4
Vježba br.12.: Mjerenje krvnog tlaka i pulsa Vježbe iz Prirodoslovlja __________________________________________________________________________________________ __________________ Vježba 12.: Mjerenje krvnog tlaka i pulsa KRVNI TLAK Krv se iz srca do svih stanica prenosi krvnim žilama arterijama. Tlak koji krv vrši na stjenke arterija naziva se krvnim tlakom. Sa svakim otkucajem srca (60-70 puta u minuti), krv se pod tlakom ubacuje u arterijski sustav. U tom trenutku je krvni tlak najviši i naziva se sistolički tlak. U periodu između dva otkucaja, kada se srce odmara, krvni tlak je niži i tada se naziva dijastolički tlak. Vrijednost krvnog tlaka uvijek se izražava s dvije brojčane vrijednosti. Prva, viša vrijednost, uvijek predstavlja sistolički tlak, a druga, niža vrijednost, predstavlja dijastolički tlak. Jedinica u kojoj se izražavaju vrijednosti krvnog tlaka je milimetar žive (mmHg). Pravilo je da se vrijednost krvnog tlaka zapisuje tako da se napiše npr. 120/80 mmHg, što znači da je 120 mmHg sistolički, a 80 mmHg dijastolički tlak. Vrijednosti krvnog tlaka tijekom dana blago variraju. Tlak je najniži za vrijeme spavanja, a blago poraste nakon ustajanja i u situacijama uzbuđenja, nervoze, fizičke aktivnosti, uzimanja kofeinskog napitka ili nakon pušenja cigarete. U zdravih osoba optimalna vrijednost krvnog tlaka trebala bi biti ispod 120/80 mmHg. Ako je krvni tlak iznad 140/90 mmHg, radi se o povišenom krvnom tlaku – hipertenziji. Za osobe koje boluju od šećerne bolesti, za one koji imaju bolest bubrega ili srca te za one koje su preboljele moždani udar ciljne vrijednosti krvnog tlaka su ispod 130/80 mmHg. Pod niskim krvnim pritiskom ili hipotonijom se smatraju vrijednosti krvnog pritiska manje od 105 prema 60 mmHg. Ova granica nije fiksna kao što su granice kod visokog krvnog tlaka, nego može biti individualno pomjerena. Nizak krvni tlak nije bolest. Tek kada se pojave dodatni simptomi kao što su nesvjestica prije svega u jutro, brzo umaranje, ali i manjak apetita, smanjena 1

Mjerenje_krvnog_tlaka_i_pulsa

  • Upload
    nerxxxx

  • View
    25

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

...

Citation preview

Vjeba 7

Vjeba br.12.: Mjerenje krvnog tlaka i pulsa Vjebe iz Prirodoslovlja

____________________________________________________________________________________________________________

Vjeba 12.: Mjerenje krvnog tlaka i pulsaKRVNI TLAKKrv se iz srca do svih stanica prenosi krvnim ilama arterijama.Tlak koji krv vri na stjenke arterija naziva se krvnim tlakom. Sa svakim otkucajem srca (60-70 puta u minuti), krv se pod tlakom ubacuje u arterijski sustav. U tom trenutku je krvni tlak najvii i naziva se sistoliki tlak. U periodu izmeu dva otkucaja, kada se srce odmara, krvni tlak je nii i tada se naziva dijastoliki tlak.

Vrijednost krvnog tlaka uvijek se izraava s dvije brojane vrijednosti.Prva, via vrijednost, uvijek predstavlja sistoliki tlak, a druga, nia vrijednost, predstavlja dijastoliki tlak. Jedinica u kojoj se izraavaju vrijednosti krvnog tlaka je milimetar ive (mmHg). Pravilo je da se vrijednost krvnog tlaka zapisuje tako da se napie npr. 120/80 mmHg, to znai da je 120 mmHg sistoliki, a 80 mmHg dijastoliki tlak.Vrijednosti krvnog tlaka tijekom dana blago variraju.Tlak je najnii za vrijeme spavanja, a blago poraste nakon ustajanja i u situacijama uzbuenja, nervoze, fizike aktivnosti, uzimanja kofeinskog napitka ili nakon puenja cigarete. U zdravih osoba optimalna vrijednost krvnog tlaka trebala bi biti ispod 120/80 mmHg. Ako je krvni tlak iznad 140/90 mmHg, radi se o povienom krvnom tlaku hipertenziji. Za osobe koje boluju od eerne bolesti, za one koji imaju bolest bubrega ili srca te za one koje su preboljele modani udar ciljne vrijednosti krvnog tlaka su ispod 130/80 mmHg. Pod niskim krvnim pritiskom ili hipotonijom se smatraju vrijednosti krvnog pritiska manje od 105 prema 60 mmHg.Ova granica nije fiksna kao to su granice kod visokog krvnog tlaka, nego moe biti individualno pomjerena.Nizak krvni tlak nije bolest. Tek kada se pojave dodatni simptomi kao to su nesvjestica prije svega u jutro, brzo umaranje, ali i manjak apetita, smanjena koncentracija, nervoza, poveana potreba za snom, zujanje u uima, problemi sa disanjem i depresija, nizak krvni tlak postaje subjektivno problematian.Za mjerenje krvnog tlaka postoje dva tipa mjeraa.Prvi su mehaniki u koje spadaju ivin tlakomjer i tlakomjer na pero (aneroidni tlakomjer), a drugu skupinu ine digitalni tlakomjeri. ivin tlakomjer je najstarija vrsta ureaja za mjerenje krvnog tlaka.Njegov jednostavan mehanizam radi na principu gravitacije i omoguuje precizno mjerenje, bez potrebe za redovitim podeavanjem.Zdrav stila ivota pomae sprijeavanje ili odgaanje nastanka hipertenzije.I s visokim vrijednostima krvnog tlaka, kombinacija zdravog stila ivota i optimalnih lijekova moe pomoi u regulaciji krvnog tlaka i smanjenju rizika od potencijalno opasnih komplikacija hipertenzije.Sniavanju tlaka pogoduje smanjen unos soli hranom, regulacija tjelesne teine, prestanak puenja i uzimanja alkohola te redovito bavljenje sportskim aktivnostima.

PULS ILI BILOPuls ili bilo je niz tlanih valova u atrerijama sustavnog krvotoka, nastalih potiskivanjem krvi kontrakcijama lijeve srane klijetke.Puls odgovara frekvenciji srca (broja kontrakcija u minuti). Najee se mjeri palpacijom povrinskih arterija ispod kojih se nalazi vrsta podloga. Pipa se trima prstima, najee na radijalnoj ili karotidnoj arteriji.

Slika 1. Mjesta palpacije na perifernim arterijamaNORMALNA FREKVENCIJA PULSA

StarostPuls

novoroene120 160

1 12mjeseci100 150

1 2 godine80 140

2 6 godina75 120

6 12 godina75 110

Adolescenti60 100

Odrasli60 100

Tablica 1:

Frekvencija pulsa ovisno o dobi

Frekvencija pulsa oznaava broj otkucaja u jednoj minuti.Normalna frekvencija pulsa ovisi o nizu razliitih faktora kao to su dob, spol, bolesti i sl. Normalna frekvencija pulsa u zdravih osoba ovisno o dobi prikazana je u tablici 1. Frekvencija pulsa vea od gornje granice naziva setahikadija, a ispod donje granicebradikardija.Zadatak 1.: Mjerenje krvnog tlaka i pulsa

Potreban pribor i materijal: tlakomjerTijek rada: 1. Upoznaj tlakomjer i ovladaj tehnikom mjerenja krvnog pritiska2. Ovladaj tehnikom mjerenja pulsa3. Izmjeri svoj krvni tlak i puls u stanju mirovanja. Zabiljei rezultate u tablicu.4. Napravi 15 unjeva te potom izmjeri svoj krni tlak i puls. Zabiljei rezultate u tablicu.

5. Tri u mjestu minutu te potom izmjeri svoj krni tlak i puls. Zabiljei rezultate u tablicu.

6. Objasni dobivene rezultate.

Vrijednost:Stanje mirovanjaNakon 15 unjevaNakon minute tranja

Krvni tlak

Puls

Objanjenje rezultata:________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

PAGE 2