MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG … · 1 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Tržiıni informacijski sustav u poljoprivredi TISUP ! Ulica g

1

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Tr�i�ni informacijski sustav u poljoprivredi TISUP

! Ulica g. Vukovara 78 10000 Zagreb Hrvatska " +385 1 6106 685 "/! +385 1 6106 635 +385 1 6109 206 e-mail: [email protected] http://www.tisup.mps.hr Izvje�će o tr�i�tu �itarica i uljarica

6.6.2008. broj: 5 6. godina izla�enja izlazi mjesečno

Autor: Filip Pavić, dipl. ing. Urednik: Kre�imir Jaku�, dipl. ing. Voditelj TISUP-a Suradnici: Kre�imir Jaku�, dipl. ing. Valentina Abramović, dipl. ing. Marijana Kojić-Jurinić, dipl.ing. Mihael Rebić, dipl.ing SREDNJI TEČAJ HNB na dan 6.6.2008. 1 � = 7,251837 kn 1 $ = 4,705624 kn

SADR�AJ stranica I. Hrvatsko tr�i�te 2 II. Grafički prikaz veleprodajnih cijena �itarica i uljarica u RH 3 III. Aktualna ponuda i potra�nja u RH 5 IV. Europsko i svjetsko tr�i�te 6 V. Međunarodne izvozne cijene 9 VI. Međunarodna razmjena podataka - cijene iz baze AgriMISNet 10 VII. Cijene na svjetskim robnim burzama 12 HRVATSKA ! Pad cijena p�enice ! Nestabilne cijene p�eničnog krmnog bra�na ! Nastavlja se trend visokih cijena sojine sačme

SVIJET ! Predviđa se rekordnih 656 milijuna tona p�enice u sezoni 2008/09 ! Najni�e svjetske zalihe kukuruza u zadnjih 25 godina ! Očekuje se daljnja ekspanzija proizvodnje etanola

TR�I�TE �ITARICA I ULJARICA / Grains and oilseeds market broj / Nr. 5

2

Kao i proteklih godina, mjesec svibanj pro�ao je u i�čekivanju �etve novog roda. Gotovo konstantan rast cijena �itarica i uljarica obilje�io je proteklih godinu dana kako u nas, tako i u čitavom svijetu. Najave povoljne �etve i dolazak novog uroda uzrokovali su pad cijena �itarica �to se najbolje vidi na primjeru p�enice koja je u odnosu na mjesec travanj pala u vrijednosti za 4 %. P�ENICA I BRA�NO Iako iskazi tr�nih sudionika upućuju na daljnju nestabilnost cijena na domaćem tr�i�tu p�enice, svi se ipak sla�u da zbog povoljnijih uvjeta uvoza i rje�avanja starih zaliha, p�enice na tr�i�tu ima dovoljno. Uspoređujući prvi kvartal 2008. godine sa 5. mjesecom vidljiv je blagi pad cijena od 1 %. Sada prosječna cijena p�enice iznosi 2,13 kn/kg. U odnosu na prvi kvartal 2007. godine razlika u cijeni pokazuje jo� uvijek visoko 95 %-tno povećanje, �to je ipak manje ako gledamo odnos cijena u mjesecu travnju 2008. u odnosu na prvi kvartal 2007. godine kada je razlika u cijeni p�enice iznosila 103 %. Cijene svih vrsta bra�na zadr�ale su rastuću tendenciju pa je tako u proteklih mjesec dana cijena bra�na narasla od 2 do 6 %. Najveće povećanje od 6 % odnosi se na p�enično krmno bra�no za koje tr�i�ni sudionici izjavljuju da ga je te�ko nabaviti na tr�i�tu. U odnosu na prvi kvartal 2008. godine cijena bra�na tip550-glatko narasla je za 6 % na

2,88 kn/kg �to je najvi�a zabilje�ena cijena dosad. U odnosu na prvi kvartal 2007. godine, povećanje cijene iznosi 68 %. Usporedbom cijena p�enice* na robnoj burzi u Frankfurtu vidi se pad cijena u odnosu na mjesec travanj pa je tako cijena kilograma p�enice početkom travnja iznosila 1,9 kn da bi krajem svibnja cijena iznosila 1,56 kuna �to predstavlja pad od 17,9 %. U proteklih godinu dana, cijena kilograma p�enice na frankfurtskoj burzi narasla je za 40 % �to je ipak puno manje ako gledamo da je ta razlika u travnju iznosila 70 %. KUKURUZ Domaće tr�i�te kukuruza proteklih je par mjeseci stabilno i bilje�i konstantni blagi pad cijena. Uspoređujući mjesec svibanj 2008. sa prvim kvartalom 2008. godine, pad cijena kukuruza iznosio je 4%, sa 1,68 kn/kg na 1,61 kn/kg. Gledajući prvi kvartal 2007. godine rast cijena iznosi 56 % (�to je manje ako uspoređujemo prvi kvartal 2007. godine sa 4. mjesecom 2008. gdje je razlika u cijeni iznosila 62 %). Na svjetskom tr�i�tu, na mađarskoj terminskoj burzi BSE u zadnjih 5 mjeseci cijena kilograma kukuruza pala je za 12,3 % sa 1,54 kn/kg na 1,35 kn/kg. SOJA Cijene soje na domaćem tr�i�tu bilje�e konstantan rast kako u zadnjih godinu dana, tako i u zadnjih 5 mjeseci. U siječnju ove godine kilogram soje se tr�io po cijeni od 2,66

kuna da bi svibanj zavr�io sa 2,85 kn/kg odnosno 7,14 % vi�e. 79 % vi�a cijena je prisutna u 5. mjesecu ove godine u odnosu na prvi kvartal 2007. godine. Iako je prisutan blagi pad od 2 % u odnosu na mjesec travanj 2008. �to se tiče sojinog zrna, sojina sačma (46% SB), koja je puno rasprostranjenija na tr�i�tu je u stalnom porastu, pro�lomjesečno povećanje iznosi 5 % na 2,96 kn/kg, a u odnosu na prvi kvartal 2008. godine povećanje iznosi 3 %. Gledajući pro�lu godinu i prvi kvartal 2007. u odnosu na svibanj 2008. rast cijena iznosi 47 %. Cijene soje na SAD burzi CBOT iznosile su u prosjeku 2,36 kn/kg u siječnju, a 2,3 kn/kg u svibnju za termin isporuke u srpnju �to iznosi padom cijena od 2,5 %. STOČNI JEČAM Uskoro počinje �etva ječma koja dolazi prije �etve p�enice. U posljednja tri mjeseca cijena ječma je u stalnom padu i očekuje se njen daljnji pad. Tijekom svibnja veleprodajne cijene ječma su se kretale od 1,65 do 2 kune po kilogramu. Prosječna cijena je iznosila 1,79 kn/kg i za 46 % je vi�a od lanjske. CIJENE ULJA I DALJE RASTU Od početka godine sve vrste sirovih ulja bilje�e stalni rast u veleprodaji. Prosječan rast cijene u zadnjih pet mjeseci iznosi 7 %. U zadnjih godinu dana rast cijena iznosio je u rasponu od 58 do 75 %. *odnosi se na P�ENICA D, (bjel>13%, padajući broj >250s)

I. HRVATSKO TR�I�TE Croatian market

TR�I�TE �ITARICA I ULJARICA / Grains and oilseeds market broj / Nr. 5

3

Veleprodajne cijene �itarica, uljarica i prerađevina u HrvatskojWholesale prices for grains, oilseeds and products in Croatia u razdoblju od 1.5. do 31.5.2008. godine (uspoređeno s 1.4. do 30.4.2008.)

TR�I�TE �ITARICA I ULJARICA / Grains and oilseeds market

broj / Nr. 5

4

II. PROSJEČNE VELEPRODAJNE CIJENE �ITARICA, ULJARICA I PRERAĐEVINA U RH Average wholesale prices for grains and oilseeds in Croatia

P�enica / Bread wheat

0,50 0,70 0,90 1,10 1,30 1,50 1,70 1,90 2,10 2,30

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

mjesec / month

kn/kg2007. 2008. 2001. 2002. 2003. 2004.2005. 2006.

Kukuruz / Maize

0,30

0,50

0,70

0,90

1,10

1,30

1,50

1,70

1,90


mjesec / month

kn/kg

2007. 2008. 2001. 2002. 2003. 2004.2005. 2006.

Ječam stočni / Fodder barley

0,50

0,70

0,90

1,10

1,30

1,50

1,70

1,90


mjesec / month

kn/kg 2007. 2008. 2001. 2002. 2003. 2004.2005. 2006.

Soja / Soya bean

1,20

1,40

1,60

1,80

2,00

2,20

2,40

2,60

2,80

3,00


mjesec / month

kn/kg

2007. 2008. 2001. 2002.

2003. 2004. 2005. 2006.

Sojina sačma (46% SB) / Soymeal

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00


mjesec / month

kn/kg

2007. 2008. 2004.

2005. 2006.

Bra�no / Flour T-550 o�tro

1,00

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50


mjesec / month

kn/kg 2007. 2008.2001. 2002.2003. 2004.2005. 2006.

Bra�no / Flour T-550 glatko

1,30

1,50

1,70

1,90

2,10

2,30

2,50

2,70

2,90


mjesec / month

kn/kg2007. 2008. 2001. 2002. 2003. 2004.2005. 2006.

P�enično krmno bra�no / Fodder wheat flour

0,30

0,50

0,70

0,90

1,10

1,30

1,50


mjesec / month

kn/kg2007. 2008.2004. 2005.2006.


broj / Nr. 5

5

III. AKTUALNA PONUDA I POTRA�NJA Current offer and demand � www.tisup.mps.hr; opcija «Agroburza»


broj / Nr. 5

6

Mjesec svibanj obilje�io je daljnji pad svjetskih cijena p�enice. Tr�i�te kukuruza je ostalo nestabilno, između ostalog, zbog rasta potra�nje za energijom i povećanja tarifa u prekomorskom prometu. Izvozne cijene p�enice pale su između 10 i 80 dolara po toni kao odgovor na najavljenu dobru �etvu. Od rekordne cijene u o�ujku, cijene na svjetskom tr�i�tu �itarica pale su između 25% i 50%. Indikator povoljnije dostupnosti p�enice je i Ukrajinska odluka da skine izvozne carine. Predviđanje uroda u ju�noj hemisferi ostaje nesigurno, dijelovi Australije i Argentine trebaju ki�u kako bi uspje�no počeli sadnju. Terminske burze kukuruza u SAD-u dosegle su nove visine početkom svibnja zbog odgoda sjetve i slabog stanja zaliha unatoč vi�egodi�njim visokim prinosima. Iako se očekuje velika proizvodnja soje, cijene na burzama u SAD-u ostale su visoke zbog najava niskih zaliha i u sezoni 2008/09 i slabijeg izvoza iz Argentine. Prema izvje�taju Lider Press-a Europska unija povećava proizvodnju hrane. Europska komisija predstavila je novi prijedlog zajedničke poljoprivredne politike. Unija će, radi suočavanja sa svjetskom krizom hrane, povećati poljoprivrednu proizvodnju. Prijedlog predviđa smanjivanje dr�avnih subvencija u poljoprivredi velikim proizvođačima hrane, objavio je HTV u svojem sredi�njem Dnevniku.

Glavni elementi prijedloga su trajno ukidanje obveza da se dio poljoprivrednih povr�ina svake godine ostavi bez usjeva, ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka, smanjivanje subvencija velikim farmama i prelijevanje tih sredstava za pomoć malim obiteljskim farmama. Prijedlog EK razmatrat će se u drugoj polovici godine, kad EU-om predsjedaju Francuzi. Prema predviđanjima Strategie grainsa, proizvodnja �itarica u EU za sezonu 2008/09 predviđa se na 289,1 milijun tona, 33,3 milijuna tona vi�e od 2007/08 sezone (255,8 Mt). Ova predviđanja mogu dosta varirati ovisno o vremenskim prilikama u svibnju i lipnju. P�ENICA Predviđanja svjetske proizvodnje p�enice u mjesecu svibnju za sezonu 2008/09 je rekordnih 656 milijuna tona, za 8 % vi�e od sezone 2007/08 i 5 % vi�e od rekordne sezone 2004/05. Vi�a proizvodnja se predviđa za većinu glavnih zemalja izvoznica p�enice �to uključuje i Australiju, Kanadu,

EU-27, Rusiju i Ukrajinu. Visoke cijene i povoljne vremenske prilike u zemljama Europske unije i zemljama biv�eg Sovjetskog saveza povisile su proizvodnju za 2008. godinu. Proizvodnja se, također, predviđa vi�om u Brazilu, Kini i Indiji. U Argentini i Kazahstanu očekuje se smanjenje proizvodnje. Nepovoljne vremenske prilike za zimsku p�enicu ostaju u su�om poharanom Bliskom istoku i Sjevernoj Africi. Očekuju se povećani uvoz, izvoz i potro�nja p�enice u sezoni 2008/09 na svjetskoj razini. Samo u zemljama Europske unije očekuje se stagnacija i smanjenje uvoza zbog oporavka slabe proizvodnje uzrokovane lo�im vremenom pro�le dvije godine. Sukladno tome, očekuje se povećani izvoz i stočna ishrana u EU. Svjetske zalihe p�enice predviđaju se na 124 milijuna tona, 13 % vi�e nego za pro�lu sezonu. Prema predviđanjima Strategie grainsa proizvodnja p�enice u zemljama europske unije za

IV. SVJETSKO TR�I�TE World market


broj / Nr. 5

7

sezonu 2008/09 iznosi 128,33 milijuna tona (povećanje od 16,6 milijuna tona u odnosu na sezonu 2007/08). Uvoz u EU predviđa se 0,9 Mt ni�om nego u sezoni 2007/08, a potra�nja će narasti za 8,6 milijuna tona u sezoni 2008/09. To uključuje i 6 milijuna tona veću potro�nju za stočnu ishranu zbog veće potra�nje za p�enicom u odnosu na kukuruz za stočnu hranu. KRUPNOZRNE �ITARICE Svjetska proizvodnja krupnozrnih �itarica za sezonu 2008/09 predviđa se na 1,1 milijardu tona, ne�to veću od pro�logodi�njeg rekorda. Povećanja se vide u zemljama Argentini, Brazilu, Kini, zemljama Europske unije i zemljama biv�eg sovjetskog saveza. Proizvodnja krupnozrnih �itarica je, također, povećana zbog oporavka proizvodnje ječma u Australiji, EU-27 i zemljama biv�eg sovjetskog saveza. Svjetski uvoz i izvoz je u padu u sezoni 2008/09 uglavnom zbog slabijeg uvoza u zemlje europske unije. Svjetsko kori�tenje krupnozrnih �itarica za ishranu stoke se predviđa ni�im zbog manjeg kori�tenja u SAD-u. Predviđa se da će zalihe od 99 milijuna tona u svijetu dostići najni�u razinu u zadnjih 25 godina. Potro�nja kukuruza u SAD-u u sezoni 2008/09 predviđa se 2 % ni�om zbog smanjenja u stočnoj ishrani. Kori�tenje kukuruza za stočnu ishranu i ostale potrebe predviđa se 14% ni�om radi vi�e cijene kukuruza i sni�ene proizvodnje crvenog mesa. Izvoz kukuruza predviđa se 16% manjim zbog velike konkurencije drugih zemalja izvoznica i smanjenog uvoza od strane zemalja Europske unije.

Kori�tenje etanola povećano je za 33% u odnosu na sezonu 2007/08 iako smanjenje u ekspanziji pogona za proizvodnju bioetanola nije učinilo to povećanje većim. U zemljama europske unije proizvodnja kukuruza u sezoni 2008/09 predviđa se na 57,56 milijuna tona, 9,81 milijuna tona vi�e nego u sezoni 2007/08. Kori�tenje stočnog kukuruza u sezoni 2008/09 predviđa se na 48,7 milijuna tona u odnosu na pro�losezonskih 47,8 milijuna tona. Predviđanja su pala za 0,8 Mt u odnosu na pro�li mjesec zbog gubitka konkurentnosti kukuruza u odnosu na druge �itarice. Proizvodnja ječma u Europskoj uniji predviđa se na 61,1 milijun tona u sezoni 2008/09 u usporedbi na 57,3 milijuna tona u sezoni 2007/08. Potra�nja stočnog ječma će narasti za 4,6 milijuna tona na 46,4 milijuna tona u sezoni 2008/09. Povećanje ove potra�nje u odnosu na pro�li mjesec u iznosu od 0,7 milijuna tona predviđa se zbog pada cijena novog usjeva ječma. ULJARICE Svjetska proizvodnja uljarica za sezonu 2008/09 predviđa se na 423 milijuna tona, 32,2 milijuna tona vi�e od sezone 2007/08. Predviđa se oporavak proizvodnje sjemena uljarica od prve godinu-za-godinom pada svjetske proizvodnje uljarica jo� od sezone 1995/96. Samo povećanje proizvodnje u SAD-u obuhvaća 40 % svjetske proizvodnje. Svjetske zalihe predviđaju povećanje od 4 % od sezone 2007/08 na 56,7 milijuna tona, 0,5 milijuna tona manje nego u proteklom mjesecu, uglavnom zbog predviđenih slabijih zaliha u SAD-u.

Proizvodnja uljarica u SAD-u u sezoni 2008/09 predviđa se na 93 milijuna tona, 16 % vi�e od 2007/08. Najveće je povećanje u proizvodnji soje. Proizvodnja suncokreta se predviđa ni�om. PROIZVODNJA ETANOLA RASTE Svjetska proizvodnja etanola i dalje je u porastu. Taj trend ekspanzije očekuje se da će samo blago pasti u sezoni 2008/09 zbog slabijih uvjeta kreditiranja, visoke cijene izgradnje novih proizvodnih pogona i visoke cijene �itarica. Rastuće cijene nafte potiču profitabilnost i povećanje proizvodnje bioetanola. Prema predviđanjima IGC-a, upotreba �itarica u proizvodnji etanola narasti će za 31 % na 124 milijuna tona u sezoni 2008/09. (Izvor: IGC, 30.5.2008.; FAO svibanj 2008; Strategie grains svibanj 2008; obrada: TISUP-MPRRR)


broj / Nr. 5

8

Proizvodnja, potro�nja, zalihe i izvoz u svijetu prema Foreign Agricultural Service (FAS, USDA) http://www,fas,usda,gov; obrada: TISUP-MPRRR

P�ENICA - svijet

0

100

200

300

400

500

600

700

197

7/78

197

8/79

197

9/80

198

0/81

198

1/82

198

2/83

198

3/84

198

4/85

198

5/86

198

6/87

198

7/88

198

8/89

198

9/90

199

0/91

199

1/92

199

2/93

199

3/94

199

4/95

199

5/96

199

6/97

199

7/98

199

8/99

199

9/00

200

0/01

200

1/02

200

2/03

200

3/04

200

4/05

200

5/06

2006

/07

2007

/08

2008

/09

marketin�ka godina

milijun tona

proizvodnja potro�nja zalihe

KUKURUZ - svijet

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

197

7/78

197

8/79

197

9/80

198

0/81

198

1/82

198

2/83

198

3/84

198

4/85

198

5/86

198

6/87

198

7/88

198

8/89

198

9/90

199

0/91

199

1/92

199

2/93

199

3/94

199

4/95

199

5/96

199

6/97

199

7/98

199

8/99

199

9/00

200

0/01

200

1/02

200

2/03

200

3/04

200

4/05

200

5/06

2006

/07

2007

/08

2008

/09

milijun tona



JEČAM - svijet

020406080

100120140160180200

197

7/78

197

8/79

197

9/80

198

0/81

198

1/82

198

2/83

198

3/84

198

4/85

198

5/86

198

6/87

198

7/88

198

8/89

198

9/90

199

0/91

199

1/92

199

2/93

199

3/94

199

4/95

199

5/96

199

6/97

199

7/98

199

8/99

199

9/00

200

0/01

200

1/02

200

2/03

200

3/04

200

4/05

200

5/06

2006

/07

2007

/08

2008

/09


milijun tona


SOJA - svijet

0

50

100

150

200

250

1993

/94

1994

/95

1995

/96

1996

/97

1997

/98

1998

/99

1999

/00

2000

/01

2001

/02

2002

/03

2003

/04

2004

/05

2005

/06

2006

/07

2007

/08


milijun tona



broj / Nr. 5

9

V. MEĐUNARODNE IZVOZNE CIJENE International export prices


broj / Nr.4

10

VI. MEĐUNARODNA RAZMJENA PODATAKA � AGRIMISNet - ZMP, Berlin; obrada TISUP,

Proizvođačke cijene p�enice u Poljskoj�/100 kg

8,00

10,00

12,00

14,00

16,00

18,00

20,00

22,00

24,00

26,00

1. 4. 7. 10. 13. 16. 19. 22. 25. 28. 31. 34. 37. 40. 43. 46. 49. 52.

tjedan

2008. 2002. 2003. 2004.2005. 2006. 2007.

Proizvođačke cijene p�enice u Njemačkoj�/100 kg

8,00

10,00

12,00

14,00

16,00

18,00

20,00

22,00

24,00

26,00

1. 4. 7. 10. 13. 16. 19. 22. 25. 28. 31. 34. 37. 40. 43. 46. 49. 52.

tjedan

2008. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.2005. 2006. 2007.

Proizvođačke cijene kukuruza u Bugarskoj�/100 kg

4,00

9,00

14,00

19,00

24,00

29,00

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 41 43 45 47 49 51

2008. 2003. 2004. 2005. 2006 2007.


broj / Nr.4

11

STANDARDNA SPECIFIKACIJA EU / EU standard specification i nacionalni standardi kvalitete P�ENICA-te�ina u hektolitru: min. 73 kg; vla�nost: max. 14,5 %; proklijala zrna: max. 4 %;nečistoća: max. 7 %; Hageberg (padajući broj): min. 220; *nacionalni standard kvalitete: Bugarska � te�ina u hl min 76 kg; vla�nost max 14 %, nečistoće � �itarice max 4 %, ostalo max 3 %; 28 % vla�nog glutena, proklijala zrna max. 2%; Če�ka � specifična te�ina min 76 kg; vla�nost max 14 %; nečistoća max 6 %; proklijala zrna max 2,5 %; Hagberg min 220; Estonija � specifična te�ina min. 72 kg; vla�nost max. 14,5 %, nečistća max. 7 %; proklijala zrna max. 3 %; Hagberg min. 180; Mađarska - te�ina u hl min 76 kg, vla�nost max. 14,5 %, ostalih �itarica max. 2 %, Hageberg min 230; Kazahstan - glutena max. 23%, grupa kvalitete glutena min. 2, test vrijednost 710 g/L, različite nečistoće max. 3%; Latvija - vla�nost zrna max 13%, nečistoće max. 5 %, proklijala zrna max. 3 %; Litva - min. 76 kg/hL, vla�nost max. 14%, nečistoće max.3%; Poljska � specifična te�ina min 76 kg; vla�nost max. 14,5; nečistoće max. 6 %; Hagberg min 220; Rumunjska - min 75 kg/hL, vla�nost max. 14%, ostale �itarice i nečistoće max.3 %; Ruska Federacija � klasa 3; vla�nost max. 15 %, ostalih �itarica max 3 %; gluten min 23 %; Slovačka � specifična te�ina min 76 kg, vla�nost max. 14 %, Hagberg min 220, nečistoće, proklijala zrna, zrna o�tećena fuzarijem - max. 5%; Ukrajina � klasa 3; specifična te�ina min. 73 kg; vla�nost max 14,5 %; nečistoće max. 8%; proklijala zrna max. 3%; Velika Britanija �specifična te�ina min 76 kg, vla�nost max. 14,5 %, ukupnih primjesa max. 2%; proteina min 13%; Hageberg min 250 KUKURUZ ZA ISHRANU STOKE-botanička čistoća min. 95 %; zdrav *nacionalni standard kvalitete: Rumunjska � vla�nost max. 17%; Slovačka � vla�nost max. 14%; primjesa max. 10% KUKURUZ ZA LJUDSKU ISHRANU- vla�nost: max. 14,5%, nečistoća: max. 5%, proklijala zrna: max. 6% *nacionalni standard kvalitete: Bugarska � vla�nost max. 15%; ostalih �itarica max. 8%; proklijala zrna max. 3%; Poljska � nečistoća i proklijalih zrna max. 10 %; Rumunjska � vla�nost max. 17%; nečistoća i ostalih zrna max. 4% JEČAM STOČNI- te�ina u hektolitru: najmanje 62 kg, -vla�nost: max. 14,5%, nečistoća: max 12%, proklijala zrna: max. 6% *nacionalni standard kvalitete: Bugarska � te�ina te�ina min. 53 kg, vla�nost max 14 %, nečistoća � �itarica max 8 %, ostalo max. 5,5 %; Estonija � specifična te�ina min. 62 kg; vla�nost max. 14,5%; nečistoća (ostalih �ita) max. 12%; proklijala zrna max. 6%; Mađarska � specifična te�ina min. 63 kg, vla�nost max. 14,5%; Latvija - vla�nost max. 14 %; Litva � specifična te�ina min. 60 kg; vla�nost max. 10-16%; nečistoća (ostalih �itarica) max. 30%; Poljska � vla�nost max. 14,5 %; nečistoća (ostalih �itarica) max. 6 %; Rumunjska � specifična te�ina min 58 kg; vla�nost max. 14%; ostalih �itarica i nečistoća max. 5%; Ruska Federacija � vla�nost max. 15,5 %, ostalih �itarica max. 15 %; ostalih nečistoća max. 5%; Slovačka � vla�nost max. 15 %, proklijala zrna max. 12 %; Ukrajina � specifična te�ina: bez limita; vla�nost max. 15,5%; nečistoća (ostalih �itarica) max. 5%; Velika Britanija � specifična te�ina min. 62 kg; vla�nost max. 14,5%; nečistoća ukupno max. 12% od čega max. 6 % proklijala zrna, slomljena zrna max. 5 % ZOB-specifična te�ina: min. 49 kg; vla�nost: max. 14%; nečistoće: max. 2 % *nacionalni standard kvalitete: Mađarska - specifična te�ina min. 44 kg; vla�nost max. 14,5 %; Ruska Federacija-vla�nost max. 19%; ostale �itarice max. 12%; Slovačka � va�nost max. 15%; proklijala zrna max. 5%; Ukrajina-vla�nost max. 19%; nečistoće max. 10 %; RA� � specifična te�ina min. 70 kg; vla�nost max. 14,5%; nečistoće max. 5%; proklijala zrna max. 4%; Hagberg min. 120 *nacionalni standard kvalitete: Estonija � specifična te�ina min. 69 kg; vla�nost max. 14,5%; nečistoće max. 6%; proklijala zrna max. 3%; Hagberg min. 100; Mađarska � min. 71 kg/hL; vla�nost max. 14,5%; Hagberg padajući broj min. 150; Latvija � min. 68 kg/hL; vla�nost max. 14%; nečistoće max. 4%; proklijala zrna max. 3%; Hagberg min. 100; Litva � I. klasa; min. 70 kg/hL; vla�nost max. 14%; nečistoća max. 5%; Poljska � specifična te�ina min.71 kg; vla�nost max. 14,5%; nečistoća max. 6%; Hagberg min. 110; Ruska Federacija � grupa A; vla�nost max. 19 %; ostale �itarice max. 15%; Hagberg 141-220; Slovačka � specifična te�ina min. 73 kg; vla�nost max. 14%; nečistoće, slomljena i proklijala zrna max. 6%; Ukrajina � grupa A; min. 70 kg/hL; vla�nost max. 17%; nečistoće max. 15%; proklijala zrna max. 6% P�ENORA�-vla�nost: max. 14,5 %; P�ENICA STOČNA: kvaliteta grupe C; vla�nost: max. 14,5% *nacionalni standard kvalitete: Mađarska � min 72 kg/hL; vla�nost max. 14,5%, proklijala zrna max. 2%; grupa kvalitete 3; Litva � vla�nost max. 14%, nečistoće max. 30 %; Rusija � vla�nost max. 16%; ostale �itarice max. 15%; Slovačka � vla�nost max. 15%; proklijala zrna max. 5%; primjesa max. 12%; Velika Britanija � min. 74 kg/hL; vla�nost max. 14,5%; JEČAM PIVARSKI-proteini: max. 13%; vla�nost: max. 14,5%; cijelo zrno: min. 90%; klijavost: min. 95%; *nacionalni standard kvalitete: *nacionalni standard kvalitete: Kazahstan � boja: svjetlo �uta, �uta, sivo �uta; proteina max. 12%; ostalih �itarica max. 5%; sadr�aj cijelog zrna min. 60%; Ruska Federacija � proteina max. 13%; cijelo zrno 95%; klijavost min. 92%; vla�nost max. 15,5%; ostalih �itarica max. 3%; Slovačka � vla�nost max. 15%; proklijalih zrna 0%; klijavost min 98%; Ukrajina � proteina max. 12%; cijelo zrno 85%; klijavost min. 95%; vla�nost max. 15%; ULJANA REPICA-«00» sorte uljane repice; vla�nost: baza 9%, nečistoća: max. 2%, sadr�aj ulja: baza 40% *nacionalni standard kvalitete: Estonija � vla�nost: baza 9%; nečistoća: max. 2%; sadr�aj ulja: 40%; Slovačka � vla�nost max. 8 %; sadr�aj ulja min. 42 %; SUNCOKRET - vla�nost: baza 9%, nečistoća: max. 2%, sadr�aj ulja: 40% *nacionalni standard kvalitete: Bugarska � vla�nost max. 11%; nečistoća (ostalih �itarica max. 5%; slomljena zrna max. 3%; sadr�aj ulja min.42%; Mađarska � sadr�aj ulja 44%; vla�nost baza 9%; nečistoća max. 2%; Rumunjska � vla�nost max. 11%; ostale �itarice max. i nečistoće 4%; Ruska Federacija �vla�nost baza 7%; sadr�aj ulja min. 40 % (baza 44%); Slovačka � vla�nost max. 8%

Proizvođačke cijene ra�i u Njemačkoj�/100 kg

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

1. 4. 7. 10. 13. 16. 19. 22. 25. 28. 31. 34. 37. 40. 43. 46. 49.

tjedan

2008. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.2006. 2007.

Proizvođačke cijene uljane repice u Estoniji�/100 kg

15,00

20,00

25,00

30,00

35,00

40,00

45,00

1. 4. 7. 10. 13. 16. 19. 22. 25. 28. 31. 34. 37. 40. 43. 46. 49. 52.

tjedan

2008. 2002. 2003. 2004. 2005.2006. 2007.


broj / Nr.4

12

Izvor: Budapest Stock Exchange http://www.bse.hu/onlinesz/index_e.html (daily summary); obrada TISUP-MPRRR CIJENA - zaključena cijena po posljednjoj transakciji navedenog dana za određeni mjesec i godinu -mjesto isporuke: Mađarska *STANDARDNA SPECIFIKACIJA P�ENICE za cijene OD 1.12.2006. godine (EURO WHEAT futures): -hektolitarska te�ina min 76; vla�nost max. 14,5 %; primjesa max. 2 %, od toga max. 1 % Fusarium te max. 0,5 % bilo kakvih drugih �tetnih sastojaka; Hagberg padajući broj min 220; sadr�aj proteina između min. 11,5 % *STANDARDNA SPECIFIKACIJA P�ENICE za cijene DO 1.12.2006. godine (WHEAT futures): -hektolitarska te�ina min 76; vla�nost max. 14,5 %; primjesa max. 2 %, od čega Fusarium max. 0,5 %, a ostalih �tetnih primjesa ne vi�e od 0,5 %; proklijala zrna max. 2 %; slomljena zrna max. 2 %; zrna koja je o�tetetio �i�ak max. 4% -sadr�aj proteina između 12-12,5 %; Hagberg padajući broj min. 230; proteina 12-12,5%; gluten 28-30% JEDINICA TRGOVANJA:100 mt UGOVORI za p�enicu se zaključuju za o�ujak, svibanj, kolovoz, rujan, prosinac i to najvi�e za 17 mjeseci unaprijed UGOVORI za kukuruz se zaključuju za o�ujak, svibanj, srpanj, prosinac i to najvi�e za 17 mjeseci unaprijed

VI.1. TERMINSKI BURZOVNI POSLOVI Tablica 1 Robna burza u Mađarskoj - Budapest Stock Exchange (BSE), Budimpe�ta

VI. ROBNE BURZE Commodities

Ugovorene cijene p�enice na BSE

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

1,80

I II III IV V VIVIIVIIIIX X XIXIII II III IV V VIVIIVIIIIX X XIXII I II III IV V VIVIIVIIIIX X XIXIII II III IV V

2005. 2006. 2007 2008

mjesec

kn/kg

8/2005 8/2006

8/2007 8/2008

12/2008

Ugovorene cijene kukuruza na BSE

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

1,80

2,00

I II III IV V VIVIIVIII IX X XIXIII II III IV V VIVIIVIIIIX X XIXII I II III IV V VIVIIVIIIIX X XIXIII II III IV V

2005. 2006. 2007 2008

mjesec

kn/kg

7/2005 7/20067/2007

7/2008

11/2008


broj / Nr.4

13

Tablica 2 Robna burza u Chicagu, SAD - Chicago Board of Trade - CBOT

Izvor: Chicago Board of Trade http://cbot.com/cbot/pub/page/0,3181,1213,00.html ; obrada TISUP-MPRRR CIJENA -cijena je prosječna cijena terminskih ugovora zaključenih na robnoj burzi navedenog dana za određeni mjesec STANDARDNA SPECIFIKACIJA P�ENICA - No. 1 Soft Red Winter, No. 2 Soft Red Winter, No. 1 Hard Red Winter, No.2 Hard Red Winter, No. 1 Dark Northern Spring, No. 2 Dark Northern Spring, No. 1 Northern Spring, No. 2 Northern Spring -p�enica ne smije imati vi�e od 13,5 % vlage KUKURUZ - No. 1 Yellow Corn (max. 15 % vlage); No. 2 Yellow Corn (max. 15 % vlage); No. 3 Yellow Corn (max. 15 % vlage) UGOVORI za p�enicu se zaključuju za o�ujak, svibanj, srpanj, rujan i prosinac UGOVORI za kukuruz se zaključuju za o�ujak, svibanj, srpanj, rujan, rujan i prosinac


broj / Nr.4

14

Cijene p�enice na burzi CBOT

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

I II III IV V VI VIIVIII IX X XI XII I II III IV V VI VIIVIII IX X XI XII I II III IV V VIVIIVIII IX X XI XII I II IIIIV V

2005 2006. 2007. 2008.

mjesec

kn/kg

7/2005 7/2006

12/2008

Cijene kukuruza na burzi CBOT

0,400,500,600,700,800,901,001,101,201,30


2005. 2006. 2007. 2008.

mjesec

kn/kg

7/2005 7/2006

7/2007

12/2008

Cijene soje na burzi CBOT

0,80

1,30

1,80

2,30

2,80

3,30

I II III IV V VIVIIVIII IX X XI XII I II III IV V VI VIIVIII IX X XI XII I II III IV V VIVIIVIII IX X XI XII I II IIIIV V

2005. 2006. 2007. 2008.

mjesec

kn/kg

7/2006 7/2007

7/2008

Cijene zobi na burzi CBOT

0,200,400,600,801,001,201,401,60


2005. 2006. 2007. 2008.

mjesec

kn/kg

7/2005

7/2006

7/20077/2008


broj / Nr.4

15

Izvor: Robna burza RMX - Risk Management Exchange AG, Hannover, preuzeto s web stranice: http://www.agrarberatung-hessen.de/markt/pflanze1/0104.html ; obrada TISUP-MPRRR CIJENA -cijena je zaključena cijena terminskih ugovora na robnoj burzi navedenog dana za određeni mjesec po posljednjoj transakciji STANDARDNA SPECIFIKACIJA P�ENICE: -proteini: baza 12%, min. 11,5 %; padajući broj min. 230 s; hektolitarska te�ina min 77 kg/hL; vlaga max. 14,5 %; proklijala zrna max 4 % JEDINICA TRGOVANJA - 50 t UGOVORI se zaključuju za veljaču, svibanj, rujan, prosinac MJESTO ISPORUKE - luke: Rostock, Hamburg, Bremen, Amsterdam, Rotterdam, Antwerpen, Gent

Tablica 3 Robna burza RMX - Risk Management Exchange AG, Hannover � Njemačka

Cijene p�enice na burzi RMX -Hannover

0,650,851,051,251,45

1,651,852,052,25

I II III IV V VI VIIVIII IX X XI XII I II III IV V VIVIIVIII IX X XI XII I II III IV V VIVIIVIII IX X XI XII I II III IV V

2005. 2006. 2007 2008

mjesec

kn/kg

5/2005 9/2006

9/2007 5/2008

8/2008

5/2005 9/2006 9/2007

5/2008

8/2008


broj / Nr.4

16

Izvor: Marché A Terme d'Instruments Financiers, Paris, Francuska; preuzeto s web stranice: http://www.agrarberatung-hessen.de/markt/pflanze1/0104.html ; obrada TISUP-MP�VG CIJENA -cijena je prosječna cijena terminskih ugovora zaključenih na robnoj burzi navedenog dana za određeni mjesec STANDARDNA SPECIFIKACIJA: P�ENICA -hektolitarska te�ina min. 76 kg/hl; vla�nost max. 15 %; o�tećena, naklijala zrna max. 4 %; zrna o�tećena toplinom, napadnuta fuzariumom,smeđe do smeđe crne boje: max. 2 %; proklijala zrna max. 2 % ULJANA REPICA -sadr�aj ulja: baza 40 %; vla�nost: baza 9 %; tip 00 JEDINICA TRGOVANJA - 50 t UGOVORI za p�enicu se zaključuju za siječanj, o�ujak, svibanj, srpanj, rujan i prosinac UGOVORI za uljanu repicu se zaključuju za kolovoz, studeni, veljaču i svibanj

Tablica 4 Robna burza u Francuskoj - Marche á Terme International de France - MATIF

Pregled cijena p�enice na burzi MATIF

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

1,80

2,00

2,20

I II IIIIV VVIVIIVIIIIX X XI XII I II III IVVVIVIIVIIIIXX XI XIII II III IV V VIVIIVIIIIX X XI XII I II IIIIV V

2005. 2006. 2007 2008.

mjesec

kn/kg

9/2005 9/20069/2007

5/2008

8/2008

Pregled cijena uljane repice na burzi MATIF

1,30

1,80

2,30

2,80

3,30

3,80

I II IIIIV VVIVIIVIIIIX X XI XII I II III IVVVIVIIVIIIIX X XI XII I II III IVV VIVIIVIIIIX X XIXII I II IIIIV V

2005. 2006. 2007 2008.

mjesec

kn/kg

8/2005

8/2006

8/2007

8/2008


broj / Nr.4

17

Tablica 5 Robna burza u Velikoj Britaniji - London International Financial Futures and Options Exchange- LIFFE

Izvor: Robna burza LIFFE - London, preuzeto s web stranice: http://www.agrarberatung-hessen.de/markt/pflanze1/0104.html ; obrada TISUP-MP�VG CIJENA -cijena je zaključena cijena terminskih ugovora na robnoj burzi navedenog dana za određeni mjesec po posljednjoj transakciji STANDARDNA SPECIFIKACIJA P�ENICE: -EU p�enica standardne kvalitete -hektolitarska te�ina min 72,5 kg/hL; vlaga: max. 15 %; primjese: max. 2 %; proklijala zrna: max. 8 %; JEDINICA TRGOVANJA - 100 t UGOVORI se zaključuju za siječanj, o�ujak, svibanj, srpanj, rujan, studeni

Ugovorene cijene p�enice na burzi LIFFE - London

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

1,80

2,00

2,20

2,40

2,60

I II III IV V VIVII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V

2005. 2006. 2007 2008

mjesec

kn/kg

7/2005 7/2006 7/2007

7/2008

7/2009


broj / Nr.4

18

VI.2. PREGLED CIJENA NA NJEMAČKIM ROBNIM BURZAMA Tablica 6a Robna burza u Hamburgu


broj / Nr.4

19

Tablica 6b Robna burza u Hamburgu

Izvor: Produktenbörse Hamburg,Hessisches Dienstleistungszentrum; preuzeto s web stranice: http://www.agrarberatung-hessen.de/markt/pflanze1/0104.html ; obrada TISUP-MP�VG CIJENA -cijena je veleprodajna, ukoliko nije drugačije navedeno za pojedine proizvode -cijena je izra�ena u �/t; fco Hamburg; ISPORUKA �promptna RO=CIF Rostock; O=opcija


broj / Nr.4

20

Izvor: www.agrarberatung-hessen.de; Produktenbörse Mannheim; preuzeto s web stranice: http://www.agrarberatung-hessen.de/markt/pflanze1/0104.html ; obrada TISUP-MP�VG CIJENA -cijena je veleprodajna, ukoliko nije drugačije navedeno za pojedine proizvode; -fco Mannheim; -neto cijena po ugovoru izra�ena je u �/t fco Mannheim; -dan trgovanja-ponedjeljak; ISPORUKA -odmah

Tablica 7 Robna burza Mannheim


broj / Nr.4

21

Izvor: www.agrarberatung-hessen.de; Vereinigte Getreide- und Produktenbörse Braunschweig-Hannover-Magdeburg; preuzeto s web stranice: http://www.agrarberatung-hessen.de/markt/pflanze1/0104.html ; obrada TISUP-MP�VG CIJENA -cijena je veleprodajna, ukoliko nije drugačije navedeno za pojedine proizvode; -fco regije Hannover, Hildesheim, Hameln, Salzgitter, Braunschweig, Magdeburg; -najmanja količina je 100 t, cijena je izra�ena u �/t; -dan trgovanja-utorak; ISPORUKA - -odmah

Tablica 8 Robna burza Braunschweig-Hannover-Magdeburg

Documents

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG … · 1 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Tržiıni informacijski sustav u poljoprivredi TISUP ! Ulica g