Mircea Eliade - Kosmologija i alhemija drevnog Vavilona

7/22/2019 Mircea Eliade - Kosmologija i alhemija drevnog Vavilona

1/102

Mircea Eliade

KOZMOLOGIJA

I ALKEMIJA

DREVNOG

BABILONA

s francuskog preveoDominick-Andreas Varga

MMV

Scarabeus-naklada,Biblioteka "Imago"


2/102

SADRAJ

Predgovor 7

I.KOZMOS I MAGIJAMetode 17Homologija 21Hram 27

Sveti Grad - sredite svijeta 30Os svijeta - Drvo ivota 37Korespondencije 39

II.MAGIJA I METALURGIJALapis lazuli 47

Meteoriti 52Tajne metalurgije 54

III.IVI KOZMOSStvaranje i roenje 65Spolnost biljaka 69Spolnost metala i kamenja 71Vjenanja i senzibilnost metala 75Smrt i uskrsnue metala 79

Medicina i magija 81IV.ALKEMIJA DREVNOG BABILONA

Povijest proturjeja 85Priprema pei 87Embriji 91Opstetrika i metalurka rtvovanja 93Petra genitrix 96

Alkemija i mistika 102

Pogovor (Petar Buja) 109Bibliografija 113


3/102

PREDGOVOR

a se pojavila u nekoj drugoj dravi, ili moda ak

i ovdje u Rumunjskoj no u nekomu drugom vre-menu, ovoj knjizi ne bi bila potrebna tolika uvodnaobjanjenja. Razlog njezina postojanja proiziao bi izsame teme kojom se bavi. Njezin novitet biljeili bi,kontrolirali i o njemu raspravljali strunjaci. Ne govo-rimo o strunjacima ve o sposobnima, odnosno o

ljudima koji se zanimaju za tu vrstu pokuaja sinteze tekoji poduzimaju napore da provjere njezine argumentei dokumentaciju. Naravno da bi iz takva kuta gledanjaumnogome bilo jednostavnije objaviti spomenuto djeloizravno na nekomu stranom jeziku - to bismo i samihtjeli uiniti im to okolnosti dopuste. No objavljivanje

jedne znanstvene studije nipoto ne ovisi o njezinu au-toru. Jednako tako, u oekivanju prigode da predstavimorezultate naih istraivanja u povijesti orijentalnih zna-nosti u nekomu stranom jeziku - kao to smo uinili sostalim djelima iz povijesti religije i folklora - zadovolja-vamo se izdati ih na rumunjskom, preputajui stranom

jeziku tek njihove saetke.To u meuvremenu ne znai odsutnost rumunjskih

strunjaka u materiji koja nas obvezuje na ovaj pre-dgovor. Nedostatak odreenih strunjaka za jednu kultu-ru nije nuno opasan Zabrinjava naprotiv vei ili manji


4/102

8

KOZMOLOGIJA I ALKEMIJA DREVNOG BABILONAi

strah pred onim to se udaljava od pitanja nametnutih

obrazovnim sustavom ili neodgovornim diletantizmom.Jedna mala kultura - kakva je rumunjska - nastoji rea-lizirati svoj povijesni naum dok si manje skandinavskekulture mogu dopustiti luksuz nedostatka strunjakaiz asirologije ili iz indologije. Ona si ne moe dopustitiluksuz automatskog nezanimanja za sve rumunjske spi-se koji spominju svjedoanstva i metode koje zaobilaze

balkansku povijest i rimsku filologiju.

Uostalom, ne zainteresirati se jest eufemizam. Po-nekad je rije o puno ozbiljnijem stavu. Tako, u sluajunaih radova o povijesti orijentalnih znanosti, gotovosve ono to smo dosad objavili smatralo se djelom eru-dicije, dok bi jednostavno iitavanje pojedince izni-mno organizirana duha trebalo natjerati da- razumijukako je rije o neemu sasvim drugom: o novoj metodiu filozofiji kulture. Uputiti - to smo nastojali uinitis L'Alchimie asiatique - na to da indijska i kineska al-kemija nisu bile ni empirijske znanosti ni pretee vemistine, soterioloke tehnike, ne znai stvaranje djelana temelju erudicije, ve primjenu metode toliko revo-lucionarne u prouavanju orijentalnih kultura, metodekoja se pokazala iznimno plodnom u filozofiji kulture.Revolucionaran karakter naega tumaenja obvezujenas, istina, na podastiranje itavog jednoga golemog kri-tikog aparata, samo da bismo do krajnjih granica do-

kazali valjanost naih tvrdnji. Suditi o knjizi na temeljunjezina prijeloma, vjerovati da mali broj biljeaka znai

Francusko izdanje, Editions de l'Herne, 1990.


5/102

9

PREDGOVOR

kulturu, a velik broj njih erudiciju, zanemarivati

sadraj djela ili odbijati prosuivati o vrijednosti neketvrdnje jer se ona odnosi na malo poznatu stvarnost, etonam stava koji smatramo sterilnim i opasnim za itavukulturu. Ne moete zahtijevati od itatelja ni da vamvjeruje na rije ni da vas cenzurira u podruju za kojenije kompetentan. No zato moete od njega zahtijevatida se barem potrudi oko razmatranja vae argumenta-

cije, da slijedi njezinu poveznicu. Nipoto ne trebamobiti strunjaci za arktike civilizacije da bismo izvo-dili zakljuke o nekoj knjizi o Laponcima, budui da oniproistjeu iz odreenog broja svjedoanstava to vam ihautor stavlja na uvid i na temelju kojih, dakle, moeteprovjeriti njegov sud.

Naravno, autor je mogao predoiti svjedoanstvakoja su u opreci s njegovom tezom, a ispustiti ona kojaju pobijaju. No neemo od vas traiti, ako to nije u vaojkompetenciji, da iznosite vlastiti sud o openitom pro-blemu, jedino to emo od vas zahtijevati jest da razmi-slite o autorovu rjeenju problema s kojim se susreete uknjizi. Jednostavno je, ako ste bistre glave, prosuditi ometodi i ozbiljnosti o kojoj autor svjedoi, pa ak i akose bavi nekom vama nepoznatom temom...

Prvi rezultati naih istraivanja o podrijetlu uenjaprihvaeni su ne samo s nepovjerenjem ve i sa stanovi-tim animozitetom, pogotovu u krugovima koji strastve-no raspravljaju o sudbini rumunjske kulture. Jedan od

prigovora - koji se ee aptao no izjavljivao - upuendjelu L'Alchimie asiatique, jest da ono ne uvodi nikakvozanimanje za rumunjsku kulturu. Sline kritike jednako


6/102

10

KOZMOLOGIJA I ALKEMIJA DREVNOG BABILONAi ^ i /

su upuivane i ostalim naim knjigama. Tako, prilikom

pojavljivanja djela Yoga, Essai sur les origines de la my-stique indienne (Pariz-Bukuret, 1936.), nekoliko nacio-nalistikih novinara alilo je - naravno prije no to suproitali - zbog njezine neprimjenjivosti na rumunjskukulturu. Da smo znali kako e takav kriterij prosuiva-nja biti jednoglasno prihvaen, napustili bismo pisanje

ovih redaka i spokojno ekali njegovo mijenjanje tije-kom godina. No nemamo nikakva razloga vjerovati daproaputana mnijenja i dvoznane kritike naih odree-nih djela, a posebice Yoge, oznauju naposljetku stajaliteonih kojima je sudbina rumunjske kulture plemenitastrast. Kako bismo drukije mogli opravdati njihovu

logiku? Ono to karakterizira trenutanu problematikurumunjske kulture jest autohtonost, odnosno odupiranjeetnikih elemenata oblicima strane kulture. Kao to smodrugdje naznaili (u naemu Uvodu djela Ecrits litte-raires, moraux et politiques, autora B.-P. Hasdeua*), povi-

jest je dosta esto biljeila sline fenomene odupiranja,

pa ak i pobune autohtone duhovnosti unifikatorskimoblicima pristiglim izvana. Uostalom, u naoj mladojmodernoj kulturi, formulu Luciana Blaga" - revolt au-tohtonih temelja - isprva, oko 1860., uvodi Hasdeu ustudiji Les Daces ont-ils peri?, dok je definitivan odgovorna to pitanje tek ezdesetak godina poslije dao VasilePar van*". No, jedan od odreenih rezultata do kojih smo

* Rumunjski pisac, lingvist, folklorist i povjesniar (1838.-1907.)** Rumunjski pjesnik, dramatiar i filozof (1895.-1961.)'"Rumunjski povjesniar i arheolog (1882 -1927 )


7/102

11

PREDGOVOR>

u Yogi doli jest upravo otpor autohtonih temelja onompredarijskom, te polagano iscrpljenje duhovnih formito su ih nametali indoeuropski osvajai.

Drugim rijeima, u indijskoj kulturi potvrujemoono na to je Hasdeu nastojao upozoriti u rumunjskojpovijesti i kulturi djelom Les Daces, ont-ils peri?. Nara-vno, neemo pokuavati poduprijeti njegovu tezu, ijeprisutnosti, kad razmiljamo o problemima indijske mi-

stike, gotovo da i nismo bili svjesni. Takva potvrda ininam se utoliko odreenija to, u svakom sluaju, doka-zuje organsku pripadnost autora modernomu rumunj-skom duhovnom momentu. Jer - trebamo li to pojasni-ti? - to nije materija koja ilustrira teoriju koja otkrivaunutarnju strukturu, ve metoda, duhovna orijentacijanjezina autora. Na australskim svjedoanstvima Durk-heim je sazdao teoriju moderne francuske duhovnosti.Te, da nas smjestim na jednu istinski europsku razinu,ne zaboravimo da su faze njemake i engleske kultureobiljeene vlastitim nainom asimilacije, prosuivanjaili odbacivanja grko-latinske kulture i hebrejske duho-vnosti Staroga zavjeta. Jednako germanski fenomen je

Lutherova reforma koja je svoje mjesto u povijesti osigu-rala upravo zahvaljujui novom tumaenju hebrejskogZavjeta; poavi, dakle, od jedne poruke i tradicije nesamo izvangermanske ve jednako i izvaneuropske.

To to nitko, prema naoj spoznaji, nije primijetioaktualnost nae knjige o Yogi, kao i njezino uklapa-

nje u aktualan rumunjski duhovni trenutak, upravo jestrano. Bojimo se da bi se o sudbini rumunjske kulturemoglo prosuivati prema velikom broju konformista a


8/102

KOZMOLOGIJA I ALKEMIJA DREVNOG BABILONA

tako malom broju kulturnih stvaralaca. Ako smo veotvorili jednako dugu zagradu na primjeru jedne odnaih starijih knjiga, uinili smo to poradi preciznogprimjera to nam ga ona nudi u raspravi o zaobienomproblemu. Konformizam odnosno nekonformizam nijeu slubi poznatih stvarnosti o kojima smo dugo vre-mena nagovijetali, jedno ili drugo oituje se nasuprotnovim oblicima senzibilnosti i mnijenja. Onaj tko umijeprodrijeti u znaenje jednoga fenomena nadmaivi nje-govu vanjtinu i njegove automatizme, taj iskljuivo radina uzdizanju jedne kulture. Svi ostali, kompaktna masakonformista, kakvome god ideolokom taboru pripadali,samo odgaaju zatiranje umrlih formi...

Konfuzije to ih konformisti stvaraju u rumunjskojkulturi danas bi mogle biti kudikamo ozbiljnije no ne-ko. U nae vrijeme, kad je historicizam iza nas, kad po-injemo odavati poast usmenim oblicima senzibilnostite pravilno razumijevati simboliku misao, rumunjskakultura u stanju je vrednovati podruja koja su dosad

bila zaboravljena i mrana. Eto zato nas je uistinu strah

ustvrditi da u Rumunjskoj nismo u stanju priznati svupotrebnu vanost namijenjenu uenjima koja nas sta-vljaju u rang s velikim europskim kulturama. Rumunjskinarod, koji nije imao ni slavan srednji vijek (u zapadnja-kom smislu) ni renesansu, i koji nije od onih koji sustvarali europsku kulturu i povijest, ima pretpovijest

i protopovijest te kudikamo snaniji folklor koji suvrijednosno jednaki onima bilo koje vanije europskenacije. Rumunjska znanost danas ima jedinstvenu pri-liku naglasiti skrivenu duhovnost i povijest nae nacije.


9/102

13

PREDGOVOR

Jer, kao to govorimo, historicizam se posvuda proirio.Cijenimo pretpovijest te izvanpovijest; okrenuli smo se

prouavanju i promicanju kolektivnih formi ivota, sim-bola, usmenih tradicija, itd. Odnosno, u tom podrujuna je narod bogat.

No konformisti ne razumiju tu novu duhovnu orijen-taciju. Oni ne razumiju da e za nekoliko desetljea nekapovijesna monografija bit kudikamo nezanimljivija od

stranice o egzegezi nekoga simbola odnosno tumaenjaodreene injenice o folkloru.

Ovo se djelo u svome posljednjem poglavlju iznovadotie pitanja podrijetla i funkcije alkemije, prethodnozapostavljenog u L'Alchimie asiatique. S druge strane,ovdje se nameu mnogi problemi koji, naravno, nisu ustanju ponuditi zadovoljavajue rjeenje na tako malom

broju stranica. U pogledu mentalne evolucije ovjean-stva ova je knjiga zamiljena i napisana poput uvodnogpoglavlja opsenijega djela. Dva djela koja e se uskoropojaviti - La Mandragore i La Legende de Maitre Manole- pridonijet e, barem se nadamo, rasvjetljavanju proble-

ma o kojima namjeravamo raspravljati u knjizi drukijihrazmjera, Symbole, Mythe, Culture. Paljiv itatelj, meu-tim, kadar je naslutiti novost nae metode i revolucijukoju je ona sposobna izazivati u razumijevanju ljudskementalne evolucije. Dakako da primjeujemo kako su ve-lika otkria poput metalurgije, poljoprivrede, kalendara,

zakona itd., znatno izmijenila ljudsko postojanje. Nozato ne razumijemo unutarnju dinamiku i promjene tihkozmikih primjena. Sa svakim novim fundamentalnim


10/102

14


otkriem ovjek, zapravo, nije ogranien na irenje opse-

ga vlastite empirijske spoznaje odnosno na obnavljanjevlastita naina ivota; stvarajui iskustvo drukijega po-retka stvarnosti, otkriva novu kozmiku razinu. To neznai samo otkrivanje metala ve koliko je to otkrie

bilo uzrokom spomenutog mentalnog skoka: prisutnostmetala je ono to doputa ovjeku otkrivanje jedne dru-kije kozmike razine, odnosno dolaska u dodir s dosadnepoznatim ili stvarnostima koje dotad za nas nisuimale vanosti. Drugim rijeima, metalurgija - sasvimpoput poljoprivrede, itd. - izaziva mentalne sinteze kojeradikalno mijenjaju ljudski poloaj, izmjenjujui slikukoju je ovjek sam sebi predoio o Kozmosu. Te mental-ne sinteze, nadiene ili zaobiene najnovijim otkriima,

istinski su faktori psihike i duhovne evolucije ovjean-stva. Ono to bi valjalo istaknuti u puno veoj mjeri noto ini moderna znanost, jest velianstveno zanemari-vanje kozmolokog znaenja i eksperimentalne vrijednostitih otkria. Ne radi se samo o novom instrumentu u

borbi za egzistenciju (metal, poljoprivreda, itd.), ve o

otkrivanju jednoga drukijeg Kozmosa, ija su razina iritmovi dosad bili nedostupni ovjeku. To otkrivenjetrebamo razumjeti u etimolokom smislu rijei. Predovjekom se rastvara nova kozmika razina, u koju onistinski, eksperimentalno prodire. Prisutnost metala uovjekovoj neposrednoj blizini namee mu, primjerice,

otkrie magijskog naina uspostave odnosa s metalnimprstenima odnosno sa Zemljinom unutranjou ukoju su gurnuti minerali. Samo jedan susret s metalimau ovjekovu iskustvu radikalno mijenja njegovu stru-


11/102

15

PREDGOVOR

kturu, zato to je modificirao itavu njegovu mentalnusintezu u onome to se tie Kozmosa.

U mnogobrojnim prilikama vraali smo se toj meto-di kojom se, prema naemu shvaanju, dosad nitko nijekoristio. Njezini predvidljivi rezultati ve su mnogobroj-ni. No uza sve to duni smo precizirati da je sve dosadovdje izloeno tek dijelom kratkotrajnog razumijevanjasredstava za rad kojima smo se nastojali posluiti u stu-

diji o podrijetlu kultura i znanosti. U ovoj knjizi, kao uostalima prethodno objavljenima ili onima koje e tek

biti objavljene, svjedoimo o toj vjenoj strasti due:ujediniti Stvarno razjedinjeno Kreacijom. Nadamo seda smo uspjeli baciti jasnije svjetlo na tu toliko mranuduhovnu gestu koja prethodi svakom simbolu, svakomu

mitu, svakoj kulturi. Ako smo povremeno pretjeranoinsistirali na odreenim koncepcijama odnosno odre-enim simbolima koji, kako se na prvi pogled ini, nesadre organsku vezu s naim predmetom, uinili smoto kako bismo naega itatelja upoznali s istinskim du-hovnim ozrajem proisteklim iz azijskih kozmologijakoliko i iz orijentalne alkemije.

Drago nam je to ovom prilikom moemo takoerzahvaliti naemu profesoru Naeu Ionescuu, koji je uvijekpratio naa istraivanja sa ivim zanimanjem, ne dajuise zaplaiti njihovim nekonformizmom. Jednako elimozahvaliti naim prijateljima Vladimiru i ConstantinuDonescuu, bez ijega razumijevanja ova knjiga ne bi

bila tiskana. Nae itatelje jo jednom podsjeamo da jetranskripcija istonjakih imena aproksimativna, poradiodreenih dijakritikih znakova.


12/102

II

KOZMOS I MAGIJA

Metode

Prilikom klasifikacije i vrednovanja babilonskih i

asirskih svjedoanstava prirodnih znanosti, povjesni-ari znanosti pogrijeili su u metodi kojom se sluimo uL'Alchimie asiatique: maksimalno su rasvijetlili fragmen-te znanstvene istine to ih tu i tamo pronalazimo uasiro-babilonskim tekstovima. Razasutim empirijskimopservacijama, tehnikama metalurgije odnosno kera-mike pridali su vanost kakvu one nikad nisu imaleu mezopotamskim civilizacijama. Dodue, jednako suupozoravali na magijske i religijske koncepcije koje supodravale empirijske tehnike i znanstvene istine. Zaveinu su, meutim, nastojali naglasiti da pripadaju ra-nijoj mentalnoj evoluciji ovjeanstva, da su bile ostaci-ma jednoga monstruozno praznovjernog tijela, zauvijek

progonjenog mediteranskom milju, izdizanjem grkeznanosti. Na tome poiva obrat polaznoga gleditaprilikom prosuivanja o navedenim mezopotamskim


13/102

18


svjedoanstvima, promjena slina onoj to smo je kon-

statirali prilikom prouavanja kineske i indijske alke-mijske literature. Naglasak je stavljen na znanstvenuistinu, na tonu opservaciju rigoroznog eksperimen-tiranja; jedino tekstovi koji se odlikuju tim kvalitetamamogu zadrati panju povjesniara znanosti; odnosno, usvakom sluaju, oni jedini dolaze u prvi plan. No takav

nain razumijevanja prirodnih znanosti oznauje no-vija postignua ljudskoga duha. Takvo poimanje nije niapsolutno ni univerzalno. elimo rei da je bilo i drugihprirodnih znanosti koje nisu poivale na kriterijimakvantitete i mjere. Mnogobrojne su povijesne kultureobraivale prirodne znanosti koje su naoko sluajnoiznova prisvojile koncepte europske znanosti.

Poemo li od premise prema kojoj vrijednosti tosu ih prirodi udijelile izvaneuropske kulture ine skuppraznovjerja, te pokaemo li prvenstveno zanimanjeza fragmente koji se, sreom, podudaraju s nizom naihznanstvenih istina (odnosno eksperimentalno potvre-nih), poinit emo opasnu pogreku povijesne optike.Kao kad se, primjerice, povjesniar likovnih umjetno-sti voen jedino kriterijem perspektive, zaboravivi da

je perspektiva otkrie renesanse, okrene prouavanju iprocjeni srednjovjekovnog odnosno azijskog likovnogdjela te se, poevi otud, stane diviti jednom umjetni-ki bezvrijednu djelu jer je u njemu uoio perspektivu,

zanemarujui pritom udesna djela pod izlikom da jevizija prostora u djelu pogrena. Na tome poiva vrstapogreke koju spominjemo u L'Alchimie asiatique u po-gledu indijske i kineske alkemije. Odreeni kasniji tek-


14/102

KOZMOS I MAGIJA

stovi, savrenog duha opservacije koji posjeduju (Znan-stvene istine (koji u tome pogledu spominju tono

odreena iskustva), smatraju se slavom Indije odnosnoKine. Svjedoanstva toga tipa, zapravo, jedva dokazujuda se alkemija poela udaljavati od svoje prvotne, fun-damentalne funkcije kozmoloke i soterioloke znanostikako bi, malo-pomalo nainila mjesta onoj empirijskoj,laboratorijskoj. Jedan od najvanijih zakljuaka nae

studije je upravo raspad drevnih prirodnih znanostikoje su u isto doba bile soterioloke tehnike i kozmo-loke znanosti te njihova transformacija u empirijsketehnike. Kad se izgubi tradicionalan smisao neke znano-sti ili tehnike, ovjek materiji pridaje drukiju uporabui drukiju vrijednost. Postoji zakon o ouvanju materije,koji je jednostavno izvod zakona o degradaciji razuma;

pod time podrazumijevamo sve odgaanje, sav gubitakodnosno svekoliki zaborav izvornog znaenja. Taj zakon,koji se potvrdio pogotovo u folkloru - gdje su se odree-ni pokreti i odreene usmene formule ouvali nakon tosu se njegova primarna funkcija i njihov izvorni smisaoizgubili - postat e predmetom prouavanja u kojemu

emo se pridruiti demonstraciji zakona o raspadu fan-tastinoga. Nastojimo dokazati da je povijest mentalnogivota ovjeanstva (daleko od toga da je postala zako-nom prekinute evolucije), smijenio ritam degradacije ismrti fundamentalnih intuicija; i tako je to polaganoraspadanje mentalnih sinteza, ni po emu podreenihonima koje su uslijedile, mogue iznova uspostaviti unajvanijim etapama.


15/102

KOZMOLOGIJA I ALKEMIJA DREVNOG BABILONA1,

Prethodna razmatranja u potpunosti su vezana za

na predmet. Kad propitujemo metodu kojom se sluepovjesniari znanosti u prouavanju azijskih svjedo-anstava, ne osporavamo im pravo da se njome koriste.Jednostavno od njih zahtijevamo da se povedu za obje-ktivnim kriterijem rada. Ba kao to se o univerzalnomlikovnom djelu ne moe prosuivati prema zakonimaeuropske znanosti. Nastaviti tim putem znailo bi nali-

jetati na rizike jednoga subjektivnog kriterija; jer, ne sa-stoji li se kriterij koji povjesniari znanosti primjenjujupri prouavanju neeuropskih kultura u tenji da jedannain promatranja svijeta (svijeta kojeg kvantificiraju imjere) proglase sveopim zakonom? Dakako da je idejaznanstvenog zakona steevina bez koje vie ne bi bilo

mogue napisati povijest znanstvene spoznaje moder-nih aspiracija. No ne moemo ju primijeniti na ostalekulture, kojima je briga za znanstvenom spoznajom bilaminorna, odnosno koja se, u svakom sluaju, pojavilanakon degradacije zastarjelih kozmolokih i magijskihkoncepcija. Da se posluimo primjerom u podruju koje

namjeravamo istraiti na stranicama koje slijede, odre-ena empirijska otkria Babilonaca bilo bi apsolutnoneznanstveno smatrati dokazom njihove inteligencije, anjihove ostale koncepcije o prirodi svesti na skupinu ra-zvikanih praznovjerja odnosno magijskih apsurda.Jednakoj procjeni materije nedostajalo bi barem objekti-

vnosti. Kako bismo razumjeli duh jedne takve kulture,toliko razliite od nae, prvenstveno trebamo imati obje-ktivne kriterije prouavanja i procjene.


16/102

KOZMOS I MAGIJA.

Netko bi nam mogao odgovoriti da povjesniar zna-nosti u obzir treba uzeti jedino svjedoanstva u kojima

otkriva nagovjetaj, tj. elemente budue grke znanosti,odnosno osnovu znanstvene spoznaje. No ta, makarosnovana, primjedba rui upravo vjerodostojnost povi-

jesti znanosti u izvaneuropskim podrujima. Upravo kaoto bi i povijest europske znanosti pisana rukom nekogAzijca i s istonjakog stajalita bila objektivno bezvrijed-

na, budui da bi u obzir uzimao iskljuivo znanstvenikekoji svoj ivot provode u moralnoj i asketskoj strogosti,drei to jedinom moguom i autentinom spoznajom.Primjedba na koju ovdje ciljamo oito nije opravdana.U izvaneuropskim civilizacijama zapravo nailazimo naznatan broj prirodnih znanosti koje, koliko god bile

fundamentalno razliite od naih modernih koncepcija,imaju svoje zakone vjerovanja, vlastite kriterije vjerodo-stojnosti, itd. Povjesniar znanosti duan je prouavatiih i razumjeti - prema drukijim kriterijima, naravno,od dananjih - na isti nain kao to povjesniar umje-tnosti prouava i razumijeva umjetnika djela nastalaizvan zakona grkoga kiparstva odnosno perspektivekoju dugujemo renesansi.

Homologi ja

Udubivi se u prirodne znanosti na takav nain nakoji su ih spominjale drevne mezopotamske kulture, eli-

mo li ih u potpunosti razumjeti, neprekidno moramo imatina umu njihovu koncepciju Svijeta, njihovu kozmologiju.


17/102

22


Nepotrebno je dodati da ta kozmologija, koliko god

bila iznimno precizna i koherentna, ne dolazi do izra-aja iskljuivo putem tekstova odnosno brojeva. Pravaje sluajnost to svjedoanstva mezopotamskih kultu-ra, poput ostalih drevnih kultura, postoje u pisanomobliku. Najvanija meu njima izraena su simbolima,arhitekturom, kozmografijom, itd. No pogreno bi bilo

ne pridati im jednaku vanost koju pripisujemo svjedo-anstvima koja se slue pismom. Jer ona jednako jasnoizraavaju - esto i konkretnije - koncepciju jedne odre-ene svjetske kulture i njezinih zakona.

to se tie Mezopotamije, vie moda no ijedne drugedrevne kulture, fundamentalnu koncepciju mogue jedefinirati ovako: posvemanja homologija Neba i Svijeta.To ne samo da znai kako sve to postoji na Zemlji naodreen nain postoji i na Nebu, ve i da svaka stvarkoja postoji na Zemlji, na sasvim identian nain odgo-vara onoj na Nebu, prema idealnom modelu prema koje-mu je i stvorena. Drave, rijeni tokovi, gradovi, hramovi- ovi potonji koji su, kako emo vidjeti, pravom slikomKozmosa - sasvim stvarno postoje na odreenim kozmi-kim razinama. Primjerice, plan Ninive bio je odreen,u davna vremena, nebeskom predajom; odnosno grafi-kim znakovima to su ih zvijezde oznaile na nebe-skom svodu. Tigris zatjeemo na zvijezdi Anunit; Eufratna zvijezdi Lastavici; grad Sippar, u sazvijeu Raka;

grad Nippur u sazvijeu Velikog medvjeda. Sve postojirealno na zvjezdanim razinama - na Zemlji postoji teknjihov blijed i nesavren odslik.


18/102

23

KOZMOS I MAGIJA

Babilonska geografija ispoetka je bila mistina ge-ografija; zemljovid svijeta, onako kako su ga zamiljaliBabilonci, bio je preslik zemljovida nebeskih tijela. Onnije bio plod prouavanja i mjerenja, ve reprodukci-

ja pojmova zemaljske geografije, zemljovid nebeskihkrajolika i Raja. Na zemljovidu svijeta koji objavljujeThompson, Babilon se nalazi u sreditu golema teritorijau obliku kruga. Posvuda oko toga okruglog svijeta - koji

okruuje sve Babiloncima poznate narode i regije - teerijeka Amer, Nar-Marratum. Upravo to je slika to su jeSumerani imali o Raju, a koju pronalazimo u biblijskojtradiciji (Knjiga postanka, 1,2: Rijeka je izvirala iz Ede-na da bi natapala vrt; odatle se granala u etiri kraka).Rijeka koja je prolazila i okruivala sumero-babilonski

Raj imala je etiri ua; uostalom, izraz na uu rijekeu mezopotamskoj je kulturi oznaivao mjesto preko ko-

jega se dolazilo u Raj, granicu koju su prelazili jedinobesmrtnici i heroji1. Natprirodna voda okruivala je Raj,kao to rijeka okruuje Zemlju: predaja je to svih semit-skih kultura. Jednom je rije o rijeci, drugi put o oceanu.

To vjerovanje o nebeskom oceanu odnosno o oceanukoji okruuje Zemlju prisutno je u brojnih naroda.Nebeski Jeruzalem to ga je stvorio Bog postojao

je prije no to je grad Jeruzalem podigla ljudska ruka.

1 Egipani su vjerovali da se nebeska voda - a samim time i zemalj-

ska voda - dijeli na etiri toka. U Vi$na Puratfi ouvana je slina,prilino stara indijska tradicija: Ganges izvire u planini Meru (ko-zmikoj planini) i dijeli se na etiri toka kako bi mogao natapaticijelu zemlju.


19/102


Upravo to spominje prorok u knjizi Baruhovoj (2, 42,

2-7): Misli li da je to ono zdanje o kojemu sam ti zbo-rio?: Dlanovima svojih ruku sagradih te? Dom to gasada zatekoh u vaim njedrima nije onaj to probuen jeu meni, onaj to je bio sazdan u dan kada odluih podiiRajski vrt, to ga pokazah Adamu prije no sagrijei2...Neto nie vidjet emo da mistika vrijednost grada

kakav je Jeruzalem ne poiva samo na njegovoj slici ne-beskoga grada ve jednako i na injenici da se smatraosreditem Svijeta.

Nebeski Jeruzalem rasplamsao je matu svih idov-skih proroka: Tobije (13,17)*, Izaije (54,11-12)**, Ezekije-la (40)***, itd. Da bi mu pokazao Jeruzalem, Bog uzdigne

2 Citat Charlesa u djelu Apocrypha and Pseudo-epigrammate, sv. II,str. 482, biljeka.Jer e Jeruzalem biti obnovljen safirom i smaragdom, njegove zi-dine dragim kamenjem, tornjevi i bedemi istim zlatom, a trgovipoploani berilom, dijamantom i dragim kamenjem iz Ofira.

** 0 nevoljnice, vihorom vitlana, neutjena, gle, postavit u na

smaragd tvoje kamenje i na safir tvoje temelje. Od rubina dii uti krunita, vrata tvoja od prozirca, ograde ti od dragulja.

*** Godine dvadeset i pete za naega izgnanstva, poetkom godine,prvoga mjeseca, desetoga dana, a etrnaest godina otkako padeGrad, upravo onoga dana, spusti se na me ruka Jahvina. I odvedeme u boanskom vienju u zemlju Izraelovu, te me postavi na ve-oma visoku goru. Na njoj, s june strane, bijae neto kao sazidan

grad. Povede me onamo, i gle: ovjek, sjajan kao mjed, stajae navratima, s lanenim uetom i mjerakom trskom u ruci. I taj miovjek ree: Sine ovjeji, gledaj svoj oima i sluaj svojim uima,upamti sve to u ti pokazati, jer si doveden ovamo da ti pokaem.Objavi domu Izraelovu sve to ovdje vidi.


20/102

25

KOZMOS I MAGIJA

Ezekijela svojevrsnom ekstatikom vizijom te ga smjestina jednu vrlo visoku goru (40, 2). U jednome drugomodlomku (47, 1), Ezekijel vidje kako voda istjee ispodpraga Hrama, odakle se poinje slijevati po mnogo-

brojnim krajevima da bi se naposljetku izlila u more;I kuda god potok protjee, sve ivo to se mie, oivi; i

bit e jako mnogo riba, jer kamo god doe ova voda, sveozdravi i oivi - kuda god protjee ovaj potok. Nije te-

ko raspoznati u toj vodi Hrama drevnu tradiciju vodeivota" mezopotamskog podrijetla koju susreemo i uovoj studiji. Sibilinska proroanstva uvaju sjeanje nanovi Jeruzalem u sreditu kojega svijetli hram iji go-lem vrh dodiruje oblake, a vidljiv je svima. No najljepiopis nebeskog Jeruzalema nalazi se u Otkrivenju (21, 2):

I opazih kako 'Sveti grad' - novi 'Jeruzalem' - silazi odBoga s neba, opremljen 'poput zarunice koja se uresila'za svoga mua (2). I prenese me - u duhu - na neku ve-liku i visoku goru te mi pokaza Sveti grad, Jeruzalemgdje silazi od Boga s neba sa slavom Bojom u sebi (10)...Imao je velike, visoke zidove s dvanesterim vratima, ana vratima dvanaest anela i napisana imena: imena

dvanaest plemena Izraelovih sinova (12). Zidine susagraene od jaspisa, a grad od istoga zlata, kao istostaklo (18). Temelji gradskih zidina ukraeni su svakovr-snim dragim kamenjem. Prvi je temelj od jaspisa, drugiod safira, trei od kalcedona, etvrti od smaragda, petiod sardoniksa, esti od sarda, sedmi od krizolita, osmi od

berila, deveti od topaza, deseti od hizopraza, jedanaestiod hijacinta, dvanaesti od ametista (19-20). Dvanaest jevrata dvanaest bisera. Gradski je trg od istog zlata, nalik


21/102

26


na prozirno staklo (21). Gradu ne treba sunce ni mje-sec da svijetle u njemu, jer ga je rasvijetlio sjaj Boji,a Janje mu je svjetiljka (23). Potom mi aneo pokazarijeku ivota, bistru kao kristal, koja istjee iz Bojegi Janjetova prijestolja (22,1).

U sljedeem poglavlju imat emo priliku prouitisimboliki smisao dragoga kamenja koje je oblikovaloruevine nebeskog Jeruzalema. Prisjetimo se na trenutakda taj nebeski model Jeruzalema umnogome podsjeana jednako nebeski prototip Babilona. Jedan babilonskitekst to ga prevodi Meissner pojanjava da zvijezdaDjeli neba jest Babilon. Ta zvijezda bila je smjetena usazvijeu Ovna (Aries) koji, znamo, predvodi odno-sno dominira zodijakom, upravo kao to Babilon, sre-

dite kozmosa, upravlja svijetom. Burkitt pokazuje dase, nakon to je politiki potisnula Babilon, Perzija smje-stila u sazvijeu Ovna. Na taj nain objedinila je svevladarske, posveene odlike. Na slijedeim stranicamanastojat emo objasniti smisao navedene postavke.

Hram

Homologija Nebo-Zemlja sadrana je u svim babi-lonskim konstrukcijama. Bogat simbolizam hramova(ziggurata*) moe se shvatiti jedino krenemo li od

Stepenaste piramide koje je u staroj Mezopotamiji gradilo grad-sko stanovnitvo na ijem vrhu se nalazio kip mjesnog boanstva;takva graevina trebala je biti i poznata biblijska kula babilonskaodnosno babilonski toranj (op.prev.)


22/102

KOZMOS I MAGIJA

kozmike teorije. Ziggurat je, zapravo, bio podignutkao jedan Svijet; njegovi katovi simbolizirali su dijeloveKozmosa: podzemni svijet, Zemlju, nebeski svod. Zig-gurat zapravo jest Svijet, jer simbolizira kozmiku pla-ninu. A ona, kao to emo vidjeti, nije nita drugo dolisavrena imago mundi\ Dombartove studije definitivnosu dokazale da su ziggurati bili kiinstHche Berge" koji suza materijalan model imali svetu planinu. Mnogobrojni

kaldejski piktografski prizori predouju boga koji seuzdie meu dvama planinama, poput istinskoga bogaSunca. Sveta planina istinsko je prijestolje, jer tu vlada

bog gospodar i stvoritelj Kozmosa. Prijestolje, hram,kozmika planina samo su sinonimne formule istogsimbolizma Sredita koje emo neprestano susretati u

mezopotamskoj kozmologiji i arhitekturi.Nazivi hramova i svetih tornjeva Nippura ukazuju nazajedniki identitet kozmike planine i svetita, kao npr.Planina Kua, Planina-Kua svih zemalja, PlaninaOluja, Kua Odluka (proroanstva), Kua Grobni-ce itd. Sumerski naziv za ziggurat je U-Nir (planina),to Jastrow tumai kao vidljivo izdaleka. Analiza ime-

na to su ih Mezopotamci nadijevali svojim glavnimgradovima naglaava simboliku funkciju grada. Larsa

je, meu ostalim, bio zvan Kua veze izmeu Neba iZemlje. Babilon je nosio mnogobrojna imena, od ko-

jih Obitavalite temelja Neba i Zemlje, Veza izmeu

Slika Svijeta (op. prev.)" Umjetne planine (op. prev.)


23/102


Neba i Zemlje, Kua blistave Planine, Dom ezla i-vota. Simbol Sredita mogue je primijetiti posvuda.

Hram je, prema tome, sudjelovao u obliku jednogadrukijeg prostora: posveenog prostora, jedinog kojisu drevne kulture smatrale stvarnim. Jednako tako,stvarno vrijeme nije bilo nita drugo doli liturgijskagodina, odnosno posveeno, sakralno vrijeme, oznaenosvetkovinama koje su se zbivale u unutranjosti hra-

ma ili oko njega. Upravo hram, sredite Kozmosa, bioje boje prijestolje. Cilindar iz vremena kralja Gudejekazuje da je boja soba koju je dao sagraditi nalik ko-zmikoj planini. Azteki teokali* takoer su bili boan-ska prijestolja. Njihova posveena i simbolika funkcijaodgovarala je ulozi koju su imali tornjevi Ha i Ta u Kini

te stupe u Indiji. Simbolizam indijskih hramova proua-vali smo u svjetlu rezultata do kojih je doao Paul Musu djelu Barabudur, temple symbolique. Reichel upuujena to da se vanost to su je predheleni i Grci pripisivaliplanini, stijeni, kamenu, objanjavala slinim idejama.Istovjetan sustav objanjava takoer - vidjet emo to

na stranicama koje slijede - beth-el iz Knjige postanka(28,12)** i Salomonovo prijestolje (Prva Knjiga kraljeva,10, 18)***, kao i predislamsko tovanje svetoga kamena

Azteki naziv za hramove (kuu boju) u starom Meksiku,izgraene na piramidalnoj supstrukciji; glasovit je bio teocalli uTenochtitlanu, dananjem Meksiku (op. prev.)I usni san: ljestve stoje na zemlji, a vrhom do neba dopiru, i an-eli Boji po njima se penju i silaze.

*" Kralj je jo napravio veliko prijestolje od bjelokosti i obloio gaistim zlatom.


24/102

29

KOZMOS I MAGIJA

kojega titi Ka'bah. Jednako je i s razmjerno novijimreligijama, poput mitraizma, gdje je svetite isprva bilopotpuno zatvoreno u planini.

Neprestano e nam se ukazivati prilika da potvrdimovieznanost simbola koji se nalaze u temeljima drevnihkultura. Uostalom, ono to karakterizira simbol i ini garazliitim od ostalih oblika spoznaje, upravo je ta koe-gzistencija smislova. Sintetika struktura primitivne

misli pronalazi izvrstan instrument ekspresije u simbolu,koji ujedinjuje razliite razine kozmike stvarnosti, a daih toliko ne neutralizira. Vieznanost simbola omo-guuje koegzistenciju smislova, uspijevajui istodobnoouvati razliitost, heterogenost, kao to emo netonie nastojati dokazati. Da se vratimo naemu primjeru;

planina je u mezopotamskim kulturama takoer imalaznaenje poetka onosvijeta. Preko planine due suprolazile prema svijetu umrlih. Asirski izraz koji odgova-ra umiranju je prelazak na planinu; na egipatskom,glagol myny, prijei, takoer je eufemizam pojmaumrijeti. Sunce zalazi iza planina i upravo tim putemmoraju proi umrli prema drugome svijetu. No i uza taj

pogrebni simbolizam planine, postoji jedan kudikamovaniji metafiziki simbolizam. S obzirom na to da je,kao to smo vidjeli, planina bila sredite svijeta, prirodno

je da nakon smrti dua odlazi prema tome sreditu. Nezaboravimo da je tradicionalnim kulturama stvarno bilo

jedino ono to je bilo sveto; posveeni prostor (hram,

grad, itd.) bilo je jedino stvarno, jer sav je Kozmos biou njemu koncentriran. Jedino stvarno vrijeme bilo je li-turgijsko, posveeno vrijeme, a ovjek je u tome apsolu-


25/102

30


tnom vremenu (opskurnoj formuli vjenosti) sudjelovaojedino ako je bio primatelj, dijelom svetkovina odnosnorituala. Odvuen od ivota prema sreditu, sasvim

je prirodno da se nakon smrti ovjek pokorava zovuapsolutnog, stvarnog, da se priblii planinama. Jer, akosmrt znai prijelaz u onosvijet, u jedno daleko stvarni-

je podruje no to su profane razine ovoga svijeta, akoje planina simbol sredita, odnosno apsolutne stvarnosti

- formula pribliavanja planinama dosie metafizikuopravdanost.

Svet i grad - sredit e svi j et a

Ziggurat oznauje Kozmos. Njegov vrh je vrhovno

sredite, poslije poistovjeeno s Polom. Uspinjuise katovima ziggurata, Kralj stie u sredite Kozmosa,poistovjeujui se s bogom koji obitava na Polu. Svetigrad, koji hram zaklanja nazupenim bedemima, kad nanjega doe red, postaje sredite, vrh kozmike planine(drugim rijeima, Svijeta). Njegovi stanovnici magijski

se izjednauju s boanskim gospodarima sredita, sbogovima. Jednako je i u indijskim gradovima i u onimamnogobrojnim istonjakim.

Svi jezici sauvali su narodni izraz za sredite: pupaksvijeta. U stanovitim semitskim tradicijama to znai datu ne samo da se nalazi istinsko sredite svijeta ve da je

tu zapoelo i stvaranje svijeta. Svevinji je stvorio Svijetpoput embrija. Slino embriju koji se razvija iz pupkaprema van, Bog je zapoeo sa stvaranjem Svijeta poev-i s pupkom, proirivi ga zatim u svim smjerovima.


26/102

31

KOZMOS I MAGIJA

Pupak svijeta idovima je Jeruzalem, a na jedan punoopenitiji nain, Sveta zemlja. To je razlogom zato Yoma

potvruje: Svijet je stvoren sa Sionom. Palestina kojaje bila sreditem stvaranja, pupkom Zemlje, nala se navrhu kozmike gore. Uostalom, prema rabinskom tekstu,Izraelsku dravu nije progutao potop. Islamske tradi-cije ouvale su ak mistiku kozmologiju te su na Mekui Kaabu prenijeli odlike Jeruzalema. U Kisaiu pronalazi-

mo sljedeu potvrdu: Tradicija govori: polarna zvijezdadokazuje da je Ka'bah najuzvienije mjesto, iz razloga tose nalazi upravo pred sreditem Neba.

U svim se semitskim tradicijama sredite (pupak svi-jeta) smatralo vrhom kozmike planine. Otud i vanostgore u semitskoj kozmologiji i metafizici. One su stvore-

ne dosta rano, upravo nakon iskonskih Voda (Tehoma)3

;one su temelji Zemlje, odnosno u arapskoj tradiciji, pot-pornji Zemlje; one ujedinjuju gornji svijet s donjim; iznjih nastaju rijeni tokovi koji zemlju ine plodnom, aiznad njih stvaraju se oblaci, nosioci kie. Planine su bileopepoznatim svetim mjestima: Sinaj za idove, Garzimi Ebal za Samarijce; Meka je bila smjetena meu dvama

planinama. Sirijska tradicija smjeta raj, pupak Zemlje,na goru viu od sveg ostaloga gorja na Zemlji. Prisjetimose da sline ideje pronalazimo u Babilonaca, u Egipanai u stanovitim indijskim tradicijama. Putokazi Raja, onikoji vode prema kraljevstvu umrlih (u Egipana i u Kal-

3 Vode su posvuda simbolizirale kaos, matrica koja upuuje na sva-kojake moi. Ukazivanje planina simbolizira poetak Stvaranja,manifestacije, formi.


27/102

32

KOZMOLOGIJA I ALKEMIJA DRE VNOG BABILONAI

dejaca) odnosno prema bojem obitavalitu, meuso-bno su slini: to je ona ista staza prema planini, isto ono,najee simboliko, uskrsnue do kojega se dolaziuspinjanjem po katovima ziggurata odnosno indijskog4

hrama. Nije teko odgonetnuti smisao svih tih formula:staza prema planini pribliava sveto, stvarno, apsolutno;

jednom rijeju posveenje (kralj ulae boanske vrlineuspinjui se po katovima ziggurata odnosno kozmike

planine stupajui prema prijestolju; putokaz je to dua-ma umrlih te duama heroja u potrazi za besmrtnou- Gilgamea, Herakla, itd. - koji prolaze mnogobrojnimplaninama koje trebaju savladati). Pupak Zemlje, koz-mika planina, jedina je podruje svetosti u svom ovje-kovu okruenju; upravo je to razlog zato je tu poelo

Stvaranje, otud je Kaos bio prognan. Naplavne vode (po-vratak Kaosa, prvotni ocean, dpsu) nisu uspjele progutativrh planine, statiko sredite, s kojim zapoinje razdobljedrugog Stvaranja.

Prema jednom sirijskom djelu, La Grotte aux tresors,Adam je stvoren u sreditu Zemlje, na mjestu na kojemu

je poslije ak bio postavljen Kristov kri. Ta predaja izni-mno je dragocjena. S druge strane, u njoj raspoznajemoskriveni smisao ovjekova nastanka, koji se poistovjeu-

je s mikrokozmosom (Adam i Svijet, oboje su proistekliiz pupka svijeta). Takoer je jasno potvreno da jeovjekovo iskupljenje - Kristovom mukom - bilo ostva-

4 Indijski hram sazdan je u kamenu, putovanje prema osi svijetate procesijski ulazak kroz njegova vrata ritualom je prolaska...(Paul Mus, Bardbudur, str. 315.)


28/102

33

KOZMOS I MAGIJA

rivo zahvaljujui povratku u sredite, na to preciznoupuuju sve tradicije. Patei na vrhu kozmike planine,gdje je bio stvoren Adam, u sreditu postanka, Isus Svo-

jom krvlju otkupljuje sve grijehe ljudskog roda postigav-i njegovo spasenje. Muka Isusa Krista zbila se na itavojZemlji, jer, s obzirom na to da je bila vrhom kozmikegore, Golgota je magijski obuhvaala itav planet. Agoni-

ja je zapoela ali i zavrila u apsolutnoj stvarnosti, u sre-

ditu postojanja (sasvim drukijem podruju, s obziromna to da kao profana, neposveena sudjeluje u besmisle-noj budunosti, u povijesti a ne u ontologiji, u do-gaaju a ne u kategoriji). Simbolizam kria upotpunio

bi navedene ideje, no mi smo se ovdje jedino nastojalipozabaviti drevnim motivima umjesto da tradicionalan

simbol objanjavamo novijim oblicima5

.injenica je da posvuda u semitskom svijetu nailazi-mo na vezu izmeu sredita, apsolutne stvarnosti,prvog ovjeka, smrti. Jeruzalem nije samo spojnatona izmeu Neba i Zemlje. On je takoer i mjestopreko kojega prodiremo u drugi svijet. Sirijska tradicijakazuje da je Adam nakon potopa pokopan na ulazu u

Zemlju, odnosno tamo gdje poinje boravite umrlih.Islam je usvojio hebrejsko vjerovanje prema kojemu seAdamova grobnica nalazi u Jeruzalemu. U Meki danas

jo uvijek postoji bunar kroz koji se prinose rtve umrli-

5

U blizini Sihema, na Garzimu, postojalo je svetite koje se zvalopupak svijeta (Suci, IX, 37 - Opet progovori Gaal: 'Eno silazeljudi s visa zvana Zemljin pupak., a eta jedna dolazi putem odarobnjakog hrasta'.)


29/102


ma. Nije rije o poprilino rairenu praznovjerju premakojemu mrtvima moemo prinositi rtve kroz bunare ilirupe, budui da borave pod zemljom, ve je rije o je-dnoj tradicionalnoj ideji: budui da je Meka bila srediteZemlje, ona je bila jedina spojnica izmeu Neba i ovogasvijeta.

Os Kozmosa - kao to emo vidjeti u sljedeemodlomku - prolazi sreditem svijeta, gdje raste drvoivota. Kozmiki ritmovi i ivot odvijaju se poevi sasreditem. Eto zato se onda govori da je Jeruzalemobilovao vodom i da je sveti grad to su ga oblaci ispu-nili kiom, odatle krenuvi prema etiri strane svijeta.Sukladno godinjim dobima kie su donosile plodnosti bogatstvo, omoguivi ivot i harmoniju. Vode su

plodonosne jedino ako je njihov ritam odreen sre-ditem. Islam je ouvao sline tradicije. Nuwayri pie:Abu Hurayra je rekao, povodei se autoritetom Proro-ka: svi tokovi, svi oblaci, magla i vjetrovi stii e ispodsvete stijene Jeruzalema. Kazwini ponavlja istu tradicijuna primjeru Meke: Ako je kia pogodila Ka'bah s jedne

odreene strane, iz toga e se smjera te godine plodnostiriti, a ako kia pada sa svih strana, plodnost e bitisveopa. Mjesto rtvovanja u Indiji esto je nazivanopupkom svijeta, jer se zahvaljujui rtvi, odravaoKozmos, i postojanje ritmova, ivota, harmonije. rtve-nik, mjesto rtvovanja jednako je nazvano utrobom

kozmikog poretka. Od vedske epohe pa nadalje, Indij-ci su rtveni oltar identificirali s pupkom. Istovjetnuteoriju susreemo i u Klementa Aleksandrijskog: r-


30/102

35

KOZMOS 1 MAGIJANA

tvenik na kojemu gori tamjan simbolom je Zemlje kojalei u sreditu Kozmosa.

Jedna vrlo rairena semitska tradicija smjeta Adamapod ator na mjestu Alahova doma, odnosno pupkasvijeta. Agni, indijski bog vatre, takoer boravi u pu-pku svijeta5. Homologija Nebo-Zemlja ni u Indiji nijenita manje rigorozna. Sredite Zemlje magijski je pre-poznato u sreditu Neba. Jedna himna Rgvede potvr-

uje: Sveenik koji priprema rtvu smjeta se u pupkuNeba. Simbol sredita objanjava sve te formule: pupakNeba znai pupak rtvovanja, jer jedino posveenopodruje rtvenika postoji stvarno, na apsolutan nain,kao to postoji Nebo. Sjedinjenje ovjeka sa stvarnoupostie se njegovim povratkom u sredite. Ritual po-

sveuje ovjeka, ini ga nalik bogovima, jer ga smjetau sredite, u stvarnost, u apsolutno.

Indijska mistika zasnovana je na toj obnovi ovjekaunutar njegova vlastita sredita.

Asketske indijske tehnike pridaju golemu vanostpupku; dah (zrak, ivotna tekuina) treba protjecatiprema pupku, prema srcu; jogika koncentracija naj-ee se postie u pupku. Slinu praksu, koja prihvaa

jednu asketsku i iznimno staru tradiciju, susreemo uodreenim oblicima kranske mistike, primjerice uhesikazmu*. Jednak identitet pupka - sredita prisutan

6

Svoju mo Agni je smjestio u pupku svijeta. (Rgveda, II, 76.)Hesikazam, (gr. hesukhia, mir). kola duhovnosti Pravoslavne cr-kve, zasnovana na kontemplaciji i opetovanom zazivanju Isusovaimena, to poglavito zastupa Gregorios Palamas (op.prev.)


31/102

36


je u kulturama meusobno iznimno udaljenima. Imleag

odnosno iomlag (pupak), na galskom takoer oznaujesredite. Glavni grad Inka, Cuzco, nazivao se i pupak.Prema odreenim europskim legendama to ih je prou-avao Hartland, Isus je zaet po uhu; oblik uha pripadasimbolizmu spirale koja ima isto metafiziko znaenjekao i sredite.

U nedogled bismo mogli navoditi svjedoanstva osimbolizmu sredita7, koja potjeu iz razliitih tra-dicionalnih kultura. Nadamo se da emo se na ovomepredmetu moi zadrati i u nekoj drugoj prilici.

Dodajmo na trenutak da se pupak povezivalo sprijestoljem na kojemu je boravio upravitelj Kozmosa.Openito, u semitskim mitologijama i arhitekturi, zmija

se sklupala oko prijestolja: jednako je i sa Salomono-vim prijestoljem.

U legendama svih naroda zmija je uvar blaga i gro-bnica. Ako je prijestolje simbol sredita svijeta, a prematome i Zemlje, prema drevnim vjerovanjima, zmija sim-bolizira Ocean, goleme povrine uzburkanih voda koje

okruuju sve dijelove Zemlje, nastojei je progutati...

Os Svi j et a - D rvo i vot a

Vidjeli smo da se grad u ijemu se podnoju nala-zi hram i palaa smatrao sreditem Kozmosa. Ba kao

7 Svjedoanstva pisana i prenesena iz grkog svijeta Roscher prou-ava u svojim dvjema slavnim monografijama o Omphalosu.


32/102

37

KOZMOS I MAGIJAi

to nebeski Vladar poiva u sreditu zvjezdanog svijeta(odnosno na Polu), zemaljski vladar boravi u svetomgradu, u Glavnom gradu. Taj odnos izmeu Vladara,Glavnoga grada, i Boga, Sredita svijeta, nije prisutansamo u Mezopotamiji i u semitskim mitologijama. Ki-neska kultura velikim dijelom poiva na koncepciji tevrste. Savrenu homologiju Nebo-Zemlja - himmlisch-irdischer Parallelismus', pie Heine-Geldern, jednako

pronalazimo u australoazijskom simbolizmu, koliko godona, vjerojatno, imala duboke korijene u podrijetlu ba-

bilonske kulture.Ziggurat se definira kao potporanj Svijeta, mjesto na

kojemu se ujedinjuju Nebo i Zemlja. Velika kula babi-lonska, kao to smo vidjeli, nije se samo zvala boanskim

Vratima - zato to se Nebo uzdizalo iznad nje - ve sejednako zvala i temeljem Neba i Zemlje. Narodna eti-mologija Babilona i Babela teila je preciznom interpre-tiranju Babilua pojmom Vrata boja. Upravo se slu-ei svetim gradovima, a pogotovu Hramom (pupkomZemlje), mogli smo stii na Nebo. Babilonske legendegovore o putu na Nebo koji meu ostalim podsjea navjerovanja drugih naroda, prema kojima se smrtnicimaNebeski put otvara u blizini Nebeskog potpornja. Dasmo produbili simbol Nebeskog potpornja koji nije nitadrugo no os Kozmosa, drvo ivota koje se iri premasreditu Svijeta, prema pupku Zemlje, zaobili bismookvir sadanje studije. Mnogobrojne tradicije govore o

golemu drvu koje prekriva ili pod sobom dri itavu Ze-

Nebesko-zemaljski paralelizam (op. prev.).


33/102

38


miju. Tako je Ygdrassil, kozmiko drvo skandinavske mi-

tologije jedan oblik toga kozmikog simbolizma. Pitanjudrva ivota posvetit emo jedno drugo djelo. Prisjetimose na trenutak da su sibirski te ugrofinski narodi vrloprecizno ouvali mit o drvu - nebeskom potpornju. Udvjema bogatim monografijama Uno Holmberg izloio

je itav materijal kojime raspolaemo o ovom predmetu.Vano je to su Ugri zamiljali nebeski potporanj kaostup na sedam razina, odnosno ziggurat na sedam kato-va i Barabudurov hram na sedam terasa. Vjerovanje utaj nebeski stup esto se mijea s vjerovanjem u kozmi-ku planinu, koju su Mongoli i Kalmuci nazivali Sumurodnosno Sumer, dok su je Burijati nazivali Sumbur8.

Kozmika os prvenstvenu ulogu ima u mitskoj i sim-bolikoj misli Indije, a uglavnom se izraava etirimaformulama: planinom, stupom (potpornjem), drvom i

.gorostasom. Svi su smjeteni u sreditu Kozmosa; sviizraavaju apsolutnu stvarnost; svi su zajedno viezna-ni simboli, primjenjivi koliko na Kozmos toliko i naovjeka. (Primjerice, bog Indra smatra se kozmikim

stupom; no disanje koje odrava i protjee ljudskim tije-lom posjeduje jednaku vanost stupa.) U tome pogledu,

babilonska i kineska kultura savreno su podudarne sindijskim simbolikim sustavom.

Imamo valjane razloge vjerovati da je ta kozmologijautjecala na idovske proroke, kao i na autora Otkrivenja.

Njegov fundamentalni koncept poiva na postojanju

8 Nazivi tih kozmikih planina upuuju na svoje indijsko podri-jedo


34/102

39

KOZMOS I MAGIJA

vladarskog Sredita na Zemlji, a polarnog na Nebu- okruena etirima kardinalnim tokama odnosno e-tirima glavnim fazama kozmike revolucije.

Korespondencije

No time ne zavrava homologija Nebo-Zemlja. Ko-respondencije i harmonije - struktura magijske vizije

Svijeta - odjekuju posvuda. Sve ono to je poznato, sveto je konkretno, sudjeluje u tomu magijskom zakonukorespondencija. Kozmos je podijeljen na regije kojimaupravljaju bogovi, a kojima vladaju planeti. Izmeu ta-kva nebeskog podruja i planeta koji njime dominiraodnosno boga koji ga zastupa, postoje magijski odnosi

prijelaza. Sve to se odvija u jednom nebeskom po-druju, dogodit e se jednako tako, na odreen nain,u ivotu, na Zemlji, koji je pod njegovim utjecajem.Ti utjecaji ne prenose se, naposljetku, uvijek izravno.Postoje mnogobrojni odnosi, mnogobrojne razine izme-u Neba i Zemlje. Samo u jednom Sreditu i samo pododreenim uvjetima, Zemlja moe biti direktno poveza-na s Nebom. U ostalim domenama stvarnosti ti utjecajina odreen nain dopiru sve blie i blie.

Znamo, na primjer, da svakom planetu odgovaraodreeni metal i odreena boja. Sve ono to je oboje-no - ivotinja, biljka, stijena - nalazi se pod utjecajemnekog planeta. Slinu korespondenciju susreemo u

Kini, gdje je svako zvjezdano podruje bilo zastupljenojednom bojom. U Babilonaca je svaki planet bio podvlau nekog boga, pa je oito postojao po jedan za svaki


35/102

40


metal. Enlil*, koji je vladao prvim mjesecom u godini - i

iji se utjecaj, oito, irio u vremenu koje mu je bilo po-sveeno - u hijerarhiji je metala bio zastupljen zlatom.Zauzevi Enlilovo mjesto, ama" je postao gospodaremnajplemenitijeg i najdragocjenijeg metala, zlata. Jedanneobabilonski tekst spominje postojanje odnosa izmeu

bogova i metala: Enlil - zlato, An*** - srebro, Ea"" - bron-

ca, Ninidni - kamen. Ti magijski odnosi izmeu planeta,bogova i metala - koji su stvorili odnose meu bojama,datumom roenja, sudbine, itd. - bili su jo uvijek prisu-tni u srednjovjekovnim narodnim vjerovanjima.

Poznato je da su Grci posuivali te odnose izravno odMezopotamaca. to se Arapa tie, koji su ih svojedobnoposuivali od helenistike Grke, odnosno koji su ihusvojili prije vlastita prelaska na islam, primjenjivali suih u srednjovjekovnoj znanosti, posebice u alkemiji9.

Homologija Nebo-Zemlja obuhvaa dakle beskona-an niz magijskih odnosa izmeu svih poredaka po-stojanja. Nije teko razumjeti zato takva boja iri svoj

Drugo boanstvo nebeske trijade, gospodar vjetra i oluje u su-merskoj i poslije u babilonskoj i asirskoj mitologiji (op.prev.)

" Mezopotamski bog sunca, zakona, pravde i proroanstva. Simbolmu je sunani disk. Glavni centri njegova oboavanja bili su gra-dovi Sippar, Larsa i Aur (op.prev.)

""Vrhovni bog u Babilonaca koji odgovara semitskom Enlilu

(op.prev.)" " Babilonski bog vode, umjetnosti i magije (op.prev.)9 Astroloka vjerovanja Arapa iz Harrana, Fritz Saxl nastoji obja-

sniti babilonskim i antikim dogmama. Julius Ruska bavi se istimpitanjem.


36/102

41

KOZMOS I MAGIJA

bogat ili osiromaen utjecaj, zato nas odreeni metaloduevljava ili deprimira, zato je odreeno vrijemepozitivnog odnosno negativnog predznaka. Na temeljusvojih korespondencija, svaka magijska sila ije je sre-dite smjeteno u zvjezdanoj regiji kojom upravlja pla-net kojime pak rukovodi neki bog, iri se na sve razinestvarnosti.

Ne moemo sa sigurnou rei je li kozmologija

zasnovana na homologiji Nebo-Zemlja u najdrevnijimrazdobljima mezopotamske kulture, na donekle jasannain ukljuivala spominjanje podreenosti ljudskogusuda zvijezdama, shvaanje koje e u svakom sluaju

biti zastupljeno u nastavku, poevi sa sredinjim razdo-bljem povijesti Mezopotamije. Homologija je uostalom

bila izravna posljedica kozmologije, a ako je bilo potre-bno odreeno vrijeme da se nametne svijesti svih nas, uistome vremenu ona se nametnula vlastitim otkrivenjem,a ne vlastitim stvaranjem.

Toj emo se fundamentalnoj koncepciji vratiti kadbude govora o babilonskoj metalurgiji. Spomenimo natrenutak vanost uloge koju je magijska vizija imala unastanku mezopotamske astrologije i njezin golem utje-caj na zapadnoazijski i mediteranski svijet. Ideja slobodeimala je sasvim drukiju vrijednost unutar zatvorenaKozmosa, kojime su prolazile magijske sile zvjezdanihtijela. Sve ono to je dolazilo iz ljudskog iskustva bilo

je ispunjeno magijskom nevidljivom energijom koja je

izmijenila ovjekovu volju. Roen pod znakom odree-ne zvijezde, sudjelujui svojom dobrom ili loom voljomu odreenu kozmikom usudu, ovjek je trebao razrije-


37/102

42


siti problem vlastita otkupljenja, a samim time i vlastite

slobode, sredstvima koja se jednoj europskoj i kran-skoj svijesti danas ine potpuno apsurdnima. U pravo-me svjetlu jo uvijek nismo uputili na revoluciju to ju jeu tome pogledu izazvalo kranstvo koje je unitilo in-dividualan, astroloki usud kako bi uspostavilo ljudskuslobodu te uinilo ovjeka solidarnim s kolektivnom,adamovskom a ne magijskom, kozmikom sudbinom.

Sve to postoji na Zemlji, jednako postoji i na Nebu;neovisno o obliku, zemaljski ivot kao preslik zvjezdanestrukture i dinamike pokazao se sudbonosnim za ljud-sko tijelo koje se smatra odrazom Kozmosa. Tu konce-pciju susreemo u Hetita, ajanofonog naroda, no podsnanim utjecajem Sumerana i Akadijaca, pogotovo upogledu vjerskog ivota. Hetitska magija oznaena je ho-mologijom makrokozmosa (Kozmosa) - mikrokozmosa(ljudsko tijelo). Glava ovjeka odgovara Nebu, njegoveruke Zemlji, njegove oi vodama, i tako dalje. To je ra-zlog zato tekst o medicinskoj magiji, to ga navodi G.Furlani, upuuje da zla proistekla iz glave treba odbaciti

prema Nebu, a bolove u rukama koji nas progone, podzemlju, itd.

Nije za vjerovati da je taj odnos makrokozmos-mi-krokozmos nastao iz mitske projekcije ljudskog tijela uprirodi, odnosno posredovanjem identifikacije kozmi-kih podruja s anatomskim organima i psiholokim

funkcijama. Ono to znamo o indijskim kozmolokim ipsiholokim teorijama doputa nam povjerovati kako jeproces bio obrnut. U Indiji je ovjek zapravo organiziraosvoje tijelo (obuhvaajui vlastita sredita, itd., stvorio je


38/102

KOZMOS I MAGIJA

mistiku kartu) prema modelu Kozmosa. Mogue jeda je teorija pet kozmikih Vjetrova neophodno stremilaotkrivanju pet Respiracija, kako to vjeruje J. Filliozat.Nae stajalite donekle se razlikuje od njegove hipoteze.Smatramo da je kozmiki model na kojemu poivajufilozofske teorije istodobno sadravao vie od jednogakozmolokog znaenja - ritualnu, mistinu stvarnost.Nakon to je mistiki i ritualno shvatio odreenoga ko-

zmikog ovjeka, ovjek je primijenivi na sebi kozmo-loki model, prepoznao kozmike Vjetrove u svometijelu. Drugim rijeima, te koncepcije nemaju za temeljeni fiziologiju ni kozmologiju ve jednu posvemanju vi-ziju stvarnosti, viziju kozmikog ovjeka: ovjeka kojinadilazi i dokida Stvaranje (ovjeka podijeljenog na dva

dijela).Rije je o tome da kozmika i bioloka homologija,koju smo ilustrirali tek na nekolicini primjera, pokrivasve poretke stvarnosti i ivota. Ako moemo govoritio zakonu, tada bi u toj koncepciji homologije trebalopotraiti kozmike podudarnosti univerzalne magije.Izuzev njihove praktine vrijednosti, predmeti imajuodreeno znaenje magijskog podrijetla. Ljudskim inje-nicama i gestama, poradi njihove vezanosti za predmeteispunjene energijom ili poradi njihova sudjelovanja uodreenim nadljudskim vrijednostima, upravljaju pre-cizni, sveti zakoni. Kako njegova vlastita djela ne bi za-starjela, ovjek ih je pretvarao u rituale.

Jer upravo je to znaenje rituala: uiniti individuusolidarnom s kolektivom, s organiziranim ivotom, anaposljetku i sa ivim Kozmosom. Svi ljudski postupci,


39/102


makar bili profani (hod, disanje, objedovanje, ljubav,

itd.), postaju rituali; odnosno instrumenti koji dokida-ju individualizaciju solidarizirajui se s normama. Ujednom takvu tradicionalnom drutvu ovjek vie nijesam, jer sve ono to uini ima ekumensko znaenje,dostupno cjelokupnoj zajednici. Gotovo bismo mogliustvrditi da komunikaciju" vie nije neophodno pre-nositi, koliko god to bilo individualno, s jedne osobena drugu - upravo kao i kad mislei na neko dijete ilinekog starca nemamo potrebe drugome prenositi da jerije o djetetu odnosno starcu. Identitet ljudskog bia- njegove namjere, njegov unutarnji ivot, njegov dru-tveni poloaj, njegovo ekonomsko stanje - postaje tran-sparentno zahvaljujui tom razbijanju individualizacije,zahvaljujui transformaciji ivota u ritual, a sluajevau kategorije.


40/102

II

MAGIJA I METALURGIJA

Lapi s l azuli

Homologija Nebo-Zemlja oznauje, kao to smo vi-djeli, mentalni horizont mezopotamskih kultura. elimoli razumjeti istinsko znaenje gesti, predmeta te imenato ih susreemo u toj arhajskoj civilizaciji, svakako mo-ramo voditi rauna o tom fundamentalnom zakonu.

Tu, gdje se sve odvija, gdje je sve vezano u jednu ne-vidljivu mreu s ciljem objedinjenja u cjelinu, nita nijestvoreno sluajno, na neiju osobnu, profanu inicijativu.Dakle, mezopotamska kozmologija i teologija doputajurazumijevanje vane uloge to je igra lapis lazuli u ba-

bilonskom ivotu. Plavetnilo toga poludragoga kamenaplavetnilo je zvjezdanog Neba: brada boga-Mjeseca,

Sina, boanstva zvjezdane noi, oblikovana je na barelje-fima iz lapisa. Jednako je i u Egipana, vezan za kosu Raa,

boga Sunca. to se tie kamena od safira koji se zate-


41/102


kao pod Jahvinim nogama (Knjiga izlaska, 24,10)*, rije

je zapravo o lapis lazuliju. Taj plavi kamen simboliziraoje itavu magiju zvjezdanog Neba.Ta magija zvjezdanog neba nije tek jednostavan

knjievan izraz. Ona savreno odgovara odlikama kojesu orijentalni narodi pridavali tom dragom kamenu.Nije tu rije samo o bradi boga-Mjeseca koja je prika-

zana u plavome kako bi konkretno naglasila vlastituesenciju - sve lunarne odlike nad kojima je on vladaosimbolizirane su lapis lazulijem. Kada Nanna (to je u

jednom slavnom bareljefu bilo drugo ime za boga-Mje-seca) nagovara kralja da sagradi Kulu (babilonsku), onga nadahnjuje, nudei ga gutljajem vode ivota. Ra-zumijevanje simbola toga gutljaja nadahnua kojimese istie bog-Mjesec, gospodar zvjezdanog Neba, ne na-mee nikakve probleme. Jedna jednako monumentalnakonstrukcija koja obiluje mnogim svetim i kozmolokimznaenjima mogla je biti inspirirana iskljuivo lunarnommagijom, kojom upravlja gospodar noi. Tajnovita no,odreena lunarnim ritmovima koji sav kozmiki ivot

ine plodnim, isto tako je izvorom nadahnua zameta-ka velikih ljudskih kreacija. U ivotu orijentalnih narodatakva je koncepcija istinski organska, kao to dokazujenavod iz etvrte apokrifne knjige Esdrasa: Otvorih usta,i eto! Uzeh itav jedan pehar koji mi se uini pun vode,no ija boja je bila slina boji vatre. Upravo to su pe-

hari nadahnua babilonskog bareljefa i pia koje je po-

Oni vidjee Boga Izraelova: podnoje njegovim nogama kao daje bilo od dragoga kamenja safira, sjajem nalik na samo nebo.


42/102

47

MAGIJA I METALURGIJA

darilo ovjeku dar kozmikog stvaranja ili prorotva,krjeposti upravo iznimno svetih.

Magijsko mjesto izmeu Noi, Mjeseca, Vode, Plo-dnosti, Smrti i Besmrtnosti - jedna je od prvih mental-nih sinteza s namjerom pojanjavanja sklopa kozmikogivota te utemeljenja razliitih razina egzistencije - je-dnako prisutna i u mezopotamskom Weltanschauungu .Imamo ak valjane razloge misliti da je teritorij dvaju

tokova bio jedan od glavnih sredita irenja mitova ilegendi istkanih oko te iskonske intuicije. U Mandragori,knjizi koja e uskoro izai, detaljno razmatramo podri-

jetlo i funkciju tih mitova, to ni ovdje ne namjeravamoizostaviti. Spomenimo u meuvremenu da je kishkanu,(nesumnjivo drvo ivota), koje je istislo E-abzuu, gla-

vni hram posveen Eau, imao ogranke koji su nalikovalilapis lazuliju10, da je bio ukraen dragim kamenjem te sedugo ouvao u narodnoj predaji; hebrejski i kranskiapokrifi, legende o junacima, orijentalne pripovijesti,itd., spominju slino drvo potisnuto u raj odnosno u za-arani vrt, to ne treba brkati s paralelnim legendama ozlatnom stablu s jabukama iz grke i keltske mitologije.

Ea je bio bog Dubina, Voda, podzemlja, i stoga lakomoemo razumjeti njegovu povezanost s lunarnomnoi. Metali i drago kamenje - obdareni magijskim

Nazor o ivotu i svijetu, svjetonazor (op. prev.).10 Kishkanu ima vanu ulogu u legendi o Gilgameu. On raste

prema uu dvaju tokova, kamo Gilgame ulazi u potrazi zaUtnapitimom, za kojega se nada da e mu pomoi u postizanjubesmrtnosti.


43/102

48


svojstvima - pripadali su njemu, koji je bio zatitnik me-

talurga i obrtnika. U temeljima hrama propalima dubokou zemlji - dakle, u abzu, u podzemne vode - krila se Eai-na mudrost, koja je predvodila graditelje svetih graevina.Ljudsko stvaranje trajno je razdvojeno od vjenog izvoraivota, od Vode, od Mjeseca, od Noi. Jedino ovjekovaveza s bogovima zvjezdanog Neba ili s bogovima Vodadoputala je ljudima stvaranje (hramova, kula, itd., u svoj-stvu kozmikih sredita) u odreenomu kozmolokomsmislu. Nadahnuta gradnja zapravo je bila ivi zametakkoji su stvorile no ili voda, to u biolokom poretkuodgovara oplodnji i nastanku organskih oblika, a to uduhovnom poretku odgovara imaginaciji i stvaranju.Dostojanstvo ljudskog poloaja - spomenimo usput - u

tim drevnim kulturama u kojima su kozmiki bogovi imagine sile igrali vanu ulogu, nikad nije bilo ponieno.. U sjedinjenju s Kozmosom ovjek je sudjelovao vlasti-tim stvaranjem, svaki hram ili graevina koju bi podigao

bili su svojevrsno sredite u kojemu su bile zastupljenesve razine osjetilne i nadosjetilne stvarnosti. Iako, kao to

smo na svretku prethodna poglavlja vidjeli, ne moemogovoriti o ljudskoj slobodi unutar magijske koncepcije Ko-zmosa, ovjek nije u tolikoj mjeri bio rob odreenih silaili odreenih bogova - bio je integriran te kao da je iviou nevidljivoj magijskoj mrei koja je okruivala cjeloku-pni Kozmos, ukljuujui i bogove. Takva vrsta koncepcije

dominirala je ne samo antikom, ve jednako tako i mo-dernijim vremenima; pozitivizam 19. stoljea integrirao jeovjeka u Kozmos sve do njegova unitenja, liavajui gasvake nade u autonomnost i spontanost.


44/102

49

MAGIJA I METALURGIJA^ *

Vratimo se funkcijama i simbolima lapisa, primjeu-jui jednu vanu injenicu: u nekoliko starih grobnica

otoka La Plate, na ekvatoru, pronali smo dvadeset iosam cilindrino oblikovanih i pomno oienih koma-da. Mogli smo dokazati da nisu pripadali otonim Abo-ridinima i da su ih najvjerojatnije ostavili kontinentalcikoji su tamo doli radi sudjelovanja u svetim ritualima iceremonijama. U Peruu, u jednoj grobnici Inka, jednako

smo otkrili jedan velik i lijep lapis lazuli. Upravo kao uafro-azijskim civilizacijama, taj nebeski kamen u indi-

janskim se civilizacijama smatrao pomonim sredstvomkoje je olakavalo putovanje pokojnikove11 due. Sude-i prema dragocjenim informacijama to ih je u tomepogledu sakupio Leon Wiener12, spomenimo takoernita manje vaan detalj; u zapadnoj Africi se umjetnomplaviastom kamenju i dandanas pridaje iznimno svetoznaenje. Vjerojatno je, kao to potvruje F. B. Pearce,da se to malo plaviasto kamenje stoljeima izraivalona licu mjesta. Sam Wiener uvjerenja je da su ga u sre-dnjem vijeku na obale Afrike donijeli Arapi. Uroenikapraznovjerja glede toga moemo smatrati ostacima ma-

gijskog astralnog sustava koji je dominirao svim afro-azijskim kulturama. Kako god bilo, njihov simbolizam

11 U Egiptu (15. st. prije Krista) komadii lapis lazulija objeeni odjetetov vrat titili su ga od svakojakih bolesti.

12 Hipoteze Leona Wienera u pogledu utjecaja koji na indijanskucivilizaciju ima afrika kultura, a koja je opet bila pod snanimarapskim utjecajem, nemaju nikakve vanosti. Upravo suprotno,informacija to ju je pribavio iznimno je vrijedna i ozbiljna.


45/102

50

KOZMOLOGIJA I ALKEMIJA DREVNOG BABILONAt1L

Documents

Mircea Eliade - Kosmologija i alhemija drevnog Vavilona