mirovne novosti

broj 5 juni/srpanj 2011.

mirovne novosti

U ovom broju: Mirovni aktivisti poslali poruku mira iz Sarajeva U Derventi četvrti put obilježen 21. septembar,

Međunarodni dan mira Radovi djece na temu mir Međunarodni dan mira u Centru za edukaciju,

terapiju i rekreaciju, Kuća “Seka” Goražde

Zvornik se pridružio drugim gradovima BiH u obilježavanju međunarodnog dana mira

Zašto Povelja za priznavanje svakog/e stradal-nika/ca oružanog nasilja?

Funkcije rezidualnog mehanizma MKSJ-a Pismo regionalne koordinacije povodom

obilježavanja međunarodnog dana nestalih

broj 9 oktobar/listopad 2011.

Ena Nalbantić, OŠ Čengić Vila 1, Sarajevo, rad na temu “Mir”

Mirovni aktivisti poslali poruku mira iz Sarajeva

Piše:

Šejla Dizdarevićwww.oneworldsee.org

impressum

2 Mirovne novosti

uredništvo:Edita ČoloSuzana BožićŠejla DizdarevićGoran Bubalo

design/DTP obradawww.oneworldsee.org

editor engleskog jezika:Matthew Harms

kontaktinfo@mreza-mira.netwww.mreza-mira.nettel: +387 33 617 573

Već skoro tri decenije 21. septembar se obilježava kao Međunarodni dan mira. Generalna skupština Ujedinjenih naroda je i službeno potvrdila taj datum 2001. godine, iskazujući svoju posvećenost svijetu mira i poticanju svih ljudi da surađuju kako bi postigli taj cilj.Tokom rasprave o rezoluciji UN-a koja uspostavlja Međunarodni dan mira, rečeno je da: „Ovaj dan će služiti kao podsjetnik svim ljudima da je naša organizacija, sa svim svojim ograničenjima, živi instrument u službi mira i treba služiti svima nama unutar organizacije kao stalno zvoneće zvono koje nas podsjeća da je mir naša trajna obveza, prije svih zasebnih interesa ili različitosti bilo koje vrste.“Kroz vrijeme, u obilježavanje Dana mira uključili su se milioni diljem svijeta, a svake godine se organiziraju događanja kako bi obilježili i proslavili ovaj dan.Ovog 21. septembra, mirovne aktivističke organizacije, pod okriljem Mreže za izgradnju mira, okupile su se na Trgu djece Sarajeva uz program pod nazivom „Izaberimo mir zajedno“ koji

je istakao važnost mirovnog aktivizma u BiH, kao i važnost bavljenja ovom problematikom. Prezentacijom svojih programa mirovni aktivisti poslali su poruku mira i pozvali sve građanke i građane BiH i svijeta na mir, suživot i razumijevanje. Zamjenik američkog ambasadora u BiH, Jonathan Moore, izjavio je ovom prilikom kako međunarodna zajednica treba pomoći i pomaže Bosni i Hercegovini u suočavanju sa ratnim traumama kako bi se postiglo dugotrajno pomirenje, mir i budućnost bez nasilnog konflikta. „Neko je rekao da mir nije samo odsustvo vidljivog sukoba. Samo pravedan mir zasnovan na prirođenim pravima i dignitetu svake osobe može biti trajan.”Izgradnja mira je koncept koji se odnosi na vođenje širokog spektra društvenih aktivnosti sa ciljem transformacije društvenih odnosa i struktura, čime se nastoje sanirati posljedice prijašnjih sukoba i otkloniti uzroke budućih, kaže Goran Bubalo, direktor projekta „Izaberimo mir zajedno“ iz kojeg je

Mirovne novosti 3

proizašla Mreža, a koji je podržan od strane USAID-a.„To je stvaranje cjelovite strategije koja uključuje međusektorsku suradnju i uvezivanje trenutno nepovezanih zakonodavnih, institucionalnih i programskih okvira važnih za izgradnju mira. Mi zagovaramo i djelujemo u pravcu unošenja promjena u postojeće strukture društva i donosimo preporuke za bolje sutra“, rekao je Bubalo.Ljuljjeta Goranci-Brkić iz Nansen dijalog centra Sarajevo ovom prilikom je okupljenim građanima i građankama, aktivistima i aktivistkinjama, prezentirala potrebe i preporuke mirovnog rada u BiH. „Ono što mi želimo i što je potrebno za cijelu državu je sveobuhvatan napor ka obnovi kvaliteta društvenog i ekonomskog života u Bosni i Hercegovini, kao i dugoročnom povećanju sposobnosti cijelog bh. društva da se ophodi sa različitostima i sukobima na konstruktivan i nenasilan način, te time stvoriti okvir za zajedničko koordinirano dijelovanje niza nevladinih organizacija, lokalne uprave i samouprave, poslovnog sektora, medija, i državnih institucija, dakle, svih koji mogu učiniti da bh. društvo funkcionira kako treba.“O potrebama žrtava rata u BiH govorili su predstavnici Hrvatske udruge

logoraša domovinskog rata Busovača - Anđelko Kvesić, Saveza logoraša u BiH - Murat Tahirović, te Udruženja porodica nestalih lica Sarajevsko-romanijske regije – Milan Mandić.„Ono što je rat ostavio iza sebe većini je poznato, ali nije zgoreg ponoviti, za buduće generacije. Na žalost, ostavio je iza sebe uplakane majke, djecu i roditelje preko 100.000 ubijenih osoba. Ostavio je iza sebe 10.000 još uvijek nepronađenih osoba koje se nalaze po masovnim grobnicama širom Bosne i Hercegovine, ali po nekim podacima i daleko šire. Ostavio je oko 40.000 silovanih žena i muškaraca. 657 logora na prostoru BiH, bez onih koji su nastali izvan zemlje. Oko 200.000 osoba koje su prošle razne torture i mučenja u svim tim logorima. Oko 400.000 osoba koje pate od post-traumatskog ratnog stresa i koje danas nemaju pravo na liječenje. Tu je i oko 2,5 miliona protjeranih osoba koje se vjerovatno više nikada neće vratiti u BiH,“ istakao je u svom obraćanju Murat Tahirović pozivajući vlasti da pomognu u rješavanju pitanja žrtava rata, kako bi i ta populacija imala svoje mjesto u društvu, a ne da budu zaboravljeni kako što su u proteklom poslijeratnom periodu.Milan Mandić istakao je aktivnosti koje bi se trebale poduzeti u

Događaj u Sarajevu je ko-organiziran od strane organizacija: CRS, Caritas, Fondacija Jedan svijet, Fondacija za kreativni razvoj, Inicijativa mladih za ljudska prava, Međunarodna komisija za nestale osobe, Nansen dijalog centar, Savez logoraša u BiH, i World Vision International, uz podršku USAID-a.Ovaj događaj se ne bi mogao realizirati bez podrške i aktivnog učešća naših prijateljskih organizacija: Fondacije CURE, Fondacije lokalne demokratije, International Fellowship for Peace, UG Infohouse i Regionalne mirovne inicijative, kao i Katoličkog školskog centra i Osnovne škole Čengić Vila 1.

4 Mirovne novosti

narednom periodu kao dio strategije za pronalaženje nestalih osoba i rješavanje pitanja žrtava rata na području BiH. „Pronalazak svih nestalih, implementacija Zakona o nestalim osobama, donošenje i implementacija zakona o žrtvama torture, donošenje državne strategije o radu na tranzicijskoj pravdi, i na kraju bih poručio – da rata ne bude, da naučimo lekciju iz prošlosti.“Također, organizacija World Vision je organizirala grupu od 30 srednjoškolaca

iz tri zajednice u istočnoj Bosni koji su kroz predstavu poslali poruku mira i istakli potrebe mladih u BiH. Program je obogatio i hor dječaka iz sarajevske škole Čengić Vila izvedbom pjesme Đorđa Balaševića„Samo da rata ne bude“, a simbolično su pušteni i golubovi mira. Članice Mreže mira i dalje će raditi na unapređenju suživota i razumijevanja kroz zajedničku izgradnju mira u Bosni i Hercegovini.

Austrijski biciklisti također su donijeli poruku mira

U obilježavanje Međunarodnog dana mira u Sarajevu uključilo se i 18 biciklista koji su dvije sedmice putovali kroz BiH, upoznajući građane naše zemlje i prenoseći poruku mira koja je bila i povod njihovom putovanju. Evo njihovih utisaka sa tog putovanja: „Upoznali smo graditelje mira. Etnička pripadnost prečesto uzrokuje (ne)vidljive nedostatke i podjele između entiteta i etničkih grupa, u pojedinim gradovima i selima, čak i unutar porodica. Svako ko se odvaži na gradnju mostova i prelaženje preko granica može biti smatran izdajicom umjesto da bude poštovan kao graditelja mira. Čuli smo mnoge priče o stradanjima. Stradanja treba da budu priznata. Za suočavanje s

prošlošću je potrebno vrijeme, ali ono je neophodno za iscjeljenje i pomirenje. Brojna su iskustva gdje potisnute emocije i mirenje sa sudbinom ometaju vlastitu inicijativu. Oslobađanje od njih otvara prilike za djelovanje. Regionalna komisija za istinu i pomirenje može stvoriti adekvatan okvir za to.Vidjeli smo znakove nade u bolju budućnost. Želimo da nastavimo da gradimo mostove između ljudi iz BiH i Austrije.“„Svjesni smo nade u veliki potencijal mladih ljudi; ovdje Evropska Unija može biti “mirovni projekat” tako što će ponuditi programe razmjene. Štaviše, bilo bi značajno podržati kulturu mira, koja već postoji u lokalnim inicijativama, kroz evropske programe.“„Naše iskustvo tokom biciklističkog putovanja kroz ovu zemlju pokazuje mogućnosti za turistički razvoj, ali isto tako i zanemarivanje ekoloških izazova što je, s našeg stajališta, teško razumljivo. Kao ideju za ubuduće predlažemo “mirovnu biciklističku turu” kroz Austriju sa učesnicima iz Bosne i Hercegovine 2012. godine.”„Što se tiče 2014. godine (godišnjice početka Prvog svjetskog rata i osnivanja IFOR-a) imamo u vidu organiziranje “Sajma Mira” u Sarajevu u okviru kampanje Evropa za Mir u suradnji sa bh. i međunarodnim mirovnim organizacijama.“

Mirovne novosti 5

U Derventi četvrti put obilježen 21. septembar, Međunarodni dan mira

U Derventi je 21. septembra ReMI mreža uspješno organizovala obilježavanje Međunarodnog dana mira. Ove godine ReMi mreža je ovu aktivnost uspješno realizovala u saradnji sa Mrežom za izgradnju mira iz Sarajeva, koja je svoje aktivnosti realizovala u Sarajevu. U obilježavanju Međunarodnog dana mira u Derventi učešće je uzelo preko 1000 učesnika i posjetilaca iz preko 15 gradova BiH. Takođe, preko 30 nevladinih organizacija je prezentovalo svoje aktivnosti putem različitih interaktivnih dešavanja.Aktivnosti koje su realizovane su:

1. Okrugli sto na temu “Koliko vrijedi solidarnost danas?”2. Kulturni program na bini, NVO štandovi, radionice i dodjela nagrada u okviru

konkursa za najbolju pjesmu i crtež.3. Otvorena predstava djece i omladine “Djeca govore o miru”.4. Trka za mir.5. Sportski program “Play for Peace”.

Okrugli sto na temu “Koliko vrijedi solidarnost danas?”Okrugli sto je održan u prostorijama Centra za kulturu u Derventi. Organizovan je od strane članice ReMI mreže “Primanatura”, organizacije iz Doboja. Okrugli sto je počeo u 14.00 časova i sa radom je završio u 15.15 časova. Tema okruglog stola je bila “Koliko vrijedi solidarnost danas?”.U radu okruglog stola učestvovalo je 25 učesnika različitih profila (NVO aktivisti, građani, uposlenici lokalne uprave, itd). Cilj okruglog stola je bio da se uspostavi dijalog između različitih segemenata u okviru društva, te podstaknu svi subjekti da se aktivnije posvete izgradnji novih vrijednosti koje preferiraju solidarnost i nenasilje.

Kulturni program na bini, NVO štandovi, radionice i dodjela nagrada konkursa za najbolju pjesmu i crtežOva aktivnost je održana na centralnom gradskom trgu u Derventi u vremenskom periodu od 14:00 od 18:30 časova. Organizacija “Srce puno osmijeha iz Sarajeva” je izvela interaktivni program sa posjetiocima aktivnosti. U ovoj aktivnosti učestvovale su muzičke i plesne grupe iz Doboja, Dervente, Sarajeva, itd. Direktno učešće je uzelo preko 30 učesnika, dok je indirektno učestvovalo preko 200 posjetilaca. Ova aktivnost je planirana da se javno izvodi na

6 Mirovne novosti

bini uz adekvatno ozvučenje i da se kroz muziku i ples takođe promoviše nenasilje i izgradnja mira. Putem igara i pjesama su prenijeli poruke koja simbolizuju pomirenje, nenasilje i suživot. Takođe, podjeljene su nagrade za najbolji crtež i pjesmu mira.

Otvorena predstava djece i omladine "Djeca govore o miru"Predstava je održana na centralnom gradskom trgu u Derventi od 15.45 do 16.15 časova. Predstava je izvedena u organizaciji organizacije “World Vision” iz Tuzle. Realizovana je kao ulični performans gdje su djeca koja su došla iz Tuzle, Kaknja, Zvornika, Sapne i Kalesije kroz interaktivnu predstavu poslala poruke mira i nenasilja i gdje su pozvala mlade da zajedno grade mir u BiH. Takođe, cilj je bio pokazati svim generacijama da su djeca ta koja imaju pravo i snagu da govore o miru i da pošalju poruke mira i tolerancije. Ovo je bio inkluzivan pristup, koji je obuhvatio aktivnosti van škola i koji takođe može da bude i poruka školama da se aktivnije uključe u promovisanje, mira i nenasilja. Održavanje zajedničke predstave je simbolično prikazivanje spremnosti za širi angažman djece i cijele zajednice i slanja jedinstvenih poruka bez obzira na različitosti koje ovu djecu krase. Direktno učešće je uzelo oko 60 učesnika, dok je indirektno učestvovalo preko 100 posjetilaca.

Trka za mirOva aktivnost je održana takođe u centru Dervente. Aktivnost je počela u 17.00 časova i trajala je ukupno 21. minut (asocijacija na 21. septembar). Članica ReMI mreže, organizacija “pax christi” iz Dervente je realizovala ovu aktivnost. Tom prilikom su podjeljene adekvatne majice za sve učesnike trke. Učešće u trci je uzelo preko 500 djece iz cijele regije iz različitih škola iz oba eniteta (RS i FBiH), koje su simbolizirale pobjedu mira i razvoj međusobne tolerancije između svih nacija, naroda i religija. Preko 200 indirektnih učesnika je prisustvovalo održavanju ove aktivosti.

Sportski program “Play for peace”Ova aktivnost je održana takođe u centru Dervente 21. septembra. Aktivnost je počela u 17.30 časova i trajala je do 18.30 časova. Članice ReMI mreže, organizacije “Šesto čulo” iz Doboja i “Univerzalna škola sporta” iz Jelaha su realizovali ovaj segment manifestacije. Ova aktivnost se bazirala na igrama bez granica u kojoj su djeca i mladi sa i bez posebnih potreba učestvovala u različitim sportskim igrama, čime su pokazala solidarnost, takmičarski duh i međusobnu saradnju. “Play for peace” je osmišljena kao niz simboličnih inkluzivnih igara koje su za cilj imale da zainteresuju i animiraju djecu da se uključe u zajedničku aktivnost. Direktno učešće je uzelo 20 učesnika dok je indirektno učestvovalo preko 100 posjetilaca.Sve navedene aktivnosti su propraćena putem različitih medija kao što su K3 Prnjavor (emisija Panorama regije), Radio Bobar, Federalna televizija (emisija Hayd u park) itd., kao i putem nekoliko internet portala.

Osnivači ReMI mreže su:

Ekološko društvo “Ekologika”, Derventa

H.O. “Merhamet”, Doboj

“Pax Christi”, Derventa

Tolerancijom protiv različitosti “ToPeeR”, Doboj

UGM “Šesto Čulo”, Doboj

Udruženja građana za zdrav život i ekologiju svijesti, Šamac

UG “Primanatura”, Doboj

UG “Sunce”, Derventa

Udruženje žena, Derventa”

Mirovne novosti 7

Radovi djece na temu mirDuboko..Unutra..U kovčegu sniva mir.Dugo se borio za tebe,da te pridobije,da te zavede..ali prevladao je strah, zavist, ohol-ost..polako si ga ukupavao..Do kad čovječe?Do kad će u tebi stanovati nemiriovozemaljskog života?Trgni se! Neka ustane mir i doneseTi radost, spokoj i zadovoljstvo..Ti si jak..Učini to zbog sebe jer..Duboko..Unutra..U kovčegu tvoje duše sniva mir.Probudi ga dok još nije kasno!!

Ana Prkić, 4bKatolički školski centarSrednja Medicinska škola, Sarajevo

Volim kada crtam,volim kada bojim,volim svu djecui planetu cijelu.

Za ovo malo srećetrebate mi vii zato vas velikemolim za mir.

Hana Salkić II-1OŠ “Čengić Vila 1”, Sarajevo,Literarna sekcija

8 Mirovne novosti

Mom nestalom ocu

Te noći nisam znala sta se dešava. Moj otac je otišao kao mnogih dana i noći, uobičajeno. Ne sjećam se pogleda, ni tuge u njegovim očima, ne sjećam se ni da li me zagrlio, ali onoga čega se sjećam je da ga više nikada nisam vidjela.

Od tog dana imam strah od odlazaka. Najsretnija bi bila da svoju porodicu zaključam i da niko, nikada i nigdje ne ide. Živim negdje između sna i jave. Prelazim iz stvarnog u onaj moj svijet i obrnuto, a prelazak bolan. Ponekad ne znam gdje mi je bolje. Ne postoje riječi da opišu ljudsku tugu pomješanu s vječnom nadom tako da više ne znaš sta ti je draže. Bojiš se da nada nestane, a opet znaš da nije pravda, da ne znaš gdje da dođeš, gdje da hladan kamen zagrliš i suzama ga opereš. Pravda, ako uopšte više i postoji, ako uopšte više iko u nju i vjeruje, sakrila se negdje ispod stijene bosanske pa zajedno sa hiljadama nestalih i sama se više tako počela zvati. Kada je nađu neka joj nišan postave da se zna da je nekad postojala, a da li je potomstvo ostavila, ne znam. Nadam se da ću jednog dana ruku pod ruku, ja kao potomak svog oca i potomak pravde, zajedno obići nišane naših očeva. Jaki i snažni satkani od tuge i bola, satkani od izgubljenih prilika i neostvarenih želja, bolji. Negdje između jave i sna vidim te. Sam si, odvojen od stvarnog svijeta i tužan. Ne moliš, ne plačeš, samo gledaš onim svojim zbunjenim pogledom punim straha. Bojiš se da budeš sam, a ostao si tako dugo.

Prosule se duše bosanske po bosanskim vrletima pa onako prepadnute lutaju bez cilja. Prolaze jedni pored drugih a ne vide se, traže put do vječnog mira. Umorni su, isto onoliko koliko smo umorni i mi njihovi tragači. Boje se da ih ne izbrišu bljedilom zaborava. Boje se da tragači izgube snagu ili i sami pređu na onaj svijet pa ih onda nema više ko ni tražiti. Ponekad te uspijem dohvatiti i držim te čvrsto, toliko čvrsto da osjetim bol u prstima. Znam i strah me je da se probudim, a budim se. Budim se stisnutih ruku držeći samu sebe a onda onu svoju ruku, koja kažu da je ista kao kod mog oca, ljubim. Ruka moja nalik njego-voj, moja veza sa njim, kako me samo Bog tim obdario. Ponekad samu sebe pomilujem, zagrlim jer sam njegovog zagrljaja ostala željna. U ovoj našoj Bosni osim živih i mrtvih najviši broj je onih koji se zovu nestali.

I željna te ostah, da te se nagrlim i namirišem. Od tuge i sama tužna postah. Od tuge i ovu priču pišem. Kažu da se mrtvi ne smiju želiti. Jer se čovjek mora sa sudbinom miriti, a ja uprkos tome želim tebi poletiti i dugo, dugo te oče grliti.

Ismira HadžićUdruženje građana porodica nestalih osoba "Istina - Kalinovik 92"

istina.kalinovik@gmail.com

Mirovne novosti 9

Međunarodni dan mira u Centru za edukaciju, terapiju i rekreaciju, Kuća “Seka” Goražde

Generalna skupština UN je 2001. godine, posebnom rezolucijom proglasila 21. septembar za Međunarodni dan mira. Tom rezolucijom je obavezala sve zemlje i narode, ljude svih uzrasta i iz svih društvenih slojeva da bar tog dana misle o miru i obilježe ga skupovima, manifestacijama, marševima mira i koncertima.I naša djeca, djeca iz Udruženja "SEKA" su obilježila taj bitan datum! Međunarodni dan mira, smo zbog dječijih školskih obaveza obilježili dan prije. Nažalost, zbog velike kiše koja je padala taj dan, ali i zbog toga što je većina djece bila druga smjena u školi, nismo imali planirani broj djece. Ali moram priznati da su djeca koja su uspjela doći na ovu radionicu bila jako, jako vrijedna.

Na ovoj radionici smo sa djecom razgovarali o tome šta za njih znači MIR, a oni su na sebi svojstven način poslali poruke mira čitavom svijetu. Poruke mira smo pisali i na balonima, a njih smo zajedničkim snagama, uz našu maštu i volju, poslali prema svim kontinentima u želji da se naše poruke mira što dalje čuju. Djeca će u školama, na časovima odjeljenske zajednice upoznati svoje vršnjake o radionici u “SEKI”, te i na taj način širiti poruku mira. Ovo su odgovori od pojedine djece na moje pitanje o tome koja im je prva asocijacija na riječ MIR: - Semir: “Za mene je MIR kada na televiziji ne prikazuju kako se u nekim zemljama ratuje. Bilo bi dobro da na vijestima u 19:00 ljudi pjevaju, a ne da pričaju ko se sa kim svađa.”- Ajla: “MIR meni znači osmjeh na licu i sloboda da idemo gdje želimo. Meni je mama pričala kako je bilo strašno u ratu i kako nije smjela da ide na bunar po vodu jer su pucali. To je strašno! - Vedad: “MIR je kada se brat i ja posvađamo, pa se opet pomirimo uz pjesmu: mir mir mir, niko nije kriv”

Dječija volja i želja da dođu na ovu radionicu je bila jača od kiše koja je padala taj dan. To je bio njihov način da pokažu koliko je MIR bitan za njihov dalji rast i razvoj, i za njihove osmjehe na licu. U ime stručnog tima Kuće “SEKA”, kao i vrijedne djece koja su uveličala ovaj dan, želimo Vam da Međunarodni dan mira živite svaki dan!

"Mi, djeca: Molimo one koji oružje prave

da sve mašine zaustave,i da ubuduće svi rade,

na proizvodnji čokolade!"

Piše:

Amina Vranaprof. pedagogije,

Stručni saradnik u radu sa djecom i mladima;

Centar za obrazovanje, terapiju i rekreaciju žena i djece;

Kuća “SEKA” Goražde

10 Mirovne novosti

Istina, praštanje, pravda

“Živimo u miroljubivoj koegzistenciji, ali smo daleko od pomirenja!”, zaključio je psiholog Srđan Puhalo na Doručku sa novinarima, koji je organizovan od strane Helsinškog parlamenta građana Banjaluka povodom Međunarodnog dana mira. Da bismo išli korak dalje ka pomirenju potrebno je da prođemo najmanje četiri faze. Prvo, da saznamo istinu, a “vidimo da vlasti u Federaciji BiH, a pogotovo u RS nisu spremne za istinu, samim tim što nisu podržali REKOM”, pojasnio je Puhalo, dodajući da političarima nije stalo do istine, jer im ovakva situacija odgovara i “zarad sitnih interesa stavljaju na kocku budućnost naše djece”. Sljedeći korak, poslije utvrđivanja istine, jeste praštanje radi budućnosti. Naredni korak je pravda koja ne znači samo adekvatno kažnjavanje onih koji su počinili zločine, nego i stvaranje pravedne društvene klime. I četvrti korak jeste vizija bolje budućnosti, koju niko od naših političara trenutno nema, istakao je Puhalo.On je na ovom doručku predstavio najznačajnije rezultate istraživanja pod nazivom Spremnost na pomirenja u BiH koji pokazuju da je spremnost na praštanje i saradnju veća u Federaciji nego u RS, da su ljudi u gradovima tolerantniji prema pripadnicima drugih etničkih skupina, nego ljudi iz ruralnih sredina, I da su ateisti spremniji na praštanje nego vjernici. Raduje podatak da su mladi najspremniji na pomirenje!

Mirovne novosti 11

Zvornik se pridružio drugim gradovima BiH u obilježavanju međunarodnog dana mira

Dana 21.09.2011. godine, u Zvorniku, u organizaciji Centra informativno - pravne pomoći Zvornik / CIPP - Zvornik, koji je član Mreže za izgradnju mira u BiH, i Udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica općine Zvornik, održan je okrugli sto na temu: "Praktična primjena Zakona o nestalim osobama u BiH, Pravo na infor-maciju – Pravo da se zna".

Na okruglom stolu su učestvovali predstavnici lokalne vlasti, Savjeta Mjesnih zajed-nica, NVO i medija, kao i predstavnici Tima za tranzicijsku pravdu u opštini Zvornik, i članovi Tima za praćenje primjene Zakona o nestalim licima u opštini Zvornik.

Okruglom stolu je prisustvovala i g.đa Viktorija Ružičić-Tokić, iz ICMP Sarajevo..

Učesnici su donijeli između ostalih zaključak da se u narednom periodu intenziviraju aktivnosti na informativnoj kampanji i edukaciji građana radi ponovnog vraćanja ove teme u javnosti i poboljšanja primjene Zakona o nestalim licima BiH, i većem uključivanju u ovaj proces građana, Savjeta Mjesnih zajednica opštine Zvornik, insti-tucija lokalne vlasti, organizacija civilnog društva i medija.

Takođe, je data preporuka da se i dalje radi na izgradnji bolje saradnje između Tužilaštva BiH i Instituta za nestala lica BiH, u postupku podnošenja zahtjeva i izda-vanja odobrenja za eshumacije.

Okrugli stolovi su održani uz pomoć Međunarodne komisije za

nestale osobe (ICMP). Ovdje izneseni stavovi su auto-rovi, i ne odražavaju neizbježno

stanovišta ICMP.

Piše:

Milena Savićizvršna direktorica,CIPP, Zvornika

Udruženje gradana "Centar informativno - pravne pomoći" Zvornik (CIPP) osnovano je 1998. Godine. Od tada do danas, Centar je implementirao mnogobrojne projekte iz raznih oblasti ljudskih prava i demokratizacije.

Zašto Povelja za priznavanje svakog/e stradalnika/ca oružanog nasilja?

Piše

Igor RoginekKoordinator istraživanja

Projekt “Dokumentiranje ljudskih gubitaka u Hrvatskoj 1991. - 1995.

12 Mirovne novosti

Države širom svijeta imaju jasnu, ali u većini slučajeva neispunjenu odgovornost za potpuno i transparentno izvještavanje o ubijenima i nestalima u oružanim sukobima. Ovo je središnja poruka nove inicijative Povelja za priznavanje svakog/e stradalnika/ce oružanog nasilja, koja je javnosti predstavljena 15. rujna 2011. na Britanskoj Akademiji u Londonu, i koju je već usvojilo više od 40 humanitarnih organizacija i organizacija koje se bave ljudskim pravima iz 26 zemalja cijelog svijeta. Među njima su i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću (Hrvatska), Fond za humanitarno pravo (Srbija i Kosovo) i Istraživačko-dokumentacioni centar (BiH), za sada jedine organizacije s područja bivše Jugoslavije.Glavnih zahtjeva ove Povelje nema mnogo, ali oni imaju dalekosežne posljedice. Oni zahtijevaju da države osiguraju da svaki/a stradalnik/ca oružanog nasilja bude ažurno evidentiran/a, ispravno identificiran/a i javno prepoznat/a. Povelja je puštena u javnost s ciljem prikupljanja šire potpore civilnog društva kako bi se države obvezale da je uključe u svoje javne politike. U sljedećim mjesecima očekujemo globalnu zagovaračku kampanju koja će biti usmjerena prema vladama i parlamentima. Ovi zahtjevi prema državama nastali su na temelju iskustava i saznanja međunarodne mreže nevladinih organizacija i znanstvenih institucija koje se bave dokumentiranjem stradalih u prošlim ili aktualnim oružanim sukobima koji se vode širom svijeta. Konzultacije s organizacijama i prikupljanje njihovih vrijednih iskustava provela je tijekom protekle četiri godine organizacija

Oxford Research Group, koja je i inicirala sastavljanje ove Povelje. Jedan od važnih potencijala Povelje je da ona utječe na državne aktere s obzirom da su zahtjevi za dokumentiranjem stradalnika/ca čvrsto utemeljeni u međunarodnom humanitarnom pravu i međunarodnopravnoj zaštiti ljudskih prava, te na taj način oni postaju obavezni za države (posebice ako je država jedna od strana u oružanom sukobu).Cilj ove inicijative je da se napravi prvi korak prema napuštanju dosadašnjih praksi i standarda koji omogućuju da žrtve oružanih sukoba (ubijeni, poginuli i nestali) ostanu nezabilježeni. Cilj nam je dobiti široku podršku od niza nevladinih organizacija iz što više zemalja, kako bi se države uvjerilo da trebaju slušati civilno društvo, prihvatiti naše prijedloge i promijeniti svoje politike i prakse. Povelja je polazna točka za ispravljanje dosadašnje pogrešne prakse nepravovremenog dokumentiranja svake žrtve oružanog nasilja, i nevladine organizacije te svi zainteresirani dionici će morati zajedno raditi na razvoju ovog procesa i rješavanje praktičnih, zakonskih i političkih pitanja. Povelja je univerzalno primjenjiva, što znači da se odnosi na različite strane u sukobu, no organizacije koje su podržale inicijativu obraćaju se prvenstveno državama. Upravo države imaju odgovornost za provedbu ovih zahtjeva, bilo na svom teritoriju, bilo tijekom oružanih sukoba u koje su uključene izvan svojih granica. Smatramo da su države, i međudržavne organizacije u koje su uključene, jedine strane koje imaju mogućnost prihvaćanja i provedbe ovih zahtjeva. Dakle, iako se u načelu naš poziv tiče svih aktera

Mirovne novosti 13

u oružanim sukobima (i Povelja ni na koji način ne umanjuje odgovornost nedržavnih aktera u specifičnim lokalnim situacijama!), fokus Povelje je na djelovanju država. Treba također napomenuti da je u prošlosti bilo i pozitivnih iskustava s nedržavnim oružanim skupinama, kada su u pitanju ljudska prava i humanitarno pravo. Tako je, primjerice, organizacija Geneva Call (Appel de Genève) uspjela uvjeriti različite pobunjeničke skupine širom svijeta da prestanu koristiti protupješačke mine.Naravno, postoji opravdana bojazan da pojedine države iz različitih razloga neće bit spremne prihvatiti Povelju i njezina načela. No, već sada postoji mnogo načina kako je moguće odgovoriti na takvu potencijalnu rezerviranost od strane vlasti. Na primjer, mnoge nevladine organizacije već provode slične aktivnosti (umjesto nezainteresiranih institucija) i predano rade na dokumentiranju žrtava u različitim (post)konlifktnim zajednicama širom svijeta. Takve organizacije rade s vrlo ograničenim kapacitetima (ljudskim, materijalnim, financijskim), pa bi države koji žele ispuniti zahtjeve ove Povelje mogle i trebale financirati rad tih organizacija. Isto tako, većina oružanih snaga već prikuplja informacije i podatke o stradalim borcima i civilima tijekom samih sukoba, samo što ti podaci nisu javno dostupni. Naša nastojanja i zahtjevi idu u smjeru pravovremenog i točnog dokumentiranja žrtava i okolnosti

njihovog stradanja te javnog priznanja svake žrtve. Milijuni ljudi su ubijeni ili nestali za vrijeme raznih oružanih sukoba u prošlosti. Tisuće ih gine svaki dan širom svijeta. Svjedoci smo strašnih prizora i informacija koje svakodnevno pristižu iz Sirije, Libije, Sudana, Afganistana, Iraka, Pakistana, sukoba narkokartela u Kolumbiji, Meksiku... Prije samo petnaest-dvadeset godina takve smo prizore viđali i na ulicama naših gradova... Prema podacima UNDP-a svake godine u oružanim sukobima u svijetu živote izgubi oko 740.000 ljudi. Njihove obitelji će ih se zauvijek sjećati, međutim, većini ljudi su oni samo brojevi i statistički podaci. Ovom Poveljom želimo naglasiti da je nužno istražiti, utvrditi i javno iznijeti činjenice o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava, uključujući i sudbinu nestalih. Svi društveni akteri trebali bi posvećeno raditi na vraćanju dostojanstva žrtava, uspostavljanju odgovornosti i pravde, izgradnji povijesnog pamćenja na temelju činjenica, i sprječavanju ponavljanja zločina u budućnosti. Utvrđivanje činjenica o stradalima, kao i kažnjavanje odgovornih za počinjena zlodjela, doprinijet će normalizaciji odnosa, pomirenju, suživotu i izgradnji održivog mira širom svijeta. Ova Povelja prvi je korak prema tom cilju.Ukoliko vaša organizacija ili institucija želi podržati inicijativu i potpisati Povelju javite nam se na kontakt@documenta.hr.

Cilj ove inicijative je da se napravi prvi korak prema napuštanju dosadašnjih praksi i standarda koji omogućuju da žrtve oružanih sukoba (ubijeni, poginuli i nestali) ostanu nezabilježeni. Cilj nam je dobiti široku podršku od niza nevladinih organizacija iz što više zemalja, kako bi se države uvjerilo da trebaju slušati civilno društvo, prihvatiti naše prijedloge i promijeniti svoje politike i prakse.

Mirovne novosti 15

Funkcije rezidualnog mehanizma MKSJ-aŠta je Rezidualni mehanizam? Koje će mu biti funkcije i odgovornosti i šta on znači za pravosudne institucije u BiH koje se bave predmetima za ratne zločine?

Mehanizam nije samo MKSJ pod drugim imenom. Mehanizam takođe nije “mini-MKSJ”. Mehanizam nije istražno tijelo koje će nastaviti da istražuje kršenja međunarodnog prava i da podiže optužnice. Mehanizam nije novi ad hoc međunarodni sud niti u prvom redu jedan međunarodni krivični sud uopšte.

Dugi niz godina, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), zajedno sa sestrinskim sudom za Ruandu (MKSR) i Ujedinjenim nacijama, radi na tome da se obezbijedi da su preduzete mjere za nastavak preostalog rada Suda nakon njegovog zatvaranja. Savjet bezbjednosti je prepoznao “znatan doprinos MKSJ-a međunarodnom krivičnom pravosuđu i pozivanju na odgovornosti za teška međunarodna krivična djela,” podsjećajući da je MKSJ “uspostavljen u specifičnim okolnostima u bivšoj Jugoslaviji kao ad hoc mjera koja doprinosi obnavljanju i održavanju mira.” Savjet bezbjednosti je takođe konstatovao da je MKSJ i dalje u procesu sprovođenja strategije okončanja svog rada, uključujući završetak svih prvostepenih i žalbenih postupaka, ali je ponovio svoju riješenost da se bori protiv nekažnjivosti za sve odgovorne za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava.Međunarodni rezidualni mehanizam za međunarodne krivične sudove (IRMCT) je stoga uspostavljen rezolucijom Savjeta bezbjednosti br. 1966, usvojenom 22. decembra 2010. godine.

Rezidualni mehanizam će imati dva ogranka, po jedan za svaki od sudova (Ruanda i bivša Jugoslavija) i počet će s radom 1. jula 2013. za MKSJ i 1. jula 2012. za MKSR. Sjedište ogranka za MKSJ bit će u Haagu, a zavisi od sporazuma koji tek treba da se postigne sa Nizozemskom i koji treba da usvoji Savjet bezbjednosti. Savjet bezbjednosti je utvrdio da će mehanizam u pogledu MKSJ-a početi sa radom 1. jula 2013. i nastaviti da djeluje dok Savjet ne odluči drugačije, ali je dalje naveo da će se napredak u radu mehanizma razmotriri 2016. godine, i nakon toga svake dvije godine. Statut Mehanizma predviđa deset “rezidualnih funkcija”:Prvo, suđenje optuženim u bjekstvu. Ova funkcija se tiče prvostepenih i žalbenih postupaka protiv osoba protiv kojih je MKSJ podigao optužnicu a koje su u bjekstvu. Nedavnim hapšenjem Gorana Hadžića pred MKSJ-om nema nijednog optuženog u bjekstvu, tako da je ovo pitanje bespredmetno.Drugo, žalbe na prvostepene presude MKSJ-a. Ova funkcija se odnosi na žalbe tužilaštva ili optuženih na prvostepene presude koje je izrekao MKSJ. Mehanizam će imati nadležnost nad svakom žalbom na prvostepenu presudu MKSJ-a u za koju je najava žalbe podnesena 1. jula 2013. ili nakon tog datuma. Po toj osnovi, a imajući na umu najnovije procjene završetka prvostepenih i žalbenih postupaka pred MKSJ-om, znamo da će Mehanizam

Piše

Martin PetrovŠef Ureda sekretara MKSJ

16 Mirovne novosti

voditi samo eventualne žalbene postupke u predmetima Karadžić, Mladić i Hadžić. Treće, ponovljeno suđenje protiv osoba koje je optužio MKSJ. Ova funkcija se tiče ponovnog suđenja optuženim pred MKSJ-om koje naloži Žalbeno vijeće MKSJ-a ili Žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma. Mehanizam će imati nadležnost nad svakim ponovljenim suđenjem protiv nekog optuženog pred MKSJ-om koje naloži Žalbeno vijeće MKSJ-a ili Žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma 1. jula 2013. ili nakon tog datuma.Četvrto, suđenje u predmetima za nepoštovanje suda i lažno svjedočenje. Ova funkcija se bavi prvostepenim i žalbenim postupkom protiv osoba optuženih za nepoštovanje suda ili lažno svjedočenje pred MKSJ-om ili Mehanizmom, kao i istraživanjem navoda o nepoštovanju suda ili o lažnom svjedočenju. Mehanizam će biti nadležan da sprovodi istrage, prvostepene i žalbene postupke u predmetima koji se tiču postupaka pred Mehanizmom, kao i u predmetima koji se tiču postupaka pred MKSJ-om u kojima je optužnica potvrđena 1. jula 2013. ili nakon tog datuma.Peto, postupak preispitivanja presuda. Ova funkcija se tiče vođenja postupka preispitivanja pravomoćnih presuda MKSJ-a ili Mehanizma. Mehanizam će biti nadležan da sprovodi postupke preispitivanja vlastitih presuda, kao i presuda MKSJ-a u slučaju gdje je zahtjev za preispitivanje podnesen 1. jula 2013. ili nakon tog datuma. Šesto, prosljeđivanje predmeta nacionalnim jurisdikcijama. Ova funkcija se odnosi na prosljeđivanje predmeta nacionalnim jurisdikcijama. Mehanizam mora učiniti sve napore da proslijedi eventualne predmete koji se tiču osoba koje nisu među najvišim vođama za koje se sumnja da su počinili krivična djela u nadležnosti Mehanizma. To uključuje

predmete u vezi s nepoštovanjem suda i lažnim svjedočenjem za koja je Mehanizam nadležan. Mehanizam će takođe biti nadležan da prati i poništi takva prosljeđivanja, bez obzira da li ih je naložio sam Mehanizam ili prethodno MKSJ. Međutim, važno je naglasiti da se trenutno ne razmatra prosljeđivanje predmeta protiv nijednog od optuženih u pritvoru Međunarodnog suda. Sedmo, zaštita svjedoka. To se odnosi na zaštitu žrtava i svjedoka kako u tekućim predmetima pred Mehanizmom, tako i u okončanim predmetima pred MKSJ-om i Mehanizmom. Od 1. jula 2013., Mehanizam će imati nadležnost i odgovornost za zaštitu žrtava i svjedoka u okončanim predmetima pred MKSJ-om. Ta nadležnost i odgovornost će uključivati kako očuvanje postojećih zaštitnih mjera, tako i odgovaranje na zahtjeve za izmjenu ili ukidanje postojećih zaštitnih mjera. Treba naglasiti da će nadležnost i odgovornost za zaštitu žrtava i svjedoka u tekućim predmetima pred MKSJ-om ostati na MKSJ-u do završetka tih predmeta.Osmo, nadgledanje sprovođenja kazni. Ova funkcija se tiče određivanja država u kojima će osuđene osobe izdržavati kazne i nadgledanja sprovođenja kazni za osobe osuđene pred MKSJ-om i Mehanizmom. Nakon 1. jula 2013., Mehanizam će biti nadležan da određuje države u kojima će se izdržavati kazne, uključujući i za osobe koje nakon tog datuma osudi MKSJ. Osim toga, Mehanizam će biti nadležan da nadgleda izvršenje kazni i da odlučuje po zahtjevima za pomilovanje ili ublažavanje kazne, uključujući i za osuđene osobe koje se već nalaze na izdržavanju kazne od datuma početka izdržavanja pojedinačnih kazni – što je zadatak koji trenutno obavlja predsjednik Međunarodnog suda. Deveto, pomoć nacionalnim jurisdikcijama. Ova funkcija se tiče pružanja pomoći nacionalnim sudovima

Mirovne novosti 17

pred kojima se vode relevantni postupci, uključujući prebacivanje dosjea, odgovaranje na zahtjeve za pružanje dokaza i na zahtjeve za ispitivanje osoba u pritvoru, koji isto tako mogu da uključuju funkciju zaštite svjedoka. Kako se broj osoba protiv kojih se vodi postupak pred Međunarodnim sudom smanjuje, broj onih koji se krivično gone pred lokalnim pravosuđima raste. Već godinama broj zahtjeva za pomoć koje Međunarodni sud prima od sudova, tužilaca i branilaca iz regije raste. Nakon 1. jula 2013., Mehanizam će odgovarati na takve zahtjeve nacionalnih vlasti za pomoć u vezi s istragama, krivičnim gonjenjem ili suđenjem odgovornim za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava u bivšoj Jugoslaviji.Deseto, upravljanje arhivom MKSJ-a i Mehanizma. Ova funkcija se tiče upravljanja arhivom i spisima MKSJ-a i Mehanizma. Nakon 1. jula 2013., Mehanizma će imati isključivu

nadležnost i odgovornost za arhive i spise MKSJ-a. Ova funkcija će uključivati značajan broj različitih aktivnosti, uključujući organizaciju arhiva i spisa, koordinaciju s informativnim centrima, pružanje pristupa, i upravljanje arhivima i spisima u smislu njihove primarne i sekundarne vrijednosti. Jednostavno rečeno, nakon 1. jula 2013. Mehanizam će biti kontakt adresa za sva pitanja koja se tiču zaštite svjedoka u završenim predmetima, sprovođenja zatvorskih kazni koje je izrekao MKSJ, zahtjeva nacionalnih vlasti za pomoć i upravljanja arhivama Međunarodnog suda i njihovom pristupu. MKSJ i Mehanizam će raditi zajedno sa domaćim partnerima kako bi se osiguralo da ova tranzicija protekne glatko što je više moguće. Ostaje još mnogo toga da se uradi, ali Mehanizam će imati osoblje i resurse potrebne da izvrši svoju misiju uz podršku Ujedinjenih nacija.

PISMO REGIONAlNE KOORDINACIJE POVODOM OBIlJEžAVANJA MEđUNARODNOG DANA NESTAlIH

18 Mirovne novosti

Regionalna koordinacija udruženja/udruga porodica/obitelji nestalih osoba/lica sa područja bivše Jugoslavije

Brčko, Trg mladih, 28. avgust 2011. godine

Poštovane porodice nestalih osoba, dame i gospodo,

Danas smo se okupili u Brčkom, kako bi obilježili Međunarodni dan nestalih osoba, osoba kojima je oduzeto ono najosnovnije pravo - PRAVO NA ŽIVOT - samo zato što su imali drugačija imena, razmišljanja, boju kože ili pripadali drugačijoj vjeroispovijesti...Njima su oduzeli život a nama preživjelim članovima njihovih porodica obezbijedili život pun bola i patnje. Da bi naša agonija i patnja bila veća naredbodavci i izvršioci zločina su uzeli sebi za pra-vo da posmrtne ostatke naših najmilijih i po nekoliko puta skrnave, premještaju mjesta ukopavanja i zameću trag. Njima su osim prava na život oduzeli i pravo na identitet, a nama serviraju neizvjesnost koja je teža od i najcrnje istine. Mnogima je već odavno prestao rat ili ga uopće nije ni bilo, dok nama porodicama koje i nakon nepunih 16 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma rat traje, i 12 godina od rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN, a za neke agonija traje više od 20 godina, jer nas fizički iscrpljujete a psihički mučite krijući nam istinu o našim najmilijim, uskraćujući nam pravo da ih dostojno ukopamo i da proživimo stvarni period žalovanja.Pitamo vas da li tražimo puno ako zanemarujemo sva ovozemaljska materijalna dobra i tražimo samo da kažete istinu o lokaciji posmrtnih ostataka naših najmijlijih kako bi se iskopali i kako bi im metodom DNK-a vratili identitet.Danas će svi koji zbog svojih profesionalnih i političkih obaveza koji budu imali pri-liku da se obrate reći kako suosjećaju s nama preživjelim članovima porodica nesta-lih i kako su jako puno učinili kreirajući i donoseći kojekakve zakone i institucije za rješavanje problema nestalih.Da, gospodo, nama je sve to poznato jer smo i sami učestvovali u tome insistirajući na donošenju istih, nadajući se da će vam svijest biti na tom nivou da iste i primjenjujete i ubrzate proces razrješenja sudbina nestalih, nažalost sve je to mrtvo slovo na papiru. Više ne želimo da slušamo vaša obećanja želimo samo da čujemo rezultate postignute po ovom pitanju.Preživjeli članovi porodica nestalih osoba svjesni su da je sve ovo učinjeno zbog poli-tike a da je i rješenje u politici i kod političkih moćnika. Danas se obraćamo u ime svih roditelja, supruga, braće sestara nestalih osoba koji se na svaki telefonski poziv javljaju sa zebnjom nadajući se da će im se saopštiti in-formacija o njihovim najmilijim, koja je bolna ali za njih ipak utješna i ohrabrujuća, te u ime sve one djece koja se malo ili nimalo sjećaju svojih roditelja i svoje mišljenje o njima formiraju na osnovu informacija koje dobiju od drugih, a koji svoje radosne tre-nutke matura, diplomskih radova, vjenčanja, rođenja djece preživljavaju sa sjetom jer im netko i nešto u tim momentima nedostaje – netko njima vrlo bitan s kim bi podijelili te trenutke a oni neznaju čak ni za njihov grob.

Mirovne novosti 19

TRAŽIMO:

1. Od svih Parlamenata, Sabora, Skupština, Vijeća, svih izvršioca vlasti i pred-stavnika političkih partija zemalja u regionu sa prostora bivše Jugoslavije da prestanu sa licitiranjem i zloupotrebom žrtava kreirajući kojekakve spiskove i plasirajući lažna obećanja radi svog sitnog profesionalnog ili ličnog intere-sa. Neka se suoče sa prošlošću i istinom o stradanjima u proteklom ratu, ne obazirući se na svoje političke interese.

2. Od onih koji odlučuju u Evropskoj uniji o primanju u članstvo tražimo da niti jednoj državi iz regiona ne dozvoli da bude njihov član dok se ne riješe sudbine nestalih osoba za koje je ta država odgovorna.

3. Regionalna koordinacija poziva Komisiju EU da pojača pritisak prema vladama u zemljama Zapadnog Balkana kako bi ostvarili puno veći i iskren napor u loci-ranju, eksumiranju i identificiranju nestalih osoba.

Gospodo političari širom svijeta, a posebno regiona, prisjetite se i prođite malo kroz historiju samo poslednjeg stoljeća i vidjet ćete da skrivanje istine o stradanjima i zločinima nije nikome izgradilo bolju budućnost već je prouzrokovalo nove tragedije sa još većim zločinima i patnjama i u kojima su svi gubitnici.Insistiramo da počnete sa jezikom istine radi bolje budućnosti svih nas. Apelujemo na sve one koje u dubini duše drugačije razmišljaju od svojih političkih lidera, a imaju saznanja kojima mogu doprinijeti u rješavanju sudbina nestalih, da skupe hrabrost i nađu načina da bar anonimno proslijede informaciju i kažu istinu.Apelujemo na sve građane da govore samo istinu jer samo istinom se može graditi bolja budućnost. Članovi Regionalne koordinacije spremni su boriti se svim demokratski dozvoljenim načinima da se proces razrješenja sudbina nestalih osoba sa prostora bivše Jugo-slavije ubrza a preživjelim porodicama ostvari ono osnovno pravo - "Pravo da znaju istinu o svojim najmilijim". Regionalna koordinacija udruženja porodica nestalih sa područja bivše JuglavijeBrčko, 29.08.2011. godine

World Vision-ov mirovni ljetni kamp

20 Mirovne novosti

U okviru projekta „Međureligijsko razumijevanje“ prema planu realizacije projektnih aktivnosti 14. i 15. jula 2011. godine na Jahorini održan je World Vision-ov mirovni ljetni kamp.Osnovni cilj organizacije ljetnog kampa bio je da se djeci i mladima koji su korisnici malih projekata međureligijskog razumijevanja, omogući da nauče više o drugima u svojim lokalnim zajednicama, da razmijene mišljenja o različitim temama koje ih interusuju i da steknu bolju sliku o običajima i vjerovanju drugih etno-religijskih zajednica u duhu izgradnje pozitivnih odnosa sa svojim vršnjacima.Za vrijeme trajanja ljetnog kampa 35 djece iz lokalnih zajednica u Lašva ADP-u (općine Kakanj i Visoko) koja učestvuju u realizaciji malih projekata: „Različiti ali jednako vrijedni“ i „Zajedno za bolje sutra“ imala su priliku da se upoznaju i da steknu nova znanja o procesu izgradnje mira putem učešća u interaktivnim radionicama na kojima su obrađene teme o ulozi humanitarnog rada u izgradnji mira, jačanju uloge djeteta u izgradnji mira i o sličnostima i razlikama među monoteističkim religijama.Prvog dana ljetnog kampa djeca su se upoznala sa planom aktivnosti učestvujući u aktivnostima na radionici koju je fasilitirala gđa. Elvedina Plasto predstavnica NVO „Sultanov Konak“ iz Kraljeve Sutjeske. Nakon toga, učesnici su izrazili svoja očekivanja i upoznali se sa pravilima ljetnog kampa. Pravila ljetnog kampa definisana su uz učešće djece na radionici koju je fasilitirao WV projektni oficir Davor Jerković. U toku prvog dana održane su dvije interaktivne radionice. Prvu radionicu o ulozi humanitarnog rada u procesu izgradnje mira vodio je gosp. Senad

Goralija, predstavnik WV-ovog lokalnog partnera „Merhamet“ Visoko. Na ovoj radionici djeca su bila pozvana da osmisle i prezentiraju vlastite ideje u vezi sa malim projektima u području humanitarnog rada koje bi imale pozitivan uticaj na proces izgradnje mira u njihovim lokalnim zajednicama. Na kraju radionice predstavnici grupa prezentirali su rezultate svoga rada ostalim učesnicima nakon čega su zajedno usvojili zaključke.Drugu radionicu vodila je WV-ova koordinatorica za razvoj zajednice gđa. Amra Kurbegović. Amra je učesnicima u kratkim crtama prezentirala misiju i viziju World Vision-a kao i aktivnosti koje WV realizira u lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini. U drugom dijelu radionice djeca su se upoznala sa načinima putem kojih se može ojačati njihova uloga u procesu izgradnje mira. Kako bi djeca stekla što jasniju sliku o načinima na koji mogu doprinjeti i značaju njihovog učešća prikazan je dokumentarni film sa WV mirovnog skupa djece i mladih koji je održan u Libanu (WV program jačanja uloge djece u izgradnji mira). Učesnici su bili zainteresovani da vide kako njihovi vršnjaci iz drugih zemalja učestvuju u izgradnji mira i izrazili su želju da i dalje stiču znanja koja će im omogućiti da se aktivno uključe u procese kao aktivni sudionici – budući graditelji mira u svojim zajednicama.Nakon radionica na rasporedu su bile slobodne aktivnosti koje su djeca provela plivajući u hotelskom bazenu ili odmarajući se u svojim sobama, a nakon toga svi su pozvani da učestvuju u sportskim takmičenjima na obližnjim fudbalskim i košarkaškim terenima. Ovaj dio rekreativnih aktivnosti sva djeca su provela učestvujući u sportskom

Mirovne novosti 21

takmičenju u timovima prema vlastitom odabiru.Prvu radionicu drugog dana vodili su predstavnici mladih Međureligijskog vijeća Daniel Eror i Nemanja Močević. Na interaktivnoj radionici u kojoj su djeca aktivno učestvovala dali su primjere sličnosti i razlika između monoteističkih religija. Fasilitatori su učesnicima predstavili manje poznate činjenice koje se tiču većih monoteističkih religija i dali odgovore na postavljena pitanja. Sudeći prema broju i sadržaju pitanja koja su postavili može se zaključiti da su djeca bila jako zainteresirana za predstavljene teme.Druga radionica koja je održana istog dana, a vodila ju je gđa. Elvedina Plasto, bila je likovna radionica pod radnim naslovom „Bogatstvo različitosti“. Nakon kratkog uvoda djeca su podjeljena u grupe, a zatim im je ponuđeno da se izraze na zadanu temu putem likovnog ili literarnog rada. Na kraju radionice lideri grupa predstavili su radove ostalim učesnicima. Inspirisani stečenim iskustvima, novim spoznajama i mogućnošću da se kreativno izraze djeca su spjevala mirovnu pjesmu i na taj način uveličala svoju jedinstvenu religijsku različitost.Na završnoj aktivnosti ljetnog kampa sva djeca su nagrađena za aktivno učešće u realizaciji aktivnosti. Prigodni pokloni uručeni su svim prisutnim učesnicima.Generalno posmatrajući može se zaključiti da su sve aktivnosti provedene po planu ljetnog kampa. Djeca su bila motivirana i aktivno su učestvovala u svim segmentima rada i života na ljetnom kampu. Na radionicama djeca su se upoznala sa istorijom monoteističkih religija, prezentiran

im je jasan i cjelovit pristup različitim religijama kroz metodologiju koja primjenjuje demokratske principe u religijskom poučavanju, a koja trenutačno nije dovoljno prisutna na časovima religijskog učenja u školama.Realizacija različitih radionica omogućila je da se djeca potvrde kao zagovarači mira, da razmjene iskustva i da steknu neophodno samopouzdanje da mogu uticati na promjene. Sve aktivnosti su provedene u atmosferi u kojoj su djeca učila kroz igru i zabavu međusobno surađujući.

22 Mirovne novosti

Održana radionica na temu sprečavanja krivičnih djela počinjenih iz mržnje

Piše:

Šejla Dizdarevićwww.oneworldsee.org

Sprečavanje i odgovori na krivična djela počinjena iz mržnje bila je tema radionice za predstavnike/ce organizacija civilnog društva koju je organizovala Misija OSCE-a u BiH 29. i 30. septembra na Jahorini. Ovom prilikom, oko 30 učesnika/ca, uključujući nekoliko predstavnica organizacija članica Mreže mira, imalo je priliku diskutovati o konceptima krivičnih djela počinjenih iz mržnje, te tankoj liniji koja razdvaja slobodu mišljenja i govor mržnje. Ova radionica nastavak je prethodne radionice organizovane od strane Misije održane 2. i 3. juna ove godine takođe na Jahorini, a obje su organizovane s ciljem poboljšanja kapaciteta civilnog društva u monitoringu, reagovanju i prevenciji zločina počinjenih iz mržnje i dio su širih napora Misije u smjeru poboljšanja prevencije i odgovora na zločine počinjene iz mržnje u BiH.Za učesnike/ce su takođe spremljeni i prateći materijali, poput priručnika „Razumi-jevanje krivičnih djela počinjenih iz mržnje“ (http://www.oscebih.org/documents/osce_bih_doc_2010122712342149bos.pdf), te vodič za nevladine organizacije u državama članicama OSCE-a pod nazivom „Sprečavanje i reagovanje na krivična djela počinjena iz mržnje“.Radionica je bila i prilika za učesnike/ce da raspravljaju o pragmatičnijem pristupuborbi protiv zločina iz mržnje u BiH, te da razviju konkretne prijedloge za aktivnosti u ovom polju. Poseban interes učesnika/ca izazvala je prezentacija predstavnika policije o unapređenju odnosa između organizacija civilnog društva i policije, a koju su vodili Željka Mileusnić, Inspektor za predmet kriminalistika, Jedinica za osnovnu obuku, Uprava za policijsko obrazovanje, i Zoran Ćetković, Inspektor kriminalističke policije, Policijska stanica Cen-tar, Centar javne bezbjednosti Banja Luka. Razgovor se vodio o razmjeni informacija to-kom i poslije istraga i o opštim sigurnosnim pitanjima vezanim za incidente motivirane mržnjom, omogućujući i predstavnicima civilnog sektora i policije da bolje razumiju jedni druge i poteškoće sa kojima se susreću. Kao primjeri su istaknuti činjenica kako su zločini počinjeni iz mržnje teško dokazivi ili kako građani često izaberu ne prijaviti takve slučajeve, bilo da su sami predmet ili svjedok određenog krivičnog djela.Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluke kaže kako nevladin sek-tor u BiH treba više da radi na ovom području, jer krivična djela počinjena iz mržnje traže reagovanje svaki put kada se dese. „Jako je bitno da se reaguje na svaki incident javno, preko web stranica, društvenih mreža... U suštini, time bi skrenuli pažnju medi-ja, koji su jako bitni, na to da imaju drugu stranu, da imaju sagovornike među nama, pošto oni kad dođu nevladine organizacije, uglavnom niko neće da priča sa njima i oni nam se sve manje obraćaju, jer nemaju adekvatnog sagovornika sa ove strane. Ako se vidi reakcija neke nevladine organizacije ili nekog pojedinca, oni će doći da ga pitaju, jer njima je svaki incident jako zanimljiv, naročito kada su u pitanju neke ranjive kat-egorije.“Ispred Vijeće mladih Grada Mostara radionici je prisustvovala Darija Sesar, koja je ra-dionicu ocijenila kao veoma korisnom. „Smatram da će ovo znanje definitivno puno pomoći u radu Vijeća mladih, jer je Mostar kompleksna sredina gdje će ovo doprinijeti stvaranju nekih novih ideja kako riješavati sve te situacije.“Haris Halilhodžić iz omladinske organizacije Pod istim suncem iz Jablanice također

Mirovne novosti 23

smatra da NVO sektor može napraviti više kada je u pitanju praćenje i sprječavanje krivičnih djela počinjenih iz mržnje. „Mislim da ima prostora za rad i da je tema ak-tuelna, sad je jedino pitanje da li je neko zainteresiran da radi na toj problematici među organizacijama civilnog društva, kao što je OSCE pokazao putem ovakvog vida sastanaka i podrške.“Predstavnik još jedne omladinske orga-nizacije, Dražen Bošković iz Foruma mladih Trebinja, naglasio je kako mu je ovo bila prva prilika da učestvuje u jednoj ovakvoj radionici, te kako je dobio dosta korisnih informacija i čuo o iskustvima populacije koja se suočava sa diskriminacijom ili većim povredama njihovih osnovnih ljudskih pra-va. „Mislim da ću ovo iskustvo i saznanja prenijeti članovima moje organizacije na pravi način i svima onima u Trebinju koji su zainteresovani za ovu problematiku. Mis-lim da može doći do saradnje svih ovih or-ganizacije koje su učestvovale i da možemo kroz zajedničke aktivnosti uticati na inform-isanje šire javnosti o ovom problematici, a onda i na neke konkretne korake kroz sarad-nju sa medijima, nadležnim institucijama, i samim tim se nadam da će u budućnosti biti više razumijevanja za ove grupe koje su izložene diskriminaciji.“Romi su jedna od najčešće diskimniranih grupa, a nerijetko su i meta krivičnih djela počinjenih iz mržnje. U radionici je učestvovao i Osman Biberović, predsjed-nik udruženja Sretni Romi iz Tuzle. „Moji utisci su dobri jer smatram da će nam ovo pomoći u našem radu. Puno smo čuli o tome kako možemo, kad se nešto desi, pomoći žrtvi, kome da se obratimo, na koji način možemo pokušati to riješiti.“Dragana Garić, aktivistkinja iz Banjaluke smatra kako je ovo bila prilika da se nauči dosta toga. „Mislim da je ta neka saradnja između nas samih i umrežavanje jako bitno, i odatle bi trebala da krene dalje. Imali smo priliku saznati o određenim problemima, na primjer, LGBT zajednice, kojih ljudi heteroseksualne orijentacije nisu svjesni, ne samo da ne razumiju, nego nemaju ni svijesti o tome. Mislim da se treba raditi na po-dizanju svijesti. Kod nas je još uvijek normalno da žena trpi nasilje. Trebamo predočiti da to nije u redu, da se treba sankcionisati, trebamo podizati svijest kod ljudi da to prijavljuju, da nemaju straha.“Prezentacija internet alatke „Crowd map“ (crowdmap.com) naišla je na veliku pažnju. Radi se o alatki koja omogućava vizuelnu, geografsku prezentaciju bilo koje teme, od same lokacije određene organizacije ili institucije, do specifičnih tematskih prezent-acija, kao što je, na primjer, mapa grafita koji podstiču mržnju. Predstavnici Misije OSCE su ovom prilikom najavili kako će početkom iduće godine objaviti i izvještaj o krivičnim djelima počinjenim iz mržnje u Bosni i Hercegovini.

info@mreza-mira.net

www.mreza-mira.net

www.facebook.com/mzim.bih

Ovaj dokument je pripremljen uz pomoć Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država (USAID).Stavovi autora izraženi u ovoj publikaciji ne moraju odražavati stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.