Do-
movinskog rata bila sam kao
liječnik a ne kao stomatolog
na raspolaganju. Imali smo
dežurstva i koliko sam mogla,
dala sam svoj doprinos.
A što se tiče posla? Kako
tu ide?
Imam ordinaciju u Domu
zdravlja Trogir. U statusu
sam koncesionara. Koncesi-
onari, na žalost, imaju velikih
problema. Pogotovo su proble-
mi izraženi u Splitsko dalma-
tinskoj županiji.
U čemu je problem?
Problem je Splitsko dal-
matinska županija jer Dom
zdravlja Trogir spada pod
Dom zdravlja Splitsko dalma-
tinske županije, koji upravlja
sa još 13 domova zdravlja.
Imate zanimljive aktivno-
sti izvan posla. Možete li reći
o čemu se radi?
Jako volim čakavicu. Napi-
sala sam nekoliko pjesama na
čakavici. Polako pripremam
prvu knjigu na čakavici. Jed-
na sam od osnivačica Kašte-
lanske beside, koja se održa-
va u sklopu Ribarskih večeri.
Smatram da jako važno saču-
vati jezik i identitet. Pogotovo
u ova vremena.
Funkcija gradonačelnika
je dosta zahtjevna. Jeste li
spremni na određena nera-
zumijevanja, da ne kažemo,
podmetanja?
Naravno da sam na sve
spremna. Ne bi se izložila i
kandidirala da se bojim tih
stvari. Raditi ću svoj posao,
odnosno, obnašati ću tu ča-
snu funkciju odgovorno. Ne-
ću se previše obazirati na pod-
metanja, ukoliko do njih dođe.
Odgovarati ću na jedan kultu-
ran način i pokušati biti edu-
kativna. Naravno, da ću sve
svoje odluke temeljiti na za-
konima, Svako svoju odluku
a nata ja način i sebe pravno n
ću zaštititi. Takvo je vrijeme
došlo i to će mi davati sigur-
nost u radu. Za sve što mi bude
nepoznato, tražiti ću nekoliko
različitih stručnih mišljenja
Hoće li vam smetati to što
ste žena? Neke sredine nisu
baš sklone političarkama.
To mi , naravno,neće sme-
tati. Niti najmanje.Ne znam
na koje ste sredine mislili, ali
Kaštela nisu sredina koja ne
bi prihvatila ženu za gradona-
čelnicu. Naravno, uvjet je da
bude bolja od ostalih kandida-
ta. Mislim da sam se dosadaš-
njim radom, profesionalnom
karijerom i drugim aktivno-
stima dokazala svojim sumje-
štanima. Uvjerena sam da će
oni to znati cijeniti. Žena, jed-
nako kao muškarac , može vo-
diti i obavljati svoju funkciju.
Pogotovo kada se radi o vođe-
nju Grada.
Osim uobičajnih poslova
iz djelokruga rada gradona-
čelnika, kažete da ćete po-
zornost usmjeriti na još ne-
ke važne projekte. Na što ste
mislili?
Tu prije svega mislim na
zdravstvenu zaštitu. I to ne sa-
mo u Kaštelima nego i u na-
šoj županiji. Upozoravati ću
na veliki problem u primar-
noj zdravstvenoj zaštiti. Ta
problematika mi je poznata i
mislim da se veliki dio tih pro-
blema može riješiti. Neshvat-
ljivo mi je da veliki broj gra-
đana nije upoznat sa svojim
pravima i što im se sve može
pružiti kroz primarnu zdrav-
stvenu zaštitu. Građani ne
znaju čak niti u čemu su za-
kinuti. Mogu odgovorno reći
da su dosta zakinuti što se ti-
če njihovih prava iz primarne
zdravstvene zaštite.
Možete li
navesti neki
primjer?
N a r a v n o
da mogu. Re-
cimo, apsurdno
je da u 21. stolje-
ću grad od 40 do 50
000 stanovnika ne-
ma specijalistu oku-
listu, nemate ortope-
da, radiologa… Nema
ultrazvuk, a znamo da
je veliki postotak reci-
mo karcinoma dojke. Iz
Kaštela se na pregled ul-
trazvukom mora ići u
Split.Od Šibenika do
Splita nema ultrazvu-
ka. A stalno se govo-
ri o preventivi. Za-
to, bez obzira
na ovlasti
i bez ob-
zira tko
bio gra-
6
Koje prednosti nisu iskorištene u Kaštelima?Puno toga nije iskorišteno a ponajviše nije iskorištena činjenica da su Kaštela bogata kulturnom baštinom. Rijetko koja sredina ima takvo kulturno i povijesno naslijeđe. Nažalost, široj javnosti to je nepoznato nego smo mi prepoznati kao ekološki problematična sredina. To isto nije istina, jer mi više i nemamo industriju. Stavljanjem u funkciju i promoviranjem tih kulturno povijesnih vrijednosti, možemo potpuno promijeniti sliku, kakvu drugi imaju o nama. Kada bi to bogato kulturno povijesno naslijeđe zaštitili i promovirali,to bi mogla biti jedna lijepa slika Kaštela.
donačelnik, taj se problem
mora riješiti. To su smiješna
sredstva za jedan Grad da se
to ne bi moglo riješiti. Župa-
nija je dužna to osigurati ali
ukoliko neće, može to napra-
viti i Grad.Zdravlje je najvaž-
nije a gradonačelnik se mora
zauzeti za svoje građane.
Često ističete važnost
palijativne skrbi, odnosno,
skrbi o starijima i nemoć-
nim. Možete li reći malo vi-
še o tome?
To je problem koji grad ve-
ličine Kaštela mora imati ri-
ješen. Svakako nam na ruku
ide i to što i Europska Unija
potiče palijativnu skrb.
Što još treba rješavati
izvan uobičajenih aktivnosti
gradonačelnika?
Vidljivi su problemi obra-
zovanja i školstva. Nedopu-
stivo je, a mogu reći i žalo-
sno, da recimo imate nasta-
vu u tri smjene. Najgore je u
Kaštel Gomilici. A u Europ-
skoj Uniji nije dozvoljen rad
niti u dvije smjene. Da ne go-
vorim da krov prokišnjava da
je parket u školskoj dvorani
podignut… Uvjeti za rad su
jako loši. Nastavnici nemaju
računala, metode prenošenja
znanja su zastarjele. Učenici
doslovno imaju kredu i plo-
ču.
A knjižnice?
Što se tiče knjižnica, koli-
ko ja imam informacija Mini-
starstvo obrazovanja i športa
je prije pet godina zadnji put
dalo šest tisuća kuna, da bi se
kupile knjige za nove lektire.
To je svakako malo i podcje-
njivački. Međutim, ne mogu
zamisliti da Grad Kaštela ni-
je mogao kupiti knjige, kada
neće ministarstvo, te na taj
način povećati i obogatiti
knjižnicu. To nije ogroman
iznos da se taj novac ne bi mo-
gao pronaći.
Koja skupina građana je
zanemarena?
Istina je i slažem se da se
treba obraćati mladim lju-
dima, jer na mladima svi-
jet ostaje. Međutim, nije mi
jasno zašto zanemarujemo
umirovljenike i starije oso-
be. Mladima treba pružiti
veći standard i posveti im se.
Dok mladi u Kaštelima ne do-
biju sadržaje, možemo im za
početakriješiti problem noć-
nih linija vikendom. Kada
im se u Splitu nudi neki nji-
ma zanimljiv sadržaj, onda
im je problem prijevoza. Za-
dnji autobus je u ponoć a pr-
vi u pet ujutro. Kada bi im
seosigurao prijevoz smanjio
bi se broj i prometnih nesre-
ća i svega ostalog.Loše je da-
kle riješena prometna pove-
zanost od Trogira do Splita
a to je jedna urbana cjelina.
Međutim, nije mi jasno za-
što mladima u Kaštelima ne
ponudimo sadržaj. Nemamo
kina, kazališta, koncerata a
grad smo veličine koji to tre-
ba imati.
A infrastrukturno?
Brojni su infrastrukturni
problemi u Kaštelima. Počev-
ši od kanalizacije, obilazni-
ce, a jedan stvarno bode oči a
može gase uz samo malo vo-
lje riješiti. Radi se o prelazi-
ma preko željezničke pruge
koji nisu osigurani. Ti pri-
jelazi nemaju signalizaciju,
nisu osvjetljeni.. Nesreće su
učestale a kada se dogode on-
da se razgovara i obećava da
će se to riješiti.I sve tako, do
dan danas.
Što vas posebno smeta?
Kao Kaštelanka gledam
propadanje grada više od
dvadeset godina. A nekad je
bio centar turizma, poljopri-
vrede, industrije . Na počet-
ku prošlog stoljeća U Hote-
lu Palace je ljetovao blaženi
Kardinal Alojze Stepinac a
mi danas ne znamo iskori-
stiti sva kulturna dobra koja
imamo. Zato ću se kao grado-
načelnica angažirati kako bi
našim Kaštelima vratila ono
što su nekad bila. Bila su Se-
dam bisera Dalmacije .
Koje su još prednosti Ka-
štela u turističkom smislu?
Naša Kaštela su po svom
zemljopisnom položaju je-
dinstven grad u Europi. Nit-
ko drugi se ne može pohvali-
ti mjestima u nizu koji čine
grad, doslovno kao otvore-
na školjka koja je izišla na
obalu. Sigurno smo umorni
od slušanja o tome kako je to
neiskorišteni biser turizma.
Želim tom biseru dati pra-
vu vrijednost .Unatoč veli-
kom obalnom pojasu, blizini
zračne luke i bogatom kultur-
nom nasljeđu turizam u Ka-
štelima nije razvijen. Osim
jedne marine kao inicijative
privatnog poduzetnika nije
se u proteklih 30 godina baš
puno napravilo. Pored nau-
tičkog turizma veliku pri-
godu vidim u razvoju malih
i obiteljskih hotela. Mora-
mo vratiti na onu prepoznat-
ljivost koju je turizam imao
nekad. U svom programu: Se-
dam Kaštela za sedam plaža
vidim razvoj turizma kao pr-
vu i najjaču granu gospodar-
stva u Kaštelim. Preduvjet
toga je zalaganje za čisti oko-
liš, a to je čisto more i uređe-
na i čista Kaštela.
Gdje vidite perspektivu?
Perspektivu vidim i u ra-
zvoju obiteljskog turizma,
malog poduzetništvo, zadrža-
vanje mladih i njihovom za-
pošljavanju. Angažirati ću se
na stvaranju uvjeta za produ-
ljenje turističke sezone u smi-
slu kongresa, sajmova, zdrav-
stvenog turizma., kulturne
manifestacije sa gastrolokal-
nom ponudom,… Povezati se
treba i sa Dalmatinskom za-
gorom u smislu razvoja rural-
nog turizma , biciklističkih i
planinarskih staza… U Ka-
štelima je neophodno uredi-
ti obalni pojas koji mora biti
uređen potpuno i sačinjavati
će ga plaže, šetnice, rive te ve-
zovi za brodove.
7
zaokruži
2
1 Josip Berket, kapetan duge plovidbe
2 dr. Milija Baldić Lukšić
3 Marinko Kovačev, dipl.iur.
4 Goran Samardžić
5 Marinka Parčina,ekonomist
6 Meri Škopljanac-Gagić, prof.
7 Ivan Rančić
8 Kristina Konta
9 dr. Gordana Krokar
10 Bruno Petrušić
11 Damir Roso
12 Frane Božin
13 Snježana Sedlar Madžar, dipl.iur.
14 Stipe Mađor Božinović
15 Veno Jerković
16 Niko Vujina
17 Vinko Vukman
18 dr. Neda Antičić
19 Ana Tošić
20 Dragana Budić
21 Tomislav Tadin
22 Fabjan Danilo
23 dr. Ivan Ordulj
24 Rino Pavlov
25 Nela Ljubenkov
KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA- NOSITELJ LISTE JOSIP BERKET 2017.g
8
GORAN SAMARDŽIćrođen je 1985. godine u splitu, diplomirao je na prirodoslovno – matematičkom fakultetu u splitu i stekao zvanje profesora informatike i tehničke kul-ture. zaposlen je u učeničkom domu split gdje je prošle godine napredovao u struci i postao mentor profesor. također predaje robotiku u udruzi inovat-ic, koja djeluje na prirodoslovno – matematičkom fakultetu u splitu.oženjen je i otac dvoje djece, a živi u Kaštel starom u naselju radun.aktivno je igrao nogomet u HNK val i HNK Gošk sve do 2013. godine. od tada rekreativno igra nogom-et i u svakoj prigodi savjetuje mlade da se što više bave sportom. od 2011. do 2014. Bio je predsjednik mjesnog odbora radun.
MERI ŠKOPLJANAc GAGIć, prof. rođena je 11.9.1968. u splitu. završila je srednju medicinsku školu u splitu te pedagoški fakultet u splitu, smjer profesor tjelesno zdravstvene kulture. od 1993. do sada radi u Novak commmerce, a dje-luje kao gradska vijećnica grada Kaštela od 2009. Hobi: plivanje, odbojka, planinarenje, aerobik.
GORDANA KROKARrođena 09.04.1963. u Đakovu, završila je gimnaziju vladimir Nazor u splitu. Medicinski fakultet u za-grebu, te poslijediplomski i specijalizaciju iz obitel-jske medicine u splitu i zagrebu. Majka je dvoje djece i živi u Kaštel Kambelovcu. Govori engleski i služi se francuskim. ima diplome sa sveučilišta u Ženevi i londonu. članica je Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog liječničkog katoličkog društva, društva vještaka Hzzo-a split-sko -dalmatinske županije, te udruge palijativne medicine liječnika sd Županije. dobitnica je povelje splitsko dalmatinske županije za pomoć hrvatskim braniteljima, te posebno za pomoć djeci hrvatskih branitelja, kao i zahvalnice zbog sudjelovanja u do-movinskom ratu. dobitnica je povelje za pomoć kod pošumljavanja izgorenih područja na otoku Hvaru. radi u ordinaciji u zakupu u trogiru kao specijalist obiteljske medicine, te od 1995.g. radi i u zavodu za psihički oboljele odrasle osobe u trogiru.
KRISTINA KONTArođena sam 05.04.1984.g. u livnu. u Kastelima živim od 1993.g. gdje stječem osnvno i srednjoskol-sko obrazovanje. Nakon završene opće gimnazije upisujem se na ekonomski fakultet u splitu, smjer poslovna ekonomija usmjerenje management a 2011.g stječem zvanje magistra ekonomije. u firmi Marinconsult d.o.o. zaposlena sam od 2014. g. u slobodno vrijeme volim čitati i provoditi vrijeme u prirodi okruzena obitelji i prijateljima.
IVAN RANČIć, mag.iur.
završio je nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju don Frane Bulić u splitu, te diplomirao na pravnom fakultetu u splitu 2004. Godine. trenutno je student na Kineziološkom fakultetu smjer odbojka. predavač je javne uprave na veleučilištu u šibeni-ku, upravni studij, te trener muške seniorske ekipe Mladost Kaštela od 2009. Godine, s kojom je 6 puta zaredom osvojio prvenstvo Hrvatske, te se natječe u ligi prvaka i srednjeevropskoj ligi. od 2013. Godine je gradski vijećnik grada Kaštela
ANA TOŠIćrođena 24.10.1979. u Koelnu, Njemačka, živi u Kaštel Novom. po struci je hotelijersko-turistički tehničar, završila je 1998. srednju školu „Blaž jurjev trogiranin“. čitavu karijeru radi u turizmu u trogiru, splitu i Kaštelima, a trenutno kao voditeljica restora-na Nautic u Kaštel Gomilici. od 2016. studentica je na visokoj školi strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije. Majka je dvoje djece.
9
SNJEZANA SEDLAR MADŽARrođena: 8.1.1974., završila pravNi FaKultet vii/1.zvanje: diplomirani pravnikstrani jezici: znanje engleskog jezikazavršeni tečajevi, vještine: tečaj za osposobljavanje za rad na računalu (word, excel, internet)položen vozački ispit B kategorijeradno iskustvo: „zeljezara split“ d.d. Kaštel sućuracsamostalni pravni referent9 god. i 6 mjeseci radnog stažaobiteljski status: udana, majka dvoje djece
STIPE BOŽINOVIć MAđOR, prof.
rođen sam 4. prosinca 1959. godine u splitu. os-novnu školu sam završio u Kaštelima, a Gimnaziju “Ćiro Gamulin” u splitu. Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja u splitu, smjer tjelesni odgoj, upisao sam 1978. godine kao redoviti student i diplomirao u roku 1982. godine.oženjen sam otac dvoje djece. Nastavnički rad započeo sam 1982 godine u couo ²10. kolovoz² u sinju, po u vrlici, kao nastavnik tjelesne i zdra-vstvene kulture do 1985. godine. od 1985. godine prelazim u sinj i tu sam radio do 2004. godine. u za-vod za školstvo republike Hrvatske (kasnije agenci-ja za odgoj i obrazovanje) radio sam od 2004. do 2008., godine na mjestu višeg savjetnika za tjelesnu i zdravstvenu kulturu za područje dalmacije.od rujna 2008. god. do kolovoza 2013. god. radio sam u osnovnoj školi ostrog u K. lukšiću, na mjestu ravnatelja škole. od listopada 2014. radim na mjestu ravnatelja oš Gornja poljica, srijane.
BRuNO PETRuŠIćrođen u jajcu i Bosni i Hercegovini 23. svibnja 1986. godine, u Kaštela dolazi u jeku rata 1992. godine. školovao se u trogiru i u splitu je završio Katolički bo-goslovni fakultet. trenutno je apsolvent na doktoratu KBF-a iz specijalizacije Kršćanstvo i suvremena kultu-ra. Bruno je voditelj regionalnog ureda Mosta neza-visnih lista u splitu i izabrani član Glavnog odbora Mosta Nl. u Mostu je od samih nacionalnih početaka te je kao koordinator Mosta za Xi. izbornu jedinicu zaslužan za izvrstan rezultat Mosta na posljednja dva parlamentarna izborna kruga. u Kaštelima je 2006. godine osnovao udruga mladih „Kaštelanska udruga mladih KluB“ s kojom je provodio razne projekte te je sudjelovao u izradi prvog lokalnog programa za mlade u Kaštelima 2015. godine. sudjelovao je u radu savjeta mladih Kaštela.
DAMIR ROSOrođen 25.iv 1978 god. u rotterdamu (Nizozemska). Živim u Kaštel Gomilici sa suprugom i kćerkom.Na-kon osnovne škole koju sam pohađao u K. Gomilici, upisao srednju tehničku graditeljsku školu u splitu, gdje sam maturirao 1997 godine. diplomirao na kineziološkom fakultetu te stekao zvanje magistra kineziologije. aktivno se bavi nogometom, ˝branio˝ boje N. K. ˝GošK˝-a od ranog djetinstva. trenutno radi honorarno u omladinskoj školi N. K. ˝GošK˝-a, u taj proces se uključio sezone 2003/04 i sve do danas trenira mlađe uzrasne kategorije - mlađe pionire i početnike. dvije godine bio aktivni sudionik (volon-terski) jednom kao trener te drugi put kao voditelj cijelog kampa, pod pokroviteljstvom ueFa-e ˝open Fun Football schools˝. već treću godinu volontira kao trener pri NssdŽ-e u selektivnom procesu djece i radi s njima pod vodstvom gosp. prof. zdravka Marića nogometnog instruktora HNs-a.
BOŽIN FRANKOrođen 9. lipnja 1968. u splitu. osnovnu školu za-vršio je u rodnom Kaštel sućurcu, a srednju u ekon-omsko-birotehničkoj školi u splitu, smjer ekomom-ski tehničar.trenutno zaposlen u Kera-term u solinu, oženjen i otac dvoje djece. dugogodišnji je aktivni član Krnje-valske pučke udruge Kampanel Kaštel sućurac.
NELA LJuBENKOVrođena 26.11.1954.godine u splitu. osnovnu školu završila je u Kaštel lukšiću a srednjoškolsko obra-zovanje u pedagoškoj gimnaziji Marko Marulić u splitu. diplomirala je na višoj medicinskoj školi u splitu, radiološki smjer i stekla zvanje ing.medicin-ske radiologije. već 40 godina zaposlena je kao inženjerka radi-ologije u Kliničkom bolničkom centru u splitu, za-vod za radiologiju. Živi u Kaštel sućurcu, udana je i majka dva sina. članica je društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela „Bijaći“.
10
VINKO VuKMANrođen 26.05.1961.godine u trogiru. završio je srednju poljoprivrednu školu u Nehaju, smjer pol-joprivredni tehničar. otac je jednog sina. radio je 32 godine u Kaštelanskim staklenicima do odlaska tvrtke u stečaj. trenutno se bavi poljoprivredom i uzgojem sadnica povrća i cvijeća u sklopu vlastitog opG-a.
DRAGANA BuDIć, dipl.iur.
rođena 04.05.1967. u splitu. osnovnu školu završila je u Kaštel Gomilici, a srednju ekonomsku školu i pravni fakultet u splitu te stekla zvanje diplomirane pravnice. radi kao voditeljica pravnih, kadrovskih i općih poslova. tijekom dugogodišnjeg radnog isk-ustva radila je u gospodarstvu na pravnim poslovi-ma i poslovima ljudskih potencijala, te sudjelovala kao predavač u edukacijskim seminarima nevlad-inih udruga kroz organizacije civilnog društva. udana je i majka dvoje djece.
NEDA ANTIČIć dr. med.
rođena u Kaštel Kambelovcu, od oca damjana Berket i Marije rođene tadin, 15.8.1950. završila klasičnu gimnaziju u splitu, Medicinski fakultet u zagrebu 1974., te 41 godinu radila u ambulanti u Kaštel starome kao obiteljski liječnik i liječnik za školsku djecu i omladinu, do umirovljenja 2015.članica je Hpd ante Bedalov i Hrvatskog veslačkog kluba Marina Kaštela od samog početka. Majka je dvoje djece i baka dvoje unučadi.
TOMISLAV TADIN (roditelji: Klement i ljubica) rođen je 22. rujna 1965. u splitu, a od rođenja mu je stalno mjesto obita-vanja Kaštel Kambelovac (don Klementa tadina 1). u Kaštel Kambelovcu završio je osnovnu školu, a u splitu srednju pomorsku školu, stekavši time zvanje pomorskog strojara. pohađao je (i uspješno sav-ladao) tečajeve sigurnosti na moru, kao i tečajeve praćenja brodova. iza njega je 30 godina radnog isk-ustva (pomorac, brodski časnik). trenutno radi kao brodski tehnički inspektor u tvrtki Marinconsult (Hr-vatska). aktivno govori engleski, informatički je pis-men te posjeduje organizacijske sposobnosti. Hobiji su mu planinarenje i aktivnosti u prirodi. oženjen je i otac dvoje djece.
FABJAN DANILOrođen je 29.12.1936.g. i odrastao u Kaštel Novom. završio je srednjoškolsko obrazovanje za elektrome-haničara i većinu svog života radi kao privatni po-duzetnik. otac je dvoje djece. u politiku se uključio davne 1971.g. kao sudionik Hrvatskog proljeća i od tada aktivno sudjeluje u aktivnostima za poboljšanje životnih uvjeta građana Kaštela. 1991.g. sudjelovao je u osnivanju kaštelanskog ogranka Hdz-a. 2006.g. zbog neslaganja sa vodstvom Hdz-a prvi put samo-stalno izlazi na izbore kao kandidat za predsjednika Mjesnog odbora Kaštel Novog kada i osvaja mandat te izlazi iz stranke. od 1997.g. aktivno sudjeluje kao gradski vijećnik puna dva mandata. Nezavisnoj listi josipa Berketa priključio se zbog zajedničke vizije Kaštela. osnivač je udruge za promicanje prava i zaštitu ustavom zajamčenih prava građana u kojoj i danas obnaša dužnost dopredsjednika.
IVAN ORDuLJ dr. med.
rođen je 9.7.1988. u splitu, završio je 1. jezičnu gimnaziju u splitu i sveučilišni integrirani pred-diplomski i diplomski studij medicine u osijeku. pripravnički staž odradio je u ustanovi za zdravst-venu skrb p.p. u splitu, a od 2014. radi kao doktor medicine u timu 1 hitne medicine. Govori engleski, njemački i francuski.
11
zaokruži
2KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA- NOSITELJ LISTE JOSIP BERKET 2017.g
RINO PAVLOVrođen 7. svibnja 1977. godine u splitu. oženjen s prebivalištem u Kaštel Gomilici. osnovnu školu i srednju grafičku školu završio u splitu, dok je visoku školu za odnose s javnošću i studij medija diplo-mirao na verN-u. od 2008.g. suvlasnik je jedne od vodećih tvrtki za iznajmljivanje automobila u Hrvat-skoj Nova Gratia d.o.o./Nova rent a car čime se bavi i danas. angažiran u struci kroz različite udruge i udruženja (predsjednik strukovne grupacije rent a car agencija pri HGK-u za splitsko -dalmatinsku žu-paniju, član izvršnog odbora koordinacije rent a car agencija pri Hup-u za Hrvatsku, član asta -vodećeg udruženja turističkih djelatnika za područje sad-a). od 1999. godine bavi se i suđenjem nogometa, danas je sudac prve HMNl.2012./2013. bio delegiran na utakmice ueFa lige prvaka u futsalu (main round) gdje su igrali klubovi iz rusije, poljske, Bjelorusije i Hrvatske. sudio i pri-jateljske međunarodne utakmice između reprez-entacija Hrvatske i irana (19. 1. 2012., jelsa, Hvar) i Hrvatska – Makedonija ( 11. svibanj 2014, Murter). u posljednjih nekoliko godina aktivni sudionik svih većih završnica u futsa-lu u Hrvatskoj za što je dobio niz priznanja i plaketa.do sada se nije aktivno sudjelovao na lokalnim izbo-rima.
MARINKO KOVAČEV, mag.iur.
rođen je 1950. G. u splitu, Živi u Kaštel lukšiću. za-vršio je Gimnaziju vladimir Nazor u splitu i pravni fakultet split. Kao aktivni odbojkaš s preko 20 godi-na staža u oK Mladost Kaštel lukšić, obnaša ruk-ovodeće funkcije u klubu i odbojkaškom savezu Hrvatske, sada član oK“Kaštela 2001“ – veterani. član Hrvatskog glazbenog društva „Biranj“ Kaštel lukšić, od najranije mladosti svirao klarinet, sada tenor saksofon. dugogodišnji je član uprave, a sada član Nadzornog odbora ovog društva. obnaša i funkciju predsjednika Kolegija puhačkih orkestara Županije splitsko-dalmatinske. Kao član Kaštelanske likovne udruge „osvit“ bavi se slikarstvom te izlaže u Kaštelima, solinu i Njemačkoj. od samog osnutka Hrvatskog veslačkog kluba „Marina Kaštela“, član je uprave, a od 1998 .g do 2010. i predsjednik. preds-jednik je odbojkaškog kluba Mladost ribola Kaštela. u periodu od 2009.g. do lipnja 2013.g. obnaša funk-ciju zamjenika gradonačelnika Grada Kaštela, a od 2013. do 2017. Gradskog vijećnika Grada Kaštela.
VENO JERKOVIć (ljepunice, 1957.), diplomirao je kiparstvo na alu-u u zagrebu 1982., a zatim do 1984. i suradnik majstorske radionice prof. ivana sabolića. Godine 2007. stekao je stručno zvanje viši konzervator-restaurator u speci-jalnosti kamene plastike i štuka. od 1999. do 2013. kao direktor i voditelj radova tvrtke Multi-art radi na spomeničkoj baštini, zahtjevnim konzervatorsko-res-tauratorskim zahvatima, projektiranju interijera i eksterijera i dizajnu. uz to radi na projektima sakralne i svjetovne tematike (izrada skulptura, medalja, pro-jektiranje i izvedba interijera crkava). sudjeluje na izložbama te javnim i pozivnim natječajima, a za neke svoje projekte dobio je nagrade i priznanja, kao što su: obilježje poginulim braniteljima u Kaštel lukšiću (kamen); spomenik bl. alojziju stepincu u prapatn-ici (bronca); spomenik Katarini i petru zrinskom te Fran Krsti Frankopanu oproštaj u čakovcu (bronca); spomenik velikom jubileju i posjetu pape ivana pav-la ii. u solinu (kamen); vrata crkve u seget vranjici (bronca); isus prima svoj križ, dugobabe (bronca); anđeoski križ- spomenik poginulim braniteljima, podbablje (bronca); uskrsnuće isusovo, Kaštel Gomil-ica (kamen); Gospe od ružarija, seget donji (kamen); srce isusovo, Hrvace (bronca); izrada rektorskog i de-kanskih lanaca sveučilišta u tuzli (srebro); Koza, otkup Galerije portreta tuzla (bronca); spomenik Fabijanu i jakovu - običnim malim ljudima u Kaštel Kambelovcu (bronca); Xi. postaja križnog puta, sinj (bronca). do-bitnik je nagrade grada Kaštela (2012.) za postignuća u kiparstvu i osobit doprinos u radu kulturne udruge polantana. Živi i radi u Kaštel Kambelovcu.
12
Kaštela će biti kao Opatija
Marinka Parčina kandidatkinja je
za vijećnicu s Nezavisne liste Josi-
pa Berketa, nalazi se na 5. mjestu.
Rođena je 1950. godine u Karlov-
cu, a od udaje neprekidno živi u Kaštelima.
Po zanimanju je ekonomistica, a sada je u
zasluženoj mirovini. Majka je dvoje djece i
baka troje unučadi. Za gospođu Marinku se
bez ikakve sumnje može kazati da je izni-
mno brižna majka i baka te jednako tako
vrijedna supruga, koja ima dovoljno snage
i za kuću i za privatni posao koji još uvijek
vodi, kao i za ogromni društveni angažman
u svojoj župi i široj zajednici.
Od kada ste se prije gotovo 10-tak go-
dina počeli aktivno baviti politikom stal-
no ste u samom vrhu političkih zbivanja u
Kaštelima. S obzirom da ste i za predsto-
jeće lokalne izbore visoko na Nezavisnoj
listi Josipa Berketa, očito je da ste i dalje
spremni dati sve od sebe za boljitak svoje
zajednice?
U mandatu gradonačelnika Josipa Ber-
keta bila sam dogradonačelnica, a iza mene
su i dva vijećnička mandata. Ispada da sam
iskusna političarka iako ja sebe ne doživlja-
vam baš tako.
Mislim da sam osoba koja politiku shva-
ća kao obvezu koju ima svaki građanin ta-
ko da svojim znanjem i sposobnošću dade
maksimalan doprinos za napredak zajedni-
ce u kojoj živi. Doista se cijeli život trudim
da pomognem svojim sugrađanima koji su
u teškim životnim situacijama. U tome me
mnogi moji mještani podržavaju, vjerojatno
zato imam veliki broj poznanika i prijatelja
na koje mogu računati.
Vaš je prvi mandat bio obilježen aktiv-
nostima u socijalnoj skrbi?
Točno je da sam se najviše bavila soci-
jalom, kako se to popularno zna reći. Ka-
da smo preuzeli upravljanje Gradom upisi u
dječje vrtiće za mnoge su roditelje bili tra-
umatični.
Odlučili smo stati na kraj upisima pre-
ko veze, otvorili smo dva nova vrtića i na
vrijeme objavili upis djece pod
jednakim uvjetima u privatnim i
gradskim vrtićima. Već prve go-
dine uspjeli smo svu djecu upisati
nakon čega se osjetilo veliko olak-
šanje.
Do mene sada ponovno dolaze
informacije da mnoga djeca neće
imati mjesta u vrtićima. Opet se
ponavljaju scene s upisima, opet
rade veze, a to se nikako ne bi
smjelo događati. Zaposleni rodi-
telji moraju znati da će svoje di-
jete imati gdje ostaviti dok rade.
Uspjeli ste realizirati i pro-
jekte za beskućnike i štićenike
Doma Miljenko i Dobrila, pa čak
i Muzej u Nadbiskupskoj palači
u Kaštel Sućurcu?
Za mog mandata dogradonačel-
nice uspjeli smo otvoriti kuću za be-
skućnike koja i dalje funkcionira. Za
štićenike Doma Miljenko i Dobrila koja
napuštaju dom osigurali smo jedan stan
u kojem oni mogu boraviti dok se ne sna-
đu. To je dokazano da ima presudnu ulogu
u daljnjem životu mladih ljudi pred kojima
stoji novi život a često nemaju osnovne uv-
jete niti imaju nekoga tko bi im u tim tre-
nutcima pomogao.
S tim projektom treba nastaviti i dalje.
Točno je i da sam se zalagala i uspjela da se
jedan prekrasni neiskorišteni prostor pre-
uredi za muzej.
Gdje vidite Kaštela u budućnosti s ob-
zirom na prirodne potencijale?
Možda će zvučati kao fraza ali Kaštela
bi doista mogla biti druga Opatija. Kašte-
la Imaju dugu tradiciju u turizmu, imaju
more i obalu dužine više od 20 km, čime se
malo koji grad može pohvaliti. Sve to treba
na pravi način iskoristiti, a kandidatkinja
za gradonačelnicu s Nezavisne liste Josi-
pa Berketa, kao i njezini zamjenici sigurna
sam da znaju kako to napraviti. Naši će im
vijećnici u tome biti velika podrška.
MARINKA PARČINA, Bivša zaMjeNica GradoNačelNiKa, vijeĆNica i KaNdidatKiNja za GradsKo vijeĆe
Možda će zvučati kao fraza ali Kaštela bi doista mo-gla biti druga Opatija. Kaštela Imaju dugu tradiciju u turizmu, imaju more i obalu dužine više od 20 km, čime se malo koji grad može pohvaliti
13
Očekujem podršku svih, a pogotovo mladih ljudi - drugačiji smo od
drugih Kandidaturu sam prihvatio kao izazov, da dokažem da se poštenim i iskrenim radom može učiniti puno za dobrobit svih građana i uvjeren sam da će to građani znati prepoznati
GORAN SAMARDŽIć, KaNdidat za zaMjeNiKa GradoNačelNiKa
G oran Samardžić, rođen
je 1985. godine u Splitu.
Diplomirao je na Priro-
doslovno – matematič-
kom fakultetu u Splitu i stekao
zvanje profesora informatike i
tehničke kulture.
Zaposlen je u Učeničkom domu
Split gdje je prošle godine napre-
dovao u struci i postao mentor
profesor. Također predaje robo-
tiku u udruzi Inovatic, koja dje-
luje na Prirodoslovno – mate-
matičkom fakultetu u Splitu.
Oženjen je i otac dvoje djece,
a živi u Kaštel Starom u nase-
lju Radun.
Aktivno je igrao nogomet
u HNK Val i HNK Gošk sve do
2013. godine. Od tada rekrea-
tivno igra nogomet i u svakoj
prigodi savjetuje mlade da se
što više bave sportom.
Vaš politički angažman
počeo je u naselju gdje živi-
te, u Radunu, jednom od na-
selja „poviše Magistrale“ za
koja se može kazati da još
uvijek nemaju osnovnu in-
frastrukturu. Što ste po-
duzeli?
Od 2011. do 2014. obna-
šao sam dužnost predsjed-
nika Mjesnog odbora Ra-
dun gdje sam pobijedio
sa svojom Nezavisnom
listom. Radun je bio naj-
zapušteniji dio grada
Kaštela. Suočen s mno-
gim problemima koje
sam naslijedio, žesto-
ko sam zastupao sta-
vove građana za bolji-
tak svog mjesta. Jedan
sam od rijetkih pred-
sjednika mjesnog od-
bora koji je javno govo-
rio u Gradskom vijeću
grada Kaštela, prenoseći
sve probleme i nedaće s ko-
jima su građani bili suoče-
ni. Organizirao sam broj-
ne prosvjede građana kako
bismo upozorili na nepravil-
nosti i obmane. Prosvjedova-
li smo zbog postavljanje repe-
titora na željezničkoj stanici,
ukidanje voznog reda vlakova,...
Koliko Vam iskustvo iz Mjesnog od-
bora moglo bi pomoći u novoj dužnosti
ukoliko budete zamjenik gradonačelni-
ce?
Dobijem li povjerenje građana za za-
mjenika gradonačelnice, svim snagama
ću se zalagati da u svaki dom napokon
dođe pitka voda. Problem vodoopskrbe
prvenstveno je izražen kod građana sje-
verno od Magistrale.
Vjerujem da se može i mora ubrzati
završetak projekta Eko-kaštelanski za-
ljev kako bi naša Kaštela konačno zasja-
la u punom sjaju. Voda i kanalizacija su
osnovni uvjeti za normalan život svakog
građanina i očito je da se takvi komunal-
ni problemi trebaju što prije riješiti.
Mogu li se rješavanjem osnovnih ko-
munalnih problema stvoriti uvjeti do-
stojnog života svakog građanina, ali i
daljnjeg razvoja grada?
Kaštela moraju prosperirati kroz tu-
rizam jer je to veliki potencijal koji mora-
mo iskoristiti. Jedno od mojih prvih pita-
nja bit će i rješenje hotela Palace, nekad
bisera Kaštela, a danas nažalost propalog
i razrušenog hotela, koji već godinama ne
služi nikome na čast. Tu su i još mnoge
druge mogućnosti, koje u Kaštelima sto-
je neiskorištene
Osim velikih komunalnih i privred-
nih problema spremni ste se i dalje zala-
gati i za naizgled male ali jednako važ-
ne projekte osobito kada je riječ o mla-
dima i djeci?
Problem su nam još uvijek i autobu-
sna stajališta za djecu koja idu u školu.
Tako u Radunu djeca čekaju autobus
doslovce na samoj cesti. U više navrata
sam, još kao predsjednik Mjesnog odbo-
ra, upozoravao na opasnosti kojima su
izložena školska djeca, ali do sada pro-
blem nije riješen. I u drugim mjestima
ima sličnih problema, a sigurnost djece
i mladih moraju nam biti na prvom mje-
stu. Inače, važnim držim i uključivanje
mladih u razne sportske klubove i udru-
ge, edukaciju mladih ljudi kroz mnogo-
brojne radionice, što je jedan od načina
da mladi upoznaju sebe i svoje talente,
kako bi ih što kvalitetnije znali iskori-
stiti.
Na čiju podršku osobito računate na
predstojećim izborima?
Očekujem povjerenje svih građana
koji žele promjenu na bolje. Prvenstveno
pozivam mlade ljude da nam pruže pri-
liku dokazati da smo drukčiji od drugih.
Smatram da su Kaštela veliki potencijal
upravo zato jer imamo dosta djece i mla-
dih. Kako svakodnevno radim s mladim
ljudima, znam i shvaćam što su njihovi
problemi.
Ako dobijem povjerenje kao zamjenik
gradonačelnice, većinu vremena ću pro-
vesti na terenu direktno s ljudima kako
bih se upoznao s njihovim problemima.
Kandidaturu sam prihvatio kao izazov,
da dokažem da se poštenim i iskrenim
radom može učiniti puno za dobrobit svih
građana i uvjeren sam da će to građani
znati prepoznati.
14
Naša Kaštela su grad odbojkeKaštela bi se mogla proglasiti gra-dom odbojke, čak je i ženski Od-bojkaški klub ove godine prvi put osvojio prvo mjesto u Hrvatskoj. Mislim da bismo to na neki način mogli brendirati, u smislu odbo-jkaškog sportskog turizma. Kašte-la bi trebala postati odbojkaški centar u Hrvatskoj
MARINKO KOVAČEV, KaNdidat za zaMjeNiKa GradoNačelNice
M ARINKO KOVA-
ČEV, kandidat za
zamjenika grado-
načelnice s Neza-
visne liste Josipa Berketa, ro-
đen je 1950. godine u Splitu, a
stalno živi u Kaštelima. Diplo-
mirani je pravnik i dugogo-
dišnji sportaš, a zatim i sport-
ski djelatnik. Otac je dvoje
djece i djed četvero unučića s
kojima rado provodi svaki slo-
bodni trenutak.
Dvadeset godina bili ste
aktivni sportaš, odbojkaš, a
zatim ste s istim žarom nasta-
vili obavljati različite funkci-
je u Odbojkaškom klubu, čiji
ste i sada predsjednik. Od ove
godine imate i novu funkciju?
Pa, točno je da sam već go-
tovo 40 godina aktivno u od-
bojci. Predsjednik sam OK
Mladost Ribola Kaštela, koji
je nedavno po šesti put prvak
Hrvatske. Predsjednik sam
Odbojkaškog saveza Dalma-
cije i član Upravnog odbora
Odbojkaškog saveza Hrvat-
ske. Petnaest godina bio sam
predsjednik Veslačkog klu-
ba Kaštela, tako da stvarno
imam iskustva u sportu.
Može li se toliko sportsko
iskustvo na neki način iskori-
stiti i u lokalnoj politici, gdje
također imate iskustva?
Gdje god bili sportaši sa so-
bom nose svoj sportski duh,
nose želju za pobjedom, natje-
cateljsku osobinu koja ih viče
dalje. A odbojka je uz to i po-
seban sport, protivnici se gle-
daju preko mreže, nisu u di-
rektnom kontaktu. Iza mene
je četverogodišnji mandat do-
gradonačelnika u vrijeme ka-
da je gradonačelnik bio Josip
Berket. Iz toga razdoblja no-
sim dragocjeno iskustvo koje
mi može biti od ogromne važ-
nosti u novom mandatu. Osim
toga, u protekle četiri godine
bio sam vijećnik u oporbi u
Gradskom vijeću Kaštela. Mo-
gu reći da sam neprekidno u
tijeku s problematikom svih
građana Kaštela i to mi je od
velike koristi.
Mislite li da bi Kaštela
upravo iz sporta mogla izvu-
ći veću korist?
Kaštela bi se mogla progla-
siti gradom odbojke, čak je i
ženski Odbojkaški klub ove
godine prvi put osvojio prvo
mjesto u Hrvatskoj. Mislim da
bismo to na neki način mogli
brandirati, u smislu odboj-
kaškog sportskog turizma.
Kaštela bi trebala postati od-
bojkaški centar u Hrvatskoj.
Osim sporta bavili ste se i
glazbom?
Svirao sam klarinet i sak-
sofon u HGD Biranj, jedan od
ponajboljih glazbenih društa-
va u Hrvatskoj. U Kaštelima
imamo dosta udruga i klapa
koje razvijaju glazbenu tradi-
ciju. I u toj djelatnosti imamo
potencijala. Svakako bismo
trebali raditi na unapređenju
rada naše Glazbene škole, ko-
ja sada djeluje kao Dislocira-
ni odjel Glazbene škole Josipa
Hatzea u Splitu.
Što će biti težište vašega
rada u budućoj gradskoj vla-
sti ukoliko, naravno, dobijete
potporu građana?
Osnažen sam iskustvom iz
prvog mandata, znam na ko-
ji način treba pristupiti rješa-
vanju najvažnijih problema s
kojima naša naselja muku mu-
če. Siguran sam da s mlađim
kolegom Goranom Samardži-
ćem i dr. Milijom Baldić Luk-
šić kao gradonačelnicom te uz
potporu svih vijećnika koji že-
le dobrobit ovom gradu, može-
mo napraviti da Kaštela posta-
nu mjestom ugodnim i poželj-
nim za život svim građanima.
Ljudi okupljeni oko Nezavisne
liste Josipa Berketa imaju do-
voljno dobrih ideja i načina
kako ih realizirati. Vjerujem
da će naši građani prepoznati
ono što im nudimo te da ćemo
zajedničkim snagama pokre-
nuti Kaštela u smjeru razvoja
svih potencijala.
15HRVATSKI VESLAČKI KLuBA MARINA KAŠTELAGospodin joško Berket, kao veliki vizionar i pokretač, dao je ideju te veliku financijsku potporu kako bi oplemenili prostor i mlade kaštelane i kaštelanke doveli na druženje s morem i čamcima. okupio je svoje prijatelje, koji su mu pomogli u realizaciji i pokretanju veslačkog kluba, te je 1996. god. osnovan Hrvatski veslački klub “Kaštela” po geslom “više veslača – MaNje pušača”. prvi predsjednik kluba bio je gospodin ante topić, a prvi trener bio je poznati veslački entuzijast Nikola stipaničev.Klub je prošle godine proslavio 20 godina postojanja, a kroz njega je prošlo više od tisuću kaštelanske djece.
ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLuB MARINA KAŠTELA osnovan je 2000. godine i okuplja gotovo 200 djevojčica i djevojaka. ove sezone seniorska ekipa osvojila je superkup Hrvatske, Kup Hrvatske i prvenstvo Hrvatske, s rekordnim brojem pobijeđenih utakmica u povijesti hrvatske odbojke. i druga ekipa drži uvjerljivo prvo mjestu u regiji jug 2. Hrvatske lige.
JEDRILIČARSKI KLuB MARINA KAŠTELAokuplja sve veći broj djece koja treniraju u klasi optimist i natječu se na lokalnim, regionalnim i državnim natjecanjima. seniorska ekipa na jedrilici Marina Kaštela osvojila je brojne regate, uključujući splitsku Mrduju.
MIRNO MORE MARINA KAŠTELAdio je međunarodnog socijalno-pedagoškog projekta Mirno more flota mira, koji okuplja djecu i mlade iz raznih socijalno ugroženih skupina u tjednu jedrenj na moru. već deset godina organiziramo jedrenje za mlade s dijabetesom, djecu iz doma Miljenko i dobrila, korisnike centra za rehabilitaciju Mir i centra za osobe s mentalnim invaliditetom iz Bosne i Hercegovine.
16Pozivamo vas na
središnji skup Nezavisne liste
Josip Berket 18. svibnja u 20:00
sati na Brcu u Kaštel Starom,
uz koncert Emine Arapović i
uz dobru spizu