Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - ASOO za racunalstvo_z… · Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta STRUKOVNI KURIKULUM ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA RAČUNALSTVO

Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta

STRUKOVNI KURIKULUM

ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE

TEHNIAR ZA RAUNALSTVO

2

Popis kratica

ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje

BIOS Basic Input/Output System, osnovni ulazno/izlazni sustav

CISC procesor Complex Instruction Set Computer, raunalna arhitektura kod koje se

uvrta to je mogue vie naredbi na mikrorazini

CLI Command-line Interface, tekstualno korisniko suelje

CSMA/CD protokol Carrier Sense Multiple Access with Collision Detection

CSS Cascading Style Sheets, stilski jezik za oblikovanje dokumenta napisanog pomou

HTML jezika

DGU Dravna geodetska uprava

DHCP Dynamic Host Configuration Protocol, serverski protokol za dodjeljivanje IP

adresa i mrenih postavki

DMA Direct Memory Access, upravljaka komponenta koja omoguava memorijskim

jedinicama pristup glavnoj memoriji raunala

DOS Disk Operating System, operacijski sustav za diskove

DRAM Dynamic Random-access Memory, dinamika radna memorija

DZS Dravni zavod za statistiku

EU Europska unija

FTP File Transfer Protocol, internetski protokol za prijenos datoteka

GPS Global Positioning System, globalni pozicijski sustav

ICMP - Internet Control Message Protocol, komunikacijski mreni protokol

ARP Address Resolution Protocol, komunikacijski mreni protokol

ICT Information and Communications Technology, informacijska i komunikacijska

tehnologija

IPTV Internet Protocol Television, televizijski servis preko IP-a

IP - Internet Protocol, internetski protokol

IT Information Technology, informacijska tehnologija

LCD Liquid Crystal Display, zaslon s tekuim kristalima

LED Light-emitting Diode, svjetlea dioda

MBR Master Boot Record, glavni startni zapis

MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

NAT - Network Address Translation, proces modifikacije IP adresa

DNS Domain Name System, distribuirani hijerarhijski sustav servera s tablicama

domenskih naziva

NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

NN Narodne novine

OO model - Object-Oriented Model, objektno usmjeren model

OS Operating System, operacijski sustav

PC Personal Computer, osobno raunalo

3

PHP Hypertext Preprocessor, objektno orijentirani programski jezik namijenjen

programiranju dinaminih web stranica

PLC Programmable Logic Controller, programibilni logiki upravlja (industrijsko

raunalo)

POP Post Office Protocol, protokol za prijenos elektronike pote

RAID Redundant Array of Independent Disks, redundantno polje nezavisnih diskova;

memorijski sustav koji se temelji na polju diskova

RH Republika Hrvatska

RiSC procesor Reduced Instruction Set Computing, procesor s pojednostavljenim

naredbama

SCSI Small Computer System Interface, standard za prikljuivanje perifernih jedinica

na raunalni sustav

SISD raunalo Single Instruction, Single Dana, raunalo kod kojeg jedan procesor

obavlja jedan niz instrukcija s podacima na jednoj memoriji

SMTP Simple Mail Transfer Protocol, protokol za prijenos elektronike pote

SNMP Simple Network Management Protocol, jednostavni mreni protokol za nadzor i

upravljanje ureajima u TCP/IP mreama

SSL/TLS Secure Sockets Layer/Transport Layer Security, kriptografski protokoli za

sigurnu komunikaciju putem interneta

TCP Transmission Control Protocol, osnovni protokol za stvaranje veza na mrei

TFTP Trivial File Transfer Protocol, jednostavni protokol za prijenos datoteka

koritenjem UDP protokola

UDP User Datagram Protocol, protokol za slanje kratkih poruka izmeu aplikacija na

umreenim raunalima

UNIX Uniplexed Information and Computing System UNICS UNIX, vrsta

operacijskog sustava

USB Universal Serial Bus, univerzalna serijska sabirnica

VHDL - VHSIC Hardware Description Language, jezik za hardversko opisivanje VHSIC-a

VHSIC - Very-High-Speed Integrated Circuits, vrlo brzi integrirani krugovi

VLSM Variable Length Subnet Masking, promjenljiva duljina maske podmree

VoIP Voice over Internet Protocol, protokol za prijenos zvune komunikacije putem IP-a

VPN Virtual Private Network, virtualna privatna mrea

WAN Wide Area Network, mrea irokog podruja (globalna mrea)

WLAN Wireless Local Area Network, beina lokalna mrea

WWW - World Wide Web, svjetska mrea; multimedijalni raunalni sustav za

objavljivanje i razmjenu informacija

XML EXtensible Markup Language, proirljivi jezik za oznaavanja podataka i

dokumenata

4

Sadraj

1. Opi dio ............................................................................................................ 5

1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ................................................................ 5

1.2. Cilj kurikuluma ............................................................................................ 5

1.3. Trajanje obrazovanja .................................................................................... 5

1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja ..................................................... 5

2. Nastavni plan i program ...................................................................................... 6

2.1. Nastavni plan .............................................................................................. 6

2.2. Nastavni program......................................................................................... 8

2.2.1. Opeobrazovni dio .................................................................................. 8

2.2.2. Obvezni strukovni moduli ..................................................................... 141

2.2.3. Izborni strukovni dio ............................................................................ 193

2.2.4. Zavrni rad ......................................................................................... 224

3. Okruenje za uenje ........................................................................................ 225

4. Kadrovski uvjeti .............................................................................................. 226

5. Minimalni materijalni uvjeti .............................................................................. 263

6. Reference dokumenta ...................................................................................... 272

6.1. Referentni brojevi ..................................................................................... 272

6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma ...... 272

6.2.1. Opeobrazovni dio ............................................................................... 272

6.2.2. Strukovni dio ...................................................................................... 274

6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma ............................................................. 276

Napomena:

imenice koritene u ovom dokumentu, primjerice polaznik, tehniar, student,

korisnik, poslodavac, investitor, struni suradnik i referent, podrazumijevaju

rodnu razliku.

5

1. Opi dio

1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije

Tehniar za raunalstvo

1.2. Cilj kurikuluma

Potrebno je osigurati polaznicima stjecanje strukovnih kompetencija propisanih

standardom strukovne kvalifikacije Tehniara za raunalstvo.

1.3. Trajanje obrazovanja

etiri godine

1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja

Zavrena osnovna kola.

6

T V PN T V PN T V PN T V PN

105 3 6 105 3 6 105 3 6 96 3 6

70 2 4,5 70 2 4,5 105 3 7,5 96 3 7,5

70 2 4,5 70 2 4,5

70 2 4,5 35 1 2,5

64 2 4

70 2 2 70 2 2 70 2 2 64 2 2

35 1 2,5 35 1 2,5 35 1 2,5 32 1 2,5

140 4 7 140 4 7 105 3 5 96 3 4

70 2 4 70 2 4 70 2 4 64 2 4

70 2 4

35 1 2,5

735 21 41,5 595 17 33 490 14 27 512 16 30

69,17% 55,00% 45,00% 50,00%


64 1 1 3,5

105 1 2 4,5

70 1 1 3,5

35 1 1,5

70 2 4

105 2 1 5

70 1 1 3,5

70 2 4

70 1 1 3,5 105 1 2 5

140 3 1 7

70 1 1 4

105 2 1 5

70 1 1 3,5

70 1 1 3,5

96 1 2 4

64 1 1 3,5

70 1 1 4

64 1 1 3,5

70 1 1 4

70 2 5 64 2 3,5

385 6 5 18,5 525 7 8 27 455 6 7 25 352 4 7 18

30,83% 45,00% 41,67% 30,00%

PROGRAMIRANJE

UKUPNO SATI/BODOVA B1.

OSNOVE RAUNALSTVA

tjedno

RAUNALNE MREE I

SIGURNOST

SIGURNOST INFORMACIJSKIH SUSTAVA

bo

do

vi

UGRADBENI RAUNALNI SUSTAVI

DIZAJN BAZA PODATAKA

MIKROUPRAVLJAI

B1. OBVEZNI

STRUKOVNI

MODULI

NASTAVNI PLAN TEHNIAR ZA RAUNALSTVO

A. OPEOBRAZOVNI DIO

MODUL NASTAVNI PREDMETI

Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova

1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed

go

di

nje

tjedno

bo

do

vi

go

di

nje

tjedno

bo

do

vi

go

di

nje

OSNOVE INFORMACIJSKO-

KOMUNIKACIJSKE

TEHNOLOGIJE

ELEKTRONIKA

go

di

nje

tjedno

bo

do

vi

OP

E

OB

RA

ZO

VN

I M

OD

UL

HRVATSKI JEZIK

STRANI JEZIK

POVIJEST

GEOGRAFIJA

BIOLOGIJA

50,00%

B. POSEBNI STRUKOVNI DIO

POLITIKA I GOSPODARSTVO

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

VJERONAUK / ETIKA

MATEMATIKA

FIZIKA

KEMIJA

go

di

nje

UKUPNO SATI/BODOVA A.

UDIO OPEOBRAZOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU % 65,63% 53,13% 43,75%

tjedno

bo

do

vi

go

di

nje

tjedno

bo

do

vi

3. r azr ed 4. r azr ed

UPOTREBA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

U UREDSKOM POSLOVANJU

2. r azr ed

MIKROUPRAVLJAI

TEHNIKO I POSLOVNO KOMUNICIRANJE

go

di

nje

tjedno

bo

do

vi

go

di

nje

tjedno

bo

do

vi

NASTAVNI PREDMETI


1. r azr ed

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

UVOD U ELEKTRONIKU

TEHNIKO DOKUMENTIRANJE

OSNOVE RAUNALA

GRAA RAUNALA

UVOD U BAZE PODATAKA

OPERACIJSKI SUSTAVI

PRAKTINE OSNOVE RAUNALSTVA

ALGORITMI I PROGRAMIRANJE

DIGITALNA LOGIKA

UVOD U RAUNALNE MREE

KONFIGURIRANJE RAUNALNIH MREA I

SERVISA

RAUNALNE MREE

SKRIPTNI JEZICI I WEB PROGRAMIRANJE

34,38%UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA

U UKUPNOM FONDU %46,88% 40,63%34,38%

2. Nastavni plan i program

2.1. Nastavni plan

7


35 1 2 64 1 1 3

70 1 1 4 64 1 1 3

70 1 1 2 32 1 2

35 1 2 64 1 1 3

70 1 1 4 64 1 1 3

70 1 1 2 32 1 2

35 1 2 64 1 1 3

70 1 1 4 64 1 1 3

70 1 1 2 32 1 2

105 3 6 64 1 1 4

64 1 1 2

70 1 1 2 32 1 2

105 3 6 64 1 1 4

64 1 1 2

70 1 1 2 32 1 2

105 3 6 64 1 1 4

64 1 1 2

70 1 1 2 32 1 2

175 2 3 8 160 2 3 8

175 1 4 8 160 2 3 8

13,33% 13,33%

385 6 5 18,5 525 7 8 27 630 8 10 33 512 6 10 26

385 6 5 18,5 525 7 8 27 630 7 11 33 512 6 10 26

30,83% 45,00% 55,00% 43,33%

4

1120 27 5 60 1120 24 8 60 1120 22 10 60 1024 22 10 60

1120 27 5 60 1120 24 8 60 1120 21 11 60 1024 22 10 60

WEB DIZAJN

PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA

B2. IZBORNI

STRUKOVNI

MODULI *

POSLUITELJSKI OPERACIJSKI SUSTAVI

DIJAGNOSTIKA I ODRAVANJE

INFORMACIJSKIH SUSTAVA

MULTIMEDIJA

UKUPNO SATI /BODOVA B1. + B2.

(kod odabir a sistemskih izbor nih modula)

tjedno

PRIMIJENJENA MATEMATIKA

bo

do

vi

UKUPNO SATI/BODOVA B1. + B2.

(kod odabir a pr ogr amer skih izbor nih modula)






PROGRAMERSKI IZBORNI

MODUL 1


MODUL 2


MODUL 3

SISTEMSKI IZBORNI

MODUL 1

SISTEMSKI IZBORNI

MODUL 2

SISTEMSKI IZBORNI

MODUL 3


NAPREDNO I OBJEKTNO PROGRAMIRANJE

MULTIMEDIJA

PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA

go

di

nje

tjedno


NASTAVNI PREDMETI

bo

do

vi

go

di

nje

bo

do

vi



bo

do

vi

go

di

nje

tjedno

1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed

go

di

nje

tjedno



SVEUKUPNO SATI/BODOVA A + B + C

(kod odabir a sistemskih izbor nih modula)

C. ZAVRNI RAD

UKUPNO BODOVA C.

WEB DIZAJN

SVEUKUPNO SATI/BODOVA A + B + C

(kod odabir a pr ogr amer skih izbor nih modula)

15,63% 15,63%

56,25% 50,00%

UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU %

UDIO STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU % 34,38%

UKUPNO SATI/BODOVA B2. (kod odabir a pr ogr amer skih izbor nih modula)

46,88%

UKUPNO SATI/BODOVA B2. (kod odabir a sistemskih izbor nih modula)

* Napomena: u treem razredu polaznik bira jedan od ponuenih izbornih strukovnih

modula s pripadajuim nastavnim predmetima u treem i etvrtom razredu.

8

2.2. Nastavni program

2.2.1. Opeobrazovni dio

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Cilj predmeta:

nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i

prikladno jezino reagirati u meudjelovanju sa sugovornicima

u razliitim situacijama razvijajui (samo)potovanje

stei potrebne razine sluanja, razumijevanja i govorenja koje

su kljune za uenje, rad i ivot, tj. razviti sposobnost

komunikacije u razliitim situacijama

razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim

pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

stei potrebne razine pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj.

razviti sposobnost komunikacije u razliitim situacijama

razviti razumijevanje knjievnosti kao umjetnosti rijei,

potivati hrvatsku knjievnost i kulturu te knjievnosti i kulture

drugih naroda

Opis predmeta:

U hrvatskom jeziku pet je jedinica ishoda uenja:

I. Sluanje i govorenje

II. Struktura hrvatskog jezika

III. Pisanje

IV. Analiza knjievnih tekstova

V. Analiza neknjievnih tekstova.

Ishodi su jedinica koncipirani na nain da se njihovim ostvarivanjem

razvijaju komunikacijske vjetine i kompetencije polaznika te cjelovito

razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.

Svi se navedeni ishodi ostvaruju u svakoj godini uenja hrvatskog

jezika.

9

Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja


Razred: prvi (1.)

U prvom razredu

polaznik e stei

sljedee ishode

uenja:

Sluanje i govorenje

1. razlikovati sluanjem monoloke i dijaloke govorne oblike s

obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja

2. utvrditi sluanjem bit govornog teksta eksplicitno i implicitno

3. odabrati nain govora, rjenik i strukturu reenice primjereno

komunikacijskoj situaciji i primatelju

4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku uz pomo

biljeaka i grafikih prikaza

5. govoriti teno u skladu s pravogovornom, fonolokom,

morfolokom, tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom

i stilistikom normom

6. provjeriti uinak vlastitog ili tueg govora s obzirom na

komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke

Struktura hrvatskog jezika

1. razvrstati jezikoslovne pojmove

2. opisati sadraje vezane za povijest hrvatskog jezika

3. razlikovati znaajke hrvatskog standardnog jezika u odnosu na

druge idiome hrvatskog jezika

4. navesti jezina pravila

5. izdvojiti strukturu jezinih jedinica na pojedinoj jezinoj razini

6. utvrditi jezine jedinice na sintagmatskoj razini

7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu

s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,

tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom

normom

Pisanje

1. sastavljati razliite vrste tekstova

2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju razliite komunikacijske

funkcije

3. planirati sadraj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i

itatelju uz smjernice ili samostalno

4. napisati samostalno logiki i sadrajno povezan tekst

5. rabiti razliite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na

vrstu i komunikacijsku funkciju teksta

6. koristiti rjenik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i

itatelju

7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu

s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,

tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom

10

normom

8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadrajnu,

strukturnu i jezinu tonost i primjerenost

Analiza knjievnih tekstova

1. odrediti knjievne tekstove prema vanjskim odrednicama

2. objasniti knjievnoteoretske pojmove na prototipnim

primjerima

3. utvrditi na knjievnim tekstovima strukturna, tematska,

sadrajna i stilska obiljeja

4. prikupiti informacije o zadanim knjievnim tekstovima iz

razliitih izvora

5. izdvojiti jezine i stilske pojedinosti u knjievnim tekstovima

6. usporediti poznate knjievne tekstove na strukturnoj,

sadrajnoj i jezinoj razini

7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatom knjievnom tekstu

Analiza neknjievnih tekstova

1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz

tiskanog ili elektronikog izvora

2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje

komunikacijska funkcija teksta

3. razjasniti znaenja rijei u kontekstu specifinom za pojedini

tekst

4. tumaiti tekstove s grafikim elementima

5. utvrditi bit teksta i sadrajne pojedinosti eksplicitno i

implicitno

6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obiljeja teksta,

oekivanja itatelja i djelovanje na itatelja

7. prikupiti informacije o zadanim neknjievnim tekstovima iz

razliitih izvora

8. izdvojiti jezine pojedinosti u neknjievnim tekstovima

9. poduprijeti argumentima stav o neknjievnom tekstu

Razrada

Nastavne

cjeline Razrada Nastavne teme

Sluanje

monoloki oblici Javni govor

Govorenje

monoloki oblici Govor

Govorenje

dijaloki oblici Oluja ideja

Funkcija glasova

u jeziku

Fonem, alofon, fon

Fonem i grafem

Tvorba i podjela Podjela glasova prema otvoru

11

glasova Slogovi i slogovna struktura

Podjela glasova prema zvunosti

Podjela glasova prema mjestu tvorbe

Glasovne

promjene

Jednaenje glasova po zvunosti

Jednaenje glasova po mjestu tvorbe

Gubljenje suglasnika

Palatalizacija

Sibilarizacija

Jotacija

Vokalizacija

Nepostojano a

Pravogovorna i

pravopisna

norma

Pravogovor ili ortoepija

Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika

Vrjednote govornog jezika

Pravopis ili ortografija

Pisanje velikog i malog slova

Pravopisni i reenini znakovi

Pisanje glasova /, d/

Alternacije ije/je/e/i

Hrvatski jezik od

prvih pisanih

spomenika do

kraja 15. stoljea

Jezik temelj narodne kulture: trojezinost i tropismenost hrvatske

srednjovjekovne knjievnosti

Izvori hrvatskog knjievnog jezika (spomenici pismenosti,

historiografski spisi, zakonici)

Pisanje -

opisivanje Opisivanje kao postupak

Pisanje -

pripovijedanje

Pripovijedanje kao postupak

Pria

Tehniko izvjee

Obavijest

ivotopis

Molba

Pria i novela

Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu

obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru

nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.

Ranko Marinkovi, Prah

Giovanni Boccaccio, Chichibio

Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili koljka

Miro Gavran, Mali neobini ljudi ili Obiteljske prie

Antun oljan, Dobri ovjek s Kaprija

Ivo Andri, Put Alije erzeleza

Dubravko Horvati, avo u podne

Vjekoslav Kaleb, Gost

Roman




Pavao Pavlii, Veernji akt

Marija Juri Zagorka, Vitez slavonske ravni

Ivana Simi Bodroi, Hotel Zagorje

12

Victoria Hislop, Otok

Khaled Hosseini, Goni zmajeva

John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit

Drama




Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona

Plaut, krtac

Pero Budak, Meava

Carlo Goldoni, Gostioniarka Mirandolina

Lirika

Polaznici itaju est pjesama: dvije pjesme vezanog stiha,

dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.

Vezani stih: Antun Gustav Mato, Tin Ujevi, Vladimir Nazor, Dobria

Cesari, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca

Slobodni stih: Antun Branko imi, Dragutin Tadijanovi, Nikola

Milievi, Mak Dizdar, Nikola op, Josip Pupai, Reiner Maria Rilke

Pjesma u prozi: Miroslav Krlea, Danijel Dragojevi

Ep

Polaznici itaju pet pjevanja.

Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)

itanje -

opisivaki

tekstovi

Postupak opisivanja u razliitim vrstama tekstova

itanje -

pripovjedaki

tekstovi

Postupak pripovijedanja u razliitim vrstama tekstova

Molba

ivotopis

Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.

Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici

rada:

Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,

placemat (podloak), grupna slagalica.

Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u

skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,

samoregulirano uenje.

Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje

nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te

materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici

praenja i

vrjednovanja

polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,

neknjievni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska

zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,

samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog

praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).

Literatura

Literatura za

polaznike:

Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

13


Razred: drugi (2.)

U drugom

razredu polaznik

e stei sljedee

ishode uenja:

Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri

razreda.

Razrada

Nastavne


Sluanje

monoloki oblici Predavanje

Sluanje

dijaloki oblici Intervju

Govorenje

monoloki oblici Predavanje

Govorenje

dijaloki oblici Anketa

Morfem i

morfologija

Morfem, alomorf, morfologija

Vrste morfema

Gramatike

kategorije

Kategorije vrsta rijei

Kategorije oblika rijei

Promjenjive rijei

Imenice

Imenice i pravopis

Zamjenice

Zamjenice i pravopis

Pridjevi

Pridjevi i pravopis

Brojevi

Brojevi i pravopis

Glagoli

Glagoli i pravopis

Nepromjenjive

rijei

Prilozi

Prijedlozi

Veznici

estice

Usklici

Hrvatski jezik od

16. do kraja 18.

stoljea

Najvanije jezikoslovna djela (Bartol Kai, Juraj Habdeli, Jakov

Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)

Pisanje -

izlaganje

Izlaganje kao postupak

Definicije

Saetak

Biljeke i natuknice

Zapisnik

Struno izvjee

Cijeli se svijet

igra

Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu

obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo i jedan

ulomak po izboru nastavnika i/ili italakim interesima

polaznika.

Molire, krtac

Pedro Caldern de la Barca, ivot je san

14

William Shakespeare, San ljetne noi

William Shakespeare, Romeo i Julija

Tennessee Williams, Tramvaj zvan udnja

Elvis Bonjak, Nosi nas rijeka

Tena tivii, Fragile

Prometeji


obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko

djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim

interesima polaznika.

Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

Johann Wolfgang Goethe, Prometej

Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka

Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia

Mihail Jurjevi Ljermontov, Junak naeg doba

Tin Ujevi, Visoki jablani

George Gordon Byron, Hodoae Childea Harolda

ena u

knjievnom djelu

Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu


djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili italakim


Milan Begovi, Bez treega

Vesna Parun, Ti koja ima nevinije ruke

Biblija, Pjesma nad pjesmama

Ivan Slamnig, Barbara

Horacije, Lidiji

Josip Kozarac, Tena

Dinko imunovi, Muljika

Dubravka Ugrei, tefica Cvek u raljama ivota

Sofoklo, Antigona

itanje -

izlagaki tekstovi

Postupak izlaganja u razliitim vrstama tekstova

Saetak

Struno izvjee

Popularno-znanstveni lanak



Ostalo

Metode i oblici

rada:










Elementi i oblici

praenja i

vrjednovanja

polaznika:






15


Literatura

Literatura za

polaznike:



16


Razred: trei (3.)

U treem razredu

polaznik e stei

sljedee ishode

uenja:


razreda.

Razrada

Nastavne


Sluanje

monoloki oblici Izvjetaj

Sluanje

dijaloki oblici Razgovor na temu

Govorenje

monoloki oblici Izvjetaj

Govorenje

dijaloki oblici Slubeni razgovor

Sintaksa Sintaksa

Spojevi rijei Tipovi odnosa meu sastavnicama spojeva rijei

Ustrojstvo

reenice

Obavijesno ustrojstvo reenice

Gramatiko ustrojstvo reenice

Reenice po

sastavu Jednostavne i sloene reenice

Nezavisno

sloena reenica Sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i zakljuna reenica

Zavisno sloena

reenica

Subjektna, predikatna, objektna, atributna reenica

Prilone reenice: vremenske, nainske, mjesne, pogodbene, uzrone,

posljedine, namjerne, dopusne

Povezivanje

reenica u tekstu Red rijei u reenici

Pravopisna

pravila u sintaksi Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova

Hrvatski jezik u

19. stoljeu Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja

Pisanje -

dokazivanje

Dokazivanje kao postupak

Pismo za iskazivanje interesa

Prikaz

Problemski lanak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadraja

predmeta hrvatski jezik)

kolski esej

Jurei vlak brae

Lumire



djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim


Janko Poli Kamov, Brada

Antun Gustav Mato, Cvijet sa raskra

Antun Gustav Mato, Notturno

Milan Begovi, Kvartet

Vladimir Vidri, Pejza II.

Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

Konstantinos Kavafis, ekajui barbare

17

Arthur Schnitzler, Novela o snu

Drutveni

angaman

Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu

obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru


August enoa, Prijan Lovro

Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna

Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskom Kastoru

Antun Gustav Mato, Kip domovine leta 188*

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii

Ivan Goran Kovai, Dani gnjeva

Honor de Balzac, Otac Goriot

Charles Dickens, Velika oekivanja

Unutarnji svijet

Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prva su dva djela na

popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili

dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili

italakim interesima polaznika.

William Shakespeare, Hamlet

Janko Leskovar, Misao na vjenost

Henrik Ibsen, Nora

Petar Preradovi, Ljudsko srce

Ralph Waldo Emerson, Ljubav

Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

Ranko Marinkovi, Ruke

Franz Kafka, Preobrazba

itanje -

dokazivaki

tekstovi

Postupak dokazivanja u razliitim vrstama tekstova

Prikaz

Pismo za iskazivanje interesa

Problemski lanak



Ostalo

Metode i oblici

rada:










Elementi i oblici

praenja i

vrjednovanja

polaznika:







Literatura

Literatura za

polaznike:



18


Razred: etvrti (4.)

U etvrtom

razredu polaznik

e stei sljedee

ishode uenja:


razreda.

Razrada

Nastavne


Sluanje

monoloki oblici Komentar

Sluanje

dijaloki oblici Debata

Govorenje

monoloki oblici Komentar

Govorenje

dijaloki oblici Razgovor na temu

Leksikologija Uvod u leksikologiju

Jezini sustav i

jezini znak

Struktura jezinog znaka

Jednoznanost i vieznanost leksema

Leksiko-

semantiki

odnosi

Sinonimija

Antonimija

Homonimija

Raslojenost

leksika

Vremenska raslojenost leksika

Podruna raslojenost leksika

Funkcionalna raslojenost leksika

Meujezini

dodiri i leksiko

posuivanje

Posuenice

Vrste posuenica

Jezina norma i

jezini purizam

Jezina norma

Jezini purizam

Frazeologija Frazem i frazeologija

Frazemske istoznanice i frazemski antonimi

Leksikografija Vrste rjenika

Leksikografski (rjeniki) lanak

Hrvatski jezik u

20. i 21. stoljeu

Deklaracija o poloaju i nazivu hrvatskoga knjievnog jezika kao izraz

samobitnosti hrvatskoga jezika

Hrvatski jezik - slubeni jezik Europske unije

Pisanje -

dokazivanje kolski esej

Pisanje -

upuivanje

Upuivanje kao postupak

Tehnika uputa

Stoljee nemira




Slavko Mihali, Majstore, ugasi svijeu

Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi

Ranko Marinkovi, Kiklop

Ivan Goran Kovai, Jama

19

Miljenko Jergovi, Sarajevski Marlboro

Eugne Ionesco, elava pjevaica

William Golding, Gospodar muha

Orhan Pamuk, Snijeg

Globalno selo




Albert Camus, Stranac

Miroslav Krlea, Cvrak pod vodopadom

Antun oljan, Luka

Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Kabanica

Gabriel Garca Marquez, Sto godina samoe

Raymond Carver, Katedrala

Aldous Huxley, Divni novi svijet

William Gibson, Neuromancer

Hrvatska

knjievna batina

Polaznici itaju pet djela s popisa. Prva su etiri djela na

popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedan ulomak ili pjesmu

po izboru nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.

Marko Maruli, Judita (ulomci)

Hanibal Luci, Jur ni jedna na svit vila

Marin Dri, Dundo Maroje

Ivan Gunduli, Osman (1. pjevanje)

Ivan Buni Vui, Nemoj, nemoj ma Ljubice

Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmilenje i alostno protuenje

Titu Brezovaki, Matija grabancija dijak

Matija Antun Reljkovi, Satir iliti divji ovik

Andrija Kai Mioi, Razgovor ugodni naroda slovinskoga

itanje -

dokazivaki

tekstovi

Kritika

Komentar

itanje -

upuivaki

tekstovi

Postupak upuivanja u razliitim vrstama tekstova

Tehnika uputa

Zakoni



Ostalo

Metode i oblici

rada:










Elementi i oblici

praenja i

vrjednovanja

polaznika:






20


Literatura

Literatura za

polaznike:



21

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

Cilj predmeta:

razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u

razvijanju jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi

ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili

jezikom struke

razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima

identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o

poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreu u

koli i u slobodno vrijeme

napisati jednostavan vezani tekst prema osobnom interesu

komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o

poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim

razgovorima bez pripreme

jednostavno povezivati reenice kako bi polaznici opisali

dogaaje i svoje doivljaje

usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama

jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima

usvojiti znanje o razliitim uzrocima nerazumijevanja izmeu

osoba iz razliitih kultura

prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i

zemlje jezika cilja

uoiti potrebu tolerantnog ophoenja s osobama iz drugih

kultura

ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i

skupinama u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti

Opis predmeta:

Nastavom se engleskoga jezika uz koritenje kombiniranih metoda i

oblika rada usvajaju obrasci usmene i pisane komunikacije na tom

jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici

trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,

odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir

smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:

uenje, pouavanje, vrednovanje, Europskog jezinog portfolia i

Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje

te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije

o nastavku uenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda

osnovne kole. Po zavretku etverogodinjeg obrazovanja oekuje se

da e polaznici dosei razinu A2+, prije svega u podruju receptivnih

jezinih vjetina. Premda bi polaznici u skladu s Nastavnim planom i

programom za osnovnu kolu i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za

predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko

obrazovanje nakon osam godina uenja prvog stranog jezika ve

trebali dosegnuti razinu A2, realno je oekivati heterogenost znanja

polaznika iz osnovne kole, uz manja proirenja gradiva povezanih s

novim kontekstom i strukom.

NAPOMENA: Nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih

sadraja iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto,

ovisno o razini i razredu, uvaavajui injenicu da se u zavrnim

22

razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.

23



Razred: prvi (1.)

U prvom razredu

polaznik e stei

sljedee ishode

uenja:

Jezini sustav i sadraji

1. prepoznati jezine strukture vie razine i vokabular u

usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke

itanje

1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova ireg raspona

vokabulara i sloenijih jezinih struktura koji su pisani

standardnim jezikom ili jezikom struke

Sluanje

1. identificirati sloene jezine strukture i vokabular

2. slijediti zahtjevne upute, izlaganja i programe

Pisanje

1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti

pisanog jezinog izriaja

2. povezati vlastita stajalita i miljenja o svakodnevnim i

strunim temama u jednostavne pisane izriaje

Govor

1. odabrati jezine strukture i vokabular u skladu s oblikom i

vrstom usmenog izriaja


strunim temama u tene i tone govorne izriaje

Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)

1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i

vrijednostima jezika cilja

2. procijeniti istaknuta obiljeja kulture i vrijednosti zemlje (ili

zemalja) jezika cilja

Razrada

Nastavne


Ja i svijet oko

mene

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podaci, izgled, osobine)

lanovi ue i ire obitelji

Odnosi u obitelji

Stanovanje

Prostorije u kui/stanu

Dijelovi namjetaja

ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta

Slobodno vrijeme

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci

Svakodnevica Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

24

Svakodnevne aktivnosti

Godinja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)

Prehrambene

navike

Hrana i pie

Obroci

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Kupovina

Vrste valuta

Vrste trgovina

Kupovanje u razliitim trgovinama

Napomene:

Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom

stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,

pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie

izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno

nadmaiti.

Popis potrebnih jezinih struktura:

IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of

LANOVI: odreeni i neodreeni, nulti

ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are,

relativne

VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.

PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni,

pokazni i opisni, pridjevi neodreene koliine

BROJEVI: glavni i redni

PRILOZI: mjesta, odreenoga i neodreenoga vremena

SINTAKSA: red rijei u reenici i nezavisno sloenoj reenici;

mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta

i vremena

GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova-s oblik, ed oblik,

particip s nastavkom ing, -ed. Osnovna glagolska vremena

ponavljanje; tvorba i uporaba buduih vremena (going to +

infinitive; shall, will; Present Continuous za budunost), pojam

aktiva i pasiva.

Ostalo

Metode i oblici

rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i

objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,

demonstracije.

Oblici: Frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,

alternativni oblici rada.




Elementi i oblici

praenja i

vrjednovanja

polaznika:

Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna

produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost

u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba

jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost

odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje

struke).

Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,

25

usmena i pisana provjera znanja.

Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojno-obrazovnih

postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o

nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i

srednjoj koli (NN 112/10).

Literatura

Literatura za

polaznike:



26


Razred: drugi (2.)

U drugom

razredu polaznik

e stei sljedee

ishode uenja:


1. upotrijebiti osnovne jezine sadraje i oblike vie razine u

svrhu ostvarivanja komunikacije

2. izdvojiti potrebne jezine strukture radi ostvarenja

komunikacije s razliitim osobama u poznatim i novim

uvjetima

itanje

1. klasificirati opis dogaaja, osjeaja i elja u osobnim pismima

2. izdvojiti kljune informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim

temama na standardnom jeziku

Sluanje

1. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na

standardnome jeziku

Pisanje

1. izvesti zakljuke iz nezahtjevnih tekstova

2. prikazati informacije u jednostavnim slubenim pisanim

izriajima

Govor

1. komentirati nezahtjevne tekstove

2. preispitati svoje misli, osjeaje, ideje u govornom izriaju


1. prikazati pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa ili

diskriminacije

2. argumentirati miljenje o uzrocima nerazumijevanja meu

osobama iz razliitih kultura

3. vrjednovati ustaljena pravila ponaanja u komunikaciji na

jeziku cilju

Razrada

Nastavne


Putovanja i

praznici

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaenje u stranoj zemlji

znamenitosti

Multikulturalnost

Hrvatske kulturne manifestacije

Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui

Slavni ljudi i dogaaji

Europa juer i danas

Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade

27

Mediji i

suvremena

komunikacija

Tiskani i elektroniki mediji

Radio i televizija

TV vodi i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.

kola i

obrazovanje

Vrste kola

Predmeti

Ocjene

kolski pribor

ivot u koli

kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama

Sport i zdravlje

Vanost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportai

Briga o zdravlju i tijelu

Posjet lijeniku

Meuljudski

odnosi

Generacijski jaz

Odnosi meu spolovima

Formalne i neformalne situacije

Napomene:


stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,



nadmaiti.


ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva

ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao

zamjenica

PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)

PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac

(on, at, above, under, into) i uzroka (because, for the sake of)

TVORBA RIJEI: compounds

PRILOZI: tvorba priloga naina poloaj u reenici

SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red rijei u reenici

naelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i

sloenim vremenima; slaganje vremena

GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect

Tense - Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense

Preterite Tense (odnos).

Ostalo

Metode i oblici

rada:



demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,





Elementi i oblici

praenja i



28

vrjednovanja

polaznika:




struke).



Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih




Literatura

Literatura za

polaznike:



29


Razred: trei (3.)

U treem razredu

polaznik e stei

sljedee ishode

uenja:


1. primijeniti osnove jezinog sustava vie razine na novim

sadrajima

2. koristiti osnovne jezine strukture vie razine i proireni

vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz

svakodnevice

itanje

1. izdvojiti specifine informacije iz neto sloenijih izvornih i

didaktikih tekstova

2. kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora

Sluanje

1. interpretirati razgovor izmeu izvornih govornika o poznatoj

temi

Pisanje

1. izloiti svoje misli, osjeaje, ideje u osobnim pismima,

razglednicama ili e-poti

2. koristiti biljeke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon

sluanja ili itanja teksta

Govor

1. povezati biljeke nakon sluanja ili itanja u strukturirano

usmeno izlaganje


1. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od

etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih imbenika

diskriminacije

2. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadravaju

mogunost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje

kontakta s osobom iz razliite kulture

Razrada

Nastavne


Europsko

okruenje

Mladi i europsko okruenje

Europsko zajednitvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javne slube

Javno zdravstvo

kole i kolski sustavi

Javne institucije

Mladi i njihov

svijet

Obitelj i drutvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

30

Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost i

migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Meunarodno trite rada

Posjeti i razmjene polaznika

Struna praksa i rad u inozemstvu

Drutvo i svijet

koji nas okruuje

Svijet u kojem ivimo pogled u budunost

ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)

Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost

Graanski odgoj

Socijalni i drutveni odnosi

Duhovne i etike vrijednosti

Znanost i

tehnologija

Izumi i otkria

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Strukovno

usmjerene teme

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Napomene:





nadmaiti.



tenses ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli;

pogodbene reenice (tip I i II); -ing oblik glagola, pasivne

reenice.

Ostalo

Metode i oblici

rada:



demonstracije.






Elementi i oblici

praenja i

vrjednovanja

polaznika:






struke).







Literatura

Literatura za

polaznike:



31


Razred: etvrti (4.)

U etvrtom

razredu polaznik

e stei sljedee

ishode uenja:


1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu

strunu pomo u razliitim uvjetima

2. uoiti osnovne jezine pojave vie razine radi izbjegavanja ili

ispravljanja vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu

itanje


2. uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova

Sluanje

1. razlikovati pojedinosti i specifine informacije iz snimljenih i/ili

izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na

standardnome jeziku

2. uoiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama,

pod uvjetom da su jasno strukturirana

Pisanje

1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom

materijalu

2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom

izriaju

Govor

1. provjeriti informacije u razgovoru


1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u

razliitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima

2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u

nepredvienim uvjetima uz uvaavanje razliitosti

3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na

razliitosti openito i razliite kulture zemlje (ili zemalja) jezika

cilja

Razrada

Nastavne


Posao i

obrazovanje

Zanimanja

Oglasi

ivotopis i Europass

Molba i razgovor za posao

Moja budunost

32

Svijet rada

Moje zanimanje u suvremenom drutvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Na radnom mjestu

Potroako

drutvo

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Mobilnost i

migracije


Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada



Kultura i

civilizacija

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta

Znanost,

umjetnost i

popularna

kultura

Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)


Drutvo i svijet

koji nas okruuje




Graanski odgoj



Solidarnost

Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne

Meugeneracijska skrb

Ekoloka osvijetenost

Strukovno

usmjerene teme

kola i radionica kole

Povijest struke


Sajmovi i izlobe

Tehnika i tehnologija u slubi struke

Napomene:





nadmaiti.



pasivne reenice, bezlini oblici, odnosne reenice, pogodbene

reenice (tip I i II); - ing oblik glagola; causative have.

Ostalo

Metode i oblici

rada:



demonstracije.






Elementi i oblici

praenja i

vrjednovanja

polaznika:





33


struke).







Literatura

Literatura za

polaznike:



34

Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK

Cilj predmeta:

razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u

razvijanju jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi

ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili

jezikom struke

razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima

identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o

poznatim temama s kojima se redovito susreu u koli i u

slobodno vrijeme

napisati jednostavan vezani tekst o temi od osobnog interesa

komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o

poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim

razgovorima bez pripreme

jednostavno povezivati reenice kako bi opisali dogaaje i

svoje doivljaje

usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama

jezika koji se ui kroz sve jezine djelatnosti

usvojiti znanje o razliitim uzrocima nerazumijevanja izmeu

osoba iz razliitih kultura

prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i

zemlje jezika cilja

uoiti potrebu tolerantnoga ophoenja s osobama iz drugih

kultura

ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i

skupinama u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti

Opis predmeta:

Nastavom se njemakog jezika uz koritenje kombiniranih metoda i

oblika rada usvajaju obrasci usmene i pisane komunikacije na tom

jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici

trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,

odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir

smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:

uenje, pouavanje, vrednovanje, Europskog jezinog portfolia i

Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje

te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije

o nastavku uenja prvog stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda

osnovne kole. Po zavretku 4. razreda strukovne kole, polaznici bi u

osnovnim podrujima jezinih djelatnosti u njemakom jeziku mogli

ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici sukladno Nastavnom planu i

programu za osnovnu kolu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za

predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko

obrazovanje nakon osam godina uenja prvoga stranoga jezika ve

trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezine kompetencije

polaznika predviena i na zavretku 1. razreda strukovne kole jer je

u tom razredu realno oekivati heterogenost znanja polaznika iz

osnovne kole uz (manja) proirenja gradiva povezanih s novim

kontekstom i strukom.

NAPOMENA: Nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih

35

sadraja iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto,

ovisno o razini i godini uenja, uvaavajui injenicu da se u zavrnim

razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.

36



Razred: prvi (1.)

U prvom razredu

polaznik e stei

sljedee ishode

uenja:


1. prepoznati jezine strukture vie razine i vokabular u

usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke

itanje

1. izdvojiti globalni i detaljni smisao tekstova ireg raspona

vokabulara i sloenijih jezinih struktura koji su pisani

standardnim jezikom ili jezikom struke

Sluanje

1. identificirati sloene jezine strukture i vokabular

2. slijediti zahtjevne upute, izlaganja i programe

Pisanje

1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti

pisanog jezinog izriaja


strunim temama u jednostavne pisane izriaje

Govor

1. odabrati jezine strukture i vokabular u skladu s oblikom i

vrstom usmenog izriaja


strunim temama u tene i tone govorne izriaje


1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i

vrijednostima jezika cilja

2. procijeniti istaknuta obiljeja kulture i vrijednosti zemlje (ili

zemalja) jezika cilja

Razrada

Nastavne


Ja i svijet oko

mene

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podaci, izgled, osobine)

lanovi ue i ire obitelji

Odnosi u obitelji

Stanovanje

Prostorije u kui/stanu

Dijelovi namjetaja

ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta

Slobodno vrijeme

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci

Svakodnevica Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

37

Svakodnevne aktivnosti

Godinja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)

Prehrambene

navike

Hrana i pie

Obroci

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Kupovina

Vrste valuta

Vrste trgovina

Kupovanje u razliitim trgovinama

Napomene:


stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,



nadmaiti.


IMENICE: vrste, rod, broj

LANOVI: odreeni, neodreeni

ZAMJENICE: osobne, pokazne i posvojne, deklinacija

zamjenice, bezlina man

PRIDJEVI: komparacija, predikatna uporaba, osnove

deklinacije pridjeva

PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s dativom, akuzativom i

genitivom

PRILOZI: upitne rijei (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin?

Wann?)

SINTAKSA: red rijei u izjavnoj, upitnoj i nijenoj reenici, red

rijei u zavisnoj objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzronoj

reenici (dass, weil, wenn, denn)

GLAGOLI: pomoni, modalni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu;

povratni glagoli; preterit pomonih glagola, perfekt, imperativ.

Ostalo

Metode i oblici

rada:



demonstracije.






Elementi i oblici

praenja i

vrjednovanja

polaznika:






struke).




38




Literatura

Literatura za

polaznike:



39


Razred: drugi (2.)

U drugom

razredu polaznik

e stei sljedee

ishode uenja:


1. upotrijebiti osnovne jezine sadraje i oblike vie razine u

svrhu ostvarivanja komunikacije

2. izdvojiti potrebne jezine strukture radi ostvarenja

komunikacije s razliitim osobama u poznatim i novim

uvjetima

itanje

1. klasificirati opis dogaaja, osjeaja i elja u osobnim pismima

2. izdvojiti kljune informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim

temama na standardnom jeziku

Sluanje

1. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na

standardnom jeziku

Pisanje

1. izvesti zakljuke iz nezahtjevnih tekstova

2. prikazati informacije u jednostavnim slubenim pisanim

izriajima

Govor

1. komentirati nezahtjevne tekstove

2. preispitati svoje misli, osjeaje, ideje u govornom izriaju


1. prikazati pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa ili

diskriminacije

2. argumentirati miljenje o uzrocima nerazumijevanja meu

osobama iz razliitih kultura

3. vrjednovati ustaljena pravila ponaanja u komunikaciji na

jeziku cilju

Razrada

Nastavne


Putovanja i

praznici

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaenje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Multikulturalnost

Hrvatske kulturne manifestacije

Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui


Europa juer i danas

Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade

40

Mediji i

suvremena

komunikacija

Tiskani i elektroniki mediji

Radio i televizija

TV vodi i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.

kola i

obrazovanje

Vrste kola

Predmeti

Ocjene

kolski pribor

ivot u koli

kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama

Sport i zdravlje

Vanost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportai

Briga o zdravlju i tijelu

Posjet lijeniku

Meuljudski

odnosi

Generacijski jaz

Odnosi meu spolovima

Formalne i neformalne situacije

Napomene:





nadmaiti.


ponavljanje i proirivanje

IMENICE: sloenice

PRIDJEVI: komparacija, deklinacija pridjeva

PRIJEDLOZI: prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

SINTAKSA: red rijei u zavisnim reenicama

GLAGOLI: pregled konjugacije u prezentu, preterit modalnih

glagola, konjunktiv II modalnih i pomonih glagola i uporaba

haben i mgen kod izricanja molbe i elje, Futur I; pasiv;

rekcija glagola.

Ostalo

Metode i oblici

rada:



demonstracije.






Elementi i oblici

praenja i

vrjednovanja

polaznika:






struke).



41





Literatura

Literatura za

polaznike:



42


Razred: trei (3.)

U treem razredu

polaznik e stei

sljedee ishode

uenja:


1. primijeniti osnove jezinog sustava vie razine na novim

sadrajima

2. koristiti osnovne jezine strukture vie razine i proireni

vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz

svakodnevice

itanje

1. izdvojiti specifine informacije iz neto sloenijih izvornih i

didaktikih tekstova


Sluanje

1. interpretirati razgovor izmeu izvornih govornika o poznatoj

temi

Pisanje

1. izloiti svoje misli, osjeaje, ideje u osobnim pismima,

razglednicama ili e-poti

2. koristiti biljeke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon

sluanja ili itanja teksta

Govor

1. povezati biljeke nakon sluanja ili itanja u strukturirano

usmeno izlaganje


1. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od

etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih imbenika

diskriminacije

2. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadravaju

mogunost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje

kontakta s osobom iz razliite kulture

Razrada

Nastavne


Europsko

okruenje

Mladi i europsko okruenje

Europsko zajednitvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javne slube

Javno zdravstvo

kole i kolski sustavi

Javne institucije

Mladi i njihov

svijet

Obitelj i drutvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja

43

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost i

migracije


Meunarodno trite rada



Drutvo i svijet

koji nas okruuje




Graanski odgoj



Znanost i

tehnologija

Izumi i otkria

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Strukovno

usmjerene teme

Povijest struke


Napomene:





nadmaiti.



pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen,

Frageadverbien, pogodbene reenice u sadanjosti, vremenske

i namjerne reenice; infinitiv sa zu; odnosne reenice;

nepravilne upitne reenice; zamjeniki prilozi (welcher,

dieser); neupravni govor.

Ostalo

Metode i oblici

rada:



demonstracije.






Elementi i oblici

praenja i

vrjednovanja

polaznika:






struke).






srednjoj koli (NN 112/10)

Literatura

Literatura za

polaznike:



44


Razred: etvrti (4.)

U etvrtom

razredu polaznik

e stei sljedee

ishode uenja:


1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu

strunu pomo u razliitim uvjetima

2. uoiti osnovne jezine pojave vie razine radi izbjegavanja ili

ispravljanja vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu

itanje


2. uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova

Sluanje

1. razlikovati pojedinosti i specifine informacije iz snimljenih i/ili

izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na

standardnome jeziku

2. uoiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama,

pod uvjetom da su jasno strukturirana

Pisanje

1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom

materijalu

2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom

izriaju

Govor

1. provjeriti informacije u razgovoru


1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u

razliitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima

2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u

nepredvienim uvjetima uz uvaavanje razliitosti

3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na

razliitosti openito i razliite kulture zemlje (ili zemalja) jezika

cilja

Razrada

Nastavne


Posao i

obrazovanje

Zanimanja i oglasi

ivotopis i Europass

Molba i razgovor za posao

Moje zanimanje u suvremenom drutvu i europskom okviru

Na radnom mjestu

Potroako

drutvo

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

45

Mobilnost i

migracije


Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada



Kultura i

civilizacija

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta

Znanost,

umjetnost i

popularna

kultura

Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)


Drutvo i svijet

koji nas okruuje


ivot u suvremenome drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)


Graanski odgoj



Solidarnost

Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne

Meugeneracijska skrb

Ekoloka osvijetenost

Strukovno

usmjerene teme

kola i radionica kole

Povijest struke


Sajmovi i izlobe

Tehnika i tehnologija u slubi struke

Napomene:





nadmaiti.


ponavljanje, proirivanje i sistematiziranje gradiva iz

prethodnih godina.

Ostalo

Metode i oblici

rada:

Metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja (pripovijedanje i

objanjavanje), sluanja, itanja i rada na tekstu, metoda pisanja i

pisanih radova, metoda demonstracije.






Elementi i oblici

praenja i

vrjednovanja

polaznika:






struke).





46



Literatura

Literatura za

polaznike:



47

Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST

Cilj predmeta:

razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmiljanja i

irenje temeljnih povijesnih znanja steenih u osnovnoj koli o

povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz est

povijesnih razdoblja

vrjednovati dokaze

razvijati komparativne i uzrono-posljedine analize

interpretirati povijesne podatke

konstruirati vrste povijesne argumente i povijesne

perspektive

Opis predmeta:

U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda:

temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmiljanja.

Standard 1. Temeljna povijesna znanja ine:

a) poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba te

b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata

prvog reda o povijesti svijeta i svoje nacije na pet podruja ljudske

aktivnosti: drutvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnolokom,

politikom i filozofsko-religijsko-estetskom.

Standard 2. Sposobnost povijesnog razmiljanja koje se sastoji od pet

vjetina:

vjetina kronolokog razmiljanja

vjetina razumijevanja povijesne naracije

vjetina analize i interpretacije povijesnih dogaaja i procesa

vjetina povijesnog istraivanja

vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje

stavova.

Razvijanje navedenih pet vjetina obuhvaa u sebi i upoznavanje tzv.

tehnikih koncepata pomou kojih razumijemo kako se stvara i

konstruira povijest. Meu tehnike koncepte ubrajamo: kronologiju i

pripovijedanje, uzrono-posljedini niz, kontinuitet i promjenu,

usporedbu i povijesne izvore.

Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmiljanja i

tehniki koncepti razvijaju se u funkcionalnoj meuzavisnosti.

Takoer, svih pet vjetina su kumulativnog karaktera, tj. svaka

sljedea vjetina ovisi o dovoljno razvijenim vjetinama na prethodnoj

razini.

Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i

obrazovnu. Pouavanje i uenje povijesti strukturirano je tako da

otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim

podnebljima i razliitim vremenima. Ono takoer otkriva irok opseg

prilagodbe pojedinca i drutva u odnosu na probleme s kojima su se

morali suoiti i osvjetljava posljedice razliitih izbora koje su ljudi

donosili. Dakle, pouavamo o snanim i dugotrajnim povijesnim

procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije

48

dogaaj ve stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih

procesa mi danas ne moemo pristupiti raspravi o politikim,

socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u drutvu.

Bez poznavanja povijesti ne moemo dobiti informirane i samosvjesne

graane to je vano za njihovo djelotvorno sudjelovanje u

demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih

ideala nacije za sve graane.

Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija,

slobodno iskazivanje vlastitog miljenja, potivanje tuih stavova i

uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba - sastavni

su dio odgojne dimenzije pouavanja i uenja povijesti.

Vrjednovanjem nasljea raznolikih etnikih i kulturnih batina

olakava se dijalog meu pripadnicima razliitih kultura. Razvoj

temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmiljanja te

multikulturalna dimenzija pouavanja i uenja pomoi e mladim

ljudima da postani dobri graani svoje domovine i da se ujedno

osjeaju i graanima Europe i svijeta.

49


Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST

Razred: prvi (1

Documents

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - ASOO za racunalstvo_z… · Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta STRUKOVNI KURIKULUM ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA RAČUNALSTVO