Mjerite Pritisak Na Obje Ruke

7/24/2019 Mjerite Pritisak Na Obje Ruke

http://slidepdf.com/reader/full/mjerite-pritisak-na-obje-ruke 1/32

Mjerite pritisak na obje ruke

VAŠINGTON - Ljekari ne provjeravaju uvijek na odgovarajući način krvni pritisak pacijenta napri!jer- !jere pritisak sa!o na jednoj ruci" i na taj način ri#ikuju nji$ove %ivote" upo#oravaju stručnjaci&

'ardio(og Oskar Gar)ajn !jeri krvni pritisak na obje pacijentove ruke& Ta te$nika spasi(a je %ivot jednog od njegovi$ pacijenata&

*+stanovio sa! da je pritisak na jednoj ruci bio veo!a ni#ak" dok je na drugoj bio nor!a(an& Ipo!og(o !i je da uspostavi! dijagno#u potencija(nog stanja opasnog po %ivot*" obja,njava on&

raksu doktora Gar)ajna podr%ava najnovija studija koja je poka#a(a da bi ra#(ičiti re#u(tati !jerenja sa(ijeve i desne ruke !og(i da budu #nak srčanog obo(jenja i(i prob(e!a sa krvni! sudovi!a&

Ako se dva čitanja re#u(tata sisto(ičkog krvnog pritiska" to jest pritiska krvi u arterija!a kada srceispu!pava krv" ra#(ikuju #a ./ i(i vi,e" to bi !og(o da poka%e su%enje arterija u noga!a" s!anjendotok krvi u !o#ak" srčano obo(jenje i #a 01 odsto povećan ri#ik od s!rti #bog srčanog napada i(i!o%danog udara&

Ako se dijagno#a obo(jenja krvni$ sudova uspostavi u ranoj )a#i" pro!jena ri#ičnog pona,anja i(i

u#i!anje (ijekova sa statini!a !o%e da u!anji stopu s!rtnosti&

Treba da prona2ete )aktore ri#ika koji su pove#ani s ti!" kao ,to su visok krvni pritisak" i(i pu,enje" i(ivisok nivo $o(estero(a" i da i$ tretirate veo!a agresivno" navodi se u studiji&

3rojni kardio(o#i !jere krvni pritisak na obje ruke" a(i takva praksa je !anje #astup(jena toko!rutinski$ posjeta (jekaru& Nova studija potvrdi(a je da bi dup(o !jerenje !og(o da na#nači skrivenevasku(arne prob(e!e kod odre2ene osobe koja inače i#g(eda #dravo&

4tudija je ustanovi(a da nije va%no ko(iki je sisto(ički broj" već je va%na ra#(ika i#!e2u dva re#u(tata!jerenja" prenosi *G(as A!erike*&

otrebno je sa!o neko(iko !inuta i !o%ete da ustanovite ne,to ,to #aista" u većini s(učajeva" uka#ujena činjenicu da je kod pacijenta postoji vasku(arno obo(jenje" navodi se u studiji&

- 1 -



Mjerenje pritiska na obje ruke !og(o bi va! spasiti %ivot

Veća ra#(ika u očitanju upućuje na #ačep(jenje arterija&

'ada !jerite krvni pritisak" učinite to #a obje ruke& Na ovaj biste način !og(i otkriti rani #nak bo(estisrca5

3o(esti srca vodeći su u#rok s!rtnosti u na,oj #e!(ji& + svijetu godi,nje u!ire preko .0"6 !i(iona(judi" ,to pre!a podaci!a 4vjetske #dravstvene organi#acije predstav(ja udio od 61 posto svi$ s!rtni$is$oda #abi(je%eni$ ,iro! svijeta& Me2uti!" u 7rvatskoj od svi$ u!r(i$ nji$ oko /1 posto u!ire odbo(esti srca i krvni$ %i(a&

Najče,će" si!pto!i koji upo#oravaju na prob(e!e sa srce! ne pobu2uju u na!a ve(iku pa%nju i(i nisuu ve(ikoj !jeri pri!jetni 8 sve dok nije prekasno& 4voji! najnoviji! istra%ivanje! $arvardski sustručnjaci potvrdi(i kako !jerenje krvnog pritiska u obje ruke !o%e po!oći (jekari!a pri!ijetitiprikrivenu bo(est srca&

Oni su i#!jeri(i pritisak gotovo 6911 ispitanika" i to na obje ruke" koji su nai#g(ed bi(i #dravi" a

prosječno stariji od 91 godina& Ma(ene ra#(ike u očitanju pritiska na (ijevoj i desnoj ruci s!atraju senor!a(ni!a" tako je u ovoj studiji sisto(ički pritisak varirao oko pet jedinica& Me2uti!" kod deset postoispitanika javi(a se ra#(ika od deset jedinica" a upravo su ove osobe bi(e 6: posto sk(onije srčano! i!o%dano! udaru te prob(e!i!a pove#ani!a s nji!a u s(jedeći$ .6 godina&

4tručnjaci s!atraju da je arterija koja opskrb(juje ruku krv(ju na kojoj je i,čitana veća vrijednostnajvjerovatnije #ačep(jena !asnoća!a" ,to !o%e objasniti ve(iku ra#(iku u očitanju krvnog pritiska& To je #nak da arterije u srcu i !o#gu tako2e postaju #ačep(jeni!a" ,to povisuje i#g(ede #a srčani i(i!o%dani udar&

- 2 -



7iperten#ija" od dijagno#e do (ečenjaBroj obolelih od visokog krvnog pritiska sve je veći. Prema nekim procenamaarterijsku hipertenziju ima preko 35% odraslog stanovništva razvijenih zemalja, au našoj zemlji taj procenat je još veći i iznosi !.5%. "azloga za to je mnogo, odtoga da ljudi danas #ive du#e, $ešće se kontrolišu pa se i bolest $ešćedijagnostikuje, ali se i manje kreću, imaju veću telesnu te#inu jer jedu višerainisane hrane sa većim udelom soli.

Tako2e" u pri(og povećanju broja obo(e(i$ od $iperten#ije ide i po!eranje granice onoga ,to se s!atranor!a(ni! krvni! pritisko! koje su u pos(ednji$ ./-ak godina godina spu,tene sa .;1<=/ na.91<=1!! 7g&

+pravo ovo po!eranje granica kao i činjenica da se na (ekove #a regu(aciju pritiska u #e!(ja!a >+tro,i najvi,e novca" na!eće se pitanje ko(iko je opravdano u#i!anje (ekova protiv $iperten#ije&

4tavovi stručnjaka su po pitanju visine pritiska koji se s!atra granični! nepode(jena& Ona je ista #aosobe oba po(a i nije ve#ana #a godine" i#nosi .91<=1!! 7g&

4ve vrednosti i#nad ovi$ s!atraju se $iperten#ijo! i pove#ane su sa povećani! ri#iko! obo(evanja odkardiovasku(arni$" cerebrovasku(arni$ i bubre%ni$ bo(esti&

Me2uti!" postav(janje dijagno#e ne treba da sa sobo! auto!atski pov(ači )ar!akoterapiju" odnosnou#i!anje (ekova&

'ada se propisuju (ekovi

+ko(iko osi! povi,enog krvnog pritiska kod bo(esnika postoje i drugi )aktori ri#ika" potrebno je#apočeti (ečenje (ekovi!a" #a sve druge najpre se savetuje pro!ena (o,i$ %ivotni$ navika" odnosnoi#ba(ansirana is$rana" u!erena )i#ička aktivnost" prekid kon#u!iranja duvana&&& Najče,će se većpri!eno! ovi$ !era" povi,eni pritisak vraća u nor!a(u& 'od bo(esnika kod koji$ je pritisak vi,i od.;1<.11!! 7g" kao i kada postoje i drugi )aktori ri#ika ?pu,enje" povećana te(esna te%ina" porodičnaana!ne#a" bo(esti bubrega" dijabetes" doka#ana srčana i(i !o%dana bo(est@" sa terapijo! (ekovi!atreba početi od!a$&

Terapija nije #a sve ista

Većina obo(e(i$ dobro #na ko(iko !o%e da bude )rustrirajuć put do prave terapije" odnosno (eka koji bi

pritisak dr%ao pod kontro(o!& edan (ek kod neki$ i#a#iva neugodne ne%e(jene e)ekte" drugi se dobropodnosi" a(i nije de(otvoran& acijenti se #bog toga neretko (jute i osećaju de(o! nekog eksperi!enta"a(i !ora se #nati da terapija #a$teva individua(an pristup svako! bo(esniku& 'od čak petine"

- 3 -

http://www.pharmamedica.rs/kardiologija/hipertenzija-od-dijagnoze-do-lecenja/

http://www.pharmamedica.rs/kardiologija/hipertenzija-od-dijagnoze-do-lecenja/



$iperten#ija se ne !o%e kontro(isati pri!eno! sa!o jednog (eka i u ti! situacija!a u terapiju seuvodi dodatni (ek&

Tako2e" kod visokog krvnog pritiska kada postoje i drugi )aktori ri#ika" na sa!o! početku terapijepropisuju se dva (eka kako bi se pritisak ,to br%e vratio na %e(jene vrednosti& Na tr%i,tu postoje i )iksneko!binacije odnosno" dva (eka u jednoj tab(eti" koje su se poka#a(e jako e)ikasni!a i jednostavnije su#a pri!enu&

3e# ob#ira ,to se postig(a %e(jena vrednost" treba nastaviti sa kontro(isanje! visine pritiska jer sede,ava da pos(e nekog vre!ena terapiju treba pro!eniti&

'ao g(avni ra#(og #a prestanak u#i!anja terapije" pacijenti navodepojavu tegoba koje nastaju kaopos(edica ne%e(jenog dejstva (eka& Na pri!er" jav(ja se ka,a(j koji pacijenta u#ne!irava i utiče nanor!a(an %ivot& Najgore ,to pacijent !o%e da uradi je da prekine u#i!anje (eka& +!esto toga" trebase obratiti (ekaru kako bi (ek bio #a!enjen drugi!&

Merenje krvnog pritiska

'ontro(a krvnog pritiska nije ni te,ka ni skupa !edicinska procedura pa i#govora #a i#begavanjene!a& ritisak treba !eriti pre!a uputstvi!a" u sedeće! po(o%aju" nakon !irovanja od naj!anje /!inuta i suste#anja od pu,enja" kon#u!iranja ka)e i(i $rane koja utiče na visinu pritiska& Merenjetreba obaviti ispravni! aparato!" preporučuje se onaj sa narukvico! #a nad(akticu&

Vrednosti krvnog pritiska na (evoj i desnoj ruci !ogu se ra#(ikovati& +ko(iko je ova ra#(ika !anja od.1!! 7g" obično ne!a #načaja i pos(edica je anato!ske nesi!etrije (eve i desne stranekardiovasku(arnog siste!a& + takvi! s(učajevi!a" !erodavan je vi,i i#!eren pritisak&

Ba#(ika veća od .1!! 7g" !o%e uka#ivati na veći ri#ik od peri)erni$ vasku(arni$ bo(esti" dok ra#(ikaveća od ./!! 7g !o%e uka#ivati na ri#ik od cerebrovasku(arni$ bo(esti" 01C veći ri#ik odkardiovasku(arne s!rtnosti i ;1C veći ri#ik od s!rti bi(o kog u#roka&

Ddrava osoba koja brine o svo! #drav(ju" pritisak bi treba(o da kontro(i,e bar jedno! godi,nje" dokbo(esnici koji i!aju $iperten#iju" kada se postav(ja dijagno#a i(i kada se pri(ago2ava terapija" pritisaktreba da !ere bar tri puta nede(jno u ra#(ičiti! dobi!a dana& 3o(esnici kod koji$ je postignutakontro(a pritiska" treba(i bi pritisak da !ere jedno! nede(jno i to pre u#i!anja s(edeće terapijskedo#e&

7iperten#ija be(og !anti(a

- 4 -



acijenti koji povi,en krvni pritisak i!aju sa!o u (ekarskoj ordinaciji" i(i u prisustvu !edicinskogosob(ja" dok je i#van ordinacije pritisak nor!a(an" spadaju u grupu pacijenata sa $iperten#ijo! be(og!anti(a& Ovi! osoba!a se neretko propisuje terapija a da ona #apravo uop,te nije potrebna&Eijagno#a ovog stanja !o%e se postaviti sa!o po!oću kontinuiranog F9-časovnog !erenja krvnogpritiska& Dani!(jivo je da je učesta(ost ovog )eno!ena pri(ično visoka i pre!a ra#(ičiti! istra%ivanji!aprisutan je kod skoro svakog četvrtog i(i petog bo(esnika kod kojeg je postav(jena dijagno#a arterijske$iperten#ije&

Visok krvni pritisak i de!encija

+ticaj povi,enog krvnog pritiska na !o#ak odavno je po#nat i pove#uje se prvenstveno sa povećanje!ri#ika od !o%danog udara& 4!anjenje! krvnog pritiska na %e(jene vrednosti" ri#ik od !o%danog udarase s!anjuje& Ono ,to se !anje #na i o to!e !anje govori je" da povi,eni krvni pritisak doprinosibr%e! kognitivno! propadanju i de!enciji& Ovi! prob(e!o! doktori se nisu puno bavi(i" ,to je ira#u!(jivo jer je nakon Erugog svetskog rata prosečan %ivotni vek čoveka bio 01-0/ godina pa i de-!encija nije bi(a učesta(a&

+ pos(ednji$ ;1 godina" %ivotni vek je #načajno produ%en pa i!a!o dosta (judi od :1" :/ pa i =1 go-dina koji pate od de!encije koja je posta(a ve(iki socija(ni prob(e! kako u >vropi takoi u 4AE&

ato(o,ki procesi kognitivnog opadanja počinju u srednje! dobu i traju !nogo godina& Lečenje!$iperten#ije" sigurno će se usporiti kognitivno opadanje čoveka" a da (i se !o%e #austaviti" jo, uvek sepou#dano ne #na&

+ ra#vijeni! dru,tvi!a" ve(iki napori se čine" ne sa!o u pravcu (ečenja $iperten#ivni$ bo(esnika" već iu preventivi" prevas$odno u s!anjenju ko(ičine so(i u industrijski! proi#vodi!a& Na %a(ost" re#u(tatiove inicijative na g(oba(no! nivou su re(ativno skro!ni&

- 5 -



&rterijska hipertenzija

EI4ILINOM BOTIV 'OMLI'AIA Arterijska hipertenzija ili hipertonija bolest je povišenog arterijskog tlaka

(bolje je reći arterijski nego krvni tlak); ona je tihi ubojica i jedan od najvažnijih čimbenika srčanožilnog rizika (ateroskleroze i srčanog infarkta)moždanožilnog inzulta (moždanog udara) terminalne bubrežne bolesti

bolesti perifernih žila i zatajenja srca!

Dna(o se čuti da stariji (judi trebaju i!ati ne,to vi,i arterijski t(ak jer da sa!o povi,eni! t(ako! srce!o%e protjerati krv kro# aterosk(erotski otvrd(e" #adeb(ja(e i nee(astične krvne %i(e& 'od osobastariji$ od .: godina opti!a(ni t(ak je onaj !anji od .F1<:1 !! 7g" jo, povi,en t(ak i!aju oni sa

.91-./=<=1-== !! 7g& Većina popu(acije i!a visoko nor!a(nevrijednosti AT ?arterijskog t(aka@ .61-.6=<:/-:= !! 7g&

Bi#ični )aktori koji pogoduju nastajanju povi,enog t(aka jesuHpu,enje" povi,ene !asnoće u krvi" ,ećerna bo(est" !u,ki spo(" dobi#nad ;1 godina" osobe s povi,eni! t(ako! u obite(ji" preti(ost" sta(napsi$ička napetost& 'od dijabetičara" u# opće !jere i adekvatno(iječenje ,ećerne bo(esti" povi,eni AT treba spustiti na .61<:/ !! i(ini%e& Osi! ,to se te,ko odriču pu,enja" bo(esnici rijetko reducirajui#nos uneseni$ ka(orija& 4!anjenje tje(esne te%ine #a . kg s!anjujeAT #a . !! 7g& 3o(esnici $ipertoničari rijetko s!anjuju #aso(javanje

ku$injsko! so(i ?Na(@& 4ni%avanje unosa so(i na ; gra!a" s prosječni$ .1-./ gra!a" !o%e s!anjitivisinu AT #a /-.1 !! 7g& Ea (i je bo(esnik s!anjio uno,enje so(i" !o%e se kontro(irati& 4vakibo(esnik koji na dan !raćo! i#(uči vi,e od .11 !!o( natrija ne pridr%ava se dijete i #as(u%ujedodatno obja,njenje i upo#orenje&

Pravilno mjerenje tlaka Da )i#ičkog rada kod #drave osobe nastaje privre!eno povi,enje t(aka& Ba#ni psi$ički stresovi i(inapetost dovode isto do i#!jerivo vi,i$ vrijednosti AT& Neki preporučuju da ispitanik pri(iko!!jerenja t(aka (e%i #atvoreni$ očiju naj!anje 6 !inute" da bi se s!irio i opustio& Nakon togai#!jereni t(ak bio bi te!e(jni" ba#a(ni t(ak" ne,to ni%i od ne,to povi,enog t(aka #bog nadgradnje ?rad"psi$ička napetost" u#bu2enje" stra$@& Govori se o $iperten#iji bije(og ogrtača& 3o(esnik kod (iječnika!o%e biti u#bu2en" napet" u stra$u da i!a povi,en t(ak i već sa!i! ti!e t(ak !o%e biti povi,en& Ikad t(ak kod !jerenja bude ne,to povi,en" često bo(esniku ka%e!o da i!a nor!a(an t(ak" a da će!oto jo, jedni! i(i dva !jerenja potvrditi& 3o(esnik tada često oda$ne" u#bu2enje sp(asne i kod drugogi(i trećeg !jerenja na(a#i!o nor!a(an t(ak& Arterijski se t(ak u pravi(u !jeri %ivini!s)ig!o!ano!etro! ?t(ako!jero!@& To !jerenje %ivini! t(ako!jero! ausku(tatorno! !etodo! rabise već vi,e od .11 godina ?od konca .=& sto(jeća@& Aneroidni su t(ako!jeri !anje pou#dani" a

digita(ni ?t#v& e(ektronski@" koji su kod pacijenata u ve(ikoj !odi" često su sa!o orijentacijskipri$vat(jivi&

Neki su i#vijesti(i da je kod de,njaka t(ak vi,i u desnoj ruci jer da su u njoj veće aterosk(erotskepro!jene obratno" kod (jevaka u (ijevoj ruci& Ne #na! da (i su u to! s!is(u vr,ene ko!parativnepretrage& No" pri(iko! prvog preg(eda bo(esniku va(ja i#!jeriti t(ak na obje ruke" a u svi! s(jedeći!preg(edi!a va(ja ga !jeriti na onoj na kojoj su vrijednosti t(aka vi,e& otrebno je reći da pri(iko!svakog preg(eda va(ja učiniti naj!anje dva !jerenja" s ra#!ako! od . !inute& Ako je ra#(ika većaod / !! 7g" !jeri se i treći put i i#računa srednja vrijednost& Be(ativni ri#ik koronarnog incidenta?predin)arktnog do in)arktnog stanja@ raste gotovo (inearno s porasto! sisto(ičkog i dijasto(ičkogt(aka i#nad vrijednosti od .F1<:1 !! 7g& 4 druge strane" opa%eno je da se već sni%enje! t(aka #a F!! 7g učesta(ost koronarne s!rti s!anjuje #a /C" a cerebrovasku(arnog in#u(ta ?!o%danog udara@#a ;C" dok ti postoci kod sni%enja AT #a 9 !! 7g i#nose =" odnosno .9C& 4ni%enje sisto(ičkogat(aka #a .1-.F !! 7g" a dijagnostičkog #a /-; !! 7g s!anjuje ri#ik srčano%i(ni$ ko!p(ikacija #a

.;C" a !o%dano%i(ni$ ?!o%dani udar@ #a 6:C& + (iječenju AT" u# osnovne opće !jere" kao ,to suadekvatna pre$rana" tje(ovje%ba kod !(a2i$ osoba" nepu,enje" #a,tita od anabo(ika i sredstavaovisnosti" g(avnu u(ogu i!aju anti$iperten#ivi ?(ijekovi #a sni%enje t(aka@& No" oni su u strogoj

- 6 -



do!eni (iječnika& Mo%e se spo!enuti jedino aceti(sa(ici(nu kise(inu ?aspirin" acisa(" ando(@" koja je uniskoj do#i od /1-.11 !g na dan korisna u pri!arnoj i sekundarnoj prevenciji aterosk(erotični$ko!p(ikacija $ipertoničara" kao ,to je nedavno nedvojbeno potvr2eno&Anti$iperten#ivno (iječenje nakon !o%danog udara jako je dje(otvorno - nije sa!o gotovo jednakoe)ikasno kao i prije in#u(ta" već je ko!parabi(no dje(otvorno i u #a,titi nor!otoničara ?osoba snor!a(ni! t(ako!@5

o#nato je da otpri(ike F1C bo(esnika" nakon prvog" u s(jedeći$ / godina do%ivi recidiv !o%danog

udara te se davanje! peridonpri(a !o%e predu$itriti i(i spriječiti !o%dani udar ?apop(eksiju@" in)arkti(i i#nenadnu s!rt& Ve(ika terapijska korist" ne sa!o u $ipertoničara" nego i u nor!otoničara" u#!ini!a(ni terapijski ri#ik" navodi na !nogo inten#ivnije propisivanje anti$iperten#iva nakon!o%danog udara" ne sa!o $ipertoničari!a" nego i nor!otoničari!a& Be#u(tati neki$ studija upućujuna !nogostruko" p(eo!or)no dje(ovanje neki$ anti$iperten#iva ?npr& ra!ipri(a i peridonpri(a@ nasrčano%i(nu progno#uH nji$ovi povo(jni učinci na prevenciju apop(eksije nisu sa!o pos(jedicasni%avanja AT" nego i drugi$" !etabo(ični$" $or!onski$ i tkivni$ dje(ovanja&

3itno je bo(ji učinak ko!binirane terapije od !onoterapije u anti$iperten#ivno! (iječenju& To jeneobično va%no u pri!arnoj i sekundarnoj prevenciji !o%danog udara" ne sa!o u $ipertoničara"nego i u nor!otoničara" naročito ako su već i!a(i apop(eksiju" ,ećernu bo(est&

'lak i vo#nja A ,to je s $ipertoničari!a kao sudionici!a u pro!etu Eok su tje(esni inva(idi većino! naročitopou#dani vo#ači jer se uvijek o#bi(jno brinu o ko!pen#acija!a" poka#uju bitno veću oba#rivost"!anje #nakova agresije u usporedbi s !nogi!a od .:-F: godina koji *pucaju od #drav(ja*" dot(e$iperten#ija !o%e ugro#iti sa!og vo#ača i(i njegovu oko(inu& Što je te%e obo(jenje" to je iprob(e!atičnije sudje(ovanje u cestovno! pro!etu& rob(e!e ne s!anjuju po#nate činjenice da!nogi $ipertoničari o svo! arterijsko! t(aku uopće ni,ta ne #naju& Da ugro%avanje pro!eta!jerodavno je" kako ka%e pro)& dr& 'ra!er i# 3onnaH pore!ećanje općeg stanja" o,tećenje organa#bog $iperten#ije te nuspojave terapije& 'od ti$ bo(esnika i#bijaju tje(esno i(i e!ociona(no uvjetovaninag(i porasti arterija(nog t(aka i# već $ipertonične osnove& Ti porasti idu" dak(e" od već postojeće"!nogo veće ra#ine t(aka pa su #ato nerijetko i naročito visoki& Dbog toga $ipertoničari i!aju !nogovi,e #upce porasta t(aka nego nor!otoničari& Ipak" sposobnost #a vo%nju $ipertoničara ne bi ses!je(a procjenjivati na posve kruti! s!jernica!a" ka%e 'ra!er& 'onstantne dijasto(ičke vrijednosti

i#nad .61 !! 7g čine" po !i,(jenju dr& 'ra!era" apso(utnu nesposobnost #a vo%nju& 'onstantnedijasto(ičke vrijednosti i#nad .11 !! 7g p(us o,tećenje organa !ogu sa!o uvjetno dopu,tativo%nju&

Nje!ačka (iga protiv $iperten#ije i#radi(a je ni# principa koje (iječnik !ora vo#aču $ipertoničarustaviti na srceH ne u#i!ati nikakve dodatne (ijekove" a naročito ne sedative i(i ana(getike jakogdje(ovanja" nikakvo sa!osta(no !ijenjanje terapije be# (iječnika" obav(jati redovne kontro(nepreg(ede kod (iječnika" pa i sa!okontro(e t(aka" opre# kod početka i(i !ijenjanja anti$iperten#ivnog(iječenja" i#bjegavati nag(e napore" kod du%i$ vo%nji u#i!ati redovite pau#e" prekinuti vo%nju kods!anjenja općeg dobrog osjećanja&

- 7 -



(ada raditi kolor dopler i B)lo* krvnih sudova vrata+

• vrtog(avica" nestabi(nost pri $odu

• g(avobo(ja

• !o%danog udara" neuro(o,ki$ obo(jenja

• aterosk(ero#a

• povi,en $o(estero( i trigriceridi u krvi

• kod osoba sa dugogodi,nji! dijabeteso! i(i kod dugogodi,nji$ pu,ača

• kod osoba sa genetsko! ko!onento!

Od posebnog #načaja je ovaj preg(ed #a pacijente kod koji$ se registruju o#bi(jna su%enja karotidni$arterija" ,to u perspektivi" ako se ni,ta ne predu#!e" vodi trajno! #ačep(jenju ovog krvnog suda sa!ogući! te,ki! neuro(o,ki! ko!p(ikacija!a a ne retko i s!rću& Eana,nja vasku(arna $irurgija je nato! nivou da se napred opisani prob(e!i sa (akoćo! re,avaju sa sa!o neko(iko dana provedeni$ ubo(nici nakon operacije sa i#u#etno retki! ko!p(ikacija!a&

- 8 -



Eop(er dijagnostika

AutorH dr onja -lić

Da$va(jujući pri!eni Eopp(erovog principa i drugi$ #akona )i#ike" pri!enjivi$ na pojavu ta(asneprirode" Eopp(er-e$okardiogra)ske !etode daju gra)ički #apis sa in)or!acija!a o s!eru" br#ini ikarakteristika!a toka krvi u srcu& + #dravo! srcu protok krvi je ug(avno! (a!inaran" a u pato(o,ki!stanji!a ?,antovi" regurgitacije i dr@ tok krvi postaje turbu(entan& Većina savre!eni$ aparata i!a!ogućnost auto!atskog i#računavanja br#ine toka krvi na %e(jeno! !estu u srcu" i# koje se"pri!eno! !odi)ikovane jednačine" !o%e dobiti gradijent pritisaka na pojedini! srčani! u,ći!a ii#!e2u pojedini$ srčani$ ,up(jina& 'od pos(ednji$ generacija aparata s!er" br#ina i karakteristike tokakrvi kodirani su bojo!" pa se tako u%ivo !o%e pos!atrati tok krvi u srcu ?nor!a(an tok ka sondi je

obojen crveno" a tok od sonde p(avo@ i vr(o (ako otkriti turbu(entan pato(o,kiprotok u vidu %uto#e(enog !(a#a&

+bri#gavanje pojedini$ !aterija u cirku(aciju ?g(iko#a" )i#io(o,ki rastvor"

čestice a(bu!ina i dr&@ !o%e se e$okardiogra)ski pratiti" i na to!e počivatako#vana kontrastna e$okardiogra)ija koja je od ve(ike dijagnostičke po!oćikod pojedini$ srčani$ obo(jenja&

Eanas se pie#oe(ektrični krista(i ugra2uju u katetere koji se uvode u krvnesudove i srce i daju uvid u nji$ov i#g(ed-intravasku(arna e$okardiogra)ija&

(olor dopler

'o(or dop(er krvni$ sudova vrata je u(tra#vučni preg(ed koji o!ogućava neinva#ivan prika# krvni$sudova vrata i ana(i#u #ida krvnog suda ,to !o%e uputiti na prisustvo p(aka i su%enje krvni$ sudova&'o(or dop(er krvni$ sudova vrata preporučuje se kod bo(esnika #a koje se su!nja da su pod

povećani! ri#iko! #a nastanak !o%danog udara& 4!etnje u vidu pro(a#ni$ i(i trajni$ neuro(o,ki$pore!ećaja !ogu upo#oravati na prisustvo nestabi(nog p(aka" pa treba utvrditi gde se on na(a#i&Eop(er se preporučuje i ri#ični! bo(esnici!a pre ve(iki$ operacija& 3udući da je aterosk(ero#agenera(i#ovana bo(est" ve(ika je verovatnoća da je oni!a koji i!aju neku od bo(esti srčani$ krvni$sudova ?koronarne arterije@ i potrebna i! je operacija&

'o(or dop(er krvni$ sudova vrata treba uraditi i bo(esnici!a koji su već operisa(i koronarne krvnesudove kako bi se na neinva#ivan način pratio operativni na(a#& 3o(esnike koji i!aju početno i(iu!ereno su%enje krvni$ sudova vrata treba na isti način redovno pratiti" a pre svega regu(isati )aktoreri#ika #a nastanak aterosk(ero#e&

reg(edo! se !ogu ustanoviti aterosk(erotske i upa(ne pro!ene& Aterosk(erotske pro!ene prika#ujuse u ob(iku #adeb(janja #idova krvni$ sudova" prisustva p(akova i su%enja krvni$ sudova i(i #ačep(jenjasve do potpunog prekida cirku(acije&

'ada u(tra#vučni #raci pro(a#e kro# kost i(i se ispituju veće dubine" ote%an je preg(ed u(tra#vuko!& Tajse prob(e! re,ava upotrebo! transkranija(nog dop(era i(i TE-a" po!oću koga se ocenjuje cirku(acijau krvni! sudovi!a g(ave upotrebo! sondi ni%i$ )rekvencija i jače prodornosti u(tra#vuka& Na osnovudobijeni$ br#ina i s!era cirku(acije" !o%e se #ak(jučiti da (i je cirku(acija u g(avi uredna i(ipore!ećena& 'ako bi se objasnio na(a# TE-a" kod neki$ bo(esnika treba uraditi obojeni dop(er krvni$sudova u g(avi" tj& transkranijsku ko(oro! kodiranu dop(ersku sonogra)iju i(i T4&

acijentu sa su!njo! na duboku vensku tro!bo#u strogo se preporučuje preg(ed ko(or dop(ero!"

kako bi se" potvrdi (i se su!nje" #apoče(a antikoagu(antna terapija ?protiv #gru,avanja@&

- 9 -



'od pacijenata sa su!njo! na o,tećenje povr,inski$ vena" ko(or dop(ero! vena !o%e se utvrditipostoji (i o,tećenje&

Eop(er dijagnostika je veo!a #načajna" suverena neinva#ivna !etoda" koja se koristi u skoro svi!ob(asti!a !edicine& osebne pripre!e pre preg(eda nisu potrebne& reg(ed sa! po sebi nije ,tetan pobo(esnika" ne!a #račenja ni uboda pa se be# opasnosti !ogu preg(edati i deca& Eu%ina preg(eda #avisiod iskustva ispitivača" kva(iteta opre!e" a(i i o na(a#u na krvni! sudovi!a& Što je na(a# s(o%eniji" to

preg(ed du%e traje&

Eop(er u neuro(ogiji

'o(or dop(er krvni$ %i(a vrata

(olor dopler krvnih #ila vrata u(tra#vučna je pretraga koja o!ogućuje neinva#ivan prika# krvni$%i(a vrata i ana(i#u stijenke krvne %i(e te !o%e uputiti na prisustvo p(aka i su%enje krvni$ %i(a ?s(ika .@&

lika - 4teno#a unutarnje karotidne arterije

'ao i sve %i(e u tije(u" tako i krvne %i(e vrata tijeko! %ivota stare - do(a#i do #adeb(janja nji$ovi$stijenki" a s ra#voje! i rasto! p(aka i do nji$ova su%enja& Iako je na početku su%enja protok očuvan"kako su%avanje napreduje" i protok se s!anjuje& Ve(iki p(akovi !ogu postati nestabi(ni" pa !o%e doćido krvarenja u nji$" do u(ceracije i(i puknuća povr,ine" ,to u#rokuje otkidanje dije(a p(aka kojeg krvnastruja otp(avi u ni%e po(o%enu ?dista(niju@ krvnu %i(u" na nje#ino račvi,te" gdje do(a#i do prekida

cirku(acije& os(jedično prestaje )unkcija %ivčani$ stanica koje ta %i(a opskrb(juje krv(ju" $ranjivi!tvari!a i kisiko!" a stanje se na#iva is$e!ijski !o%dani udar& +# to ,to krvne %i(e stare" !ogu bitizahvaćene upalom kada se tako2er ra#vijaju pro!jene stijenki koje !ogu re#u(tirati #ačep(jenje!krvne %i(e i !o%dani! udaro!&

(olor dopler krvnih #ila vrata preporu$uje se kod bolesnika za koje se sumnja da su podpovećanim rizikom za nastanak mo#danog udara. 4!etnje u vidu pro(a#ni$ i(i trajni$ neuro(o,ki$pore!ećaja !ogu upo#oravati na prisustvo nestabi(nog p(aka" pa va(ja utvrditi gdje se on na(a#i& Ako je riječ o ve(iko! p(aku koji #natno su%ava krvnu %i(u" pristupa se operativno! odstranjenju ?karotidnaendarterekto!ija@ da se spriječi !o%dani udar" jer bi u da(jnje! rastu p(ak potpuno #ačepio krvnu %i(u"i(i bi se veći dio p(aka od(o!io i no,en krvno! strujo! #ačepio neku krvnu %i(u u g(avi& Ako se kod

bo(esnika otkrije upa(a krvne %i(e" !ora se (iječiti na odgovarajući način&

Pretraga se preporu$uje i rizi$nim bolesnicima prije velikih operacija& 3udući da je

- 10 -



aterosk(ero#a genera(i#irana bo(est" ve(ika je vjerojatnost da je oni!a koji i!aju neku od bo(estikrvni$ %i(a koje krv(ju opskrb(juju srčani !i,ić ?koronarne@ i potrebna i! je operacija radiuspostav(janja opskrbe srčanog !i,ića su%ena neka od krvni$ %i(a vrata& Tijeko! operacije koronarni$krvni$ %i(a povećan je i ri#ik od !o%danog udara&

(olor dopler krvnih #ila vrata treba u$initi i bolesnicima koji su već operirali koronarnekrvne #ile kako bi se na neinvazivan na$in pratio operativni nalaz. 3o(esnike koji i!aju početno

i(i u!jereno su%enje krvni$ %i(a vrata treba na isti način redovito pratiti" a prije svega regu(iratiči!benike ri#ika #a nastanak aterosk(ero#e&

Pretragom se mogu ustanoviti aterosklerotske i upalne promjene. Aterosk(erotske pro!jeneprika#uju se u ob(iku #adeb(janja stijenki krvni$ %i(a" prisustva p(akova i su%enja krvni$ %i(a i(i#ačep(jenja sve do potpunog prekida cirku(acije" a(i i ra#voja drugi$ %i(a koje onda potpo!a%ucirku(aciju& 3o(esnici sa #adeb(ja(i! stijenka!a krvni$ %i(a vrata pod povećani! su ri#iko! ne sa!o #anastanak is$e!ijskoga !o%danog udara nego i #a srčani udar& Liječenje! krvnog t(aka kao najvećegči!benika ri#ika !o%e se usporiti #adeb(janje stijenke i dje(ovati protektivno ?#a,titno@" či!e ses!anjuje vjerojatnost nastanka kako !o%danog tako srčanog udara" a(i i i#nenadne s!rti&'ao re#u(tat pretrage u dje$joj dobi !o%e se očekivati neka varijabi(nost krvni$ %i(a i(i neka odrijetki$ bo(esti krvni$ %i(a koja !o%e dovesti do !o%danog udara&

4u%avanje krvni$ %i(a !o%e u#rokovati prolazne ili trajne promjene mo#dane unkcije& ro(a#nes!etnje na#ivaju se tranzitorna ishemijska ataka /'-&0, a pro(a#ne s!etnje vida amaurosisuga1& Ako je neuro(o,ki ispad i da(je prisutan" #nači da je do,(o do trajnog o,tećenja !o%dane)unkcije" ,to se na#iva mo#dani udar&

'od prisustva p(akova u krvni! %i(a!a vrata treba utvrditi vrstu jer su pojedini plakovi podpovećanim rizikom za nastanak mo#danog udara& To su oni koje na#iva!o !eki i(i !je,oviti" aveći! dije(o! se sastoje od !asnoća i(i #ona krvarenja& Ako je riječ o b(ago! i(i u!jereno! su%enjukrvni$ %i(a" pro!jene se sa!o prate u# regu(aciju či!benika ri#ika& No" ako je posrijedi #natnijesu%enje krvni$ %i(a" postoji ri#ik #a nastanak novog i te%eg ob(ika !o%danog udara" pa treba kiru,ki

odstraniti p(ak" nakon čega se stanje jednostavno prati po!oću ko(or dop(era&

Posebne pripreme prije pregleda nisu potrebne. retraga sa!a po sebi nije ,tetna po bo(esnika"ne!a #račenja ni uboda pa se be# opasnosti !ogu preg(edavati i djeca& Eu%ina preg(eda ovisi oiskustvu ispitivača" kva(iteti opre!e" a(i i o na(a#u na krvni! %i(a!a& Što je na(a# s(o%eniji" to preg(eddu(je traje& 'va(iteta (aboratorija ovisi o ujednačenosti preg(eda i interpretaciji na(a#a" tako da se us(učaju bi(o kakve su!nje i(i nejasna na(a#a preg(ed ponav(ja neko(iko puta&

Transkranijski dop(er i ko(or dop(er

lika 2 - Transkranijski dop(er ?TE@

'ada u(tra#vučna #raka pro(a#i kro# kost i(i se ispituju veće dubine" ote%an je preg(ed u(tra#vuko!& Taj

se prob(e! rje,ava uporabo! transkranijskog doplera ili '4)a ?s(ika F@" po!oću kojeg seocjenjuje cirku(acija u krvni! %i(a!a g(ave uporabo! sondi ni%i$ )rekvencija i jače prodornostiu(tra#vuka& Na te!e(ju dobiveni$ br#ina i s!jera cirku(acije" a ovisno o odre2eni! dubina!a

- 11 -



ispitivanja" !o%e se #ak(jučiti je (i cirku(acija u g(avi uredna i(i pore!ećena& Ako je pore!ećena"ana(i#ira se u sk(adu s na(a#o! na krvni! %i(a!a vrata" kada se !o%e procijeniti je (i riječ o su%enjukrvni$ %i(a u g(avi" i(i pak o preraspodje(i cirku(acije u s(učaju kada su %i(e na vratu #natno su%ene i(i jepotpuno prekinuta cirku(acija& 'ako bi se objasnio na(a# TE-a" kod neki$ bo(esnika treba učinitiobojeni dop(er krvni$ %i(a u g(avi" tj& transkranijsku kolorom kodiranu doplersku sonograiju ili' ?s(ika 6@& rito! se protok krvi kro# %i(e boji ko(oro!" ovisno o br#ini cirku(acije u ispitivani!%i(a!a&

lika 3 - Transkranijska ko(or kodirana dop(erska sonogra)ija ?T4@

Ni ti preg(edi nisu bo(ni" a ni opasni #a #drav(je ispitanika& retraga ovisi o te%ini prika#a" tj& s(o%enostina(a#a& + s(učaju da ispitanik i!a jako debe(e kosti g(ave" pretraga se ne !o%e obaviti jer seu(tra#vučna #raka u potpunosti re)(ektira" pa se ne uspiju registrirati krvne %i(e&

Eetekcija e!bo(ijski$ signa(a

Ba#voje! u(tra#vučni$ aparata posta(i su na! dostupni i odre2eni progra!i koji su o!ogući(i procjenucirku(acije u g(avi na drukčiji način" pa se tako !o%e odrediti i sposobnost pri(agodbe cirku(acije u g(avikod ra#(ičiti$ pato(o,ki$ pro!jena& +poraba odre2eni$ progra!a o!ogući(a je praćenje eventua(nog

otkidanja nestabi(ni$ p(akova i# krvni$ %i(a vrata i(i srca" ,to se na#iva detekcija embolijskihsignala& 4ni!anje traje naj!anje jedan sat od trenutka kada se učvrste sonde budući da se !orapratiti kro# odre2eno vre!ensko ra#dob(je& retraga nije bo(na" osi! ,to bo(esnik !ora !irno (e%ati&'atkad pretragu treba ponav(jati i neko(iko puta tijeko! dana" i(i vi,e dana& 3o(esnici kod koji$ seregistriraju e!bo(ijski signa(i pod povećani! su ri#iko! #a nastanak !o%danog udara te se kod nji$pri!jenjuje speci)ična terapija i prati učinak ponovno! kontro(o! detekcije e!bo(ijski$ sigana(a&

- 12 -



Brza reakcija spre$ava inarktNijedna od pet najurgentniji$ kardiovasku(arni$ bo(esti ne !ora da i!a)ata(an is$od ako pacijent b(agovre!eno dobije po!oć

N>BIATAN bo( i(i Jste#anjeK u grudi!a" jedan je od si!pto!a koji !o%e da upo#ori da je #drav(je

srca naru,eno& + neki! s(učajevi!a !o%e da uka%e i na veo!a o#bi(jna stanja kada su !inutidragoceni i br#ina reakcije u ve(ikoj !eri utiče na is$od bo(esti&

Me2u pet najurgentniji$ i najopasniji$ kardiovasku(arni$ bo(esti ubrajaju se akutni in)arkt !iokarda"srčana s(abost" $iperten#ivna kri#a" disekcija aorte i p(ućna e!bo(ija& 4vako od ovi$ stanja" pogotovoako se ne prepo#na na vre!e" !o%e da u#rokuje s!rt i(i da ostavi te,ke pos(edice&

&('6- -67&"(' 8-9(&"4&

imptomi

ak bo( i#a grudne kosti" koji traje du%e od F1 !inuta& Najče,će se jav(ja ujutru" toko! )i#ičkeaktivnosti" pos(e obi(nog obroka i(i kada je $(adno& odseća na ste#anje" pečenje i(i čak cepanje ugrudi!a& 3o( se najče,će ,iri u (evo ra!e" (evu ruku i(i donju vi(icu& Ako se bo( ,iri u gornju vi(icu i(iispod pupka - to nije in)ark5

Obi(no pre#nojavanje ?J$(adan #nojK@"

4(abost" !a(aksa(ost" gu,enje" osećaj nedostatka va#du$a&

- In)arkt !o%e da se #austavi (ekovi!a i !e$anički! intervencija!a koji!a se revasku(ari#ujein)arktna #ona ?otvaranje! #apu,enog krvnog suda specija(ni! %ica!a" ba(oni!a i ugradnjo!!eta(ni$ !re%ica koje o!ogućavaju pro$odnost krvnog suda - stentovi!a@ - obja,njava docent drArsen Bistić" kardio(og" #a!enik direktora o(ik(inike '(iničkog centra 4rbije& - Ea bi is$od bio povo(jan"pacijentu !ora da se po!ogne ,to pre" najbo(je unutar dva sata od !o!enta kada su se pojavi(etegobe" a najkasnije ,est do .F sati& os(e tog perioda intervencija ne !o%e da po!ogne jer je srčani!i,ić već trajno o,tećen u #oni in)arkta&

In)arkt u neki! s(učajevi!a !o%e da se javi i be# ijednog po!enutog si!pto!a" a !o%e da ga najavii sa!o !učnina sa i(i be# povraćanja&

&('6& ":&6& ;&B9' ?ede! p(uća@

imptomi

- gu,enje" u početku sa!o toko! )i#ičke aktivnosti" a kasnije i u !irovanju i(i kada se (egne na ravnupovr,inu"

- #a!or" s(abost" gu,enje pos(e je(a" nadutost sto!aka i oticanje nogu i sto!aka"

- stariji! pacijenti!a #bog s(abije prokrv(jenosti !o#ga jav(ja se kon)u#ija" s!anjenje koncentracije"pa!ćenja" g(avobo(je" nesanice"

- 13 -



- Jsrčani otociK - oko skočni$ #g(obova i na potko(enica!a" naji#ra#itiji su uveče" testasti" nastaju poddejstvo! De!(jine te%e& Da ra#(iku od otoka koji se jav(jaju kao pos(edica pro,ireni$ vena ovi se negube ujutru" niti kada se noge podignu u $ori#onta(ni po(o%aj"

- tako2e !ogu da se jave i b(edi" $(adni i v(a%ni ekstre!iteti" s!anjeno i#(učivanje !okraće" niskakoncentracija natriju!a u !okraći" po#itivan a(bu!in u !okraći&

- To nije jedna bo(est" već sindro! i#a koga !o%e da se krije vi,e obo(jenja ?pret$odni ve(iki i(i kasno(ečeni in)arkt" kasno prepo#nata srčana !ana" nas(edna i(i stečena bo(est srčanog !i,ića" #apa(jenskebo(esti srčanog !i,ića@ - ka%e docent dr redrag Mitrović" kardio(og '4& - Najte%i stadiju! ovogsindro!a je ede! p(uća" urgentno stanje koje ugro%ava %ivot bo(esnika& Vre!e #apočinjanja (ečenjaakutne srčane s(abosti i!a #načajnu u(ogu&

&"'<"-=(& >-P<"'<6?-=&

imptomi

g(avobo(je ?naročito u poti(jačno! prede(u@"

nesvestica"

#ujanje u u,i!a"

nestabi(nost pri $odu"

bo( i(i ste#anje u grudi!a"

nedostatak va#du$a"

osećaj ubr#anog i(i nepravi(nog rada srca"

nejasan vid i dup(e s(ike"

krvarenje i# nosa ko!e nisu pret$odi(e pre$(ade i(i povrede ?epistaksa@ itd&

- 4!atra se da trećina odras(e popu(acije i!a pritisak koji bi treba(o da se (eči" i da ne!a osobe kojabar jedno! nije i!a(a prob(e! sa povi,eni! pritisko!& Osi! ,to je vodeći )aktor ri#ika #a nastanak!o%danog udara" u s(učajevi!a nekontro(isanog i nag(og skoka pritiska" $iperten#ija !o%e da dovede ido popu,tanja srca" in)arkta a(i i disekcije aorte& 4rećo!" ova bo(est se veo!a uspe,no (eči" bitno je

sa!o da pacijenti #apočnu sa terapijo! i da je u#i!aju redovno - upo#orava dr Mitrović&

ovi,en krvni pritisak često protiče sa vr(o !a(o si!pto!a" i(i i$ uop,te ne!a&

4-<(-=& &9"'<

imptomi

inten#ivan" ra#dirući bo( koji !o%e da se ,iri u trbu$ i(i u ruke"

visok arterijski pritisak koji je neredovno (ečen i(i uop,te nije (ečen"

- 14 -



pritisak !o%e da postane veo!a ra#(ičit na (evoj i desnoj ruci" nekada bo(esnik prestaje da !okri i(igubi svest"

te%ak )i#ički napor i(i povreda ?udarac grudi!a u vo(an u saobraćajno! udesu@ tako2e !ogu dai#a#ovu disekciju (judi!a koji i!aju nas(ednu sk(onost ka ovo! obo(jenju&

- Ovo po %ivot pacijenta veo!a opasno stanje srećo! se u praksi ne de,ava često - ističe dr Bistić& -+vek treba i!ati na u!u da disekcija koja #a$vata naročito početni deo aorte !o%e da dovede dokrvarenja u srčanu !ara!icu i to je najs!rtonosnije stanje u !edicini& rocenat uspe,nosti i#(ečenjase sa svaki! sato! s!anjuje #a .1 odsto& To #nači da od trenutka kada pacijent stigne u bo(nicu(ekari i!aju !anje od po(a dana da bo(est prepo#naju i da adekvatno #brinu pacijenta&

ored $ipertoničara ri#ik #a disekciju i!aju visoke osobe sa dugački! prsti!a i visoki! svodo! nepca?Mar)anov sindro!@" a(i i oni koji i!aju uro2eno dva u!esto tri (istića na aortno! #a(isku i(i i!ajusu%enje ?koarktaciju@ aorte&

P;@6& <8B9;-=&

imptomi

gu,enje koje nastaje nag(o" bo( u grudi!a i gubitak da$a"

iska,(javanje krvi ?be# pret$odne pre$(ade@"

bo(esnik preb(edi"

srce počinje jako da J(upaK "

!o%e da se javi gubitak svesti&

- esto se jav(ja kod pacijenata sa !a(igni! bo(esti!a" (judi koji i!aju sk(onost ka tro!bo#a!a i oni$koji su i!a(i bi(o kakvu vrstu povrede i dugotrajne i!obi(i#acije& Ovo stanje na%a(ost ne!a dobruprogno#u ako se na vre!e ne (eči na adekvatan način" a kada se pre%ivi !o%e #a pos(edicu da i!ate%ak inva(iditet - ističe dr Bistić& - Tegobe se obično jav(jaju pos(e dugotrajnog no,enja gipsanei!obi(i#acije" osoba!a koje se s(abo kreću #bog povrede i(i $irur,ke intervencije" pos(e dugog sedenja?avion" autobus" bioskop@&

Ee$idratacija" pu,enje" a(i i sve !a(igne bo(esti povećavaju ri#ik od pojave p(ućne e!bo(ije& ostoji inas(edna sk(onost ka tro!bo#a!a ?tro!bo)i(ije@ tako da je podatak da je neko u porodici i!ao

ponav(jane tro!bo#e" p(ućne e!bo(ije i(i ponav(jane spontane pobačaje veo!a #načajan&

P"A& P989@

'ada se jave si!pto!i pet najurgentniji$ stanja u kardio(ogiji $itno treba po#vati s(u%bu $itne po!oći&Eok oni ne stignu pacijent bi treba(o da (egne i da !iruje&

- + s(učaju da se su!nja na in)arkt bi(o bi dobro da pacijent dok čeka (ekare popije aspirin" a uko(ikose jave si!pto!i $iperten#ije" ako i!a terapiju kod sebe" da sa%vaće (ek koji i inače u#i!a #a

sni%avanje pritiska" jer će tako br%e da de(uje - nag(a,ava docent dr redrag Mitrović& - +ko(iko jeposredi p(ućna e!bo(ija dovo(jno je !irovanje" a ako se jave si!pto!i disekcije aorte osi! !irovanjapacijenti!a koji osete da i! je pritisak povi,en savetuje se da popiju tab(etu #a sni%avanje pritiska&

- 15 -



'ada se su!nja na srčanu s(abost" treba (eći na podignuto! u#g(av(ju& +ko(iko je pritisak ni#akdodatne !ere opre#a nisu potrebne" a uko(iko je povi,en treba popiti tab(etu #a sni%avanje&

- 16 -



Povišen krvni pritisak )

(oliki pritisak je povišen krvni pritisak+

4vaki pritisak preko .91<=1 !!7g je povi,en i #a$teva (ečenje" a stručno se na#iva hipertenzija&4ve vrednosti i#!e2u .F1<:1 !!7g I .91<=1 !!7g su pre$iperten#ija" i #a$tevaju pro!enu načina%ivota ?ostav(janje pu,enja" pravi(na is$rana" )i#ička aktivnost" regu(acija te(esne te%ine@& ravi povi,enkrvni pritisak #a$teva obave#nu ko!binaciju vo2enja pravi(nog načina %ivota i u#i!anja jednog i(i vi,e(ekova& Merenje pritiska bi uvek treba(o obaviti na obe ruke" jer je kod većine (judi veći na desnojnego na (evoj ruci" tako da !nogi" koji i!aju naviku da !ere sa!o na (evoj" i!aju visok pritisak" a dani ne #naju&

:emu slu#i holter pritiska+

7o(ter pritiska je jednostavna" be#bi(na a dragocena !etoda #a otkrivanje povi,enog pritiska&

7o(tero! se vr,i !erenje pritiska F9 časa" či!e se dobija uvid u ce(odnevne i noćne vrednosti pritiska&reporučuje se svi!a koji %e(e da otkriju da (i i!aju povi,en krvni pritisak" i osoba!a pod terapijo!&

imptomi povišenog krvnog pritiska

7iperten#ija često protiče be# ikakvi$ si!pto!a" to ne #nači da bo(est ne postoji& acijenti koji ne!ajutegoba obično se jav(jaju (ekaru kada je bo(est već od!ak(a i napravi(a pro!ene u organi#!u&

+običajene tegobe kod ove bo(esti su glavobolja" vrtoglavice" zujanje u ušima" nesigurnost uhodu& 'od neki$ pacijenata se jav(ja osećaj ne(agodnosti" bola i(i pritiska u grudima" a često jeprisutan i osećaj kratkog da$a i(i gušenje& Neretko je prisutan i osećaj unutra,njeg treperenja ce(ogte(a" a neki se br#o #aduvaju" #a!araju i(i inten#ivno pre#nojavaju pri naj!anje! )i#ičko! naporu&

Nekada je prvi #nak $iperten#ije krvarenje iz nosa i(i op,ta s(abost&

;e$enje povišenog krvnog pritiska

Lečenje povi,enog pritiska je do%ivotno& Nor!a(i#ovanje pritiska nije ra#(og da bi se terapija prekinu(a& Eok je neki! pacijenti!a dovo(jan sa!o jedan lek" drugi !oraju da ko!binuju višelekova& Niko ne bi s!eo da be# preporuke (ekara u#i!a (ek na svoju ruku& Nakon prepisivanjaterapije" potreno je obav(jati povre!ene kontro(e kod (ekara&

ovi,en krvni pritisak je pod!uk(a bo(est" a ako se ne (eči" ubr#ava proces aterosk(ero#e i opasnost odnastanka inarkta srca" šloga" oštećenja o$iju" nerava" bubrega" a(i i do #adeb(janja" pro,irenja ipopu,tanja srca&

acijenti koji i!aju povišene masnoće u krvi" unose previ,e so(i u organi#a! i(i su goja#ni" posebno

- 17 -



su ri#ična kategorija& Dato" vodite računa o #dravo! načinu %ivota" da Va! predstojeći pra#nici ne biprese(i& 'ada god se javi neka od tegoba" bi(o bi po%e(jno da ba, tog !o!enta upotrebite mera$pritiska.

- 18 -



Šest prirodnih sredstava protiv hipertenzije

Kako brzo i učinkovito sniziti krvni

tlak

Visok krvni t(ak nije sa!o bo(est stariji$&

Vi,e od jedne trećine !(adi$ u dobi od .; do 69 godine pati od nekog ob(ika $iperten#ije&

Nedavno je istra%ivanje otkri(o da ova bo(est !o%e i u svo! b(ago! ob(iku dovesti do preranog

starenja i o,tećenja !o#ga&

'onvenciona(no rje,enje #a ovu sve ra,ireniju epide!iju je kontinuirano u#i!anje (ijekova #akontro(iranje krvnoga t(aka kao ,to su b(okatori angioten#inski$ receptora" #a koje se su!nja dapovećavaju ri#ik od raka i neki$ drugi$ bo(esti&

Me2uti!" postoji i a(ternativni način sni%avanja t(aka&

Navodi!o ,est prirodni$ i br#odje(ujući$ sredstava" koja će va! po!oći dr%ati krvni t(ak podkontro(o!&

irovi bademi

4vakodnevni! unoso! ,ačice sirovi$ bade!a !o%ete napraviti #načajnu ra#(iku u odr%avanju ra#ineva,eg krvnog t(aka&

Oni su k(jučna ko!ponenta pre$ra!beni$ pristupa #a #austav(janje $iperten#ije jer su bogatine#asićeni! !asti!a koje po!a%u pri sni%enju ra#ina ko(estero(a u krvi" ub(a%avaju upa(e arterija isni#uju krvni t(ak&

-ako se uvelike sastoje od masti i kalorija, bademi poma#u i pri gubitku te#ine te izgradnjimišićne mase, što zna$i da pospješuju zdravu cirkulaciju.

- 19 -



'ada se jedu s osta(i! ora,asti! voće! koje s!anjuje krvni t(ak" kao ,to su orasi" bade!i su jedanod najb(agotvorniji$ proi#voda po kardiovasku(arno #drav(je&

;juta paprika

Ljuta paprika je nedvojbeno jedno od najbr%i$ sredstava #a sni%avanje krvnog t(aka& Ova na!irnica,iri krvne %i(e i po!a%e s(obodnije! protoku krvi te pos(jedično s!anjuje krvni t(ak i pritisak krvi nastijenke arterija&

ro!ije,ajte jednu i(i dvije čajne %(ičice (jute paprike u top(oj vodi s !edo! i a(oa vero! i dobit ćete!oćan do!aći (ijek protiv $iperten#ije&

Ako je ovo piće previ,e %estoko #a va, ukus" u#i!anje (jute paprike u ob(iku dodatka pre$rani jo, je jedna od(ična opcija #a prirodno sni%enje krvnoga t(aka&

ok kokosa

3ogat ka(ije!" e(ektro(iti!a i drugi! va%ni! nutrijenti!a" sok kokosa doka#ano po!a%e #načajno!sni%enju krvnoga t(aka kod većine (judi koji ga piju&

Nedavno je istra%ivanje utvrdi(o da je u#i!anje soka kokosa dove(o do #načajnog sni%enja sisto(ičkogt(aka kod 0. posto sudionika" dok je F= posto postig(o bitno sni%enje dijasto(ičkog t(aka&

irovi kakao

3ogat )(avonoidi!a i drugi! protuupa(ni! nutrijenti!a" sirovi kakao jo, je jedno pre$ra!beno oru%jeprotiv $iperten#ije koje ćete $tjeti i!ati u va,e! arsena(u&

(avonoidi u kakau dje(uju kao adaptogeni" po!a%ući tije(u da se bo(je nosi sa streso!" česti!u#roko! $iperten#ije& +# to" po!a%u i u sni%avanju stresni$ $or!ona" koji igraju k(jučnu u(ogu uregu(aciji krvnoga t(aka&

3rojne studije su otkri(e da )(avonoidi u kakau dovode do s!anjenja krvnog t(aka od 9&0<F&: !!7g te

da ,tite od srčani$ bo(esti koje se često dovode u ve#u s visoki! krvni! t(ako!&

(urkuma

edna od po#nati$ pre$ra!beni$ prednosti kurku!e odnosi se na njene sposobnosti s!anjenja upa(eu cije(o!e tije(u&

3udući da je upa(a pri!arni u#rok visokog ko(estero(a pa i visokog krvnog t(aka" s!anjenje! upa(e"kurku!a po!a%e pobo(j,anju kardiovasku(arne )unkcije i odr%avanju #dravog protoka krvi&

- 20 -

http://alternativa-webshop.com/superhrana/kakao-prah-zrna-maslac.html

http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/proizvodi/zacini/kurkuma-cudo-prirode

http://alternativa-webshop.com/superhrana/kakao-prah-zrna-maslac.html

http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/proizvodi/zacini/kurkuma-cudo-prirode



'ada se u#i!a s crni! papro! koji nije tretiran #račenje!" po!a%e u opu,tanju krvni$ %i(a i či,ćenjunakupina koje često vode do visokog krvnog t(aka&

'urku!a je" tako2er" prirodni ra#rje2ivač krvi" ,to je jo, jedan način na koji se ova sna%na bi(jka boriprotiv $iperten#ije&

:ešnjak

Istra%ivanje provedeno F1.1& u Austra(iji otkri(o je da je če,njak jo, jedan prirodni (ijek koji s!anjujera#inu ko(estero(a i visoki krvni t(ak&

Ako %e(ite i#bjeći neugodan !iris kojeg u#rokuje kon#u!acija svje%eg če,njaka" pos(u%ite se dodaci!apre$rani s če,njako! u ob(iku tab(eta i(i kapsu(a&

- 21 -



Povišeni krvni tlak i prehrana"ovišeni krvni tlak udarna je bolest današnjice! #državanje krvnog tlaka normalnim može spriječiti brojne incidente od srčanog do moždanog udara! "ovišeni krvni tlak nažalost je vrlo često posljedicaneurednog načina života nedovoljne tjelesne aktivnosti i neadekvatne prehrane!

ovi,eni krvni t(ak !o%e se kontro(irati i odr%avati unutar nor!a(ni$ vrijednosti sintetski! (ijekovi!a

koji se svakodnevno u#i!aju" !e2uti! brojni su doka#i da pro!jeno! načina %ivota" uvo2enje!u!jerene tje(esne aktivnosti i vo2enje! brige o pre$rani do(a#i do nor!a(i#iranja krvnog t(aka&ostoje na!irnice koje i!aju )ar!akoterapijska svojstva i u svo! sastavu sadr%e tvari koje direktnosni%avaju krvni t(ak& edna od najpo#natiji$ na!irnica je ce(er& e(er sadr%i 6-n-buti(-)ta(id" tvar kojadaje aro!u ce(eru" a(i i#!e2u osta(og i uspje,no sni%ava krvni t(ak& +vo2enje! korijena" stab(jike i(ista ce(era u svakodnevnu pre$ranu uvidjet će se vr(o br#o po#itivan e)ekt koji ta bi(jka i!a nasni%avanje i nor!a(i#iranje krvnog t(aka u osoba kod koji$ je on povi,en& ojedine bi se osobe !og(eupitati o to!e je (i ce(er doista #drav #a one koji i!aju povi,eni krvni t(ak je i#!e2u osta(og" ce(ersadr%i i !inera( natrij" #a koji se #na da kod neki$ pojedinaca povisuje krvni t(ak& Me2uti!" iako ce(eru usporedbi s drugi! povrće! sadr%i natrij" jedna stab(jika prosječne ve(ičine daje neki$ 6/ !gnatrija& Ako bis!o #a sni%enje t(aka treba(i pojesti dvije stab(jike ce(era dnevno" dobi(i bis!o ti!e oko01 !g natrija" ,to predstav(ja vr(o !a(u ko(ičinu natrija u cje(okupnoj dnevnoj pre$rani& Štovi,e"pojedina ispitivanja doka#a(a su da je kod ve(ikog broja (judi porast i povi,ene vrijednosti krvnog t(akapos(jedica sasvi! drugi$ či!benika od sa!og unosa natrija pute! pre$rane& To je područje danaspred!et brojni$ istra%ivanja i svaki! se dano! spo#naju nove činjenice u ve#i pove#anosti povi,enogkrvnog t(aka s dnevni! unoso! natrija&

Nada(je" po#nato je i to da ,to se vi,e u na, organi#a! unosi vita!in " t(ak postaje ni%i& 4toga se kodosoba sk(oni$ obo(ijevanju od povi,enog krvnog t(aka preporuča kori,tenje svje%eg voća i povrća&

Od #ačina" po#nat je e)ekt koji če,njak i!a na s!anjenje krvnog t(aka te se če,njak u svo! svje%e!i(i ku$ano! ob(iku" i(i pak u ob(iku kapsu(a" preporuča u svakodnevnoj pre$rani osoba sk(oni!aobo(ijevanju od povi,enog krvnog t(aka&

+# to preporuča se uvo2enje u pre$ranu !asne ribe" bogate o!ega-6-!asni! kise(ina!a" a va%no jeistaknuti da se !o%e kon#u!irati i kon#ervirana riba& 4toga treba jesti sku,e" inčune" sardine i tunu"

svje%e i(i kon#ervirane" dva do tri puta tjedno kako bi se krvni t(ak odr%avao u granica!a nor!a(e&

Na!irnice bogate ka(cije! isto tako povo(jno dje(uju na krvni t(ak" pa se !(ijeko i !(iječni proi#vodipreporučuju u svakodnevnoj pre$rani& +# nji$ preporuča se i upotreba na!irnica bogati$ ka(ije!"poput rajčica i banana&

O utjecaju kave se !nogo rasprav(ja" a(i #asigurno se #na da kava ne dje(uje i#ra#ito negativno napovi,enje krvnog t(aka kako se nekada !is(i(o& edna do dvije ,a(ice dnevno ne bi treba(e ,tetiti" dokse a(ko$o( s!atra u#ročniko! povi,enja t(aka i ne preporučuje se&

- 22 -

http://www.plivazdravlje.hr/centar/prehrana/25/uvod/Poviseni-krvni-tlak.html

http://www.plivazdravlje.hr/centar/prehrana/25/uvod/Poviseni-krvni-tlak.html



arobni če,njak sni%ava krvi t(ak

kromna glavica $ešnjaka ima reputaciju prirodnog lijeka za sve #ivo i ne#ivo, od obi$neprehlade do kuge. & nova studija provedena u &ustraliji pokazala je da odstajali ekstrakt$ešnjaka mo#e pomoći i kod sni#avanja visokog krvnog pritiska

(arin "ied sa 4veuči(i,ta Ade(aide prove(a je pokus na /1 dobrovo(jaca" koji su .F tjedana" u# svojuobičajeni (ijek protiv visokog krvnog pritiska" u#i!a(i i ekstrakt če,njaka&

I!a!o ve(iki broj pacijenata koji koriste čak četiri ra#(ičita (ijeka #a sni%avanje visokog t(aka" a(i i! nita ko!binacija ne po!a%e kod poprav(janja stanja" ka%e dr& Bied& 4vi!a koji!a s!o dava(i če,njak"krvni se pritisak s!anjio ispod kritične ra#ine te !o%e!o reći da je če,njak dobro dodatno sredstvo #akontro(u visokog krvnog pritiska&

No" sirovi i(i ku$ani te če,njak u pra$u nisu dava(i tako dobre re#u(tate kao pa%(jivo od(e%ani ekstraktče,njaka" koji se dobiva posebni! proceso!&

Dnate ,to je u nje!u i !o%e trajati dugo vre!ena" ka%e dr& Bied& e,njak u pra$u nije stabi(an i ne#nate koju do#u u#i!ate" a u(je od če,njaka ne!a aktivni$ supstanci&

Nje#in je ti! otkrio da se kod osoba sa sisto(ički! t(ako! i#nad .91" koje su dnevno u#i!a(e 9kapsu(e od(e%anog ekstrakta če,njaka" sisto(ički krvni pritisak s!anjio #a .1&F!!7g" dok je kodkontro(ne skupine koja je u#i!a(a p(acebo ostao isti&

retpostav(ja se da če,njak i!a b(agotvorno dje(ovanje na visoki krvni pritisak #bog toga jer potičeproi#vodnju odre2eni$ ke!ijski$ supstanci" kao ,to su du,ični oksid i vodikov su()id" koje o!ogućavajuopu,tanje krvni$ %i(a&

Dani!(jivo je da je ti! dr& Bied nedavno otkrio da kod sni%avanja visokog krvnog pritiska po!a%e i

ta!na čoko(ada&

Nije dje(otvorna poput če,njaka" a(i je (judi vi,e vo(e& No nje#ina je najveća !ana ,to se #apravo ne!o%e dugotrajno koristiti" ka%e dr& Bied&

e,njak i!a dugu povijest kao (ijek i preventiva od svi$ po#nati$ bo(esti& 4(avu je stekao u ra#dob(jukada je >uropo! $ara(a kuga" kada su četvorica (opova navodno pre%ivje(a jer su koristi(a antiseptičkiče,njakov ocat&

- 23 -



Prirodni lekovi za visok pritisak

Arterijska hipertenzija, visok krvni pritisak je patolosko stanje (prema Svetskoj zdravstvenoj

organizaciji) oznaceno povisenjem sistolnog pritiska preko 160 mmHg, a dijastolnog preko 95

mmHg. U narod s poznatiji kao gornji i donji krvni pritisak . !ovisen krvni pritisak moze "itisamo vremenski prolazna #izioloska varijanta, ili pak rani znak pocetka "olesti, odnosno visokog

krvnog pritiska, pogotovo dijastolnog. $ijagnostikovana arterijska %ipertenzija je %ronicno, a

cesto i dozivotno o"oljenje, podmklog pocetka. &apredovanje "olesti postepeno dovodi do

znacajni% promena, ne samo na src, nego i na drgim vitalnim organima, odnosno na nji%ovim

krvnim sdovima. '"og toga s o"icno vodi %ronicna dozivotna terapija i rigorozna promena

dotadasnjeg nacina zivota.

$akle, povieni krvni pritisak je odgovoran za povecan rizik od srcanog dara, modanog dara,

"olesti ""rega, pro"lema s vidom, i mnogi% drgi% po ivot opasni% zdravstveni% neprilika.

Smanjenje krvnog pritiska stiti organizam od razorni% nspojava koje izaziva arterijska

%ipertenzija. *edjtim, mnogi ljdi ovakve pretnje ne s%vataj dovoljno oz"iljno, ne pridrzavajse propisane terapije i saveta lekara, sto cini da se osecaj lose i polako ali sigrno grozavaj

svoj zivot.

Statisticki podaci govore da arterijska %ipertenzija pogadja +0 oso"a stariji% od -5 godina, i

cak 0 stariji% oso"a. /isok krvni pritisak se moze iz"eci ili sniziti i z pomoc prirodni%

lekova. !romena zivotni% navika i kontinirana primena prirodni% sredstava, svima koji me

ov mk, przaj sans da se oslo"ode dozivotne sinteticke medikamentne terapije.

Prirodni lekovi koji snizavaju visok krvni pritisak:

1. !rvo mesto na ovom spisk zaslzeno i "edljivo zazima "eli lk . &acno je dokazano da

alicin, materija koja se nalazi "elom lk, snizava krvi pritisak cak i kod oso"a s tekim

o"likom %ipertenzije. sim toga, koristan je za celkpan kardiovasklarni sistem jer titi krvne

sdove od oksidativni% i palni% procesa.

2. dma% iza njega nalazi se crni lk jer ima veoma slicna lekovita svojstva kao i "eli lk. U

njem takodje 3stanje3 alicin. 4rni lk krasi jos jedna oso"ina a to je da sadrzi "iljni %ormon

slican inslin, z"og cega je do"ar oda"ir za dija"eticare jer "lazim o"licima "olesti moze

ticati na reglacij secera krvi.

-. Sok od paradajza je jos jedan odlican prirodni lek za visok pritisak. n takodje ndi i vise odtoga, jer osim sto snizava krvni pritisak, sprecava nastanak trom"oze tako sto manjje

mogcnost slepljivanja trom"ocita. U ovom slcaj ne pije se sok od paradajza onakav kakav se

o"icno priprema za zimnic, vec cist "ez imalo soli.

+. 4aj od gloga je isto tako veoma e#ikasno prirodno sredstvo za snizavanje visokog pritiska, a

moze se koristiti i o"rntom slcaj kod niskog pritiska, zato sto ova "iljka stvari podstice

sta"ilizacij krvnog pritiska. log tradicionalno spada najlekovitije "iljke na planeti kada s

pitanj srcani pro"lemi.

5. *agnezijm je veoma vazan mineral koji cestvje mnogo"rojnim procesima organizm,

a veoma "itn log ima poces reglacije krvnog pritiska. Svakodnevni nos dovoljnekolicine magnezijma, izmedj ostalog, sprecava nastanak dija"etesa i arterijske %ipertenzije.

- 24 -

http://www.priroda-leci-sve.com/za-visok-pritisak.htm

http://www.priroda-leci-sve.com/beli-luk-kao-lek.htm


http://www.priroda-leci-sve.com/crni-luk.htm

http://www.priroda-leci-sve.com/paradajz.htm

http://www.priroda-leci-sve.com/glog.htm


http://www.priroda-leci-sve.com/za-visok-pritisak.htm


http://www.priroda-leci-sve.com/crni-luk.htm

http://www.priroda-leci-sve.com/paradajz.htm




6. mega- masne kiseline, nezao"ilazno sredstvo za sve one koji se "ore sa visokim pritiskom.

&ajvise i% ima ri"i, semenkama lana, "ndevi, orasima i maslinovom lj.

7. &a sedmom mest na"rojacemo jos neka, mozda ne tolikoj meri e#ikasna, ali svakako

dragocena prirodna sredstva koja snizavaj visok pritisak a to s8 celer , pern, ovas, crni caj,

zeleni caj, lavanda, kopriva.

Beli luk svemoćan

Malobrojni su oni oji bar jedno! nisu i!ali povi"en rvni pritisa# pa je arterijsahipertenzija jedna od naj$e"%ih bolesti savre!eno& $ovea' (!atra se da tre%inaodraslih i!a pritisa oji bi !orao da se le$i# a ova u$estalost obolevanja !enja sepo re&ija!a zavisno od na$ina ishrane# )zi$e ativnosti i &odina'*ao se uzro ovo& oboljenja ne zna ta$no# poznato je da na rvni pritisa uti$ubrojni $inio+i u or&aniz!u# ali i preo!erno uzi!anje slane hrane# te$nosti# aloholai a,e# ao i &ojaznost# pu"enje# )zi$a neativnost''' ada je o le$enju re$# osi!terapije protiv visoo& pritisa# leari na&la"avaju da je istovre!eno neophodnole$iti i dru&e ,atore rizia ao "to su povi"ene !asti u rvi# lo"a +irula+ija#u!njena elasti$nost rvnih sudova# aterosleroza''' a za obolele je najva.nije daterapiju uzi!aju redovno'/si! leova oje propisuju leari# za le$enje povi"eno& rvno& pritisa ao ipove%anih !asti# lo"e +irula+ije# atero i arteriosleroze# tradi+ionalno se oriste irazli$iti biljni preparati' odse%a!o na one oji# po re$i!a travara i na"ih $itala+a#daju najbolje rezultate'

Beli luk (Allium sativum)

na"e! narodu ovo povr%e od davnina va.i za univerzalni le# a nje&ovu leovitostpotvrdila je i naua' (adr.i su!porne &liozide# ali+in# aliin# vita!ine # 1# 2 i #&vo.e# jod# aliju!# al+iju!# selen# ,os,or# etarso ulje# a!inoiseline i biljnavlana'

Koristi se:

protiv arterosleroze

za le$enje bolesti sr+a i rvnih sudova da spre$i !o.dani udar

- 25 -

http://www.priroda-leci-sve.com/celer-kao-lek.htm

http://www.priroda-leci-sve.com/persun.htm

http://www.priroda-leci-sve.com/ovas.htm

http://www.priroda-leci-sve.com/crni-caj.htm

http://www.priroda-leci-sve.com/zeleni_caj.htm

http://www.priroda-leci-sve.com/lavanda.htm


http://www.priroda-leci-sve.com/kopriva.htm

http://www.priroda-leci-sve.com/celer-kao-lek.htm

http://www.priroda-leci-sve.com/persun.htm

http://www.priroda-leci-sve.com/ovas.htm

http://www.priroda-leci-sve.com/crni-caj.htm

http://www.priroda-leci-sve.com/zeleni_caj.htm


http://www.priroda-leci-sve.com/kopriva.htm



protiv povi"eno& rvno& pritisa za bolju elasti$nost rvnih sudova da snizi holesterol i tri&li+eride protiv lo"e +irula+ije za spre$avanje tro!boze

Tinktura

- 200 & belo& lua- litar alohola 60*se+an lu prelijte aloholo!# dobro zatvorite i posle 10 dana s!esu dobropro+edite roz vi"eslojnu &azu dobija se te$nost boje %ilibara' zi!ajte 20 apitinture# dva-tri puta dnevno# pola sata pre jela'

Limun (Citrus medica)

:i!unov plod# osi! vita!ina sadr.i brojne orisne supstan+e ao "to su biljnavlana# bio;avonidi# &vo.e# vita!ini 1# 2 i 12# aliju!# al+iju!# !a&neziju!#natriju!# ,os,or i proteini'

Koristi se:

da <odr.ava= rvne sudove za bolju rvnu sliu protiv povi"eno& rvno& pritisa da pobolj"a +irula+iju za le$enje bolesti arterija i vena

Protiv masnoća u krvi

- ilo&ra! li!una- 30 $ena belo& lua- litar vode:i!un ise+ite na olutove# a beli lu iz&nje$ite ili sitno ise+ajte i istovre!enododajte prolju$aloj vodi' osle !inut dva slonite sa vatre# sa$eajte da se ohladi#dobro pro+edite roz $etvorostruu &azu# sipajte u stalenu ;a"u i $uvajte u,ri.ideru' (vaodnevno uzi!ajte po pola de+ilitra te$nosti# dva-tri puta dnevno# pre

jela'

Cimet (Cinnamomum)

(lato&# toplo& uusa i prijatno& !irisa# ora +i!eta se veovi!a oristi ao za$in ile' /si! "to je bo&at antiosidanti!a# sadr.i biljna vlana# &vo.e# al+iju!#!an&an i tanine'

Koristi se:

za bolju +irula+iju

protiv povi"eno& holesterola i tri&li+erida da spre$i oboljenja sr+a

- 26 -



Očistite krv

- 50 & +i!eta u prahu- 100 & o$i"%enih se!eni bundeve- 100 & laneno& se!ena

- 100 & o$i"%enih se!eni sun+oreta- 100 & susa!a- 100 & oosovo& bra"na- 100 & ovsenih pahulji+a bez dodataa- jo&urt !linu za a,u ili !ultipratiu sa!eljite ne suvi"e sitno sve se!ene posebno#dodajte ovseni! pahulji+a!a# +i!etu i oosovo! bra"nu' a"iu !e"avine dodajteu "olju jo&urta# pro!e"ajte i polao pojedite svao jutro nata"te'A!"T PL#: /vu !e"avinu !o.ete da upotrebljavate i ao pijete leove protiv!asno%a u rvi'

$uzmarin ($osmarinus o%cinalis)

ro!ati$an i ljutast# list ovo& !editeranso& &r!a obiluje etarsi! ulje! itanini!a# a sadr.i i holin# saponozide# heterozide i &ore !aterije'

Koristi se:

protiv bolesti sr+a i rvnih sudova da pobolj"a +irula+iju za spre$avanje in,arta sr+a

!ino

- 4 a"ie suvih listi%a ruz!arina- litar belo& vina>uz!arin istu+ajte u avanu# stavite u stalnu te&lu# prelijte beli! vino! i polopiteta+no!' osle dva dana povre!eno pro!e"ajte pro+edite# vino naspite u ta!nu;a"u# dobro zatvorite i +uvati na ta!no! i hladno! !estu' zi!ajte tri putadnevno po pola de+ilitra# najpre ujutru nata"te# dru&i put pre ru$a i tre%i preve$ere'

List masline (Olivae &olium)

/si! plodova i ulja# leovite osobine i!aju i !ladi listovi !asline ubrani u prole%e'(adr.e heterozide najvi"e ;avonse# saponozide# !anitol# piro&alne tanine# "e%erei )tosterole'

Koristi se:

protiv visoo& pritisa za "irenje rvnih sudova

'a krvne sudove

- 27 -



- 20 listova !asline- 3 dl vode:istove prelijte vodo! i uvajte na tihoj vatri do ne uvri na oo dva de+ilitrate$nosti' (lonite sa vatre# pro+edite# zasladite sa pola a"i$i+e !eda i topao $ajpijte ujutro i uve$e# pre jela'

- 28 -



O'O > BODOB EO NAŠ>G 4BA

$ali princ (Antoine %e& 'aint up*r+ rekao je, -.ovjek ispravno vidi srcem;ono što je bitno oku je nevidljivo!- /oliko o emocijama!0azmišljajući o vezi oka i srca okulist bi rekao, -1e li srce ispravno u oku seto i te kako vidi!-

Većina vas koji ste se ikad (iječi(i #bog povi,enog krvnog t(aka i(i srčani$ tegoba" bi(i ste upućeni napreg(ed oku(istu& 3i(o da vas je (iječio va, obite(jski (iječnik i(i internist" obično je tra%io dodatno!i,(jenje oku(ista& este (i #na(i #a,to este (i se #apita(i odak(e (iječniku odjedno! to(iko #ani!anje #ava,e oči 'akve ve#e i!a povi,eni krvni t(ak s oči!a este (i" kao većina pacijenata" #ak(juči(i da!o%da i!ate povi,eni t(ak i u oči!a

9kulist mo#e pomoći u lije$enju srca

'ad netko bo(uje od povi,enog krvnog t(aka i(i nepravi(nog rada srca" i(i !u je krvo%i(ni sustav nabi(o koji način ugro%en" treba ustanoviti u kakvo! su stanju njegove krvne %i(e& 'ako i$ vidjeti" ada !u prito! ne !ora!o nanositi bo( bodući ga i(i uk(anjajući ko%u i#nad %i(a ednostavno - kro##jenicu oka5 To je jedini *pro#or* kro# koji i$ se u (judsko! tije(u !o%e vidjeti& Eovo(jno jeposvijet(iti specija(no! (a!pico! koja se #ove o)ta(!oskop i koju svaki oku(ist rabi" ne sa!o #apreg(ed očne po#adine ?)undusa@" nego u ra#ne dijagnostičke svr$e&

+ #apadni! #e!(ja!a o)ta(!oskopo! se s(u%e već i (iječnici opće prakse" pedijatri" neuro(o#i"internisti&&& 4pada u pribor nji$ovi$ a!bu(anti& Oni nji!e !ogu uočiti pro!jene na očnoj po#adini"a(i će #a !i,(jenje i tu!ačenje na(a#a ipak pitati oku(ista& + nas je taj put skraćen& acijent seod!a$ upućuje oku(istu koji će" svoji! iskustvo! u kori,tenju tog instru!enta i stručni!po#navanje! naj)iniji$ pro!jena na krvni! %i(a!a očne po#adine" dati dragocjene podatke"va%ne #a (iječenje krvo%i(ni$ pro!jena&

to se to mo#e vidjeti na o$noj pozadini

onekad po!is(i! kako uopće ne bi$ treba(a po#navati osobukoju preg(edava!& Eovo(jno bi !i bi(o #aviriti kro# njenu #jenicui !og(a bi$" s ve(iko! sigurno,ću" #ak(jučiti je (i osoba !(ada i(istara" !r,ava i(i debe(a" je (i %ivje(a *dobro* i(i je cije(i svoj vijekbi(a pod nekakvi! streso!&&& 4ve se to dade nas(utiti po i#g(edunje#ini$ krvni$ %i(a na po#adini oka& Iste pro!jene na,(e bi se ina svi! drugi! krvni! %i(a!a u tije(u& Eak(e" kakve su %i(e uoku" takve su u !o#gu" srcu" bubre#i!a" svugdje&

+ !(adi$" #dravi$ (judi cije(a je očna po#adina narančastocrveneboje" punokrvna" svjet(ucava" jedra" naprosto *puca od #drav(ja*&

- 29 -



+ stari$ (judi boja postaje narančasto%ućkasta" be# sjaja" a na2use i nakupine otpadni$ tvari koje krvne %i(e vi,e nisu u stanjuotp(a$nuti& Nekada se #ateknu i b(ijedo%ućkasta područja u kojakrv vi,e uopće ne pristi%e&

M(ade su krvne %i(e e(astičneH arterije svijet(ocrvene boje od kisika koji sadr%i nji$ova krv" a veneta!nocrvene od sakup(jenog ug(jičnog dioksida koji treba e(i!inirati& 3e# i!a(o napinjanja" !(ade"podatne arterije vijugaju preko očne po#adine i pre!o,ćuju vene koje vijugaju pod nji!a& +pravoe(astičnost o!ogućava arterija!a da preja,u venu a da je prito! ni!a(o ne pritisnu& 'rv cirku(ira be#napora

4tarenje! arterije postaju krute& Nji$ove stijenke bivaju i#nutra ob(o%ene !asni! nas(aga!a& Oko(ičini !asti unutar arterije ovisi i nje#ina bo(& Od svijet(ocrvene !(ade aarterije" boja se starenje!!ijenja u narančasto%ućkastu" bakrenu" pa sve do srebrnastog sjaja& To je krajnji stadij aterosk(ero#e&'rv se u arterija!a usporava& 4vi organi tada *g(aduju*& esto se protok potpuno #austavi na!jesti!a ve(ikog su%enja& 'rvi i!a ispred i i#a su%enja& Tada arterija na očnoj po#adini i#g(eda poput

nani#ani$ vagončića i(i kobasica u (ancu& 'rute arterije ispru%e se s vre!eno!" postaju !anjepodatne" a svaka vena" na !jestu gdje arterija pre(a#i preko nje" pati #bog pritiskanja ?Gunnov #nak@&Daustav(ja se protok krvi ispod !jesta pre!o,ćenja" ,to konačno !o%e re#u(tirati pojavo! tro!bo#e uveni&

Nekad se na očnoj po#adini vide !jesta *curenja* i# krvni$ %i(a čija je stijenka već to(iko napaćena dane !o%e i#dr%ati pritisak krvi u njoj& To je #vono #a u#bunu& Ako i# %i(a curi u oku" isto se !o%edoga2ati npr& u !o#gu" sa!o s !nogo te%i! pos(jedica!a po #drav(je i %ivot&'ad oku(ist sve to vidi i opi,e u svo! na(a#u" (iječnik koji je pacijenta uputio na taj preg(ed !o%e seorijentirati o stanju krvni$ %i(a i to!e pri(agoditi svoju terapiju& ovre!eno će ponovo s(ati pacijentana preg(ed očne po#adine" kako bi dobio povratnu in)or!aciju o uspje,nosti svojeg (iječenja& 4tanjekrvni$ %i(a ne !ora se bitno popraviti& Nekad je #a to već kasno& Eobri! (iječenje! ne bi se s!je(o!ijenjati na (o,ije&

>to kako oku(ist u bo(esti!a krvo%i(nog sustava korisno s(u%i kao kon#u(tant drugi! (iječnici!a-specija(isti!a&

C(rvavoC oko

I!a situacija kad osobu s povi,eni! krvni! t(ako! ne uputi oku(istu drugi (iječnik" nego !u dotrčisa!a& To se najče,će desi kad se ujutro probudi" pog(eda u og(eda(o i #aprepasti se jer je okopod(iveno krv(ju& udnoH ni,ta !e ne bo(i" vid je kao i inače" a oko *krvavo*5 4tvar se ko!p(icira kad

i#a2e i# kuće jer tada svi u čudu pitaju ,to se desi(o& 'ako s!o obično osjet(jivi na ono ,to se vidii#vana" be# ob#ira na to ko(iko je *opasno* i bo(i (i" takva osoba po$ita u očnu a!bu(antu&

Oku(ist najprije #apita pacijenta i!a (i povi,en krvni t(ak& On se obično #ačudi to! pitanju& esto nitine #na da !u je povi,en& Osi! toga" do,ao je *sa!o* #bog oka&

Oku(ist !u tada objasni da se uopće ne radi o bo(esti oka& Ono je sa!o *%rtva* nag(og skoka krvnogt(aka" a pod(jev je nastao jer kapi(are na vanjsko! dije(u oka nisu i#dr%a(e nag(u nava(u krvi& 4tručnose to #ove hiposfagma i !o%e nastati i# bi(o kojeg ra#(oga koji je i#a#vao pucanje kapi(ara ?npr& udaracu oko" )i#ičko napinjanje" tr(janje oka u snu i s(&@& Treba (i je (iječiti Ne" jer će proći kad se krv povuče"kao i svaka druga !odrica na tije(u& 'api #a oči koje pacijenti često kupe u (jekarni neće po!oći& aobično savjetuje! kontro(u krvnog t(aka i no,enje ta!ni$ naoča(a da se i#bjegne #nati%e(ja drugi$osoba dok pod(jev ne i#b(ijedi&

Oku(ist će" i# opre#a" provjeriti je (i i u dubini oka do,(o do pucanja kapi(ara i i#(ijevanja krvi& To bi bi(opuno opasnije& O!oću o)ta(!oskopa vidjet će i!a (i !utnina koje *p(ivaju* ?kap(jice krvi@ i pod(jeva

- 30 -



na očnoj po#adini& Tad bi i vid bio #a!ućen& 4rećo! to se rje2e de,ava&

od(iveno oko !o%e!o s$vatiti kao korisno upo#orenje da se o#bi(jnije po#abavi!o krvni! t(ako!koji" u toj )a#i" nije i#a#vao o#bi(jniji$ o,tećenja" a(i je potencija(na te!pirana bo!ba #a koju nikada ne#na!o kad će se aktivirati&

(rvni tlak ) o$ni tlak

+vrije%ena je #ab(uda pacijenata da su upućeni na preg(ed #bog *t(aka*" a či! je oku(ist u pitanju"!ora da se radi o *očno! t(aku*& 'o(iko ve#e i!aju ta dva t(aka

Ako su pos(ani na preg(ed očne po#adine" onda je to prvenstveno #bog krvnog t(aka i stanja krvni$%i(a& Očni t(ak u to! času ne!a s ti! nikakve ve#e& Naravno" korisno je pacijenti!a u dobi i#nad 91godina" kad se najče,će krvni t(ak povisi" i#!jeriti i očni t(ak& Ako ne #bog drugog" onda da i$u!iri!o&

Očni t(ak va%an je u bo(esti oka koju #ove!o glaukom& Već s!o o to!e pisa(i i sada bi nas odve(opreda(eko ponovno se na to vraćati& odsjetit ću vas sa!o na to da 6<9 ra#ni$ tipova g(auko!a čini

t#v& g(auko! otvorenog kuta& I#a#iva ga ne to(iko povi,enje očnog t(aka" ko(iko usporena cirku(acija ub(i#ini vidnog %ivca& +pravo to u#rokuju krvo%i(ne bo(esti" odnosno oscija(cije krvnog t(aka& 3i(o da jeosoba *niskot(aka,*" pa ne podu#i!a ni,ta" i(i je *visokot(aka,* koji u#i!a tab(ete #a sni%avanje krvnogt(aka u neodgovarajućoj do#i i ti!e !u povre!eno t(ak u krvi previ,e padne" vidni će %ivac kad-tadpočeti poka#ivati #nakove o,tećenja tipične #a g(auko!& Očni t(ak u takvi$ bo(esnika !o%e bitinor!a(ni$ vrijednosti" pa čak i ni%i od uobičajenog" i ne !ora biti !jerodavan #a procjenu te%ineg(auko!a& Najsigurniji je poka#ate(j g(auko!ske bo(esti praćenje pro!jena u vidno! po(jupovre!eni! testiranje! i(i t#v& peri!etrijo!&

Osi! (ijekova #a g(auko!" nu%no je dovesti krvni t(ak u to(erantne granice" odnosno (ijekovi!a kojepropisuje internist s!anjiti njegove osci(acije na naj!anju !oguću !jeru& Tako će se #austaviti i(ibare! u!anjiti o,tećenja vidnog %ivca i očuvati vid&

Pacijenti su sigurni kad doktori suraDuju

+ prvo! s(učaju" oku(ist s(u%i kao servisna s(u%ba drugi! specija(isti!a u nji$ovo! postav(janjudijagno#e i (iječenju krvo%i(ni$ bo(esti&

+ s(učaju $ipos)ag!e oku(ist prvi postav(ja su!nju na prob(e! s krvni! t(ako! i upo#orava pacijentada se javi internistu&

Tek u s(učaju g(auko!a oku(ist je taj koji (iječi pacijenta" a(i !u je suradnja s internisto! koji će

- 31 -



uspostaviti pravi(an krvni t(ak i te kako neop$odna&

Documents

Mjerite Pritisak Na Obje Ruke