EU integracije

Partnerstvo

Skupština

Donesene izmjene Prostornog plana

Broj 27 ▪ veljača 2010. ▪ besplatni primjerak

str. 6-7

str. 22-23

str. 8-12

Belgijska iskustva u ruralnom turizmu

Informativni bilten ISSN: 1846-6257

MJERE ZA UBLAŽAVANJE KRIZE U GOSPODARSTVU

Zajednički projekti pograničnih regija

Susret gospodarstvenika Zagrebačke županije str. 2-5

� BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

RIJEČ UREDNIKAPoštovani čitatelji,

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: III Broj: 27, veljača 2010.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija

Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb,

info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr

Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen Kopač, Marica Mikec, Mirjana Oštrec Bosak,

Ljerka Rajaković

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

situacija u gospodarstvu i pripreme za godišnji su-sret gospodarstvenika bile su osnovne teme u prote-klom razdoblju. Na takvu situaciju upućuju recesij-ska, odnosno krizna kreta-nja započeta još tijekom 2009. godine.Dinamičan gospodarski rast u Zagrebačkoj županiji ostvaren proteklih nekoliko godina (2005.-2008.), po stopi od prosječno 13% go-dišnje, prelomljen je u 2009. kada je ostvarena razina od svega 82% u odnosu na prethodnu godinu. Ostali strukturni elementi (bruto do-bit, investicijska ulaganja, broj zaposlenih, masa plaća) također su potvrdili istu tendenciju kreta-nja. Posebno zabrinjavajuće kretanje bilježi ne-zaposlenost čija brojka bilježi već 13.500 neza-poslenih. Županija će preko svojih tijela i ove godine poduzeti odgovarajuće mjere provode-ći određene programe potpora, kreditiranja, fi-nanciranja... Osim ovih vrlo važnih gospodarskih tema, u ovom broju Kronike donosimo informacije i o ostalim aktivnostima: održana je sjednica Žu-panijske skupštine, počeli su istražni radovi na budućem vodocrpilištu Kosnica, ali i potenci-jalnim odlagalištima otpada u županiji, provo-de se projekti “REDEEM” te “Razvoj seoskog tu-rizma” s flamanskim partnerima, postavljena je izložba Udruge “Tragovi” koja tematski svjedoči o starim zanatima, dodijeljena su priznanja naj-boljim županijskim sportašima...Dragi čitatelji, informirajte se o aktualnim zbi-vanjima u našoj županiji uz kroniku Zagrebač-ke županije.

IMPRESSUM

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

Vaš urednik, Zlatko Herček, dipl. oec.

NA SUSRETU S GOSPODARSTVENICIMA PREDSTAVLJENE MJERE ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA GOSPODARSKE KRIZE

Predviđene su četiri kreditne linije, jamstva za kredite, bespovratne potpore i subvencije

Razrađeni su programi usmjereni na edukacije, povećanje zaposlivosti nezaposlenih osoba i razvoj turizma, a u planu je i gradnja županijske gospodarske zone na površini od stotinjak hektaraSvakodnevna upozorenja o značajnom

smanjenju, odnosno otkazu ugovore-nih narudžbi, što neminovno dovodi

do smanjenja proizvodnje i otpuštanja radni-ka, stvarni su pokazatelji ‘dubine’ gospodar-ske krize koja je značajno zahvatila i gospodarstvo žu-panije - na tradicionalnom susretu s gospodarstvenici-ma, na kojemu su predstav-ljene županijske mjere za prevladavanje krize, rekao je župan Stjepan Kožić. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nastavio je, pokazuju da je u prosin-cu 2009., u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, broj nezaposlenih bio veći za 3775 osoba, ili za čak 38,8 posto.

- Gospodarska kretanja na području županije tijekom 2009. i na početku 2010. upozoravaju kako je došlo do dubokih tendencijskih promjena. No, moram istaknuti da gospodarstvo Zagre-bačke županije, u odnosu na okruženje, ipak

bilježi blaži pad, što ukazuje na njegovu po-voljniju strukturu - rekao je župan, dodajući da je tijekom ove godine moguće očekivati izrazito pojačane pritiske na proračunske pri-hode. Naglasio je da Zagrebačka županija i

u budućem razdoblju mora zadržati trend jedne od gos-podarski najbrže rastućih hrvatskih županija.

- Kako bismo ostvarili ovaj cilj, moramo uložiti maksimum napora u pre-vladavanju gospodarske krize. Osmislili smo niz mjera kojima, kroz uprav-ne odjele za gospodarstvo te poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, direk-tno želimo pomoći podu-zetnicima. Njihova je svrha pomoći u prevladavanju krize poslovanja, povećati konkurentnost gospodar-

stva i poljoprivrede, povezati i koordinirati županijske mjere i programe s programima gradova i općina, te olakšati pristup namjen-skim sredstvima i njihovo učinkovito ko-

Svrha predstavljenih mjera je pomoći gospodarstvu u

prevladavanju krize poslovanja, povećati

konkurentnost, povezati i koordinirati županijske

mjere i programe s programima gradova i općina, te olakšati pristup namjenskim sredstvima i njihovo učinkovito korištenje

U prosincu 2009., u odnosu na isto

razdoblje prethodne godine, broj

nezaposlenih bio je veći za 3775 osoba, ili za

čak 38,8 posto

rištenje - objasnio je župan, dodajući da su za male i srednje poduzetnike predviđene kreditne linije, jamstva za kredite, te bespo-vratne potpore i subvencije. Razrađeni su i programi usmjereni na edukacije, povećanje zaposlivosti nezaposlenih osoba, kao i razvoj turizma. U planu je i gradnja županijske gos-podarske zone na površini od stotinjak hek-tara. Konkretne mjere sudionicima susreta pojasnili su Krunoslav Pilko, pročelnik za gospodarstvo, i Gordana Županac, pročelni-ca za poljoprivredu.

- Imamo četiri kreditne linije. U tri od njih,

ba u županiju - dodao je. Pročelnica Županac poja-snila je da je cilj mjera ko-jima se potiče razvoj poljo-privrede i ruralnih prostora, jačati gospodarstvo, potica-ti učinkovitu proizvodnju i konkurentnost, te stvarati posebno vrijedne poljopri-vredno-prehrambene (tradi-

cijske) proizvode. - To je ono što nas razlikuje od drugih -

rekla je.

subvencionirajući dio ka-matne stope, mogu se uklju-čiti gradovi i općine. Tako-đer, kao odgovor na procese globalizacije potičemo ra-zvoj tri klastera - rekao je, među ostalim, pročelnik Pilko, dodajući da je Župa-nija puno napravila razvija-jući poduzetničke zone.

- Na ovaj smo način svoje područje učinili atraktivnim. Da nismo pripremili zone, danas ne bi bilo dislokacije gospodarstva iz Zagre-

Susret se tradicionalno održava već osam godina

Kriza je zahvatila i gospodarstvo županije

� BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

Smanjene investicije, u padu deficit robne razmjene U prvih devet mjeseci 2009., u odnosu na isto raz-doblje prethodne godine, investicije na području županije značajno su smanjene - s 2,2 milijarde kuna na 1,45 milijardi ili za 34 posto. U padu je i de-

ficit robne razmjene županijskoga gospodarstva s inozemstvom, te za prvih devet mjeseci 2009. iznosi oko milijardu kuna, dok je u istom razdoblju 2008. iznosio 1,65 milijardi.

Prosječna mjesečna neto plaća za prvih devet mje-seci 2009. u gospodarstvu Zagrebačke županije iznosila je 4415 kuna ili 4,1 posto više nego u istom razdoblju 2008. godine.

BROJ OBRTA I PODUZETNIKA 2003. - 2009.

10000

8000

6000

4000

2000

02003. 2004. 2006. 2008. 2009.

broj obrtabroj poduzetnika

7547 7808 77016674

50534261

7610

524249704230

2005. 2007.

7694 7431

4210 4680

(100) (88)

(124)(100)

BROJ ZAPOSlENIh U žUPANIJI

90000

80000

70000

60000

50000

40000

30000

2000031. 12. 2003.

64970 6746675991 74566

49213

39341

78240

4645245013

35081

65647

3820342400

31. 12. 2004. 31. 12. 2005. 31. 12. 2006. 31. 12. 2007. 31. 12. 2008. 30. 9. 2009.

69911

broj zaposlenih ukupno (osiguranici HZMO)broj zaposlenih kod poduzetnika

(115)

(132)

(100)

(100)

KRETANJE BROJA NEZAPOSlENIh OSOBA U ZAGREBAčKOJ žUPANIJI

200001800016000140001200010000

8000600040002000

0

31. 12. 2002.

18384

13821

10448 9717

4031

13513 12870 (79)

(61)(100)

31. 12. 2003.31. 12. 2004.

31. 12. 2005.

31. 12. 2006.

31. 12. 2007.

31. 12. 2008.

31. 12. 2009.31. 1. 2010.

13432 13492

10598

8239 8404 8250 80946754 6204

7439 7794

14488

4508 4619 4188 41882973 2667

43637115

(100)

(100) (74)

broj nezaposlenih ukupnobroj nezaposlenih - ženebroj nezaposlenih - mladi (15-29 godina)

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predstavilo je Opera-tivni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva u 2010., ‘težak’ 326 milijuna kuna. Plan ima šest poticajnih područja - konkurentnost i ino-vacije, poduzetnička infrastruktura, povoljno financiranje uz subven-cije kamata, obrazovanje za poduzetništvo, poticaji za zadrugarstvo i obrtništvo, te projekti koji se financiraju iz sredstava EU. Kroz 18 pro-jekata kojima se potiče razvoj maloga gospodarstva, državne potpore su namijenjene njegovu rastu i razvoju, ali i poticanju poduzetništva žena, mladih, početnika i osoba s invaliditetom, kao i poduzetništva u kulturi. Također se potiču klasteri, zadružno poduzetništvo, obrazova-nje u obrtništvu i tradicijski obrti. Sve informacije dostupne su putem besplatnog info telefona 0800 234 505.

Poticaji Ministarstva gospodarstva

lOKAlNI PROJEKTI RAZVOJA - RAZVOJ MAlOG GOSPODARSTVA

KREDITNI POTENCIJAl: 100 milijuna knGODIŠNJA KAMATNA STOPA: 9%SUBVENCIJA KAM. STOPE: MINGORP 2% i ZAG. ŽUPANIJA 1%SUBVENCIJA GRAD/OPĆINA: ?GOD. KAMAT. STOPA ZA PODUZETNIKA: 6% i MANJAIZNOS KREDITA: od 200.000 kuna do 5 milijuna kuna KORISNICI: trgovačka društva, obrti, zadruge u 100% vlasništvu građana RH - koji imaju registriranu proizvodnu djelatnost

lPR - MIKROKREDITIRANJE

KREDITNI POTENCIJAl: 5 milijuna kunaGOD. KAMATNA STOPA: 9%SUBVENCIJA KAM. STOPE: MINGORP 2% i ZAG. ŽUPANIJA 1%SUBVENCIJA GRAD/OPĆINA: ?GOD. KAMAT. STOPA ZA PODUZETNIKA: 6% i MANJAMAX. IZNOS KREDITA: 200.000 knNAMJENA: može i za obrtna sredstva (do 100%)

RAZVOJ OBRTA I MAlOG PODUZETNIŠTVA

KREDITNI POTENCIJAl: 10 milijuna kuna (depozit x 2) GOD. KAMATNA STOPA: od 2 do 3%GRAD/OPĆINA: depozit?IZNOS KREDITA: do 500.000 kuna KORISNICI: trgovačka društva, obrti, zadruge, OPG koji imaju registriranu proizvodnu, turističku djelatnost

REFINANCIRANJE POSTOJEĆIh KREDITA

KREDITNI POTENCIJAl: 50 mil. knGOD. KAMATNA STOPA: 8% SUBVENCIJA KAM. STOPE: ZAG. ŽUPANIJA 1%SUBVENCIJA GRAD/OPĆINA: ?GOD. KAMAT. STOPA ZA PODUZETNIKA: 7% i MANJAIZNOS KREDITA: do 2 milijuna kunaKORISNICI: trgovačka društva i obrti u 100% vlasništvu građana RH

BIlJNA PROIZVODNJA

nabava loznih cijepova, voćnih sadnica, sadnica jagoda proizvodnja cvijeća za tržište proizvodnja povrća i jagoda u zaštićenom grijanom prostorusadnja ljekovitog biljapremija osiguranjanabava i postavljanje mreža za zaštitu od tučenabava i postavljanje visokih plastenika s grijanjemnabava i postavljenje sustava za navodnjavanjeekološka proizvodnja integrirana proizvodnja grožđa, povrća i voća

STOčARSKA PROIZVODNJA

uzgoj i držanje ženskog teleta za rasploduzgoj i držanje pčelinjih zajednicauzgoj i držanje rasplodnih ovaca, ovnova, koza i jaraca uzgoj i držanje autohtonih pasmina konja, svinja i peradiuzgoj goveda putem embriotransferauzgoj rasplodnih goveda putem umjetnog osjemenjivanja krava plotkinja uzgoj i držanje rasplodnih svinja putem umjetnog osjemenji- vanja krmača

RURAlNI RAZVITAK

osnivanje i početni rad udruge, zadrugesređivanje i okrupnjavanje poljoprivrednog/šumskog zemlji- štatroškovi analize tlaizrada i ishođenje dokumentacije za izgradnju novih i adapta- ciju postojećih objekata na poljoprivrednom gospodarstvuregistracija poljoprivrednih gospodarstavaedukacija, stručno osposobljavanjepromidžba i marketinška priprema proizvodanovi smještajni kapaciteti i kapaciteti za prijem gostijuuvođenje županijske marke jela u ugostiteljsku ponudunabava izložbeno-prodajnih stolova i rashladnih vitrinacertificiranje i razvoj proizvodnje, uvođenje hACCP sustava, ISO standarda, dobivanje oznake “tradicionalni ugled”, “izvor- nosti”, “zemljopisnog podrijetla”, “izvorno hrvatsko”poboljšanje uvjeta proizvodnje sirapoboljšanje uvjeta proizvodnje županijske robne marke kise- log zelja “laktec”izrada investicijskih studija/elaboratamladi poljoprivredniciopremanje kušaonica siraoprema obnova i sanacija šuma u privatnom vlasništvu i posjedu

BESPOVRATNE POTPORE I SUBVENCIJE PODUZETNICIMA

sufinanciranje rada udruga u području gospodarstva sredstva pomoći za tradicionalne i umjetničke zanate potpore za početak poslovanja poduzetnika potpore za uvođenje inovacija u proizvodnju potpore za uvođenje i primjenu novih metoda poslovanja i upravljanja potpore za sufinanciranje organiziranja i nastupa na sajmovi- ma, izložbama i natjecanjima

PROSJEčNE NETO MJESEčNE PlAĆE PO ZAPOSlENOM

450044004300420041004000390038003700

I. - IX. 2007. I. - IX. 2008. I. - IX. 2009.

Kn

3999(100)

4240(106)

4415(110)

KREDITI ZA PODUZETNIKE SUBVENCIONIRANJE POLJOPRIVREDE

� BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

PREKOGRANIčNA SURADNJA PREKOGRANIčNA SURADNJA

SURADNJA POGRANIČNIH PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE SA SLOVENSKIM OPĆINAMA KRŠKO, BREŽICE I KOSTANJEVICA NA KRKI

Za ‘povlačenje’ novca iz EU fondova moramo iznjedriti kvalitetne projekte

Saborski zastupnik željko Turk, gradonačelnik Zaprešića

Koristit će nam iskustva, ali i pogreške koje su radili naši

slovenski partneri. Vrijeme pred ulazak u EU moramo maksimal-no iskoristiti za pripremu dobrih projekata.

hrvoje Frankić, zamjenik gra-donačelnika Samobora

Na području uz granicu si-nergijski efekt gospodar-

stvu dala bi gradnja novoga mosta na Savi, između Samo-bora i Zaprešića.

Franc Bogović, župan Općine Krško

Vidimo korist u povezano-sti kroz projekte u turizmu i

poljoprivredi. Posavju je surad-nja sa zagrebačkom okolicom oduvijek bila zanimljiva.

Ivan Molan, župan Općine Brežice

Granica nikada nije ‘prere-zala’ veze ljudi sa slovenske

i hrvatske strane. Čim prije tre-bamo osmisliti zajedničke, kon-kretne projekte.

Marica Jančić, načelnica Mari-je Gorice

U ‘povlačenju’ sredstava eu-ropskih fondova naši su su-

sjedi daleko odmaknuli. U razra-di projekata očekujem pomoć naše Razvojne te Energetske agencije.

Alen Prelec, načelnik BrdovcaS Općinom Krško surađu-jemo na projektu uređenja

vinskog muzeja (revitalizaci-je imanja Resovo). Maksimalno trebamo koristiti znanja i isku-stva naših susjeda.

IZDVOJENO

Osmogodišnja uspješna suradnja Zagrebačke županije sa slovenskim

pograničnim općinama (Krško, Brežice i Kostanjevica na Krki), koja je već rezultirala nekim zajedničkim projektima, pre-poznatima od EU, dobiva novi, snažniji zamah.

Inicijativom župana Stjepana Kožića održan je potkraj veljače u Duhovno-obrazovnom centru Marijin dvor - Lužnica, pored Zaprešića, sastanak gradonačel-nika i načelnika pograničnih po-dručja naše županije (Zaprešića, Samobora, Brdovca, Dubravice, Marije Gorice i Žumberka) sa slovenskim kolegama. Dogovo-rena je uspostava zajedničkoga kolegija čija će zadaća biti do-

Za sastanka su predstavljene projektne ideje (u sklopu IPA operativnog programa Sloveni-ja-Hrvatska 2007.-2013.). U sklo-pu prioriteta “Održivo upravlja-nje prirodnim resursima” u ideje je uvršteno uređenje i korištenje rijeke Save, dogradnja vodocrpi-lišta “Šibice”, povećanje korište-nja obnovljivih izvora energije (“SAVA - dolina sunca SAVASOL”), razvoj sustava praćenja biljnih štetnika s ciljem poticanja eko-loške proizvodnje i očuvanja bi-ološke raznolikosti.., a u sklopu prioriteta “Gospodarski i druš-tveni razvoj” kao mogući projekti spomenuto je turističko pove-zivanja dvoraca, uređenje info punkta za edukaciju o važnosti-ma očuvanja i održivog korište-nja potencijalnih područja NA-TURA 2000, splavarenje na Savi, zajednički marketing vrijednih poljoprivrednih proizvoda i uslu-ga, “Agro info centar” (prijenos znanja i iskustva), “Eko cesta”...

Projektne ideje

bačke županije i regije Posavje, te Regionalne energetske agen-cije sjeverozapadne Hrvatske i Energetske agencije Dolenjske, Bele Krajine i Posavja - biti iznimno bitan u pripremi, te ra-zradi projekata.

Prijedloge projektnih ideja, prema prioritetima IPA ope-rativnog programa Slovenija-

Hrvatska 2007.-2013., koje su potekle od Zagrebačke župani-je, odnosno njenih pograničnih gradova i općina, predstavio je pročelnik za gospodarstvo Kru-noslav Pilko. Podsjetio je da će Hrvatskoj za razvojne projekte, odmah nakon ulaska u EU, na raspolaganju biti oko 3,5 mili-jarde eura.

- Ovo nije prilika za ljude koji će sjediti i čekati da ih netko ‘vuče za rukav’, to je ‘kucanje na kriva vrata’. Moramo krenu-ti korak po korak i pripremati projekte kojima ćemo znati od-govoriti na izazov. Treba nam partnerstvo na djelu, partnerstvo u konkretnim projektima - rekao je Pilko.

Nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatskoj će za razvojne projekte na raspolaganju biti oko 3,5 milijarde eura, a koliko će od toga iskoristiti,

ovisi o kvaliteti projekata koje će predložiti

Naša pogranična područja nisu osjećala prijepore na državnim

razinama, dapače suradnja i prijateljstvo

je kontinuirano - istaknuo je župan

mr. sc. Stjepan Kožićvac europskih fondova. Oformit će se i koordinacijski odbor koji će koordinirati radnim grupama iz područja gospodarstva, poljo-privrede i turizma, komunalne infrastrukture i prometa, obnov-ljivih izvora energije te civilnog društva i kulturne suradnje.

- Otvara nam se mogućnost ‘povlačenja’ sredstava iz europ-skih fondova, ali moramo iznje-driti kvalitetne projekte, bez njih nema novca. Za predpristupne fondove ima još malo vreme-na, no pred nama su strukturni. Moramo odrediti prioritete, naše vizije i ideje pretočiti u konkret-ne projekte, osigurati za njih i dio sredstava, te ih kandidirati na natječaje europskih fondova - rekao je župan Kožić, dodavši da će koordinacijski odbor - u kojemu će uz predstavnike dviju regija biti i čelni ljudi regional-nih razvojnih agencija Zagre-

Oformit će se radne grupe iz područja

gospodarstva, poljoprivrede i

turizma, komunalne infrastrukture i

prometa, obnovljivih izvora energije te civilnog društva i kulturne suradnje

govaranje (predlaganje) proje-kata od obostranog interesa, a za čiju će se realizaciju tražiti no-

Suradnja Zagrebačke županije i (administrativne) regije Posavje počela je 2002. godine

željko Turk (gradonačelnik Zaprešića), Miljenko Šoštarić (Grad Zaprešić), Franjo Štos (načelnik Dubravice)Alen Prelec (načelnik Brdovca), Marica Jančić (načelnica Marije Gorice), mr. sc. Ružica Rašperić (direktorica TZ Zagrebačke županije)

Sastanak je održan u Duhovno-obrazovnom centru Marijin dvor - lužnica

� BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

SKUPŠTINA SKUPŠTINA

Željka Šabarić (HSS) Koliko srednjoš-kolaca prima županijsku sub-venciju za prije-voz? Koji su to iznosi na mje-sečnoj, a koji na godišnjoj razini? Subvenciju su u siječnju koristila 2452 đaka, za što je isplaćeno 1.195.000 kuna. Na nivou školske godine (10 mje-seci) to iznosi oko 12 milijuna kuna. To je najviši iznos koji za subvencioniranje srednjoškolskog prijevoza izdvaja neka županija u RH. /župan Stjepan Kožić/

Mirjana Mataušić Pišl (SDP)Kako se puni proračun? Kada će biti rebalans?U siječnju ove godine prihodo-vano je 22,656 milijuna kuna, a u prvom mjese-cu lanjske godi-ne 22,479 miliju-na kuna. Potvrđuje to da su prihodi na nivou lanjskih, no to ne znači da će tako biti i narednih mjeseci. S prihodima od jednog mjeseca ne možemo utvrditi trend proračuna. Rebalans će, vjerojat-no, biti već početkom svibnja. /župan Stjepan Kožić/

Josip Maleković (HDZ)U kojoj fazi je izrada dokumen-tacije za gradnju brze ceste od Za-prešića do har-mice, te gradnju mosta na Savi iz-među Samobora i općine Brdovec? Kada se predviđa početak radova? /vijećnik je tražio pi-smeni odgovor/

Denis Tovernić (HNS) U kojoj fazi je projektiranje i ishođenje po-trebne doku-mentacije za gradnju sport-ske dvorane u Posavskim Bre-gima? Kada se predviđa poče-tak radova? /vijećnik će dobiti pismeni odgovor/

VIJEĆNIČKA PITANJA Ljubica Ambrušec (HSS)Koliko je sred-stava iz predpri-stupnih fondova (SAPARD/IPARD) isplaćeno za projekte na po-dručju županije? Koliko se poten-cijalnih kandi-data prijavilo za ova sredstva u 2010.? Na koji način županija, s obzirom na kompliciranu proceduru prijave projekata, planira educirati potencijalne kandidate?Dosad su europski fondovi za projekte na području županije odobrili 6.661.727 eura (48.630.608 kuna). U usporedbi s drugim županijama, mislim da je to zna-čajan iznos. Prema projektnoj analizi, za naše velike projekte, poput jedinstvene tarifne unije, vodoopskrbe, odvodnje, zbrinjavanja otpada.., potrebno je preko 6 milijarda eura. Velik dio ovih projekata u fazi je razrade, prije svega vodoopskr-ba u suradnji s Hrvatskim vodama, dok s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagor-skom županijom pripremamo projekt jedinstvene tarifne unije. Nadam se da ćemo ove projekte uspjeti pripremiti do 2012., kako bismo ih prijavili na natječa-je europskih fondova.Kroz Regionalnu razvojnu agenciju, te odjele za gospodarstvo, poljoprivredu i komunalnu infrastrukturu educiramo naše ljude, prenosimo informacije o mo-gućnostima korištenja sredstava fondo-va, načinu prijave i pripremi projekata. /župan Stjepan Kožić; dopunu odgovora vijećnica će dobiti pismeno/Regionalna razvojna agencija sudjelo-vala je u prijavi dva projekta iz progra-ma SAPARD, u ukupnom iznosu od 26 milijuna kuna, koji su od Europske uni-je sufinancirani s 10,8 milijuna kuna. Za program IPARD održali smo devet se-minara, no zasad, s područja županije, nema zainteresiranih kandidata. /Zlat-ko Herček, direktor RRA-e/

Vlado Horina (HSS)Je li u planu žUC-a uređenje prometnice Bu-ševec-Podvor-nica-Kravarsko, sada u lošem stanju?Dio te ceste tre-nutačno saniraju Hrvatske autoce-ste, jer su je koristile prilikom gradnje dijela buduće autoceste Zagreb-Sisak, a preostali dio sanirat će ŽUC u okvi-ru svojih mogućnosti. /ravnatelj ŽUC-a Zdenko Majzec/

ZA SUBVENCIONIRANJE SREDNJOŠKOLSKOG PRIJEVOZA MORAT ĆE SE OSIGURATI OKO 12 MILIJUNA KUNA

Županija ne može utjecati na cijene pokaznih karata koje su enormno visokeNije prihvaćen prijedlog da se mjesečni pokaz, sa 70 posto njegove cijene, subvencionira učenicima koji žive u kućanstvu čiji prosječni ukupni neto prihod po članu, u zadnja tri mjeseca, ne prelazi iznos

od 100 posto neoporezivog dijela mjesečne plaće u RH

Ova se tema lako ispolitizira, a politi-ziranjem odmičemo od ključnog pro-blema: cijene karata. One su enormno

visoke! Puno bi lakše bilo kada bismo imali jednog pri-jevoznika, a mi ih imamo de-vet. Kada bi dogovorili jedno-tarifnu uniju, na čemu radimo, karta bi bila puno jeftinija - za rasprave o subvencioniranju srednjoškolskog prijevoza re-kao je zamjenik župana Ru-dolf Vujević. Skupština nije prihvatila SDP-ov prijedlog da se mjesečni pokaz, sa 70 posto njegove cijene, subvencionira učenicima koji žive u kućan-stvu čiji prosječni ukupni neto prihod po članu, u zadnja tri mjeseca, ne prelazi iznos od 100 posto neoporezivog dije-la mjesečne plaće u RH (1800 kuna).

- Sve više ljudi ostaje bez posla i teško ško-luju djecu - rekla je Palma Klun Posavec, a nje-zin stranački kolega Zoran Ostović dodao da bi

se SDP-ovim prijedlogom pri-jevoz subvencionirao većem broju učenika, te da bi se on uklopio u iznos od 12 milijuna kuna, koliko će do kraja godi-ne trebati osigurati za proved-bu postojeće odluke.

- Vašom računicom potrošili bismo više nego što imamo. Niste socijalno odgovorni, bi-račima dajete krive informaci-je - replicirao je župan, rekavši da je ovakav prijedlog nestva-ran, jer bi za njegovu proved-bu trebalo osigurati osjetno više od 12 milijuna kuna.

- Model prema kojemu sada subvencioniramo prijevoz puno je pravičniji i socijalno osjetljiviji. Subvencioniramo

ga onima kojima je to stvarno potrebno. Slo-žit ćete se da na području županije ima obitelji koje ostvaruju pristojan dohodak i djeci mogu osigurati sredstva za prijevoz. One obitelji koje su obuhvaćene našom odlukom to ne mogu! U trenutačnoj gospodarskoj situaciji, smatram da je postojeći model subvencioniranja prije-voza pravičniji, bolji i kvalitetniji od ovoga koji predlaže SDP - rekao je župan, dodavši da Županija ne može utjecati na formiranje cije-ne karata, a koje su iznimno visoke. O tome je govorila vijećnica SDP-a Vesna Bičak Dananić iznoseći podatak da, primjerice, srednjoškolce iz Beloslavca mjesečni pokaz stoji 1355 kuna, one iz Bedenice 1262, a iz Svetoga Ivana Ze-line 954 kune.

- Upravo stoga, do sto posto cijene karte, i subvencioniramo prijevoz onima koji sami ne

mogu izdvojiti ovakve iznose - dodao je žu-pan. Vijećnik Mile Ivančić (HSP) kolegama iz SDP-a je poručio da je “skupljanje glasova preko socijale kriva rasprava”, a predsjednik Skupštine Damir Mikuljan naglasio da se sred-njoškolcima prijevoz subvencionira i po dru-gim osnovama.

- Kako se ne bi stvarala kriva predodžba da pravo na subvenciju imaju samo djeca čiji roditelji primaju dječji doplatak, treba reći da subvenciju mogu ostvariti i srednjoškolci čiji roditelji ostaju bez posla, a za što nije potrebna naša odluka. Također, pravo na subvenciju, po drugoj osnovi, imaju i djeca hrvatskih branite-lja - rekao je Mikuljan.

Skupština također nije prihvatila prijedloge oporbenoga SDP-a o povlaštenim kreditima za studente, te osnivanju kulturnih vijeća.

Kako se ne bi stvarala kriva predodžba da pravo na subvenciju imaju samo djeca

čiji roditelji primaju dječji doplatak, treba

reći da subvenciju mogu ostvariti i srednjoškolci čiji

roditelji ostaju bez posla, a za što nije

potrebna naša odluka - rekao je predsjednik

Skupštine Damir Mikuljan

U medijima se pojavljuju napisi da je Županija ukinula subvencioniranje srednjoškolskog prijevoza, što nije istina! Županija je samo promijenila

odluku, pa se sada prijevoz, u sto postotnom iznosu, subvencionira đacima čiji roditelji primaju dječji doplatak. Smatramo da je ovakva

odluka pravednija i primjerenija današnjem vremenu, dakle ukupnom gospodarskom stanju, i da njome pomoć dajemo onima kojima je

najpotrebnija - istaknuo je župan mr. sc. Stjepan Kožić

Vesna Bičak-Dananić, Branimir Katalenac, Palma Klun Posavec

Goran Maričić, Brigitte Berulec, Damir halužan, Ratko Budinšćak

10 BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA 11ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

cijske zone smije se graditi samo jedan samostojeći antenski stup takvih karak-teristika da može prihvatiti više operatera. Nadalje, na postojećim antenskim stupovima, ukoliko to do-zvoljavaju tehnički uvje-ti, omogućit će se prihvat opreme i drugih operatera, a ako to nije moguće, tada se unutar zone može graditi zamjenski stup za postojeće i nove operatere. Također, samostojeći antenski stup ne smije se graditi unutar građevinskog područja naselja, iznimno ako se planirano

područje signalom ne može pokriti na zadovoljavajući način, moguće ga je locirati i unutar građevinskog područ-ja naselja koje ima više od 1500 stanovnika.

Željka Kučinić iz Zavoda za prostorno uređenje Zagre-bačke županije, voditeljica izrade izmjena i dopuna Pro-stornog plana, istaknula je da je za postojeće antenske stu-pove, ako ga nemaju, potreb-

no ishoditi odgovarajuće odobrenje (sukladno uvjetima ovog plana), u suprotnom potrebno ih je ukloniti.

SKUPŠTINA SKUPŠTINA

Sanja Horvat (SDP)Zašto odgovo-re na vijećnička pitanja ne dobi-vamo u propisa-nom roku od naj-kasnije 30 dana? /vijećnica je tražila pismeni odgovor/ Vesna Bičak-Dananić (SDP) Svi vijećnici do-bili su laptope, pa zašto ne bi-smo materijale za sjednicu dobi-vali na CD-u? Bilo bi puno jedno-stavnije ‘gleda-ti ih na laptopu’, nego se gužvati u hrpi papira. Također, Glasnik Zagre-bačke županije ne bi trebalo slati na kućne adrese kada se on može pogle-dati i na interentu. Nadalje, predla-žem da se pismeni odgovori na vijeć-nička pitanja, onim vijećnicima koji to žele, šalju e-mailom. Slažem se i podržavam ovaj prijedlog! Pozivam stručnu službu da se vijećnici-ma uputi upit žele li materijale primati elektroničkom poštom. /župan Stjepan Kožić/

Ratko Budin-šćak (HDZ)Što županija po-duzima kako bi pomogla podu-zetnicima da što bezbolnije pre-brode ovu krizu?

Boris Mahač (SDP)Za koliko ćemo dana na razma-tranje dobiti pro-gram mjera za izlaz županije iz kriznog stanja?Činjenica je da je gospodarska situ-acija - u županiji, državi, a i u širem okru-ženju - dosta složena. Pratimo gospo-darska kretanja, znamo da je u županiji broj nezaposlenih u porastu. A upravo je nezaposlenost, u ovom trenutku, naj-veći problem gospodarstva. Kroz prora-čun, našim mjerama, činimo maksimum za učinkovito funkcioniranje gospodar-stva. Naše je određenje da sve ono što možemo damo gospodarstvu. O kon-kretnim mjerama (kroz kreditne linije i

odjele za gospodarstvo i poljoprivredu) bit će riječi na skorom susretu gospo-darstvenika. /vidi str. 2-5/ Nije istina da se zadužujemo i ulazimo ‘u crveno’, toga u Županiji nije bilo zadnjih devet godi-na, pa to ni sada nije slučaj. /župan Stje-pan Kožić/

Mirela Gajić (SDP)hoćete li i kada početi primjenji-vati demokrat-sku praksu te na događaje i ma-nifestacije u Za-grebačkoj župa-niji pozivati sve vijećnike? Možete li to kon-kretizirati? /predsjednik Skupštine Damir Mikuljan/Za događaje u županiji oporbeni vijeć-nici saznaju isključivo preko medija! /vi-jećnica Mirela Gajić/ Ako je Županija organizator nekog do-gađaja, ne vidim razlog da se na nje-ga ne pozovu svi vijećnici. /predsjednik Skupštine Damir Mikuljan/Ne znam koje smo događaje preskočili? Na koje skupove mislite? Možemo li do-biti pojašnjenje? /župan Stjepan Kožić/Nisam govorila o bilateralnim skupo-vima, govorila sam o manifestacijama. Prva koja mi sada pada na pamet su Vin-ske svečanosti u Jastrebarskom. /vijeć-nica Mirela Gajić/ Vinske svečanosti? Jesmo li to mi organi-zirali?! Pa, tamo su vaši na vlasti! Ako Žu-panija nešto organizira, tada poziv mo-raju dobiti svi vijećnici, ali ako Županija nije organizator... /predsjednik Skupšti-ne Damir Mikuljan/

Damir Halužan (HDZ)Kada će se u Ra-kitju, u prostoru Doma zdravlja, otvoriti ambu-lanta?U procesu smo iz-davanja koncesi-ja za zdravstve-ne ustanove, pa ćemo ih, do kraja lipnja, ugovoriti i za Rakitje. Nadam se da će do tada biti kompletirani timovi obi-teljske medicine, ginekologije, pedija-trije i stomatologije. U prostoru Doma zdravlja sada radi mikrobiološki labora-torij Zavoda za javno zdravstvo, dok je Grad Sveta Nedelja nedavno proveo na-tječaj za ljekarničku djelatnost. Najpo-voljnija je bila ponuda “Farmacije”, tvrtke koja bi, uz suglasnost Ministarstva zdrav-stva, s radom trebala početi do 1. svibnja. /zamjenik župana Rudolf Vujević/

OPĆI UVJETI ZA GRADNJU SAMOSTOJEĆIH ANTENSKIH STUPOVA MOBILNIH OPERATERA

Prihvaćene 3. izmjene i dopunežupanijskog Prostornog plana

Unutar elektroničke komunikacijske zone smije

se graditi samo jedan samostojeći antenski stup

takvih karakteristika da može prihvatiti više operatera

Suzdržanim oporbenim glasovima Skup-ština je prihvatila 3. izmjene i dopune županijskog Prostornog plana, a koje se

odnose na određivanje općih uvjeta za gradnju samostojećih antenskih stupova mobilnih ope-ratera. U prostoru županije trenutačno je 80 sa-mostojećih antenskih stupova, dok su izmjena-ma i dopunama Postornog plana planirane 182 elektroničke komunikacijske zone za njihov smještaj unutar županije, te 21 (rubna) zona sa smještajem antenskih stupova u susjednim županijama.

- Ovo nije legalizacija postojećeg stanja. Za sve antenske stupove moraju se ishoditi dozvo-le. Ako operateri to ne učine, nelegalni stupovi bit će uklonjeni - odgovarajući na vijećničko pitanje o stupovima sagrađenima bez građe-vinske dozvole, naglasio je zamjenik župana Damir Tomljenović. U ime vijećnika HNS-a Zlatko Hržić je zatražio da se o konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana još jednom zatraži mišljenje svih jedinica lo-kalne samouprave. Naime, iako im je prijed-log bio upućen još u rujnu 2009., na njega su se očitovali samo gradovi Sveti Ivan Zelina, Vrbovec, Samobor i Velika Gorica, te općine Gradec, Farkaševac i Pisarovina. Vijećniku je pojašnjeno da se temeljem Zakona o prostor-nom uređenju i gradnji smatra da predstavnič-ko tijelo, ukoliko u propisanom roku ne dostavi mišljenje, nema primjedbi na nacrt konačnog prijedloga plana.

Vijećnici SDP su na tiskovnoj konferenciji

ustvrdili da nisu protiv izmjena i dopuna Pro-stornog plana, ali da se u njemu prečesto spo-minje riječ ‘iznimno’, a premalo ‘mora’.

- Osnovna nam je zadaća štititi prostor i gra-đane, a ne krupni kapital - rekla je Palma Klun Posavec.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana, među ostalim, unutar elektroničke komunika-

Ovo nije legalizacija postojećeg stanja. Za sve antenske stupove moraju se ishoditi dozvole. Ako operateri to ne učine, nelegalni stupovi bit

će uklonjeni - rekao je zamjenik župana Damir

TomljenovićNa području županije trenutačno je 80 samostojećih antenskih stupova,

dok su izmjenama i dopunama Prostornog plana planirane 182 elektroničke komunikacijske zone za njihov smještaj unutar županije,

te 21 (rubna) zona sa smještajem antenskih stupova u susjednim županijama

Vlado horina, željka Šabarić, Roman Rodić, ljubica Ambrušec

1� BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA 1�ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

SKUPŠTINASKUPŠTINA

Ženama treba dati više mjesta u politici

BRIGITTE BERULEC (HSS)LJUDSKA PRAVA I RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

Imenovana savjetodavna tijelaSkupština je imenovala Koordinaci-

ju za ljudska prava. Predsjednica je Marija Ledinski Anić (HSS), potpred-

sjednica Skupštine, a tajnica Mirjana Rebić, stručna referentica u Stručnoj službi Skup-štine. Članovi su Josip Jambrač (županijski vijećnik HNS-a), Ana Pustaj (ispred HSP-a Zagrebačke županije), Vesna Gašparuš-Hor-vat (sutkinja Županijskog suda u Velikoj Go-rici), Sandra Šupe Škarpa (PU Zagrebačka), Jadranka Dujić Frlan (v.d. pročelnice Uprav-nog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i teh-ničku kulturu), Snježana Žunec (Upravni

odjel za zdravstvo i socijalnu skrb), Katarina Belec (predstojnica Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji), Stjepan Leboš (član Ureda SSSH Zagrebačke županije) i Bran-ka Kujundžija (članica društva Naša djeca “Vladimir Nazor” iz Križa). Imenovano je i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova. Predsjednica je Mirela Gajić (županijska vijećnica SDP-a), a tajnica Božica Stipčić (administrativna referentica u Stručnoj služ-bi Skupštine). Članovi su Branka Pavošević (županijska vijećnica HDZ-a), Vjekoslav Šinog (ispred HSU-a Zagrebačke župani-

je), Vitomir Boić (predsjednik Županijskog suda u Velikoj Gorici), Sandra Šupe Škarpa (PU Zagrebačka), Gordana Županić Gojak (zamjenica ravnatelja Doma zdravlja Zagre-bačke županije), Ivana Kabaj (predsjednica Udruge za razvoj i organiziranje lokalne za-jednice “Lobi”) Kristina Autischer Jadrešić (voditeljica Odsjeka za pravne, kadrovske poslove i normativnu djelatnost u Stručnoj službi župana), Ljubica Radovanić (županij-ska koordinatorica za ravnopravnost spolo-va) i Dario Vuger (član Udruge “Klub mla-dih” iz Ivanić-Grada).

Mreža osnovnih školaPEDAGOŠKI STANDARD

Većinom glasova prihvaćen je prijedlog Mreže osnovnih škola kojima je osnivač Zagrebačka županija. Za njih 30, temeljem odredbi Držav-nog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obra-zovanja, izrađen je popis objekata (matične i područnih škola, kao i izmještenih objekata) u kojima se provodi obrazovanje, određeno je pripadajuće upisno područje, definirana su područja na kojima se može osnovati školska ustanova, te su utvrđeni programi koje školske ustanove mogu ostvarivati.

Elementarna nepogodaLani je na području županije samo jednom proglašena elementarna nepo-goda, za naselja Novoselec, Okešinec, Obedišće i Vezišće (u općini Križ) koja je početkom srpnja zahvatilo olujno nevrijeme praćeno tučom. Šteta na po-ljoprivrednim kulturama procijenjena je na nešto više od 850.000 kuna. No, kako je ona bila niža od 20 posto vrijednosti općinskog proračuna za pret-hodnu godinu, Državno povjerenstvo nije je uzelo u razmatranje za dodjelu pomoći Vlade RH. Izvješće o radu županijskog Povjerenstva za procjenu šte-ta od elementarnih nepogoda Skupština je prihvatila jednoglasno.

OPĆINA KRIŽ

predsjednica Organizacije žena “hrvatsko srce” Svetog Ivana Zeline i potpredsjednica županijske organizacije, tajnica DVD-a laktec

udana, majka dviju kćeri

U politici sam...Politika određuje mnoge stvari, utječe na život. Ne želim biti njezin pasivni promatrač. Ne želim sjediti prekriženih ruku. Uključila sam se u politiku jer želim promjene u lokalnoj zajednici, društvu, svakodnevnom životu...

Žene su kroz povijest ‘igrale velike uloge’, premda im se to nije priznalo. Svjesni smo činjenice da su vladale iz sjene. Zbog njih su

se vodili ratovi, ‘padale glave’, mijenjale granice... Znale su gdje usmjeriti svoju moć i snagu - pripovijeda vijećnica Berulec

Ženama treba dati više mjesta u po-litici - odlučna je vijećnica HSS-a Brigitte Berulec. Podsjeća da su

žene tijekom povijesti ‘igrale velike ulo-ge’, ali one im, nerijetko, nisu bile pri-znate.

- Žene su vladale iz sjene, znale su gdje usmjeriti svoju moć i znanje - do-daje. Ponosna je što pripada stranci koja, tradicionalno, senzibilizira probleme po-ljoprivrede, ‘maloga’ čovjeka iz ruralnog prostora. Aktivna je članica organizacije žena HSS-a “Hrvatsko srce”.

- Ova je asocijacija na području župa-nije iznimno dobro organizirana, brine se o problemima žena, potiče ih na aktivni-je uključivanje u društveni, ali i politič-ki život, educira mlade, čuva tradiciju... - kaže vijećnica Berulec, koja ‘odrađuje’ svoj prvi mandat u Skupštini.

- Ne mislim se fokusirati samo ne odre-đene probleme, nego kontinuirano i ak-tivno sudjelovati u rješavanju svih pitanja bitnih stanovnicima županije. Podržavam nastojanja župana i koalicijske vlasti da u ovoj ekonomskoj krizi iznađu najbolja rješenja za daljnji razvoj. Tome u prilog govore i ulaganja u gospodarstvo, poljo-privredu, školstvo... Ipak, županija nije otok, pa tako ne može ni funkcionirati. Trenutačna gospodarska situacija utječe na sve nas - kaže B. Berulec. Smatra da je njezina zadaća pravovremeno prenosi-ti informacije na ‘nižu razinu’ i upoznati

birače, koji su je izabrali, sa stvar-nim radom Županije, ali isto tako na sjednicama Skupštine ukazati na sve probleme koji se javljuju na terenu.

- Moramo biti svjesni da se svi pro-blemi ne mogu odmah riješiti. Želje su jedno, a mogućnosti drugo. Bez obzira na stvarne činjenice uvijek će biti nezadovolj-nih - naglašava.

Zadovoljna je uva-žavanjem kolega vi-jećnika, kaže da na sjednicama kluba, na kojima su usklađuju prijedlozi, presuđuje snaga argumenata.

- Zajednički cilj, napredak i bolji život stanovnika županije može se postići samo dijalogom među vijećnici-ma. Dobra stra-tegija, racional-na raspodjela sredstava i pa-metna ula-ganja dovest će do njego-va ostvare-nja - kaže Brigitte Be-rulec.

1� BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA 1�ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

KOMUNAlNA INFRASTRUKTURA

GEOMEHANIČKA ISPITIVANJA TLA NA PROSTORU VODOCRPILIŠTA KOSNICA

Uskoro izvedba probno-eksploatacijskih zdenaca

Gradnjom vodocrpilišta Kosnica, dijela Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb, stvaraju se preduvjeti za kvalitetnu opskrbu pitkom vodom, prije svega, istočnog dijela županije

Obavljena su geomehanička ispitivanja tla koja će dati podatke o nosivosti terena

na prostoru budućeg vodocrpilišta Kosnica. Preduvjet je to ishođenja građevinske dozvole za gradnju ograde i vanjsko uređenje parce-le, te gradnju prometnica, platoa i odvodnju vodocrpilišta. Tijekom ožujka, prema riječima pročelni-ka za promet i komunalnu infra-strukturu Nenada Babića, počinje i izvedba dvaju probno-eksploata-cijskih zdenaca, do dubine 30 me-tara, kako bi se utvrdila izdašnost crpilišta.

Ministarstvo regionalnog razvo-ja, šumarstva i vodnoga gospodar-stva podržalo je zahtjev županijske tvrtke Vodoopskrba i odvodnja da se koncesija za ovo vodocrpilište, sa šest bunara, dodijeli Zagrebač-koj županiji.

- Crpilište Kosnica, na dijelu savskog aluvija, najdragocjeniji je vodni resurs županije, stoga je naša zadaća zaštititi ovo područje od za-gađenja - kaže Marijan Marunica, direktor Vodoopskrbe i odvodnje.

Gradnjom vodocrpilišta Kosnica

Odabir lokacije budućega centra za gospodarenje otpadom MEHANIČKO-BIOLOŠKO ZBRINJAVANJE KOMUNALNOG OTPADA

Počinju istražni radovi na potencijal-nim lokacijama na kojima bi se mo-gao graditi županijski centar za gos-podarenje otpadom. U njemu će se komunalni otpad zbrinjavati meha-ničko-biološkim postupcima. Istražni radovi, koje će provesti zagrebački Institut za primijenjenu ekologiju “Oi-kon”, provest će se, zaključkom Župa-nijske skupštine iz prosinca 2008., na postojećim odlagalištima: Andrilo-vec (Dugo Selo), Beljavina (Vrbovec), Božićka (Jastrebarsko), Cerovka (Sve-ti Ivan Zelina), Mraclinska Dubrava

(Velika Gorica), Novi Dvori (Zaprešić) i Tarno (Ivanić-Grad). - Cilj je da Skupština u svibnju, teme-ljem stručnih podloga, odredi lokaci-ju budućeg centra, koja će se potom unijeti u Prostorni plan, čije su izmje-ne i dopune u tijeku. Nedavno smo održali još jedan sastanak s grado-načelnicima na čijem će se području provesti istražni radovi te ih upoznali s dinamikom njihova izvođenja - kaže zamjenik župana Damir Tomljenović. Potencijalne lokacije će tijekom istražnih radova biti rangirane kori-

štenjem eliminacijskih i usporednih kriterija. Provest će se, među ostalim, terenski (geotehnički i geodetski), te laboratorijski istražni radovi (ana-liza uzoraka materijala i podzemnih voda). Korištenjem transport kalku-lacija definirat će se i optimalni kon-cept transporta otpada te broj i smje-štaj pretovarnih stanica. - Istražni su radovi dokaz da Župa-nija, u suradnji s lokalnim samou-pravama, želi izabrati najpogodniju lokaciju budućeg centra - zaključuje Tomljenović.

Istražni radovi provest će se na

sedam postojećih odlagališta

komunalnog otpada - Andrilovec, Beljavina, Božićka,

Cerovka, Mraclinska Dubrava, Novi Dvori

i Tarno

- dijela Regionalnog vodoopskrb-nog sustava Zagreb, podsustava Zagreb istok - stvaraju se predu-vjeti za kvalitetnu opskrbu pitkom vodom, prije svega, istočnog dijela županije. Ukupna investicija cijeni se na 404 milijuna kuna.

U tijeku je izrada Studije ispla-tivosti gradnje sustava - od bunara do krajnjih korisnika - što je pre-duvjet za prijavu ovog projekta na natječaje EU fondova.

- Pripremamo projekt koji je na tragu standarda Europske unije,

poštuje regionalni pristup i normu prema kojoj se svim stanovnicima mora omogućiti priključak na jav-nu vodoopskrbu, a istovremeno i štiti podzemlje od zagađenja - kaže zamjenik župana Damir Tomljeno-vić.

Zamjenik župana Damir Tomljenović, direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije d.o.o. Marijan Marunica i pročelnik za promet i komunalnu infrastrukturu Nenad Babić

inženjer građevinarstva, direktor Komunalnog Jastrebarsko d.o.o.

zapovjednik Vatrogasne zajednice Jastrebarskoga, tajnik Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije, pročelnik Puhačkog orkestra DVD-a Gornji Desinec, predsjednik ogranka SDP-a Gornji Desinec...

Politika me privukla...Posao kojim se bavim, bilo da se radi o zaštiti od požara, obvezama direktora ili mojem kulturnom radu, u službi je građana. Smatram da se aktivnim bavljenjem politikom mogu izboriti za poboljšanje mnogih stvari u svakodnevnom životu čovjeka. Svojim programom, SDP je za mene jedina prihvatljiva politička opcija.

Svaka dobra ideja oporbe mora naići na ‘plodno tlo’

Založit ću se za gradnju nove područne škole u Desincu, naselju u kojemu živi više od 1600 stanovnika. Postojeća zgrada škole (u

kojoj je smješteno i područno vrtićko odjeljenje), stara 120 godina, neprimjerena je za odvijanje moderne nastave - kaže vijećnik Boričević

Ravnomjerni razvoj, kazuje županijski vijećnik Vedran Boričević, osnova je njegova

skupštinskog djelovanja. Sredstva pro-računa, dodaje, trebaju se ravnomjerni-

je ‘dijeliti’. - Od vijećnika se očekuje da radi za dobrobit i razvoj županije, ali i lokalne sre-dine iz koje dolazi. Stoga je moja zadaća pokušati promijeniti način ras-podjele sredstava, te se istovremeno zalagati da svojim radom doprine-sem i razvoju Jastrebar-skoga, da ovaj grad, iz kojega dolazim, dobije od Županije ono što mu pripada - govori Boričević, spomi-njući pritom gradnju nove osmogodišnje škole, ali i ulaga-nja u komunalnu infrastrukturu. S obzirom na po-sao koji obav-lja (direktor je komunalnog poduzeća) , n a g l a š a v a

da se aktivnije želi uključiti u rješavanje problema vodoopskrbe na cijelom po-dručju županije, te zbrinjavanja otpada.

- Na žalost, neki dijelovi županije, posebno u njenom istočnom dijelu, još uvijek nemaju riješenu vodoopskrbu - podsjeća Boričević. Ponosi se što je go-dinama aktivan u vatrogastvu, te smatra da se dobrovoljnim vatrogascima, koji izlaze na intervencije, treba pridati više pažnje.

- Treba im osigurati naknadu, a tre-balo bi razmisliti i o subvencioniranju udžbenika za djecu vatrogasaca - kaže. U skupštinskim je klupama, od sredine lipnja prošle godine, u svom prvom vi-jećničkom mandatu.

- Svojim prijedlozima, a kao oporbeni vijećnik i kritikama, trebam se boriti da svaka dobra ideja, u interesu svih sta-novnika županije, naiđe na ‘plodno tlo’. Izabrali su me građani i njihovo povje-renje moram opravdati - govori Bori-čević. Kao i njegove stranačke kolege smatra da bi se skupštinske sjednice trebale češće održavati. Zalaže se i za bolju suradnju četvorice skupštinskih vijećnika s područja Jastrebarskoga, smatrajući da oni ne bi trebali gledati na stranačku pripadnost, nego prihvatiti svaki dobar prijedlog i za njegovu se re-alizaciju zajedno izboriti.

VED

RAN

BORI

ČEVI

Ć (S

DP)

SKUPŠTINA

1� BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA 1�ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

STARI ZANATISTARI ZANATI

U PROSTORU TURISTIČKE ZAJEDNICE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE UDRUGA “TRAGOVI” POSTAVILA IZLOŽBU RUKOTVORINA I PROIZVODA PETERO SVOJIH ČLANOVA

Tradicijski i umjetnički zanati su nacionalnoblago koje treba sačuvati za mlade naraštaje

Udruga “Tragovi”, osnovana 2006., promiče vrijednosti starih i umjetničkih zanata, nastojeći ih uklopiti u gospodarski, kulturni i turistički identitet Zagrebačke županije

Supruga ima ‘Božji dar’, od malena je šivala, heklala, vezla, štrikala... Ima zlat-

ne ruke! Ispočetka je narodne nošnje radila za matično društvo (KUD “Braća Radić”), a onda je položila majstorski ispit, dobila licencu i prije pet godina otvorila obrt. U početku nije bilo lako, prolazili smo kalvariju, no ljudi su nas podr-žavali, dali nam snage da ustra-jemo, i danas ‘šivamo za cijeli svijet’. Pronašli smo se u tome, stvorili jedinstven proizvod - pripovijeda Miroslav Čvangić, jedan od osnivača Udruge “Tra-govi”, udruge tradicionalnih i umjetničkih zanata Zagrebačke

stanove, a redovito organizira i tečajeve vezenja i tkanja.

- Sve je manje ljudi koji se time bave, moramo održati stare obrte, jer u protivnom, odumrijet će - naglašava Mihajlo Bajser, predsjednik “Tragova”. Smatra da su tra-

dicijski i umjetnički zanati nacionalno blago

koje treba sačuva-

Porezne olakšice

Ručni, unikatni rad

SANDRA GABROVEC, OBRT “AMETIST”

Tradicija se prenosi ‘s koljena na koljeno’

BRIGITA MIHINA, MEDIČARSKO-SVJEĆARSKI OBRT “ARKO”

Brigita je treća generacija u obitelji koja se bavi ‘licitarijom’. Zanat je na-učila od majke, ona od svoga oca, a Brigita vještinu izrade licitarskih srdaca prenosi na sina. - Tradicija se prenosi ‘s koljena na koljeno’. Ovo je specifičan, složen i zahtjevan obrt. Zato je i rijedak! Sve što radimo, radimo ručno. Svako srce mora proći kroz naše ruke. U tome i jest draž posla - govori Brigita, doda-jući da je u odnosu na vrijeme prije sedamdesetak godina, kada je djed pokrenuo obrt, nabavila tek mješali-cu za tijesto (za licitare i medenjake), a peć na drva zamijenila je elek-tričnom. Proizvodi njezina obitelj i gvirc, a Brigita kaže da, posredstvom Udruge “Tragovi”, sudjelujući na ra-znim sajmovima i manifestacijama, ljudima želi prenijeti vrijednosti tog starog tradicijskog zanata.

Obrt “Ma-la” izrađuje i restaurira narodne nošnje korištenjem ručno izrađenog materijala na tkalačkim stanovima

ti za mlade naraštaje. - Na žalost, oni polako odu-

miru, a neki su, poput kolarskih zanata ili, pak, izrade i održava-nja crkvenih orgulja, potpuno ne-stali. Naš je interes da, ulaskom Hrvatske u EU, proizvode tradi-cijskih i umjetničkih zanata pro-moviramo kao turistički brend

- kaže Bajser, dodajući da mu je želja, u suradnji s Obrtničkom

komorom, Županijom i Gra-dom Zagrebom, pronaći u

užem središtu Zagreba adekvatan prostor u ko-jemu bi turisti, posebno stranci, mogli vidjeti, ali i kupiti, svo bogatstvo proizvoda tradicio-nalnih i umjetničkih zanata Zagrebačke županije.

- Naša je želja, da naši proizvodi budu svojevrsna turistička atrakci-

ja - naglašava.

županije. Obrt njegove supruge, specijaliziran za izradu narod-nih nošnji i etno kreacija, danas

najviše radi s hrvatskom di-jasporom, pri čemu ima

posebnu podršku Hr-vatske matice ise-

ljenika. - Imamo eki-

pu dizajnera, s u r a đ u j e m o s Tekstilno-t ehno lošk im

fakultetom, s et-nološkim muzeji-ma... Bez suradnje sa strukom bilo bi

iznimno teško - kaže Čvangić, dodajući da su naši ljudi, vlasni-ci malih zanatskih radnji, vrijed-

ni, kreativni, imaju smisla, žele i znaju raditi, ali nedostaje im lo-gistika, marketing, netko tko im može napraviti dobar poslovni plan...

- Osnovali smo ovu udrugu, jer čime možemo konkurira-ti?! Informatičkom industrijom, auto-industrijom...? Ne! Može-mo to samo našom baštinom. ‘Gazili’ su nas Turci, Mleci, Mađari... i svatko je od njih ostavio neki trag koji je utkan u našu narodnu nošnju. To je bogatstvo, to je ono što nema nitko u svijetu! - kaže Čvangić, dodajući da obiteljski obrt njego-ve supruge restaurira i tkalačke Lutke odjevene u narodne nošnje, tradi-

cionalne, hrvatske, Sandra radi zadnjih pet godina. - Kad je umrla majka moga prijatelja, koja se time bavila, on mi je rekao: “Nosi cijelu radionicu, samo nemoj da ovaj zanat zamre” - pripovijeda Sandra. Njezin je proizvod ručni, unikatni rad, izrađen od žice, staroga papira, tkanine, jute... - Prodajemo ih na sajmovima te putem interneta. Lutke najviše traže naši ljudi u inozemstvu te kolekcionari - kaže Sandra.

Naš je interes da, ulaskom Hrvatske u EU,

proizvode tradicijskih i umjetničkih zanata

promoviramo kao turistički brend -

kaže Mihajlo Bajser, predsjednik Udruge

“Tragovi”

Do 15. ožujka u prostoru Turističke zajednice Zagrebačke županije, u zagrebačkoj Preradovićevoj

ulici, mogu se pogledati rukotvorine Krojačkog obrta “Ma-La” iz Kerestinca, Obrta za izradu nakita i lutaka u narodnim nošnjama “Ametist” iz Svete Nedelje, Medičarsko-svjećarskog obrta “Arko” iz

Samobora, te proizvodi od meda Dragutina Volarića iz Jastrebarskoga i Darka Mikuljana iz Pisarovine

‘Gazili’ su nas Turci, Mleci, Mađari... i svatko je od njih ostavio neki

trag koji je utkan u našu narodnu nošnju. To je

bogatstvo, to je ono što nema nitko u svijetu! - pripovijeda Miroslav

Čvangić

- Tradicionalni i umjetnički obr-ti u našim zakonima nemaju status kao u nekim europskim zemljama. U Europi su oni zašti-ćeni kroz manje poreze, porezne olakšice kod zaposlenja, a neki i kroz srednjoškolsko obrazovanje - kaže Čvangić, a Basjer dodaje da bi se u nas, i s minimalno po-laznika, trebao školovati kadar za odumiruće stare zanate, kojemu bi još živući majstori pružili nau-kovanje.

1� BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA 1�ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

ODRŽAVANJE, OČUVANJE I KORIŠTENJE ZAŠTIĆENIH PRIRODNIH PODRUČJA

Zasad nema jedinstvene baze podataka o autorima i obavljenim stručnim istraživanjima na zaštićenim područjima

Ne postoji jedinstvena baza podataka, ili barem popis

autora i djela o dosad obavljenim stručnim istraživanjima na zašti-ćenim (prirodnim) područjima Zagrebačke županije. Stoga će Javna ustanova za upravljanje za-štićenim područjima i drugim za-štićenim prirodnim vrijednostima nastaviti prikupljati dokumenta-ciju o dosadašnjim istraživanjima (na području Turopoljskog i Va-

roškog luga, Ornitološkog rezer-vata Crna Mlaka, creta Dubravi-ca...), kao temelj za usporedbu sa sadašnjim stanjem. Navodi se to, među ostalim, u godišnjem planu i programu zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja, koji je dobio suglasnost župana.

U suradnji s Državnim zavo-dom za zaštitu prirode odredit će se prioriteti za daljnja istra-

živanja i studije, te će se nasta-viti s monitoringom ptica (na području Ornitološkog rezervata Strmec-Sava, ekološki značajnog područja potoka Bistrac i jezera Bobovica). Također, u suradnji s Hrvatskim šumama u planu je obnova “Staze prijateljstva s pri-rodom” u Varoškom lugu (Vrbo-vec), te u organizaciji Udruge za zaštitu prirode Ivanić-Grad izra-da poučne staze u šumi Žutica.

Pročelnice Ksenija Čuljak, profesorica de-fektologije iz Samobora, nakon provedenog javnog natječaja imenovana je pročelnicom Uprav-nog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, dok je na mjesto pročelnice Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša imenovana dosadašnja vršiteljica dužnosti Željka Abramović, diplo-mirana inženjerka arhitekture.

Elektronski biltenŽupanija pokreće projekt E-bilte-na kojemu je zadaća bolja infor-miranost građana o europskim integracijama, procesu pristupa-nja i ulaska RH u Europsku uniju, mogućnostima suradnje i finan-ciranja projekata, te regionalne i međužupanijske suradnje.

Zaštita i spašavanjeHrvatskoj gorskoj službi spaša-vanja - Stanici Samobor, s ciljem razvoja sustava zaštite i spašava-nja, Županija je darovala agregat za struju, ‘bušači čekić’, motornu pilu, potrošni sanitetski materi-jal... Vrijednost darovane opreme je 16.685 kuna.

PulmologijaI tijekom ove godine, s iznosom od 40.000 kuna, Županija će sufinan-cirati rad Pulmološko-alergološke ambulante u Velikoj Gorici. S istim će iznosom rad ove ambulante, di-jela zagrebačke Poliklinike za bo-lesti dišnog sustava, sufinancirati i Grad Velika Gorica.

POTICANJE SAMOZAPOŠLJAVANJA KROZ OBRAZOVANJE ODRASLIH

Usvajanje informatičkih znanja deficitarnih na tržištu radaŽupanija se uključila u pro-

jekt “Poduzetništvo i zapo-šljavanje - nova prilika kroz IT i mrežne tehnologije” kojim će Hrvatski zavod za zapošljava-nje - Područna služba Zagreb aplicirati na natječaj IPA pro-grama “Lokalna partnerstva za zapošljavanje”. Cilj projekta je poticati samo-zapošljavanje kroz obrazovanje odraslih za IT zanimanja i po-duzetništvo, a u ciljanoj skupini su 24 nezaposlene i 24 zaposle-ne osobe kojima prijeti gubi-

tak posla. One će se uključiti u stjecanje modernih informatič-kih znanja, koja su deficitarna na tržištu rada, kao i znanja o poduzetništvu (Cisco Certified Network Associate i Starting Business), kako bi stekle ‘in-telektualni kapital’ koji će im omogućiti nove šanse za zapo-šljavanje, odnosno samozapo-šljavanje.

Uz Županiju, partneri u pro-jektu su Obrtnička komora Za-greb i Savez samostalnih sindi-kata Hrvatske. Partneri su hZZ, županija, Obrtnička komora i SSSh

KOlEGIJ žUPANARAZVOJNA AGENCIJA

ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE ZAGREBAČKE ŽUPANIJEZaprešić, Matije Gupca 4, tel./fax 3310 403e-mail: zz-tehnicke-kulture@zg.htnet.hr

Javni raspis za dodjelu županijske Nagrade tehničke kulture “Rudolf Perešin”

Izvršni odbor Zajednice tehnič-ke kulture Zagrebačke župani-je, temeljem zaključaka 25. sjedni-ce održane 17.02.2010., objavljuje javni raspis za dodjelu županijske Nagrade tehničke kulture “Rudolf Perešin” za 2009. istaknutim poje-dincima i udrugama tehničke kul-ture, njihovim zajednicama i dru-gim pravnim osobama. Nagrada se dodjeljuje za dugogodišnji izuze-tan doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture.

Pobliže informacije mogu se do-biti na broju telefona 3310 403 ili upitom na e-mail: zz-tehnicke-kul-ture@zg.htnet.hr.

Prijedlozi za nagradu moraju se dostaviti najkasnije do 15. ožujka 2010. na adresu:

ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

MATIJE GUPCA 410290 ZAPREŠIĆ

Proizvodnja bioplinaKORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Agencija za razvoj Varaždinske županije (AZRA) organizirala je u Varaždinu treću radionicu u sklopu provedbe projekta “Iskorištavanje stajskoga gno-ja za proizvodnju energije - REDEEM”. Radionici su prisustvovali partneri projekta: GREEN (Flandrija), te predstavnici regionalnih razvojnih agencija Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Vukovarsko-srijemske, Varaždinske i Međi-murske županije. Projekt se provodi uz financijsku podršku flamanske vlade, a cilj mu je utjecati na povećanje potencijala za proizvodnju bioplina, uz istovremeno smanjenje zagađenja okoliša gnojivom pilećeg i svinjskog po-drijetla. Njime se promiče zaštita okoliša i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Ukupna vrijednost projekta je nešto viša od 162.000 eura, od čega je flamanska vlada osigurala 135.000 eura. Na radionici su razmotrene dosad obavljene projektne aktivnosti (analiza bioplina i njegove proizvodnje), te su utvrđeni detalji studijskog putovanja u Belgiju gdje će se zainteresirani farmeri na licu mjesta upoznati s tehnolo-gijom proizvodnje i korištenja bioplina.

JEDNOTARIFNA PROMETNA UNIJA ZAGREBA, ZAGREBAČKE I KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE

Predviđa se maksimalno korištenje ekonomičnijeg željezničkog prijevoza

Treba se izboriti da projekt jednotarifne prometne unije bude strateški projekt statističke regije Sjeverozapadna Hrvatska kako bi dobio podršku EU fondovaGrad Zagreb, Zagrebačka

i Krapinsko-zagorska županija zajedno rade na

projektu jednotarifne unije koja bi omogućila povoljniji i jeftiniji javni prijevoz. Projekt iziskuje i znatna financijska sredstva, a veći dio njih - bude li se on nametnuo kao jedan od projekata NUTS 2 (statističke) regije Sjeverozapad-na Hrvatska - planira se ‘povući’ iz europskih fondova. O trenutač-no otvorenim natječajima na koje bi se eventualno moglo aplicira-ti, te time osigurati sredstva za izradu projektne dokumentacije, govorilo se na sastanku razvoj-nih agencija Zagrebačke i Kra-pinsko-zagorske županije, kojom prigodom je Velimir Šegon iz Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske održao prezentaciju “Mogući izvori fi-nanciranja za projekte iz područ-ja održivog transporta”.

- Već neko vrijeme radimo na projektu jednotarifne unije, po-mogli su nam u tome i češki par-tneri, no trebamo se izboriti da to bude strateški projekt NUTS 2 regije Sjeverozapadna Hrvatska, jer se po regiji (RH je podijeljena na njih tri) predviđa sufinancira-

nje svega tri programa projektne dokumentacije - pojasnila je Ines Gašparlin, direktorica Zagorske razvojne agencije. Nenad Babić, pročelnik za promet i komunalnu infrastrukturu Zagrebačke žu-panije, rekao je da je inicijalna studija jednotarifne unije izrađe-

na, te se sada radi na projektnoj dokumentaciji.

Jednotarifna unija je projekt koji će znatno utjecati na ukupni razvoj, ne samo područja koje je njime obuhvaćeno, nego cije-le RH. On predviđa rasterećenje prometnica, prelazak s osobnog

na javni prijevoz, čime dolazi i do smanjenja zagađenja okoliša te bolje sigurnosti u prometu. Mi-nimalizira se cestovni, a predviđa maksimalno korištenje željeznič-kog javnog prijevoza, sigurnijeg i ekonomičnijeg, rečeno je za sa-stanka.

Razgovaralo se o mogućim izvorima financiranja za projekte iz područja održivog transporta

Obnova “Staze prijateljstva s prirodom” u Varoškom lugu

�0 BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �1ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

DOGAĐAJINACIONAlNE MANJINE

Ne opterećujemo se državnim politikamaVijeće srpske nacionalne manjine, na prigodnoj svečanosti u Velikoj Gorici, proslavilo je Dan državnosti Republike Srbi-je, 15. veljače. Svečanosti je prisustvovao i zamjenik župana Rudolf Vujević, rekavši da Županija ima iznimnu suradnju sa svim nacionalnim manjinama. - Ne opterećujemo se državnim politikama, na nama je da

dobrom komunikacijom osmislimo zajedničke projekte - poručio je. Dragoljub Geratović, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine, rekao je da vjeruje da će Hrvatska i Srbija, čiji su odnosi opterećeni prošlošću, pronaći načine da probleme riješe civiliziranim putem.

DONACIJA JUŽNOMORAVSKE REGIJE ČEŠKOJ BESEDI ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Očuvanje običaja, jezika i češke nacionalne kulture

Česi (Moravci) prostore današnje općine Dubrava, stimulirani od Austro-Ugarske monarhije, naselili su između 1880. i 1885. Južnomoravska regija, sa sjedištem u

Brnu, pomoći će s 4000 eura uređenje prostorije Češke besede Zagrebačke

županije u Dubravi. Obećala je to za posjeta ovoj općini Ilona Sokolová, pročelnica za međunarodne odnose Južnomoravske regi-je.

- Iznenađena sam, ali sretna što je u ovo-me kraju opstala češka nacionalna manjina koja kontaktira s matičnom zemljom. Sigur-na sam da će donaciju iskoristiti na najbolji način, za daljnje očuvanje češke tradicije - poručila je I. Sokolová.

U općini Dubrava živi najviše pripadnika češke nacionalne manjine u županiji - če-tvrta, odnosno peta generacija doseljenika. Stanislav Šustek, dopredsjednik Češke be-sede, kaže da gotovo 40 posto stanovništva ove općine ima češke korijene, no danas se Česima izjašnjava tek njih dvadesetak.

Česi (Moravci) ove prostore, negdašnju Vojnu krajinu, naselili su između 1880. i 1885., stimulirani od tadašnje Austro-ugar-ske monarhije.

- Ovo je područje u davnoj prošlosti bilo posjed zagrebačkog biskupa Duha, također Čeha, pa je to prva poveznica ovoga kraja s našom nacionalnom manjinom - dodaje Šustek. Češka beseda Zagrebačke županije, kaže njezin predsjednik Franjo Vondraček, ima preko 240 članova. Želja je članova ove udruge da zajedno s Hrvatsko-češkim

Česi u Hrvatskoj nisu politička manjina. Kon-centrirani su na očuvanje jezika, folklora i kulture. Osim moralno, moramo im pomoći i financijski - kaže češki veleposlanik u RH Karel Kühnl, dodajući da Hrvatska ima jedan od naj-boljih europskih ustavnih zakona o nacional-nim manjinama.

Bogatstvo različitosti

Članovi HPD-a Zelina, posredstvom Franje Vondračeka, predstav-nika češke nacionalne manjine Zagrebačke županije, bili su gosti nacionalne smotre folklora Republike Češke sredinom veljače u Pragu. Boravili su i u južnomoravskom Mikulovu gdje su program izveli zajedno s tamošnjim folklornim ansamblom Pálava koji njeguje hrvatski folklor. Dogovoren je uzvratni posjet ovog ansambla Hr-vatskoj u vrijeme “Svetoivanjskih dana”.

Smotra folklora

društvom, a uz podršku Zagrebačke župa-nije, ispred Crkve sv. Margarete u Dubravi postave bistu biskupa Duha.

Beseda za svoje članove organizira tečaj češkog jezika koji trenutačno, u prostori-jama škole u Dubravi, pohađa dvadesetak odraslih polaznika. Ima i aktivnu mušku pjevačku skupinu koja izvodi češke (mo-ravske) narodne pjesme.

Gotovo 40 posto stanovništva općine Dubrava ima češke korijene

USPOSTAVLJA SE SURADNJA ŽUPANIJE I SKOPSKOG OKRUGA U REPUBLICI MAKEDONIJI

Razvijati dobre kulturne i poticati gospodarske odnose

Hrvatska s Makedonijom, od svih bivših jugoslavenskih republika, ima najuređenije odnose

Nakon uspostavljene suradnje s Brati-slavskim samoupravnim okrugom (Slo-

vačka), Južnočeškom županijom (Češka) i Tiranskim okrugom (Albanija), Županija uspostavlja suradnju i sa Skopskim okrugom (Makedonija). Za razgovora predsjednika Županijske skupštine Damira Mikuljana i zamjenika župana Rudolfa Vujevića s ve-leposlanikom Republike Makedonije u RH Dančom Markovskim dogovoren je posjet Skopskom okrugu, tijekom kojega će se, uz razmjenu iskustava o funkcioniranju lokalne i područne samouprave dviju država, razgo-varati o ekonomskoj i kulturnoj suradnji dvi-ju regija.

- Želimo razbiti predrasude, čuti koje mo-gućnosti našim gospodarstvenicima pruža makedonsko tržište. Hrvatska s Makedoni-jom, od svih bivših jugoslavenskih republika, ima najuređenije odnose. Imamo zajedničke ‘dodirne točke’, dobru suradnju, no želimo više i bolje - rekao je Mikuljan. Veleposla-nik Markovski, rekavši kako pravni okvir za suradnju postoji, naglasio je da o dvjema re-gijama ovisi koliko će ona biti uspješna, po-sebno u zajedničkom nastupu prema trećem tržištu.

SVEČANIM MISNIM SLAVLJEM U KRAŠIĆU OBILJEŽEN SPOMENDAN BLAŽENOGA ALOJZIJA STEPINCA

Sve je prolazno, samo je bog vječanSvečanim misnim slavljem

u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Krašiću proslavljen je 10. veljače spomendan blaženo-ga Alojzija Stepinca. U prigodi 50. godišnjice njegove smrti eu-haristijsko slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

- Da bi se nešto voljelo, mora se poznavati. Moramo klonuti dublje i upoznati ostavštinu ve-likana koji su svoje živote utkali u našu povijest. Trebamo usvo-jiti vrednote ljudskosti, obnoviti osjećaj za sveto - poručio je Pu-

ljić, dodavši da je blaženikovo načelo bilo ‘ne izdati vjernost Crkvi’.

- Stepinac je ostao vjeran Bogu, Crkvi i svome narodu. Iz njega su zračile riječi ‘sve je pro-lazno, samo je Bog vječan’. Kada mu je bilo najteže, u vrijeme ko-munizma kada se perfidno želje-lo zavesti svećenike, održalo ga je pouzdanje u Boga, upravo ono što danas nedostaje hrvatskom narodu - rekao je Puljić.

Uz mnoštvo vjernika, na misi u krašićkoj župnoj crkvi bio je i župan Stjepan Kožić. Stepinac je rođen u Brezariću 1898., a umro u Krašiću 1960.

- Vaš će posjet otvoriti puno mogućnosti. Vi ste jednom nogom kročili u EU, a kada u nju i uđete, to će i za nas puno značiti - re-kao je Markovski, dodavši da će županijsko izaslanstvo biti upoznato i s aktivnostima hrvatske nacionalne zajednice u Makedoniji. Zamjenik župana Rudolf Vujević istaknuo je

da treba iskoristiti simpatije dvaju naroda, te kroz suradnju nacionalnih manjina razvijati dobre kulturne i poticati gospodarske odnose. Razgovor predsjednika Županijske skupštine s makedonskim veleposlanikom inicirala je Lena Đapić, predstavnica makedonske naci-onalne manjine u Zagrebačkoj županiji.

Sastanak je inicirala lena Đapić, predstavnica makedonske nacionalne manjine

�� BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA ��ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

TURIZAM

I.Raspisuje se natječaj za dodjelu financijskih potpora Zagrebačke županije za 2010. godi-nu za organiziranje i održavanje gospodarskih, kulturnih, sportskih ili drugih manifestacija na području županije, koje potiču razvitak turistič-ke djelatnosti u jedinici lokalne samouprave i županiji.Grad Zagreb nije u sastavu Zagrebač-ke županije, te se organizatori s područja grada Zagreba ne mogu kandidirati.

II.Županijska potpora dodjeljuje se manifestaci-jama iz točke I. koje će biti održane tijekom 2010. godine.Prijavu na natječaj podnosi organizator ili su-organizator manifestacije i isključivo isti može biti korisnik dodijeljene potpore.

III.Okolnosti koje utječu na vrednovanje manife-stacije su:

1. status županijske manifestacije, prema pri-jedlogu Turističke zajednice Zagrebačke župa-nije,2. vrijeme i mjesto održavanja manifestacije, raspoloživa turistička i prometna infrastruktu-ra (turistički i ugostiteljski kapaciteti, prometna povezanost, parkirališta, javni prijevoz i sl.),3. organizacija manifestacije, prema sveobu-hvatnosti, broju sudionika i posjetitelja, pro-midžbi, povezanosti s turističkim agencijama i sl.,4. dodatni sadržaji i događanja na mjestu i u vrijeme održavanja manifestacije, a koji nisu uvjetovani samom manifestacijom,5. financiranje manifestacije, odnosno njeno sufinanciranje od strane države, lokalne ili po-dručne samouprave, pravnih ili fizičkih osoba,6. ostale okolnosti od utjecaja na razvitak turi-stičke djelatnosti.

Prednost pri dodjeli potpora imat će mani-festacije s većom zastupljenošću pobrojanih okolnosti.

IV.Uz popunjen prijavni obrazac za natječaj, oba-vezno je priložiti program, te organizacijski i

financijski plan manifestacije, s podacima o organizatoru i suorganizatorima, temi mani-festacije i podrobnijim prikazom i argumen-tacijom okolnosti koje utječu na vrednovanje same manifestacije (broj i domicil sudionika i kontinuitet održavanja manifestacije, te po-datke koji ukazuju na očuvanje autentičnosti i tradicionalnosti, pozicioniranje u odnosu na slične manifestacije, posebnost i raznolikost sadržaja i sl.).

V.Zahtjevi bez dostavljene dokumentacije nave-dene u točki IV., a posebno oni bez programa manifestacije te organizacijskog i financijskog plana manifestacije, smatrat će se nepotpunim i neće se razmatrati.

VI.Prijave i natječajna dokumentacija dostavljaju se na adresu:

Zagrebačka županija, Upravni odjel za gospodarstvo

(natječaj za turističke manifestacije)Ulica grada Vukovara 72/V., PP 974,

10001 Zagreb

Natječaj je otvoren do 10. ožujka 2010. godi-ne.

Odluku o dodjeli sredstava donosi župan Za-grebačke županije.

Sredstva se uplaćuju korisnicima po održanoj manifestaciji i dostavljenom izvješću, doku-mentaciji, kojom se dokazuje namjensko ko-rištenje sredstava (račun za izvršenu uslugu ili kupljenu robu, ugovori o djelu i dr.).

Detaljnije informacije o natječaju i obrazac za prijavu dostupni su u Upravnom odjelu za gos-podarstvo, na navedenoj adresi, telefonski broj 6009 421, putem elektronske pošte:a.zelic@zagrebacka-zupanija.hr ili na Inter-net stranici: www.zagrebacka-zupanija.hr.

Zagreb, 10. 02. 2010.Klasa:334-05/10-02/01Ur.broj: 238/1-10-10-1

Temeljem odredaba Pravilnika o načinu i postupku dodjele potpore manifestacijama značajnim za turističku ponudu Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije br.5/03.),

Zagrebačka županija raspisuje

N A T J E Č A Jza dodjelu županijskih potpora za 2010. godinu manifestacijama značaj-

nim za turističku ponudu Zagrebačke županije

Ne isplati se konkurirati niskim cijenama smještaja

OBITELJSKO GOSPODARSTVO KOS-JURIŠIĆ

Blizina Zagreba s jedne je strane prednost, s druge mana. Lakše pla-siramo vino, ali teže dobijemo goste na duži boravak - pripovijeda Mario Jurišić, čija obitelj njeguje višegodiš-nju tradiciju proizvodnje vina, a ure-dila je i prostore za prihvat gostiju. U sklopu gospodarstva uređena je manja kušaonica, te sala za degu-staciju vina za pedesetak gostiju, a u vinogradu u Nespešu prostor za pri-hvat 120 gostiju, te apartman (prve kategorije) s tri kreveta. - Preblizu smo Zagrebu i ne isplati se konkurirati niskim cijenama smje-

štaja. Uglavnom nas posjećuju or-ganizirane grupe koje dođu, obiđu gospodarstvo, kušaju vina, objedu-ju (u vinogradu) i potom krenu dalje - kaže Mario. Dodaje da se seoskim turizmom ne bi ozbiljnije bavili da nije bilo potpora Ministarstva po-ljoprivrede čijim su bespovratnim sredstvima (mjera 6) - dakako, i uz vlastita ulaganja - uredili prostore za kušanje vina, dok je Županija pomo-gla kod opremanja podruma, te u promociji gospodarstva. U zadnje tri godine, kaže Mario, u gospodarstvo su uložili 1,5 milijuna kuna.

Dvije nove brošure - “Seoski turizam i izletišta” i “Smještaj” - izdala je županijska Turistič-ka zajednica.- Seoski turizam postaje sve popularniji oblik turističke djelatnosti, a naša gospodar-stva bilježe sve više dolazaka, pa se i pojavila potreba za ovakvim brošurama. U njima su, uz fotografije, sadržani osnovni podaci o smještaj-nim kapacitetima, seoskom turizmu i izletištima na pro-storu županije - kaže Ružica Rašperić, direktorica TZ Zagre-bačke županije, odnedavno i koordinatorica županijskih turističkih zajednica središnje Hrvatske.

Nove brošure

POMOĆ VLADE FLANDRIJE ZEMLJAMA CENTRALNE I JUGOISTOČNE EUROPE

Edukacija gospodarstava koja se bave ruralnim turizmom

Za 15 gospodarstava, koja su ozbiljnije ‘zagrizla’ u područje seoskog turizma, organizirat će se petodnevno studijsko putovanje u BelgijuVlada Flandrije (Belgija),

u sklopu programa po-moći zemljama centralne

i jugoistočne Europe, podržala je projekt “Razvoj seoskog turizma u Zagrebačkoj županiji” što ga je na natječaj prijavila županijska Regi-onalna razvojna agencija. Njegova provedba, koja je krenula počet-kom godine, potrajat će 24 mje-seca, a vrijednost mu je 109.212 eura. Osnovna je zadaća educirati seoska obiteljska gospodarstva koja se bave ruralnim turizmom, te razmijeniti dobru praksu s fla-manskim gospodarstvima. Za sudi-onike projekta bit će organizirane (besplatne) radionice, individualna savjetovanja, a za 15 gospodarsta-va, koja su ozbiljnije ‘zagrizla’ u područje seoskog turizma, petod-nevno studijsko putovanje u Flan-driju. Također, ažurirat će se baza podataka o turističkim seoskim obiteljskim gospodarstvima, po-staviti smjerokazi prema njihovim objektima, te tiskati promotivne brošure o ponudi gospodarstva. Uz

Regionalnu razvojnu agenciju, par-tneri projekta su Turistička zajedni-ca Zagrebačke županije, te Syntra West i Westtoer apb iz belgijskoga Bruggea. Prvi radni sastanak par-tneri su održali početkom veljače, te su tom prigodom posjetili obi-teljska gospodarstva Kezele u Iva-nić-Gradu i Kos-Jurišić u Svetom Ivanu Zelini. Obišli su i vinotočje Željka Kosa, također u Zelini.

- Neće ovo biti općenita eduka-cija. Nakon snimanja stanja fla-manski će partneri predložiti kon-kretne radionice koje će najviše koristiti našim gospodarstvima, od primjerice marketinga u seoskom turizmu, do učenja osnova stranog jezika. Ide se ciljano, prema nado-gradnji znanja onih koji se ovim vidom turizma ozbiljnije bave - kaže Zlatko Herček, direktor Regi-onalne razvojne agencije. Zasad je u županiji, prema riječima direkto-rice TZ Zagrebačke županije Ruži-ce Rašperić, registrirano tridesetak obiteljskih gospodarstava koja se bave ruralnim turizmom.

Za provedbu projekta “Razvoj seoskog turizma” Županija je Regionalnoj razvojnoj agenciji odobrila 39.439 kuna, a Turističkoj zajednici 23.841 kunu

Sala za degustaciju vina može primiti pedesetak gostiju

Pogled na vinograd Đure Kosa i Maria Jurišića u Nespešu

�� BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA ��ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

TURIZAM

DVODNEVNI SEMINAR TURISTIČKOG KLASTERA “PO SUTLI I ŽUMBERKU”

Unatoč turističkim atrakcijama nema prepoznatljivog proizvoda

Nužno je udruživanje u klastere koji će prema EU fondovima ići zajedničkim projektima svojih članova Osmisliti novi turistički

proizvod, prepoznatljiv, turistima primamljiv, bila

je glavna zadaća dvodnevnog se-minara “Oblikovanje i realizacija novih turističkih proizvoda”, koji je za svoje članove, s područja Zagrebačke županije, organizi-rao Turistički klaster “Po Sutli i Žumberku”. Održan u Duhovno-obrazovnom centru Marijin dvor Lužnica, seminar je, s praktičnim radionicama, upriličen podrškom Županije, njezinog Upravnog odjela za gospodarstvo, a preda-vanja su održali Romana Franjić, prodekanica Zagrebačke škole za menadžment, Bojana Markotić Krstinić, izvršna direktorica Re-gionalnog razvojnog edukacij-skog centra “Primus Fortissimus” i Željko Trezner, direktor Udru-ge hrvatskih putničkih agencija. Uvodno, sudionicima seminara obratio se Krunoslav Pilko, pro-čelnik za gospodarstvo Zagre-bačke županije, ustvrdivši da na području županije ima turističkih atrakcija, ali, na žalost, nedovolj-

Turističke atrakcije županije uskoro na talijanskom tržištu PROMOCIJA TURIZMA SREDIŠNJE HRVATSKE

Turističke zajednice županija središnje Hrvatske, uz potporu Hrvatske turističke zajednice, prvi puta or-ganiziraju zajednički inozemni nastup - Roadshow u Rimu, od 15. do 21. ožujka. Atrakcija Roadshowa bit će veliko uskrsno jaje (rad slikara naivaca iz Ko-privničko-križevačke županije) koje će, na audijen-ciji, biti darovano Svetom Ocu. Promociji hrvatskog turizma pridružit će se i put-nička agencija “Generalturist”, koja priprema paket aranžmane za talijansko tržište. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i evidenciji TZ Za-

Prema podacima Državnog zavoda za

statistiku i evidenciji TZ Zagrebačke županije

talijanski turisti zauzimaju treće mjesto po broju dolazaka i noćenja u Zagrebačkoj županiji

grebačke županije talijanski turisti zauzimaju treće mjesto po broju dolazaka i noćenja u Zagrebačkoj županiji.- Ovo je prvi puta da se na talijanskom tržištu pro-movira kontinentalna Hrvatska sa svim svojim tu-rističkim potencijalima, što bi trebao biti model i budućih prezentacija na europskom tržištu - kaže Ružica Rašperić, direktorica TZ Zagrebačke župa-nije, ujedno koordinatorica turističkih zajednica županija središnje Hrvatske i organizatorica ovog događanja.

Moramo osmisliti projekte koje ćemo kandidirati na na-tječaje EU fondova. Nužna je profesionalizacija klastera, njegovo prerasta-nje iz udruge u trgovačko društvo ili turističku agenciju. Trenutačno, ključni problem je nedostatak zajedničkih tu-rističkih proizvoda. Potrebna je bolja komunika-cija, suradnja i homogeniza-cija članova klastera - kaže Renata Razum, tajnica Tu-rističkog klastera “Po Sutli i Žumberku”.

Profesionalizacija klastera

no ‘upakiranih’ u konkretan turi-stički proizvod. Također, nastavio je, članovi klastera susreću se s dva osnovna problema - nerazvi-jenim turističkim proizvodima i malom potražnjom za njima.

- Put od turističke atrakcije do

proizvoda iznimno je mukotrpan. A kada ga osmislimo, ako on nije umrežen s drugim proizvodima, te ako se za njih ne zainteresiraju turističke agencije, uspjeha neće biti - poručio je Pilko, naglasiv-ši da će ulaskom RH u Europsku uniju pojedinačnih (bespovratnih) potpora biti sve manje. Stoga je nužno, istaknuo je, udruživanje u klastere koji će prema EU fondo-vima ići zajedničkim projektima svojih članova.

Da oni koji se bave turizmom

trebaju prepoznati njegovu dodat-nu vrijednost, odnosno spoznati da je na globalnom tržištu odr-živ samo onaj proizvod koji nije nametnut, sudionicima seminara poručila je Romana Franjić iz Za-grebačke škole za menadžment.

- Strast treba pretočiti u dobit. Turiste zanima život u ruralnom prostoru, oni vole tradiciju i po-vratak u prošlost. Morate im pru-žiti autentičan doživljaj, razvijati tržište posebnog interesa, a ne masovni turizam - rekla je.

Turistima morate pružiti autentičan doživljaj, razvijati tržište posebnog interesa, a ne masovni turizam

- sudionicima seminara poručila je Romana Franjić iz Zagrebačke škole za menadžment

Ulaskom hrvatske u EU pojedinačnih potpora bit će sve manje

OGLAŠAVAJTE SE U ŽUPANIJSKOJ KRONICI!

1/3

64x275

1/4

98 x 130

1/2

200 x 135

1/2

98 x 275

1/3200 x 89

1/4200 x 66

1/1

200 x 275

2/1

414 x 275

2/1 STRANICA1/1 STRANICA1/2 STRANICE1/2 STRANICE1/3 STRANICE1/3 STRANICE1/4 STRANICE1/4 STRANICE

FORMAT DIMENZIJE414 x 275 mm200 x 275 mm200 x 135 mm

98 x 275 mm200 x 89 mm64 x 275 mm200 x 66 mm98 x 130 mm

2/1 - 414x275 1/1 - 200x275

1/3 - 200x89 1/2 - 98x275 1/2 - 200x135

1/4 - 98x130 1/4 - 200x66 1/3 - 64x275

INFORMACIJE

tel. 01 / 6556 051

e-mail: info@zacorda.hrŽUPA

NIJ

SKA

KRO

NIK

A

�� BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA ��ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

SPORTSPORT

ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA I SAVEZA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE NA SVEČANOSTI U VRBOVCU PROGLASILA NAJBOLJE SPORTAŠE I SPORTSKE KOLEKTIVE

Sportaši zaprešićkih klubova uvjerljivo najboljiLaureati su taekwondoistica Ivana Žagar, nogometaš Matej Delač, plesači akrobatskog rock’n’rolla

Doris Lučan i Damir Zobec, rukometašice “Izgradnje” i stolnotenisači Dugog SelaIvana Žagar, članica Ta-ekwondo kluba “Likos” iz Zaprešića, najbolja je spor-

tašica, a Matej Delač, nogome-taš (golman) zaprešićkog prvo-ligaša “Intera“, najbolji sportaš Zagrebačke županije u 2009. godini. Proglašenje najboljih sportaša i sportskih kolektiva, u organizaciji Zajednice športskih udruga i saveza Zagrebačke žu-panije, održano je u Vrbovcu.

Najboljom ženskom ekipom proglašene su rukometašice za-prešićke “Izgradnje”, dok su u muškoj konkurenciji priznanje

najboljih primili stolnotenisa-či Stolnoteniskog kluba Dugo Selo.

Najbolja sportašica, Ivana Žagar, lani je osvojila otvo-reno prvenstvo Nizozemske, Njemačke i Hrvatske, te je bila druga na otvorenom prvenstvu Belgije i Austrije. Osvojila je i Masters turnir u Bonnu.

Priznanje Zajednice za značajna ostvarenja u sportu, te na po-dručju stručno-pedagoškog rada primili su Branko Deronja (ŠRD Dugo Selo), Branko Radošević (RK “Sloga” Sveta Nedelja), Mario Biršić (BK “Ivanić”), Marija Plazina (RK Samobor), Damir Fašaić (KK “Petar Zrinski“ Vrbovec), Josip La-žnjak (NK “Jamnica” Pisarovina), Davorin Kopić (ŠZG Jastrebar-sko), Igor Panadić (RK “Gorica”, RK “Udarnik” Velika Gorica), Zvonko Leskovar (STK “Inker” Zaprešić), Denis Lilih (RRK “Mega rock” Križ) i Anton Maras (Taekwondo klub Rugvica).

Stručno-pedagoški rad

Za unapređenje tjelesne i zdrav-stvene kulture djece i mladeži priznanja su uručena Kuglač-kom klubu “Dugo Selo 1934”, Klubu koturaša Jastrebarsko, Kickboxing klubu Ivanić-Grad, vrbovečkom Košarkaškom klubu “Petar Zrinski”, Šahovskom klubu Samobor, Nogometnom klubu “Inter” Zaprešić, Rukometnom klubu “Sloga” Sveta Nedelja, Ko-šarkaškom klubu “Gorica” i No-gometnom klubu “Milka Trnina” Vezišće.

Nagrađene udruge

Zajednica skrbi za više od 20.000 registriranih sportaša, a među njima su i oni koji postižu izvrsne međunarodne rezultate. Želja nam je da takvi ne odlaze u velike centre, da ostanu u županiji, a nakon završetka sportske karijere rade s mladima, treniraju ih - poručio je Vladimir Bregović, predsjednik Zajednice

športskih udruga i saveza Zagrebačke županije.

gaški status, dok su stolnoteni-sači Dugog Sela, članovi Prve hrvatske stolnoteniske lige, po-lusezonu 2009./2010. završili na četvrtom mjestu prvenstvene tablice, s velikim izgledima za plasman u play off među četiri najbolje ekipe.

Najbolji mladi sportaši su Do-ris Lučan i Damir Zobec, europ-ski i svjetski juniorski prvaci u

akrobatskom rock’n’rollu, čla-novi velikogoričkog Akrobat-skog rock’n’roll kluba “Vega”.

- Osvojiti svjetsko, a tjedan dana kasnije i europsko prven-stvo, to je prekrasno! - kratko je komentirao Damir, a Doris do-dala kako tek sada postaje svje-sna prošlogodišnjih uspjeha.

U ime Zagrebačke županije proglašenju najboljih prisustvo-

vali su zamjenici župana Damir Tomljenović i Rudolf Vujević.

- Ne bi bilo ovako vrijednih rezultata da Županija ne ulaže u gradnju sportskih dvorana, te time stvara preduvjete za razvoj sporta. Zahvaliti treba i rodite-ljima, trenerima, volonterima.., cijelom korpusu vrijednih ljudi koji odgajaju našu djecu - rekao je Vujević.

- Rodila sam prije godinu i pol’ dana, bilo je jako teško vratiti se u borilište. Ne bih to mogla bez podrške (nagovora) roditelja, trenera... Najdraža mi je bila lanjska pobjeda na otvo-renom prvenstvu Nizozemske, gdje sam svladala europsku pr-vakinju... Sada se pripremam za skoro natjecanje u Njemačkoj, a nadam se i sudjelovanju na Europskom prvenstvu u Rusiji - ispričala je Ivana, stalna čla-nica hrvatske taekwondo repre-zentacije.

Matej Delač, najbolji sportaš, najmlađi je igrač u povijesti Prve hrvatske nogometne lige. Prvu prvoligašku utakmicu odi-grao je s tek navršenih 16 go-dina. Lani je potpisao ugovor s FK “Chelsea”, ali do punoljet-nosti ostaje na golu zaprešićkog “Intera”.

- Lanjska je godina bila kao iz snova, dobio sam poziv za ‘rep-ku’, potpisao za “Chelsea”... Ponekad mi glava ‘odluta’ u Englesku, ali njihov sam tek kad odem tamo - komentirao je Delač.

Rukometašice zaprešićke “Iz-gradnje” lani su izborile prvoli-

Ivana žagar i Matej Delač

ženski rukometni klub “Izgradnja”

Dugoselski stolnotenisači

Prijedloge su dostavile gradske i općinske sportske zajednice,

a najbolje su izabrali članovi Izvršnog odbora

ZŠU i SZŽ

Na području županije registrirano je petstotinjak sportskih klubova

�� BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA ��ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

SPORTSPORT

USPJEH SAMOBORSKOG KARATE KLUBA “ANINDOL”

brončana europska medalja karatistici Maji Lenard

Maja je medalju osvojila u uzrastu mlađih seniorki, u kategoriji preko 60

kilograma

Maja u društvu župana mr. sc. Stjepana Kožića i njegova zamjenika Rudolfa Vujevića

Karatistica Maja Lenard, članica samoborskog “Anindola”, osvojila

je brončanu medalju na europ-skom prvenstvu za mlađe se-niore, održanom početkom ve-ljače u turskom Izmiru. Maja je jedina hrvatska karatistica koja je, u konkurenciji sportaša iz 43 europske zemlje, ‘stala na po-stolje’. Po povratku u Hrvatsku Maju i njezina trenera Darka Šimunca primili su župan Stje-pan Kožić i njegov zamjenik Rudolf Vujević. Čestitavši Maji na ustrajnosti, koja je dovela do uspjeha, župan je podsjetio da Županija, kroz organizaciju, ali i materijalnu podršku, stva-ra preduvjete kako bi se mladi mogli baviti sportom.

- Gradimo sportske dvorane, ulažemo sredstva u poboljšanje uvjeta za pripremu naših spor-taša - rekao je.

Vladimir Bregović, predsjed-nik Zajednice športskih udruga i saveza Zagrebačke županije (ZŠU i SZŽ), istaknuo je da se trebaju iznaći mogućnosti kako vrhunski sportaši ne bi odlazili u zagrebačke klubove.

- Moramo im stvoriti uvjete, pratiti ih kako bi cijelu svoju sportsku ka-rijeru ‘odradili’ u Zagre-bačkoj županiji, u našim klubovima - rekao je Bre-gović. Majin trener Darko Šimunac dodao je da ne vidi svrhu bavljenja spor-tom ako su svi okrenuti

prema ‘velikim’ klubovima u Zagrebu.

- Naš je cilj ostati u Samobo-ru! - poručio je Šimunac, te re-kao da su Majini uspjesi (prije dvije godine bila je treća na ka-detskom prvenstvu svijeta) re-zultat njezinog sustavnog rada i upornosti, ali i želje roditelja da ostane u ovome sportu.

MAJA LENARD, studentica kineziologije

GODIŠNJA SKUPŠTINA ŽUPANIJSKE ZAJEDNICE ŠPORTSKIH UDRUGA I SAVEZA

Trebamo biti svjesni mogućih problema u financiranju sportaNovi članovi ZŠU i SZG su Automobilistička zajednica i Zajednica športskih udruga općine Rugvica

TAEKWONDO KLUB RUGVICA ORGANIZIRAO MEĐUNARODNI TURNIR “M-2”

Sljedeći turnir u novoj sportskoj dvoraniSudjelovala su 462 natjecatelja iz devet zemalja

Europsko prvenstvo u motokrosu za ženeŽupanija će i ove godine biti pokrovi-telj najznačajnije motokros priredbe u nas - utrke prvenstva Europe na stazi Mladina. O njezinoj organizaciji sa županom Stjepanom Kožićem i njegovim za-mjenikom Rudolfom Vujevićem raz-govaralo je vodstvo Motokros kluba “Jaska”. Pod okriljem Europske mo-tociklističke unije na stazi Mladina 20. lipnja održat će se tri natjecanja - EMX Open, EMX 85 i EMX Women (pr-venstvo ‘starog’ kontinenta za žene).

Dva ovogodišnja međunarodna sportska događaja uvrštena su u manifestacije od posebnog značaja za županiju - utrka Eu-ropskog prvenstva u motocrossu, koja će se u organizaciji Motocross kluba Jaska voziti na stazi Mladina i Međunarodni karate tur-nir “Grand prix Croatia”, kojega je početkom godine organizirao Karate klub Samobor.

Međunarodna natjecanja

Sredstava nikad dovoljno, no Župani-ja nas prati. Dapače, ove je godine za sport predvidjela 300.000 kuna više

nego lani - za sjednice Skupštine Zajednice športskih udruga i saveza Zagrebačke župani-je (ZŠU i SZŽ), sredinom veljače u Samobo-ru, rekao je njezin predsjednik Vladimir Bre-gović. Ipak, naglasio je da i sportaši moraju sagledati trenutak u kojemu živimo, a koji bi mogao prouzročiti probleme u financiranju.

- Nitko ne može garantirati na koji način će se puniti proračun - dodao je.

Juro Horvat, tajnik ZŠU i SZŽ, naglasio je da je Zagrebačka županija, prema ukupnom iznosu koji izdvaja za sport, među prve tri županije u RH. Na njezinom je području

Zajednica s ukupno 380.000 kuna stipendira 24 vrhunska sportaša

oko 20.000 aktivnih sportaša te dvjestotinjak sportskih objekata.

Skupština je prihvatila izvješće o prošlo-godišnjem izvršenju sportskog programa, te program javnih potreba u sportu Zagrebačke

županije za ovu godinu. Program je ‘težak’ 5,6 milijuna kuna.

- Želimo da naši sportaši osvoje što više medalja na međunarodnim natjecanjima - po-ručio je Bregović.

Karateom se bavim...Već 12 godina. Prvo je na treninge krenuo brat, a zatim ja i sestra. Svidjelo mi se, i osta-la sam trenirati. Danas osvajam medalje i nadam se još većim uspjesima.

Osvojena medalja u Izmiru...Jedina koju su osvojili hrvatski karatisti. Biti na postolju, to je nešto nevjerojatno! Poka-

zalo se da se naporno treniranje isplatilo.

Treninzi, fakultet, slobodno vri-jeme...

Dobrom organizacijom sve se uspi-jeva. Sport mi je puno pomogao

u životu, shvatila sam da se pri-je bilo kakvog planiranja treba dobro pripremiti.

Planovi...Europsko prvenstvo za seni-orke. Počela sam s treninzima,

uskoro slijede i ozbiljnije pri-preme.

Taekwondo klub Rugvica organizirao je u Vrbov-

cu 8. međunarodni taekwondo turnir “M-2” u kategoriji kadeta, juniora i seniora. Sudjelovala su 462 natjecatelja iz devet zema-lja - Slovenije, Slovačke, Srbije,

Bosne i Hercegovine, Mađarske, Njemačke, Švicarske, Rumunjske i Hrvatske.

- Ovako velik odaziv natjecatelja najbolje svjedoči o ozbiljnosti našega

rada. Iskreno se nadam da ćemo slje-deći turnir organizirati u Rugvici u

novoj sportskoj dvorani - komentirao

je Darko Hrdan, predsjednik kluba. Ta-ekwondo klub Rugvica broji 79 natje-catelja u svim dobnim uzrastima.

- Važno je da se djeca bave sportom, a osim toga druže se, putuju, nešto novo nauče i vide... - dodao je.

Turnir je održan pod pokrovitelj-stvom Županije, a otvorio ga je zamje-nik župana Damir Tomljenović.

- Treba organizirati što više sportskih događaja koji privlače mlade. Sportu pridajemo veliki značaj, a tome u pri-log govori i podatak da smo ove godine za sport, u odnosu na prošlu, predvidje-li 300.000 kuna više - rekao je.

Trebamo iznaći mogućnosti kako

vrhunski sportaši ne bi odlazili u zagrebačke klubove. Moramo ih pratiti kako bi cijelu

sportsku karijeru “odradili” u županiji - naglašava Vladimir

Bregović

�0 BROJ 27 | VELJAČA 2010. ŽUPANIJSKA KRONIKA �1ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2010. | BROJ 27

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Broj stanovnika prema po-dacima policijskih postaja na dan 1. studenoga 2008. godine: 357.307 BROJ STANOVNIKA U GRADOVIMA S OKOlNIM OPĆINAMA:Dugo Selo 36.603Ivanić-Grad 30.641Jastrebarsko 32.244Samobor 42.505Sveta Nedelja 23.533Sveti Ivan Zelina 19.751Velika Gorica 80.890Vrbovec 31.169Zaprešić 59.971

SJEDIŠTE ZAGREBAčKE žUPANIJE:Ulica grada Vukovara 72/V, HR - 10 000 ZagrebTEL. 6009-400; FAX. 6154-008www.zagrebacka-zupanija.hr

POlOžAJ:Zagrebačka županija dio je središnje Hrvatske i zagre-bačke makroregije. Gra-niči s Gradom Zagrebom, Republikom Slovenijom i šest hrvatskih županija: Karlovačkom, Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom, Koprivničko-križevačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Sisačko-moslavačkom.

9 gradova25 općina 697 naseljagradsko stanovništvo 34%seosko stanovništvo 66%

POVRŠINA: 3.108 km2

Županijska skupština predstavničko je tijelo građa-na Zagrebačke županije i tijelo područne (regional-ne) samouprave, koje donosi akte u okviru svojega djelokruga te obavlja druge poslove u skladu sa za-konom i Statutom Županije.Skupština ima 45 članova. Mandat članova Skupšti-ne, konstituirane u lipnju 2009., traje četiri godine. Skupština ima predsjednika i dvoje potpredsjedni-ka, te 17 stalnih radnih tijela - odbora.

Predsjednik: Damir MikuljanPotpredsjednici: Marija ledinski-Anić i Josip Se-sanNa prvim neposrednim izborima, 17. svibnja 2009., za župana je izabran mr. sc. Stjepan Kožić, a njego-ve zamjenike Damir Tomljenović i Rudolf Vujević. Za obavljanje poslova iz djelokruga Županije ustro-javaju se upravna tijela. Upravnim tijelima upravlja-ju pročelnici.

STRUČNA SLUŽBA SKUPŠTINETEL. 6009-452; FAX 6154-024

STRUČNA SLUŽBA ŽUPANATEL. 6009-479; FAX 6009-489

URED ŽUPANATEL. 6009-401; FAX 6154-008

UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVOTEL. 6009-457; FAX 6009-488

UPRAVNI ODJEL ZA POLJOPRIVREDU, RURALNI RAZVITAK I ŠUMARSTVOTEL. 6009-426; FAX 6009-474

UPRAVNI ODJEL ZA PROMET I KOMUNALNU INFRASTUKTURUTEL. 6311-688; FAX 6009-493

UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRBTEL. 6009-405; FAX 6009-432

UPRAVNI ODJEL ZA PROSVJETU, KULTURU, ŠPORT I TEHNIČKU KULTURUTEL. 6009-439; FAX 6154-041

UPRAVNI ODJEL ZA FINACIJETEL. 6009-411; FAX 6154-029

UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠATEL. 6345-132; FAX 6345-271

INFOTURISTIčKA ZAJEDNICA ZAGREBAčKE žUPANIJE - PROGRAM DOGAĐANJA, OžUJAK 2010.lon: čarolija minijature, Ida Gamu-lin, glasovir. Na programu: F. Chopin, V. Bellini, I. Josipović, R. Schubert, B. Papandopulo, Mala dvorana POU19.03. Obilježavanje dana ratne ško-le “Ban Josip Jelačić”09:45 Polaganje cvijeća na spomen-obilježju Domovinskog rata, Novi dvori Jelačićevi10:00 Sveta misa, kapela Sv. Josipa11:00 Polaganje cvijeća na banov grob, obiteljska grobnica 19.- 21.03. Seminari za djevojke u organizaciji zajednice Opus Dei pod vodstvom p. Ramosa, Duhovno-o bra-zovni centar „Marijin dvor“ Lužnica19.-21.03. Duhovna obnova za rodi-telje učenica “ženske opće gimna-zije”, Duhovno-obrazovni centar „Marijin dvor“ Lužnica22.03. 18:00 Tribina Voda - hoćemo li je imati i u budućnosti, prof. Srećko Božičević, geolog, prof. Oskar Sprin-ger, biolog i toksikolog. Ulaz slobodan, kino dvorana općine Brdovecdo 24.03. Izložba fotografija u surad-nji s Foto-kino-video klubom Zaprešić, Galerija Razvid26.03 - 21.04. Izložba monotipija Jo-sipa Kosa, Galerija Razvid27.03. 19:00 Zaprešićki glazbeni sa-lon: Stabat mater, Giovanni Battista Pergolesi; Mima Čulina, sopran, Lea Bulić, mezzosopran, Josip Orešković, mandolina, Ambrozije Puškarić, gita-ra, Mala dvorana POU27.03. Duhovna obnova u šutnji i meditaciji sa završetkom sv. mise, Duhovno-obrazovni centar „Marijin dvor“ Lužnica27. i 28.03. Uskrsna izložba, Društve-ni dom Jablanovec28.03. 18:00 Uprizorenje Kristove muke, Novi dvori Jelačićevi, Posljed-nja večera - ispred Muzeja „Matija Skurjeni“, Getsemanska ura, Isusovo suđenje - kod Vršilnice, Križni put - alejom kestena do kapele, Isusovo raspeće - ispred kapele sv. Josipa, Polaganje Isusova tijela u grob - kapela sv. Josipa, Udruga “Stepinčeva oaza mira”, u suradnji s Rkt. župom sv. Petra apostola uprizorit će “Kristovu muku” na Nedjelju muke Gospodnje - Cvjetnicu. Informacije: TZG Zaprešića, Trg žrta-va fašizma 9, 10290 Zaprešić, tel./fax 01/3310 309, 01/3311 611, tz-zapresic@zg.t-com.hr , www.zapresic.hr

U županijskom Turističkom uredu u Preradovićevoj ulici 42 u Zagrebu, www.tzzz.hr, tel. 01/4873 665, pogledajte:do 15.03. Izložba proizvoda medara i licitara Udruge “Tragovi” Zagrebač-ke županije, TZ Zagrebačke županije16.03.- 05.04. Obilježavanje 50. obljetnice postojanja Muzeja Turo-polja, izložba02.- 31.03. Mali izlog - izložba etno-grafske obiteljske zbirke, Seoski tu-rizam Kezele

16.03. 19:30 Večer uz Mignon, Dvora-na Galženica18.03. 19:00 Koncert ogranka Se-ljačke sloge Buševec, Dom kulture Buševec 19.03. 20:00 Kazališna predstava „M Butterfly“, Dvorana Gorica21.03. 17:00 Kazališna predstava „Ježeva kućica“, Dvorana Gorica21.03. 10:00 Turopoljska trka, Šport-ski rekreacijski centar 24.03. 19:30 Vokalna i glasovirska lirika, sudjeluju K. Markotić, mezzoso-pran i Alessandro Casaro, klavir, Dvo-rana Galženica28.03. 17:00 Kazališna predstava „Pipi duga čarapa“, Dvorana Galže-nica29.03. 20:00 Kazališna predstava „Osvrni se gnjevno“, Dvorana GoricaInformacije: TZG Velike Gorice, Kuri-lovečka 2, 104100 Velika Gorica, tel. 01/6222 378, tzvg@tzvg.hr, www.tzvg.hr

VRBOVEC18.03.-06.04. “Pisanica koja živi”, izložba hrvatskih tradicijskih pisanica, Mala galerija Pučkog otvorenog učili-šta Vrbovec19.03. 18:00 Radionica izrade pisa-nica perom i voskom, voditeljica: Magdalena Radočaj, Pučko otvoreno učilište VrbovecInformacije: TZG Vrbovca, Trg Petra Zrinskog 23/., 10340 Vrbovec, tel./fax 01/2791 661, tzvrbovec@tzzz.hr

ZAPREŠIĆ

Foto galerija Lang08.03. 19:00 Društvo inženjera i teh-ničara, predavanje iz ciklusa Ne-mirna zemlja, Jakov Radovčić: Nove spoznaje u evoluciji čovjeka, Gradska knjižnica Samobor11.03. 19:00 Predstavljanje knjige uz video projekciju “Više od Everesta: hrvatska ženska ekspedicija na Mo-unt Everestu”, predavač Darko Ber-ljak, Gradska knjižnica Samobor15.03.-12.04. Izložba dr. Srećka le-inera “Ptice močvarice”, Gradska knjižnica Samobr22.03. 19:00 Društvo inženjera i teh-ničara, predavanja iz ciklusa Nemir-na zemlja, Alica Bajić: Energija vjetra i Zvonko Žibrat: Mjerenja u meteorolo-giji, Gradska knjižnica Samobor23.03.–11.04. 19:00 Izložba Josipa Šarića “Fragmenti”, Mala dvorana Galerije Prica25.03. 19.15 Predstavljanje knjige “Razmišljanja”, gost fra Bonaventu-ra Duda, Crkva Marijinog uznesenja u Franjevačkom samostanu, Langova 16Informacije: TZG Samobora, Trg kralja Tomislava 5, 10430 Samobor, tel./fax 01/3360 044, 01/3360 050, info@tz-sa-mobor.hr , www.tz.samobor.hr

SVETA NEDELJA26.03. 19:00 Izložba likovnih radova “Kaj me to k tebi vleče” likovne ra-dionice za djecu i odrasle voditeljice Zdenke Resar u organizaciji Udruge Kragulj. Društveni dom BestovjeInformacije: TZG Svete Nedelje, Trg A. Starčevića 5, 10431 Sveta Nedelja, tel./fax 01/3373 919, info@svetanedelja.hr, www.svetanedelja.hr

SVETI IVAN ZELINAod 10.03. Izložba “Od ulomka do rekonstrukcije” u suradnji s Arheo-loškim muzejom Istre u Puli. Video prezentacijom i panoima predstavlja se dio istarskih antičkih građevina te proces njihovih rekonstrukcija, Muzej Sveti Ivan Zelina, Trg Ante Starčevića 13Informacije: TZG Svetog Ivana Zeline i Muzej Zelina, Trg Ante Starčevića 13, 10380 Sveti Ivan Zelina, tel. 01/2061 544, muzej@zelina.hr , www.tz-zelina.hr

VELIKA GORICA04.03. 19:30 Koncert za klavir i klari-net “Sforzato”, Dvorana Galženica07.03. 17:00 Kazališna predstava „Crtančica“, Dvorana Galženica08.03. 10:00 Kazališna predstava „Crtančica“, Dvorana Galženica10.03. 19:30 Koncert gudačkog kvar-teta “Sebastian”, Dvorana Galženica14.03. 17:00 Kazališna predstava „Prozor u dvorište“, Dvorana Galže-nica14.03. 20:00 Kazališna predstava „Pir malograđana“, Dvorana Gorica14.03. 19:30 Koncert Zagrebačkog kvarteta, Dvorana Galženica

IVANIĆ-GRAD05.03. 19:00 Izložba fotografija „S druge strane ogledala“ Manuele Lo-vrenčić, Galerija Forma 2000 u Starom Ivaniću06.03. 17:00 Sajam ljepote i umjet-nost, izložbeno-prodajni štandovi obrtnika i umjetnika, Dom kulture Ivanić-Grad19:00 Moda mladih Ivanić-Grad 2010 - program modnih revija i umjetničkih nastupa mladih dizajnera i umjetnika s područja grada i Hrvatske08.03. 19:00 ljubavni stihovi u izvo-đenju autora željka Krznarića u povodu Dana žena, Dom kulture Iva-nić-Grad18.03. 19:00 Otvorenje izložbe svjet-ske keramike Hanibala Salvara u Domu kulture18.03. 09-16:00 1. energetski dan u Ivanić-Gradu “Bolje biti osviješten”, stručna predavanja namijenjena po-duzetnicima, gradovima, općinama, energetskim uredima, razvojnim agencijama i zainteresiranim građani-ma, Dom kulture Ivanić-Grad23.03. 19:00 Predavanje “Razumi-jevanje kulturne baštine”, Srednja škola “Ivan Švear”25.03. 19:00 humanitarni koncert poznatih glazbenih sastava i pje-vača za djecu haitija, velika dvorana POU Ivanić-Grad31.03. 19:00 Otvorenje izložbe slika akademskog slikara Krešimira Nik-šića, Dom kultureInformacije: TZG Ivanić-Grada, Mo-slavačka 11, 10310 Ivanić-Grad, tel./fax 01/2881 591, info@tzig.hr , www.tzig.hr

JASTREBARSKO06.03. 10:00 „Djevojčica u ulozi de-tektiva“ - predstava za djecu Merkuri teatra, Dom kulture Jastrebarsko05.03. 19:00 „Fotkam ja“, otvorenje izložbe fotografija pristiglih na natje-čaj Udruge Dolčevita, Gradski muzej i galerija Jastrebarsko08.03. 19:30 “Doviđenja u Budimpe-šti” - romantična komedija o ljubavi teatra Kabare iz Tuzle, Dom kulture Jastrebarsko 14.03. 12:00 Sajmeni dani, brdska biciklistička utrka22.03. 12:00 “Uzmi i čitaj, donesi da čitaju “, otvaranje book marketa (sa-moposluge knjiga) u TV Baru Informacije: TZG Jastrebarskoga, Stro-ssmayerov trg 4, 10450 Jastrebarsko, tel. 01/6272 940, www.tzgj.hr, info@tzgj.hr

SAMOBORdo 12.03. Jezične pogreške - izložba plakata učenika prvih razreda Gimna-zije A. G. Matoš, Gradska knjižnica Sa-mobor03.03. 19:00 Predstavljanje udruge Volonterski centar Samobor, Grad-ska knjižnica Samobor 07.03.-28.03. 12:00 Izložba Ivane Me-ller Tomljenović - Bazhaus/Dessau, 1929.-1930., originalne fotografije,

02.03. 18:00 „Kap kulture“, knji-ževnik Sead Begović, voditelj Jo-sip Palada, ulaz slobodan, Stara hiža Glogović,Vinogradski put 43,Prigorje Brdovečko 05. i 12.03. Izlučna natjecanja pjeva-ča amatera 14. prvi pljesak Marije Gorice 2010., Gostionica „Ladanjski raj” 06.03. 09:00 Plemeniti taekwondo turnir 2010. Organizator: Taekwondo klub “Zaprešić”, Športska dvorana S.Š. „Ban Josip Jelačić”07.03. od 9-18:00 Državno prvenstvo zrakoplovnih modelara F1N i F1N-150, organizator Modelarski klub „Za-prešić”, Športska dvorana Zaprešić12.- 14.03. Seminari za mladiće u or-ganizaciji zajednice Opus Dei pod vodstvom p. Ramosa, Duhovno-o bra-zovni centar „Marijin dvor“ Lužnica13.03. 19:00 Zaprešićki glazbeni sa-

Doris Lučan i Damir Zobec, čla-novi velikogoričkog Akrobatskog rock’n’roll kluba “VEGA”, svjetski prvaci u juniorskoj konkurenciji, najbolji su mladi sportaši županije. Proglašenje najboljih, u organiza-ciji Zajednice športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, upri-ličeno je u Vrbovcu.

str. 26-27

Izabrani najbolji sportaši