danasdanasinformativno zabavnimjesečni magazin,besplatni primjerak

br. 4srpanj/kolovoz2017.

Tržni red - vodič zaponašanje na tržnicamaTržni red - vodič zaponašanje na tržnicama

Zeleni četvrtak: Voćno osvježenjei medena okrepa

Zeleni četvrtak: Voćno osvježenjei medena okrepa

Šetnja tržnicoms glumicomSandrom Lončarić Tankosić

Šetnja tržnicoms glumicomSandrom Lončarić Tankosić

sadržaj2. Riječ direktora

3. Tržni red - vodič za ponašanje na tržnicama

4.-5. Bivši direktor Tržnice – Branko Felger: Tržnica je za mog mandataimala najbolje rezultate rada u Hrvatskoj

6. Umirovljenik Pavo Majer, bivši voditelj Odjela pripreme tržnice– Nisam samo zapovijedao, svojim sam primjerom pokazivao kako se radi

7. Antikviteti Zoran Balaban: Dugogodišnje iskustvo i ljubav prema starinama

8. OPG Drašković Renata: Arheologinja koja se pronašla u poljoprivredi;

OPG Knežević Drago: Desetljeća obiteljske cvjećarske tradicije

9. OPG Božo Malinović: Prednosti i nedostaci male kvartovske tržnice;

OPG Križan Lidija: Iz Čepina – na retfalačku tržnicu

10.-11. Šetnja tržnicom s poznatim Osječanima: Glumica Sandra Lončarić Tankosić– Tržnice su poznate po zanimljivoj atmosferi

12. Zeleni četvrtak na osječkoj tržnici: Voćno osvježenje i medena okrepa;

Ekološki OPG Ivica Bogadi: Aronija – bobica puna zdravlja

13. Vremeplov Zelenog četvrtka: srpanj 2010. godine - Breskva – voće besmrtnika

14. Recepti s tržnice

15. Ćećin kutak

16. Barometar cijena

Poštovani čitatelji,stara pjesma kaže „trideset uhladu – ljeto je u gradu“. Bilo bidobro da bar jest trideset u hladu,no ovih dana temperature zrakačesto su bliže četrdeset stup-njeva. Naravno da je vruće i naosječkim tržnicama,a rekorder povrućini je zatvoreni dio Gornjo-gradske tržnice. Iako deset klima

uređaja danonoćno hladi taj prostor, teško je ohladiti zgradustaru pedeset godina, bez ikakve izolacije, s ravnim krovom icijelim nizom drugih nedostataka. Uprava Tržnice d.o.o.poduzima sve moguće korake kako bi olakšala boravak natržnici kako prodavačima, tako i sugrađanima koji seopskrbljuju namirnicama na tržnici.Problemi s vrućinom,ali i sventilacijom, grijanjem te hlađenjem bit će riješenirealizacijom projekta „Zelena energija za zelenu tržnicu“.Projekt je detaljno predstavljen u članku novinara DarkaPejića, objavljenom u „Glasu Slavonije“ 24. veljače 2017.godine,stoga ga prenosimo u cijelosti: ''Nakon što je realizirandio planova gradske tvrtke Tržnica Osijek na Gajevu trgu,vezan uz nužno povećanje parkirališnog prostora, ta tvrtkaočekuje raspisivanje natječaja za sredstva iz EU fondova kakobi odradila projekt obnove trbuha grada. Projekt je težak 35,5milijuna kuna, a njegovom će se realizacijom pridonijeti nesamo ljepšem izgledu glavne tržnice nego će se podići ienergetska učinkovitost.- Nositelj projekta“Zelena energija za zelenu tržnicu”jeTržnicad.o.o. iz Osijeka, a partner projekta Grad Osijek. Taj projektpodrazumijeva rekonstrukciju zgrade tržnice Gornji grad ucilju energetskog poboljšanja toplinskih i energetskihsvojstava navedene zgrade koja je sada u energetskomrazredu F. U godinu bi se dana poboljšala energetska svojstva

do energetski učinkovitijeg energetskog razreda B. Za to jepotrebno, tijekom radova, postaviti izolaciju, izmijenitidotrajale instalacije, ugraditi energetski e�kasnu stolariju,fotonaponsku elektranu od 168,3 kW snage, ugraditipunionicu za električne automobile, ugraditi dizalice toplineza novi sustav grijanja i hlađenja, novi ventilacijski sustav,kupiti nove rashladne vitrine najvišeg energetskog razreda(A+++) i energetski učinkovite rashladne komore, zamijenitidotrajala dizala i drugo – pojašnjava direktor Tržnice OsijekAnte Šimić. Sve će to pridonijeti uštedi na energentima istvoriti ugodno i zdravo okruženje za sve korisnike prostoratržnice.- Tržnica je oduvijek bila mjesto na kojem se svakodnevnosusreću ponuda i potražnja,prodavači i kupci.Teško je zamislitigrad ili veće mjesto bez tržnice jer ona predstavlja organiziraninačin opskrbe građana svježim prehrambenim namirnicama,kao i drugim prehrambenim ili neprehrambenim proizvodimate uslugama.To tržnici daje važnu društvenu funkciju,dok onuništa manje važnu, gospodarsku, naglašava činjenica da suponuđači uglavnom mali proizvođači/poljoprivrednici iobrtnici koji nude proizvode male serije iz vlastite proizvodnje.Tako zahvaljujući tržnici proizvodi s dodanom vrijednošćupronalaze put do svojih kupaca,a kupci osiguravaju opstanak irazvoj malih proizvođača koji pak čine temelj održivostiruralnog prostora. Iz toga proizlazi opravdanost drugog ciljapredmetnog projekta - jačanje značaja i doprinosa osječketržnice društvenom i gospodarskom razvoju Osijeka i Osječko-baranjske županije - navodi Šimić razloge za realizaciju ovakovelikog projekta.''Uz zamolbu za strpljenje i razumijevanje u ovim vrelimdanima,srdačno vas pozdravljam do neke nove prigode,

direktor mr.sc. Ante Šimić

riječ direktora

Zakonski propisi koji uređuju djelatnost tržnica na malo (Zakono trgovini i Zakon o komunalnom gospodarstvu) imaju sveganekoliko odredbi koje uređuju ovaj oblik trgovanja odnosnoposlovanja. Za detaljniju regulaciju ove gospodarskedjelatnosti organizatori tržnica na malo dužni su donijeti Tržnired na kojeg, prije njegove primjene, suglasnost dajeteritorijalno nadležna jedinica lokalne samouprave, u našemslučaju Grad Osijek.Tržni red je svojevrsni vodič za snalaženje i ponašanje natržnicama svih onih kojih se to tiče: korisnika usluga –zakupnika prodajnih mjesta na tržnicama, zaposlenika idostavljača roba za potrebe zakupnika poslovnih prostora,kupaca, posjetitelja, turista, predstavnika medija,inspekcijskih,carinskih i policijskih službenika te konačno i svihzaposlenika našeg trgovačkog društva.

Detaljni propisi

Iako se ponekad čini da živost i vreva na tržnom prostoru,kad jena jednom mjestu istovremeno i po nekoliko tisuća ljudi, nisu ine mogu biti ničim regulirane i usmjeravane, to nije tako.Upravo su Tržnim redom određena pravila ponašanja svihsudionika na tržnicama i sajmu automobila:- njihova prava i obveze, međusobno ophođenje i ophođenjeprema kupcima i predstavnicimaTržnice d.o.o.;- radno vrijeme (vrijeme za dostavu i prodaju robe,odvoženje uskladišta) te vrijeme čišćenja tržnog prostora i parkirališta;- raspored sektora i njihova namjena prema vrsti robe koja seizlaže i prodaje odnosno prema vrsti usluge koja se pruža uprodajnom mjestu;- formalni uvjeti koje �zičke ili pravne osobe moraju ispunjavatida bi bili prodavatelji proizvoda odnosno pružatelji usluga natržnicama;- načini izlaganja i skladištenja robe (isticanje oznaka oproizvođačima te porijeklu i cijeni proizvoda, izgled robe,prodajnog mjesta i prodavača i sl.);- sanitarni, higijenski i zdravstveni uvjeti za robu, proizvođače,prodavatelje i prodajno mjesto.

Preduvjeti za rad

Posebno se Tržnim redom propisuje i obveza Tržnice d.o.o.Osijek, kao organizatora poslovanja tržnica na malo i sajmaautomobila, na svim lokacijama osigurati preduvjete zanormalno odvijanje rada na tržnicama,između ostalog:- tehničke preduvjete – dostatan broj prodajnih mjesta premanamjenama (poslovni prostori, kiosci, štandovi, rashladnevitrine, klupe, tržni prostori za prigodnu prodaju…) i opreme(suncobrane,vage,kolica i ručne viličare za prijevoz robe);- dovoljan broj radnika za rad s korisnicima tržnih usluga;- održavanje reda,nadzora i naplate;- održavanje čistoće i urednosti tijekom radnog vremena,redovito čišćenje, pranje i odvoz smeća s tržnog prostoranakon radnog vremena predviđenog za prodaju te premapotrebi čišćenje snijega i posipanje solju otvorenog prodajnogprostora i parkirališta;

- korištenje sanitarnog čvora za prodavače, kupce i ostaleposjetitelje;- neometan pristup i prolaz na tržnicama i parkiralištima zakupce i posjetitelje;- redovito provođenje deratizacije i dezinsekcije u prodajnimmjestima i skladištima;- mjere zaštite od požara, zaštite na radu, evakuacije ispašavanja te pružanje prve pomoći…

Kućni red

Osim općih uvjeta koji vrijede za sve tržnice u gradu, kojeorganizira i njima upravlja naše trgovačko društvo, za svakupojedinu tržnicu na malo donosi se Kućni red kojim su detaljnoodređeni uvjeti rada i poslovanja na konkretnoj tržnici.Još na kraju želim istaknuti da su svi najvažniji dokumentiTržnice d.o.o.Osijek,pa tako i Tržni red te Kućni red, istaknuti naoglasnim pločama i internetskoj st ranic i Društvawww.trznica.hr kako bi bili dostupni svim zainteresiranimosobama.Na navedenoj stranici su također objavljena i imena sbrojevima telefona i e-mail adresama osoba za kontakte tepostupak u vezi ostvarivanja prava na pristup informacijama,kako bismo u svakom trenutku mogli zaprimiti sve primjedbe,prijedloge, pohvale i kritike vezane uz rad našeg trgovačkogdruštva i pravodobno reagirati na njih u cilju podizanja razineusluga koje pružamo.

Iako se ponekad čini da živost i vreva na tržnom prostoru, kad je na jednom mjestuistovremeno i po nekoliko tisuća ljudi, nisu i ne mogu biti ničim regulirane i usmjeravane, tonije tako. Upravo suTržnim redom određena pravila ponašanja svih sudionika na tržnicama isajmu automobila.

Tržni red - vodič za ponašanjena tržnicama

Piše: mag. iur. Ljerka Kujundžić,rukovoditeljica Službe pravnih, kadrovskih i općih poslova

SPOMENAR:BIVŠIDIREKTORTRŽNICE–BRANKOFELGER

TržnicajezamogmandataimalanajboljerezultateradauHrvatskoj

Inženjer građevine Branko Felger bio je direktor osječkeTržniceod 1977. do 1985. godine, a još uvijek se jasno sjeća tograzdoblja i svih promjena načinjenih za njegova mandata u tojtvrtki. Do tada je radio u Ekonomsko-tehničkom zavodu i kažekako su ga ''drugovi nadležni za kadroviranje stavili u Tržnicu'',čije poslovanje mu je do tada bilo nepoznanica. Međutim, vrloje brzo ''snimio'' stanje i započeo promjene.

Opipljiva poboljšanja

- Kada sam došao baš su se mijenjali normativni akti, odnosnostatut poduzeća iz kojeg proizlaze svi ostali pravilnici. Bilo je 27uposlenih, no ubrzo ih je više od pola svojevoljno otišlo umirovinu. Naplata je bila ključni faktor – radilo se s gotovinompo načelu ''pola pije, pola Šarcu daje'', bez vođenja evidencije.To smo morali regulirati pa smo uveli vođenje svakodnevneevidencije naplate te tiskali blokove s evidencijskim brojemkako bi se svako jutro upisivao startni i završni broj.Naplatnicima se to nije svidjelo pa su počeli odlaziti u mirovinu.No vrlo smo brzo zaposlili nove mlade ljude koji su imaliodgovarajuću školsku spremu i prihodi su se vidljivo pojačali.Akumulirali smo značajna sredstva, a sve što smo radili, radilismo iz vlastitih sredstava bez novčane potpore Općine i Grada,rekao je Felger i dodao da je prvi projekt bio uređenje istočne izapadne strane natkrivene tržnice gdje su do tada bilaotvorena skladišta, zapravo neuredan prostor s razbijenim

betonskim klupama. Tada je izgrađen centralni dio zatvorenetržnice jer je do tada postojao samo krov. To je, kaže, povećalokapacitet prodajnog prostora i također pridonijelo priljevusredstava pa se moglo ići u nove investicije.- Sljedeći zahvat bila je rekonstrukcija tržnice u Donjem gradu.Raščistili smo stare kioske te prema uputama i nacrtima Zavodaza urbanizam napravili nove pa je i ta tržnica dobila novi oblik,izgled i sadržaj. Zatim smo rekonstruirali hladnjaču ipodstanicu. U upravnoj zgradi imali smo dva podstanara,predstavništva tvrtki koja su zauzimala četiri ureda te pravogstanara. Bila je riječ o prvom direktoru Tržnice koji je ostao tuživjeti. Podstanarima smo otkazali te riješili stambeno pitanjedotičnom gospodinu. Nakon toga poradili smo na uređenjuprostorija. Uveli smo centralno grijanje u uredima gdje su dotada bile Plamen peći,a iz podruma su se donosila drva i ugljenza potpalu.Sjećam se da je u uredu direktora bio tepih koji je nasredini bio istrošen i kroz rupu se vidio parket. Uredili smoupravnu zgradu, čak smo ugradili i klima-uređaje, koji su tadabili malo veći ''koferi'' nego danas,prisjetio se Felger.

Ilegalci

Dodao je kako je postojala grupacija tržnica na razini tadašnjeRepublike Hrvatske, što je danas Udruga hrvatskih tržnica, ukojoj su bile zastupljene tržnice svih većih hrvatskih gradova.Osijek i Karlovac bili su na posljednjem mjestu premarezultatima rada koji su se iskazivali ukupnim prihodom,osobnim dohocima i društvenim standardom.- Prema tim rezultatima, mi smo u samo godinu dana izbili naprvo mjesto i tamo smo se zadržali sve do mog odlaska. Mjerilismo se sa Zagrebom koji je imao daleko veći prostor zaiznajmljivanje, ali imali su i veći broj ljudi. Do tih je rezultatadošlo zbog vođenja evidencije naplate, novih prostora zaiznajmljivanje od oko 100 četvornih metara te povećanje cijenanajma. Prodavači se nisu bunili zbog većih cijena, prihvaćali sujer im je i promet bio velik.

Najveći su problem bili nakupci i prekupci koji su zauzimaliprostor, a nije im se smjelo naplatiti. Nisu imali pravo prodavati,prešutno su bili ilegalci.Kada bi inspekcijska služba došla,oni bi

Dojmljivi rezultati

- Osjećao se boljitak u Tržnici na više razina, plaće surasle, kao i društveni standard, kako se to tada zvalo.Primjerice,djelatniciTržnice išli su na godišnji odmoru Hotel Croatia u Cavtatu,izvrstan hotel A kategorije.Bilo je sredstava, neki djelatnici dobivali su po tri,četiri kredita. Tržnica je u to vrijeme dobila poveljukoju je davao Savez sindikata Jugoslavije za tvrtkekoje su pokazivale najbolje rezultate poslovanja. Tusmo povelju, uz vrlo pozitivne ocjene osvojili ukonkurenciji tvrtki poput Đure Đakovića, porečkePlave lagune, Građevinske industrije Lavčević izSplita, Međimurja iz Čakovca i drugih, prisjetio seFelger s ponosom.

ostavili robu,otišli u ka�ć i kada bi pitali čija je roba,odgovor jebio – ničija. Kada bi im inspektori pokupili robu, oni su samodonijeli novu i nastavili po starom. Trebalo je zadovoljitiinterese građana da bude uredno te interese naših zakupacada imaju dobre uvjete i da nemaju nelojalnu konkurenciju.Tržnica nažalost nije imala ingerenciju da makne te ilegalce, ainspekcija je radila kampanjski, istaknuo je bivši direktor. Ipak,više je sjećanja na brojna poboljšanja i unaprjeđenje radaTržnice. I danas Branko Felger rado prošeće osječkomglavnom tržnicom, najčešće dok pravi društvo supruzi kojačešće obavlja kupnju, no on rado posjećuje tržnicu u Retfaligdje, kako kaže, poznaje bakice koje prodaju povrće iz svogavrta. Rekao je da mu se današnji izgled gornjogradske tržnicesviđa i ne bi ništa mijenjao jer je racionalno prostornoiskorištena i natkrivena.Dodao je kako drži da sadašnja upravadobro radi te im poželio neka samo tako nastave.

HigijenaDobrim promjenama za vrijeme svog direktorskogmandata Felger drži i podizanje higijensko-tehničkog održavanja na višu razinu. Uložili su unova sredstva za čišćenje i pranje te su se tržnicepočele prati dvaput tjedno, dok se ranije to činilodvaput mjesečno. Obnovljen je toalet u zgradiuprave jer je do tada bio čučavac. Adaptiran je bio isanitarni čvor u zatvorenom dijelu tržnice te suizgrađene tuš kabine za sezonske prodavačelubenica.

Rakijica s pije

- Za mog mandata pojačali smo i disciplinu radnika.Jedan od primjera bili su čistači.Naime,otkrili smo da susakupljali natrulo voće koje na tržnici ostaje nakon štoprodavači odu pa su kod skladišta držali velike kace ipravili kom, a kod kuće pekli rakiju. Tu su rakiju kasnijeprodavali na tržnici. Ljudi su se snalazili, no zabranilismo im taj ''biznis'',rekao je bivši direktor.

Pohvale Zelenom četvrtku

- Ono što mi se danas najviše sviđa na Tržnici jeekološki dio i manifestacija Zeleni četvrtak. Mislim daje to jako dobar projekt i zbog potrošača i zbogproizvođača jer eliminira prekupce i osvježavaponudu. Riječ je o izuzetno kvalitetnim proizvodima,zaključio je Felger.

UMIROVLJENIKPAVOMAJER,BIVŠIVODITELJODJELAPRIPREMETRŽNICE

Nisamsamozapovijedao,svojimsamprimjerompokazivaokakoseradi

Svoju pedantnost i preciznost u poslu,umirovljenik Pavo Majer,legendarni golman NK Osijek, pokazivao je i radeći u osječkojTržnici od 1994. do 2008. godine na mjestu voditelja Odjelapripreme tržnice, gdje je došao nakon što se raspala Obnova,tvrtka u kojoj je do tada radio.Po zvanju automehaničar,kasnijeje završio i trenersku nogometnu školu, a stečena znanja iiskustva u radu s ljudima koristila su mu i na tržnici.

Strog i pravedan

- U Obnovi sam radio na sličnom radnom mjestu, bio samposlovođa jednog odjela i organizator proizvodnje. Kada se�rma raspala, bio sam u zaista teškoj situaciji, supruga i ja bilismo bez posla, prognanici, imali smo kuću u Tenji u kojoj smoživjeli samo deset mjeseci nakon useljenja. Zahvalan samtadašnjem direktoru Kriviću koji me primio. Najprije samgodinu i pol dana radio na održavanju tržnica, nešto poputdomara. U to je doba još trajao rat, tržnica je bila zapuštena,klupe stare, limovi razbijeni… Zapeo sam i popravljao te dostatoga doveo u red. Direktor i njegov zamjenik Raff vidjeli su daimam smisla za organizaciju i znali su da sam te poslove i ranijeradio pa sam postao voditelj pripreme tržnice, gdje sam sasvojim djelatnicima brinuo o čistoći i urednosti tržnice, pričaMajer i dodaje:- Borio sam se da prodavači imaju pristojne radne uvjete kakvezaslužuju, ipak plaćaju za to prodajno mjesto. Znao sam da jevažno da tržnica bude čista i uredna jer će tako biti i kupaca. Usuprotnom kupci će otići u trgovačke centre pa ćemo ostati bez

plaća i Tržnica se neće održati.To sam govorio i svojim ljudima.Bio sam strog i pravedan. Nailazio sam i na otpor kod nekihprodavača kojima se nije sviđalo što sam toliko pedantan,a onisu naviknuli na sistem ''lako ćemo''.A ja sam švapski tip i bio samtoliko tvrd pa sam dolazio i u kon�ikte s njima Međutim, sadakada ih sretnem svi me plješću po leđima i potvrđuju da samdobro radio.

Predanost poslu

Neki su smatrali da previše traži disciplinu no nikada, kaže, nijesamo zapovijedao, nego je svojim primjerom pokazivao kakose radi te uvijek prvi hvatao lopatu. Prisjetio se kako mu jeprivatni život katkad patio jer je radio uvijek popodne od 13 do20 sati pa nije mogao ništa planirati u to doba, biti s obitelji,dogovarati se s prijateljima, baviti se treniranjem, nitiposjećivati utakmice. Tijekom zima, primjerice, često noćimanije spavao slušajući kako snijeg pada, znajući da će ujutrotrebati očistiti osam tržnica jer svi žele da im bude čisto okoštanda,a odgovornost je na njemu.- Sjećam se koliko smo puno radili kad se srušila stara tržnica inatkrivao otvoreni dio. Svi djelatnici su maksimalno prionuliposlu i dali svoj obol. Rezultat se nekome sviđa, a nekome ne.Naša je tržnica ogledna. Važno je naglasiti da su to radiliarhitekti pa ako i postoje greške, oni su krivi, a ne radnici ilidirektor tržnice.Neki se stalno bune ne bi li im se smanjila cijenanajma, ali ima i opravdanih pritužbi. Neki kažu da im je vrućinaispod krova, no što je rješenje? Ako bi se stavila izolacija, bio bimrak.A kad je tržnica bila otvorena,tada tek nisu bili zadovoljni.Nemoguće je svima ugoditi, zaključio je Majer. Rekao je kako idalje rado dođe na tržnicu, redovito kupuje cvijeće i voće,popriča s prodavačima i prisjete se starih vremena. Kaže kakonjegov nasljednik dobro radi te da nije eksplozivan poputnjega. A ako i pomisli da bi nešto drukčije napravio, Majer nekomentira i ne želi se miješati, nego uživa u šetnji tržnicom ukoju je,kako kaže,utkao i dio sebe.

Sportske uspomene

Majer danas uživa u mirovini sa suprugom, dvojedjece, troje unučadi i praunukom. Najradije vrijemeprovodi radeći u svom dvorištu. Zbog reume ne možezaigrati nogomet, ali rado prati utakmice te čestonaiđe do svog kluba.S posebnim sjajem u oku prisjećase svoje nogometne karijere prepune uspomena – od1968. godine kada je iz Piškorevaca došao u Osijek,preko primamljivih ponuda da ode u neki drugi klubkojima je uvijek odolijevao, do prekida aktivnogigranja zbog ozljede kralježnice deset godina kasnijete trenerskih godina kada je otkrio mnoge mladenade, uključujući i Davora Šukera za kojega ima samoriječi hvale. Istaknuo je kako mu je sportska disciplinakoristila i u poslu.

RITAM TRŽNICEANTIKVITETI ZORAN BALABAN

GRAĐANI O TRŽNICI

Ne dolazim često na tržnicu jer radimprijepodne, ali katkad dođem u zadnjitren ili ovako skoknem za vrijemepauze. Uglavnom kupujem domaćepovrće, �nije je i puno bolje nego utrgovini,a sada su se i cijene spustile.

Mirjana Loboda, gra�čarka

Često dolazim na tržnicu i kupujemuglavnom voće i povrće. Nikad to nekupujem u trgovinama, sviđa mi sedomaće i svježe, a rado i prošećem.M e đ u p r o d a v a č i c a m a i m a m ipoznanice pa ponek ad s nj imapopijem kavu.

Klotilda Ivanović, umirovljenica

Na tržnicu dolazim jednom tjedno iuglavnom kupujem voće i povrće, a naproljeće i presadnice cvijeća.Ugodno jeprošetati tržnicom, često se tu sretnems a z n a n c i m a . Z a d o v o l j n a s a mponudom i cijenama.

Katarina Marković, umirovljenica

Dugogodišnje iskustvo i ljubav prema starinama

Ponudu na gornjogradskoj tržnici obogaćuje antikvarnicaZorana Balabana, otvorena prije dvije godine u sklopu akcijeunajmljivanja kioska za kunu jer je riječ o ponudi kakve do tadanije bilo na tržnici. Riječ je zapravo o četiri povezana kioska čijaunutrašnjost količinom predmeta podsjeća na Alibabinu špilju.Teško je ući i samo nakratko pogledati, zanimljivi predmetimame sa svih strana. Balaban se starinama bavi već 35 godina,antikvar je po struci, a doškolovao se i za restauraciju stilskogpokućstva.- Još kao nezaposleni mladić postao sam sakupljač svega isvačega.To vas povuče, počnete upoznavati ljude iz tog miljea,zatim stvorite zbirku koja se povećava... Na ozbiljnije bavljenjeantikvitetima ponukao me prijatelj iz Zagreba koji je rekao kakou Osijeku ima puno zanimljivih predmeta jer je riječ o staromgradu sa starim obiteljima. Tako sam za njega počeo kupovatistvari, a 1988. godine otvorio sam prvi antikvarijat. Imao samtoliko predmeta u vlasništvu da sam osjetio da od toga moguživjeti. Radilo se po svim republikama bivše države, bilo je toveliko tržište. Primjerice, u Srbiji smo kupovali po nižim

cijenama, a prodavali u Sloveniji po skupljim, prisjeća seBalaban i dodaje kako je nakon Domovinskog rata to tržištenestalo, ali se otvorilo mađarsko. Radio je u ekipi s bratom, akasnije sa sinom kojega je također privukao ovaj posao pa jepoložio sve potrebne tečajeve i trenutačno vodi antikvarnicu uUlici Hrvatske Republike. Lokal na tržnici se još uhodava jermnogi ni danas ne znaju za njega.- Čak se i neki moji poznanici iznenade kad me vide ovdje. Jošuvijek nas kupci otkrivaju. Mnogi dođu samo na zeleni diotržnice pa i ne znaju što se sve nudi u kioscima.Većinom dolazeciljano,a dosta pomažu internet i društvene mreže jer sam takoumrežen s ostalim antikvarima iz cijele Hrvatske i šire. A takonas i kupci lakše pronalaze. Na tržnici je najljepše raditi uproljeće i jesen, zima je teška zbog grijanja, a nema ljudi, a i ljetivaljda zbog vrućine ljudi ne šeću previše nego dolaze ciljano.Mislim da ću ove zime uvesti drukčije radno vrijeme, moždasvaki drugi dan – dva, tri sata dnevno, no ostavit ću brojmobitela da me kupci ipak mogu dobiti kad požele,zaključio jeBalaban.

Bogata ponuda

- U ponudi imamo dosta toga, najviše namještajakojeg nismo stigli urediti, zatim sitne dekoracijevrijednosti do 150,200 kuna.Tu je i stara bižuterija,ručni radovi iz Slavonije i Baranje, numizmatika,stare razglednice, značke, stari mehaničkifotoaparati, ručni satovi, stakleni predmeti,umjetnine… Sada je u modi retro stil koji se sviđamladima.To su predmeti iz 50-ih, 60-ih, čak i 70-ihgodina prošlog stoljeća, sitnice poput kutija zašećer, brašno, kavu… Sjećaju se da su ih njihovebake imale, a to sada vrijedi jer se puno togapobacalo, rekao je Balaban i istaknuo da su vrlovrijedni predmeti umjetničkog obrta nastali do1940. godine, prije industrijalizacije, kada supostojale sitne obrtničke radionice i dosta seizrađivalo ručno,u malim serijama.

Poznato je da se na štandovima tržnice ne nalaze samo zanimljiviproizvodi,nego često i zanimljive životne priče.Jedna od zanimljivijihje priča Renate Drašković iz Creta Bizovačkog, diplomiranearheologinje koja se pronašla u poljoprivredi i prodaji povrća natržnici.- Nakon dugogodišnje nezaposlenosti, na Zavodu za zapošljavanjeponudili su mi prekvali�kaciju na Poljoprivrednom fakultetu, nakonkoje bih postala proizvođačica voća, povrća i cvijeća u plastenicima.Bio je to zajednički projekt Zavoda, Europske unije i osječkogPoljoprivrednog fakulteta namijenjen ženama koje su dulje od petgodina bile bez posla.Bilo je to prije sedam godina.Prihvatila sam,i od40 prijavljenih žena, nas 13 je završilo prekvali�kaciju i dobilo na dar

plastenike od po 100 kvadrata. Osnovale smo udrugu žena PlodoviPanonije čija sam postala predsjednica. Došla sam u kontakt sLjiljanom Olujić iz udruge Ecorural Net te smo uz njezinu pomoć natržnici dobili štand na korištenje, besplatno šest mjeseci, rekla jeRenata i dodala kako je od 13 navedenih žena nakon tih šest mjesecina tržnici ostala samo ona. Odlučila se proširiti pa je osnovala vlastitiOPG i počela plaćati štand. Nakon pet godina ima 800 četvornihmetara pod plastenicima i ukupno tri hektra unajmljene i kupljenezemlje te dva prodajna štanda na tržnici.Veliku podršku u poslu pružajoj suprug, koji je u siječnju ostao bez posla te joj se pridružio u sada,obiteljskom poslu.- Suprug je po zanimanju monter i elektrotehničar te zna svašta raditipa uspješno održava plastenike. Ljubav prema zemljoradnji prenijelismo i na sina koji je nakon gimnazije upisao Poljoprivredni fakultet ičesto kaže da bi najradije cijeli dan bio u traktoru.Kćerka nam se ranoudala pa se šalim da je pobjegla od posla. Ovim se poslom možezaraditi, ali je potrebno mnogo truda. Moj dan prestaje iza ponoći ipočinje u četiri ujutro. Počeli smo s motikama, a sada imamo dvatraktora s priključcima. Imamo i grijani plastenik za rasadu jernamjeravamo prodavati i presadnice. I sama sam se iznenadilaovakvim razvojem događaja jer sam odrasla u Beogradu pa kaogradsko dijete nisam znala ni što je motika.Valjda je sudbina bila da seudam na selu. Susjedi su me zezali da se sad ipak bavimiskopavanjima, ispričala je Renata uza smijeh koji je njezin zaštitniznak.Naglasila je da je ovaj posao važno biti dobre volje te eventualneprobleme ostaviti kod kuće jer lijepa riječ svakome puno znači.

GRAĐANI O TRŽNICI

Dolazim na tržnicu najčešće prekovikenda, a katkad i radnim danom. Imamsvoj vrt pa kupim povrće koje tamonemam, ali uglavnom kupujem meso. Uproljeće kupujem rasadu. Ponuda jedobra,nađe se ponešto za svačiji džep.

Katica Pavlinić, umirovljenica

Ne dolazim često,kupim tu i tamo nekepotrepštine, najviše voće za sebe iobitelj. Ali obvezno na tržnici kupimdobar domaći maslac, to me zanima.Supruga odlazi na ekološki dio jer onabrine o našoj zdravoj prehrani.

Zoran Pupovac,profesor tjelesne kulture Na tržnici kupujem uglavnom voće i

povrće, a danas samo razgledam. Htiosam kupiti poklopce za tegle zazimnicu, al i ih nisam pronašao.Ponekad sretnem nekog poznatog jerna tržnici uvijek ima puno ljudi.

Stjepan Vranić, umirovljenik

OPG DRAŠKOVIĆ RENATARITAM TRŽNICE

Arheologinja koja se pronašla u poljoprivredi

Buketi cvijeća uz dosjetke i pošalicemogu se pronaći na štandu DrageKneževića,što ovo prodajno mjestočini rado posjećenim.To ne čudi jerse Drago, svima poznatiji ponadimku Cigo, na gornjogradskojtržnici osjeća kao kod kuće.- R o d i t e l j i s u m i s e b a v i l ipovrtlarstvom i cvijećem tako dasam s njima dolazio na piju i prije 50godina kao dječak. Osim toga bakami je živjela u Radićevoj ulici, prekoputa tržnice pa sam ovdje domaći.Pr i je 25 godina počeo samsamostalno raditi, nastavivši

roditeljski posao, nekad s manje, nekad s više uspjeha. Prodajemseljačko rezano cvijeće – zumbul, narcis, tulipan, lijepe kate, kadife,margarete, a sada suho cvijeće. Volim svoj posao, iako je dostanaporno i teško. Potrebne su dobra ruka, dobra glava i malopredznanja, a prirodni neprijatelji cvjećara su visoke temperature,

izrazita suša ili izrazita vlaga. Osim roditelja, dio svog znanja prenijelami je pokojna bivša susjeda,vrsna cvjećarka Ana Marijanović te jednagospođa iz mađarske Baje. Sada sam u mirovini i ovo mi je dodatniizvor prihoda, rekao je Knežević i napomenuo kako je najvažnije dakupac bude zadovoljan.- Omaškom se može dogoditi da u buket stavim neki cvijet koji kupcune odgovara, ali tada mi nije problem ispričati se ni s dvije kantecvijeća ako treba. Kada netko 20 godina kupuje cvijeće od mene, nemogu dozvoliti da mu prodam loš buket. Imam dugogodišnjemušterije, ne znam je li to zbog mene ili zbog sužene konkurencije,dodao je uza smijeh napominjući da je po prirodi veseo te da i inačesve pretvara u šalu.No sasvim je ozbiljan kada kritizira krovište tržnice.- Krovište na otvorenom dijelu tržnice je loše riješeno, temperatura jeovdje uvijek za 4, 5 stupnjeva viša i nema zraka. Prije 15-ak dana samse zbog toga onesvijestio. Staklo projicira svjetlost i toplinu, a zimi segore zadržava snijeg i bude hladno.To je loše i za robu i za prodavače,a i za kupce kojima je ovih dana sigurno ugodnije šetati trgovačkimcentrima na 25 stupnjeva, nego ovdje na 35 stupnjeva. Mislim da biGrad trebao pronaći bolje rješenje i postaviti drukčije ploče sizolacijom,zaključio je.

OPG KNEŽEVIĆ DRAGODesetljeća obiteljske cvjećarske tradicije

RITAM TRŽNICEOPG BOŽO MALINOVIĆ

GRAĐANI O TRŽNICI

Lijepa je naša tržnica,sviđa mi se ta vreva.Većinom idem sam,a kad stigne mirovinaidem u nabavku sa suprugom. Tadakupimo mast i meso u nešto većojkoličini. Danas sam kupio lijepe paprike iidem još pogledati lubenice i dinje.

Stjepan Pavlinić, umirovljenik

Radim u trgovini u krugu tržnice pa čestotu kupujem, uglavnom sezonsko voće ipovrće, meso i sir. Nekad pogledam iodjeću kod omiljene trgovkinje Suzanepa usput i popričamo. Kupujem ono štomi treba toga dana.

Igor Gorički, agronom

Dvaput mjesečno idem na tržnicu uDonjem gradu,kupujem sir te svježe voćei povrće. Suprug i ja poznajemo dostaBaranjaca koji imaju svoje OPG-ove pa odnjih kupujemo. Tako smo sigurni da jevoće i povrće domaće.

Mirta Galo, ekonomistica

Prednosti i nedostacimale kvartovske tržnice

OPG KRIŽAN LIDIJAIz Čepina – na retfalačku tržnicu

Na tržnici u Bosutskom naselju nema puno prodavača pa semožda i zato osjeti specifično, ugodno, gotovo obiteljsko ozračje.Jedna od prodavačica koja dolazi svakim danom, osim nedjeljomi ponedjeljkom je Zdenka Malinović iz Brijesta.- Imamo OPG više od 15 godina, otkad sam ostala bez posla.Zakupili smo zemlju i uzgajamo krumpir, krastavce, papriku,rajčicu, luk, mrkvu, ciklu, peršin, tikvice, buče, cvijeće te kajsije,breskve i grožđe. Oduvijek prodajem na ovoj tržnici jer mi je blizu,a i poznajem dosta ljudi u ovom kvartu. Ne bih željela prodavatina većoj tržnici jer ne volim gužvu. Pretpostavljam da je naglavnoj tržnici zarada veća jer je više kupaca, ali zadovoljna samkoliko god zaradim. Osim toga, želim da naša mala tržnicaopstane i prodavat ću sve dok budem mogla. Ne dižem cijene,nekad nešto ljudima dam i besplatno kad vidim da nemajunovca pa razmišljaju i važu hoće li ili neće kupiti, primjerice, čak ivezicu celera koja stoji jednu kunu, rekla je Zdenka Malinović idodala da je rodom iz Mikleuša te da je naviknula svašta raditi iimati svoje voće i povrće, a i suprug joj pomaže. Kada se vrati stržnice, nakon ručka i kratkog odmora oboje odlaze raditi u vrt.Primjećuje da je sve manje kupaca, posebice mlađih.- Ima još uvijek nešto starijih mušterija, a mlađi slabo kupuju,

valjda idu u trgovačke centre. Ne znam je li to zato što tamomogu kupovati na kartice ili je razlog nešto drugo. Nema ni nasprodavačica puno pa je ugodno provoditi vrijeme uz razgovor idruženje. Dođu nam se i mušterije izjadati, podijele s nama svoježivotne probleme i bude im lakše. Nekad naruče nešto zasutradan pa im donesem, sve se lako dogovorimo. Katkad pitajurecepte za pripremu zimnice, iako mi se čini da se i taj običaj sveviše gubi, naglasila je Zdenka i prisjetila se da se ova tržnica selilana tri lokacije te da joj se sadašnje mjesto sviđa jer nisu sakriveniod pogleda i potencijalnih kupaca.

Tijekom ljeta, Lidija Križan iz Čepina dolazi prodavati natržnicu u Retfali svakim danom, osim ponedjeljka. Kaže kakoje odabrala baš ovu tržnicu jer joj je tako najbliže inajpraktičnije dolaziti zbog obilaznice, ali i zato što je rođenau Retfali te tu ima dosta poznanika. Ostajanje bez posla i nju jepoput mnogih motiviralo na bavljenje zemljoradnjom iosnivanje OPG-a.- Suprug je u invalidskoj mirovini i prima svega 1.800 kunamjesečno, od čega ne možemo živjeti. Uzgajali smo kod kućerajčicu, papriku, kupus i ostalo povrće što se može odmahbrati, a kod svekrve u Čađavici posadili smo krumpir, grašak iluk pa je to svekrva ''čeprkala''. Prije pet godina, kad je svekrvaumrla, prodali smo tu zemlju jer je predaleko za odlaziti pasmo kupili njivu na čepinskoj obilaznici. Tamo osim povrćauzgajamo i voće – višnje, kajsije, šljive, trešnje, maline, jagode,mušmule, lubenice, dinje, aroniju i lješnjak. Nekada smo sebavili i uzgojem krizantema, ali je to bio prezahtjevan posao. Snama je radila i kćerka dok se nije zaposlila.Volim raditi i ovo bibio savršen posao kada bi prodaja bolje išla. Kupovna je moćjako pala. Ipak, zadovoljna sam i time što prodam jer, kako sekaže, ne mora curiti, neka barem kaplje, rekla je Lidija Križan idodala kako je činjenica da nema gužve na tržnici često ipozitivna stvar jer prodavači imaju vremena pričati i zafrkavatise pa im vrijeme brže i zabavnije prođe.

Razne vrste povrća- Od povrća u ponudi imamo: rajčicu, patlidžan, krastavac, krumpir,kupus, kelj, cvjetaču, tikvice, feferone, češnjak, luk, ljute papričice,mrkvu, peršin, grah. Imamo i batate koje smo najprije posadili zasebe, ali su nas ljudi pitali za to povrće pa smo stavili malo više i zaprodaju. Primijetila sam da unatoč sve slabijoj kupovnoj moći, ljudeipak zanimaju noviteti, zaključila je gospođa Križan.

ŠETNJA TRŽNICOM S POZNATIM OSJEČANIMA

Na tržnici se može sresti puno zanimljivih ljudi, prijatelja i poznanika, tako da je uvijek lijepodoći. Rado pogledam što se nudi, uvijek se nađe nešto novo, a najčešće kupujem čajeve,sireve, razna ulja i ekološke proizvode, kaže Sandra

Gledajući glumicu Sandru Lončarić Tankosić dok šeće glavnomosječkom tržnicom,prolazi između štandova,uživa u mirisima ibojama ponuđenih plodova, jasno je kako je riječ o pravomužitku i ritualu puno zanimljivijem od puke kupnje namirnica.

Iz maminog vrta

-Tržnice su uvijek bile poznate po zanimljivoj atmosferi i nekom

posebnom osjećaju. Tako je i na osječkog glavnoj tržnici. Tu semože sresti puno zanimljivih ljudi,prijatelja i poznanika,tako daje uvijek lijepo doći. Rado pogledam što se nudi, uvijek se nađenešto novo, a najčešće kupujem čajeve, sireve, razna ulja iekološke proizvode. Od mame iz Našica dobivam ekološkiuzgojeno povrće iz njezinog vrta, ali kada mi čega ustrebadođem po to na tržnicu. Mama ima ekološki vrt u NašičkomMarkovcu samo za naše potrebe i osjećam se zaistablagoslovljeno zbog toga, znam da je sve zdravo, neprskano inekako joj uvijek uspijevaju ti plodovi. Ako u maminom vrtunečega nema, opet dođem na tržnicu. Zaista cijenim domaćevoće i povrće,rekla je Sandra.Prije četrnaest godina promijenila je način prehrane i postalavegetarijanka. Na to se odlučila jer je zbog ubrzanog tempaživota počela jesti samo brzu hranu te uvidjela da joj zdravljepati zbog toga. Jedini način na koji se, kaže, mogla natjerati nazdravu prehranu bio je prelazak na vegetarijanstvo.

Vegetarijanstvo i joga

- Ranije sam jela uglavnom pizze, hamburgere i slična brzamesna jela. Prelazak na vegetarijansku prehranu bio je punpogodak. Nekako mi je i kuhanje postalo kreativnije, a ima ipuno više boja u jelima.Volim improvizirati pri kuhanju,nikadane znam kako će jelo ispasti, često otvorim hladnjak i

Tržnice su poznate po zanimljivojatmosferi

GLUMICA SANDRALONČARIĆ TANKOSIĆ

Opuštanje uz šetnju tržnicom

Čajevi su Sandri redovito na popisu za kupnjuČajevi su Sandri redovito na popisu za kupnju

Vegetarijanka Sandra uživa ubojama i okusima povrća

Domaći tvrdi sir s vlascem dobro ćese uklopiti u ljetni jelovnik

Svaka će juha biti ukusnijas domaćim rezancima

Biranje najboljeg klipa kukuruza uz pomoć prodavača

ŠETNJA TRŽNICOM S POZNATIM OSJEČANIMA

kombiniram namirnice koje u tom trenutku u njemupronađem.Sinu Petru i suprugu Željku i dalje pripremam meso,ali im uz to poslužujem puno priloga od povrća. Sin mi ima 14godina, trenira nogomet u NK Osijek i već mu sada pokušavamosvijestiti koliko je zdrava prehrana bitna za razvoj cijelogorganizma. Budući da želi postati profesionalni nogometaš,mora toga već sada biti svjestan, istaknula je Sandra. Dodala jekako ima još jedan trik za dobro zdravlje i lijep izgled, a to jesvakodnevno bavljenje jogom,koju je otkrila prije dvije godine.- Joga me je preporodila, nikada mi tijelo nije bolje izgledalo inikada nisam bila �eksibilnija. Osjetim sve zdravstvenedobrobiti joge i meditacije i apsolutno je preporučujem svima.Svakodnevno meditiranje i vježbanje joge ne oduzima previševremena. Mislim da svatko može naći dvadesetak minutadnevno za meditaciju i isto toliko za jogu, a korist je velika.Primjerice, naučila sam pravilno disati.Osim toga, ne pijem višekavu i potpuno sam se detoksicirala. Ponosna sam na to jermislim da sam bila pravi ovisnik o kavi – nisam se moglarazbuditi bez kave, niti sam mogla funkcionirati bez kavetijekom dana.Pila sam tri šalice kave dnevno i to nakon što samse natjerala da pijem manje kave. Od kada ju ne pijem, odličnose osjećam, zadovoljno je zaključila osječka glumica i dodalakako je trenutačno na godišnjem odmoru te uspijeva uživati usvakom danu, u sebi i ljudima koje voli, bez užurbanosti, kakokaže – meditativno zenski.Posjet tržnici savršeno se uklapa u to.

Uskoro opet na daskama

Na godišnjem sam odmoru i čekam početak novekazališne sezone kada ću raditi na predstavi ''AnđeliBabilona'', Mate Matišića. Jako se tome veselim jer dosada nisam radila s redateljemVinkom Brešanom kojegznam odavno, ali nismo imali priliku raditi zajedno.Veselim se novoj sezoni i odmaram do tada. Trebalibismo snimati i drugu sezonu televizijske serije''Novine'',otkrila je Sandra glumačke planove.

Fini ljetni ručak

- Volim kuhati, a danas ću pripremiti gustu juhu odbundeve jer mi je mama poslala krasnu turkinju. Ispećiću i popečke od kelja.Uz to ću poslužiti miješanu salatuod rajčice, paprike i krastavaca koju tijekom ljetasvakodnevno pravim. Bit će to prekrasan ručak. Juhupripremam tako da skuham komadiće bundeve pa ihizmiksam štapnim mikserom te dodam začine i vrhnjeza kuhanje, a na kraju ukuham okruglice od griza.Popečke pravim od izblanširanog narezanog kelja ukoji dodam jaje,češnjak,malo svježeg sira ili naribanogtrapista, mješavinu začina, papar i malo soli. Dodam ikrušne mrvice da se smjesa bolje poveže pa najprijeoblikujem kuglice koje potom dlanovima spljoštim.Pečem ih na ulju i zaista je riječ o fenomenalnom jelu zaove ljetne dane,kaže Sandra

Čajevi su Sandri redovito na popisu za kupnju

Vegetarijanka Sandra uživa ubojama i okusima povrćaVegetarijanka Sandra uživa ubojama i okusima povrća

Domaći tvrdi sir s vlascem dobro ćese uklopiti u ljetni jelovnikDomaći tvrdi sir s vlascem dobro ćese uklopiti u ljetni jelovnik

Svaka će juha biti ukusnijas domaćim rezancimaSvaka će juha biti ukusnijas domaćim rezancima

Biranje najboljeg klipa kukuruza uz pomoć prodavačaBiranje najboljeg klipa kukuruza uz pomoć prodavača

Za početak, pomiješali smo kruške i jabuke i pokazali kako takombinacija nije i ne mora biti (samo) sinonim za zbrku, već jeprava kombinacija za zdravi tekući obrok. Tako su se kruške ijabuke, iz ekološkog voćnjaka Mirele i Mire Kovačevića iz Koške,našle u osvježavajućem smoothiju u kojemu su prvoga srpanjskogčetvrtka mogli uživati posjetitelji glavne osječke tržnice.Šljive, plodovi kasnog ljeta, ove su godine uranile, a na Zelenomčetvrtku ponudio ih je ekološki poljoprivrednik Ivan Delibos izGrabovca. U mirisu cvijeta šljive granulo je sunce, radosnonajavljuje proljeće jedan od najpoznatijih starih japanskihmajstora haiku poezije. U poeziji Dalekog istoka cvijet trešnje icvijet šljive simboli su radosti, svjetla, novoga života, a slično seslave i njihovi slatki plodovi. Priče o plodovima prirode odavno suizgubile okus i miris zagonetnosti, čuđenja, mističnog značenja.Metafora moći prirode neprekidno mijenja ime i oblik i možda jeposve nepjesnički nazivati je superfood, no to je jezik ovogatrenutka koji nestrpljivo traži sada i odmah najbolje, najsnažnije,najdjelotvornije. A zapravo je svaki plod prirode, uzgojen sposvećenom brigom i pažnjom – super.I modri plod kasnog ljeta – šljiva – ima svoju super moć.Nepravedno je zanemarena i kada je u pitanju njezina a�rmacijakao visokovrijedne hrane,ali i u poduzetništvu.U Hrvatskoj je udiošljiva u voćarstvu tek oko devet posto pa tako nema mogućnostiniti za vrlo perspektivan razvoj prerade šljiva.Za šljive nutricionisti imaju samo riječi hvale: izvrstan su izvorvitamina A, C, K, B1, B2, B3, B6,E, kao i minerala kalija, fosfora,magnezija, željeza, kalcija i cinka. Kalorijska im je vrijednost niska,sadrže značajne količine prehrambenih vlakana pa su primjereneu dijetama za kontroliranje tjelesne mase.Zahvaljujući nutritivnomsastavu mogu pomoći kod mnogih oboljenja, primjerice kodosteoporoze, dijabetesa, problema s probavom, kod pretilosti, kodraznih upalnih procesa, a smatraju se i hranom za živce i mozak tepomažu u reguliranju rada srca. Šljiva se na tanjuru može naćiuistinu u bezbroj oblika i uvijek je ukusna:svježa,pripremljena kaokompot, džem, pekmez, sušena, u kolačima, slasticama, pa i uslanim jelima.

EKOLOGIJA ZELENI ČETVRTAK NA OSJEČKOJ TRŽNICI

Voćno osvježenje i medena okrepaPiše: Ljiljana Olujić

Srpanjski Zeleni četvrtak ponudio jeposjetiteljima osječke glavne tržnice voćnaosvježenja, a dovršio je i priču o slavonskommedu.

Divlja i slatka ćud kupineSvoj je Zeleni četvrtak imala i kupina – vladarica žarkogljeta. Od svih je slatkih plodova ona najduže zadržalasvoju slobodnu,divlju,ali slatku ćud.Rasla je uz putovei šumske usjeke, bujala u trnovitim grmovima koji sučesto bili gusti štit ispred sela i utvrda. Štitila je ikrijepila podjednako i svojim tamnim plodovima kojisu sazrijevali u pravi čas i tako vrelini ljeta prkosilisvježinom tamnog soka. Gotovo da ne postoji kutaksvijeta u kojemu nije poznata već više tisućljeća,voljelisu je i uživali u njezinim plodovima svugdje i u svavremena,no malo je poznato da se uzgajati počela teku drugoj polovici 19.stoljeća.Tada gubi dio svoje divljenaravi (tko voli trnje!), ali postaje apsolutna voćnavladarica.Ona je tamna,svježe,moćna ali dobra stranaljeta, a na Zelenom se četvrtku predstavila raskošna,zrela,slatka s eko predznakom,uzgojena na poznatomOPG-u Marice Završki iz Darde.

Med lipe i kestenaSrpanjski Zeleni četvrtak ispričao je još jednumedenu priču. Pčelarske udruge Radilica i Pčela usuradnji s osječkom Tržnicom započele su projektpopularizacije domaćeg meda pa tako nakon vrcanjapojedine vrste meda, donose svoje priče i proizvodena Zeleni četvrtak. Prvi je na redu bio med bagrema,potom bagremca, a u srpnju su posjetitelji glavneosječke tržnice mogli uživati u okusu blago gorkastogmeda lipe i aromatičnog meda kestena. Bistri, zlatnožuti med lipe tradicionalno se koristi kao pomoć kodbronhitisa, upala dišnih putova, prehlada, problema sbubrezima. Iako naoko nježan i �n, ovaj je medizuzetno snažan, potiče metabolizam i brzo vraćaenergiju. No upravo zbog te svoje snage i žestinesrčani ga bolesnici ne bi trebali konzumirati. Gusti,crvenkastosmeđi, mirisni med kestena obilujemineralima i peludom, a za razliku od lipovog meda,srcu je ugodan. Med kestena blagotvorno djeluje nakrvožilni sustav, jača cirkulaciju, pomaže kod anemija,uravnotežuje tlak, a pomaže i boljem funkcioniranjuželuca, jetara i žuči. Najbolji je, kažu znalci, u šalici čajakamilice,stolisnika ili majčine dušice.

PREDSTAVLJAMO EKOLOŠKI OPG IVICA BOGADI

Osmijeh i strpljene Ane Bogadi iz OPG-a Ivica Bogadiimaju blagotvorno djelovanje na posjetitelje glavneosječke tržnice gotovo kao i biljka koju nudi na svomštandu. Riječ je o aroniji, o kojoj se sve više zna,zahvaljujući, među ostalim, i ovoj proizvođačici kojase obiteljski bavi uzgojem tog bobičastog voća.- Već se šest godina bavimo uzgojem aronije, imamodevet tisuća sadnica kod Orahovice u selu Mikleušu.Riječ je o vrlo zdravom voću,zbog čega smo ju i počeliuzgajati, a u posljednje vrijeme sve je popularnijameđu kupcima. Već sam četiri godine na tržnici i odprošle godine promet mi se udvostručio.Osim svježihbobica, u ponudi imamo i hladno prešani sok aronije,prah, sušene bobice i čaj od aronije. Blagodati aronijesu brojne: dobra je za krvnu sliku, bogata željezom,vitaminima, regulira tlak, dobra je za imunitet tezahvaljujući šećeru sorbitolu koji snižava šećer u krvi,

preporučljiva je dijabetičarima. Aronija je antioksidant,ima antikancerogeno djelovanje i u velikom postotkuubija maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke,debelog crijeva, jetre, a pomaži i pri liječenjuAlzheimerove bolesti , rekla je Ana Bogadi inapomenula da aronija ipak nije lijek nego voće jer jojmnogi kupci kažu kako će se konzultirati s liječnikomsmiju li uza svoje lijekove konzumirati i aroniju.Od aronije se mogu pripremati i slastice, a neke od njih,poput muf�na s aronijom i pekmeza, gospođa Anaponudila je na kušanje i posjetiteljima Zelenihčetvrtaka.- Pravim pekmez od aronije,a kako aronija nema pektin,dodam vrlo malu količinu šljive ili jabuke pa pektin iztog voća pomogne da pekmez bude maziv. Prah odaronije može se stavljati u napitke, juhe, variva, žitariceza doručak ili u kolače kao prirodnu boju,dodala je.

Aronija – bobica puna zdravlja

EKOLOGIJAVREMEPLOV ZELENOG ČETVRTKA: SRPANJ 2010. GODINE

Breskva – voće besmrtnika Piše: Ljiljana Olujić

Ljeto 2010. godine bilo je hirovito i ne tako vrelo kao ovogodišnje. Započelo je obilnim lipanjskimkišama koje su mnogim voćarima donijele ozbiljne štete. Pa ipak, i taj je srpanjski Zeleni četvrtakbio u znaku voća. Iako je tada ponuda marelica bila skromna, prvi je srpanjski Zeleni četvrtak bioposvećen zlatnom jajetu sunca – kako su marelicu nazivali u antičkoj Grčkoj.Kao i svakoga srpnja usvim je pričama o svježem voću uvijek najpopularnija kupina,a Zeleni četvrtak prije sedam godineotkriva tajnu voća besmrtnika. Riječ je o breskvama, a budući da u njima možemo uživati i tijekomkasnoga ljeta,podsjetit ćemo vas na tu davnu priču.

‘’

U svom čudesnom vrtu moćna kraljica Majka Zapada brižljivočuva čarobno stablo breskve. Tek svake tri tisuće godina stabloraskošno cvate i donosi plod, a tko se njime osladi, postajebesmrtnik ili barem poživi duboku višestoljetnu starost.'' Takokaže kineska legenda, a njene riječi i dalje žive u vjerovanjunaroda Dalekog istoka: breskva je simbol dugovječnosti iblagostanja,njezin nježan cvijet je poseban i prinosi se kao dar uizuzetnim prilikama (vjenčanjima npr.), a od njezinog se drvetaizrađuju moćne amajlije. Vjerojatno opčinjen njezinim moćima(ili zavodljivim okusom) u naše ju je krajeve donio Marko Polo.Dobar je to povod da ponudimo jedni drugima malo„besmrtnosti“. Breskva je bogata kalijem, fosforom, magnezijem,kalcijem, sumporom, klorom, natrijem, željezom, bakrom icinkom. Od vitamina – u breskvi ima karotena (provitamina A),vitamina B1,B2,B5 i B6 te vitamina C.

Prednost ima eko-breskva

Ako nabavite ili uzgojite breskvu koja nije tretirana kemijskimsredstvima, obvezno pojedite ovojnu kožicu jer se baš u njojnalazi najveća količina vitamina. Breskva prskana kemijskimsredstvima najčešće izaziva alergiju i truje organizam, bez obzirana to kako je i koliko ispirali vodom. Osušena breskva znatno jekaloričnija od svježe,a sadrži i veću količinuugljikohidrata,bjelančevina i minerala.Primjerice,u suhoj breskvikalija je čak 5,8 puta više nego u svježoj.Deset dekagrama svježebreskve daje 43 kalorije, a ista količina suhe breskve daje 281kaloriju energije. Svježe breskve preporučuju se djeci,bolesnicima svih uzrasta, pretilim osobama, rekonvalescentima i

starijim osobama, a suhe sportašima, �zičkim radnicima,trudnicama i dojiljama.

Biljna ljekarna u malom

Malo je onih koji ne voli jesti breskvu, ali mnogima nije poznatoda je ona prava biljna ljekarna u malom. Kod breskve su ljekovitilist, cvijet, plod i jezgra (sjeme) koštice. List i cvijet breskve – kaoljekovito sredstvo – mogu se koristiti samo ako je breskvaekološki uzgojena. Cvijet breskve sakuplja se u ožujku i travnju, alist bere u ljeto kada sadrži sve ljekovite sastojke u maksimalnojkoličini. Budući da je plod breskve niskokaloričan, rabi se udijetnoj prehrani,naročito u terapiji mršavljenja.

Što breskva liječi?

Od listova i cvjetova breskve priprema se čaj za smirenje,čišćenjeorganizma i kod grčeva u želucu i crijevima. Svježi breskvin sok(kao i plod) djeluje osvježavajuće i umirujuće.Valja ga piti polako,u gutljajima, pa će učinak biti bolji. Breskvin sok se, također,preporučuje za oporavljanje jetre i želuca, te za bolju probavu ikao diuretik. Od listova i cvjetova breskve pripremaju seučinkoviti oblozi i kupke za ublažavanje bolova, liječenje reume inekih kožnihbolesti. Od breskvinih sjemenki u industriji se priprema„francusko bademovo ulje“ koje se rabi u kozmetici i �toterapiji.

Univerzalni breskvin sok

Ujutro, prije doručka, popijte dva decilitra breskvinasvježeg soka za osvježenje i pripremu organizma zadnevne napore. Taj sok preporučuje se osobama kojeimaju spušten bubreg. One bi ga trebale uzimati tri putadnevno – prije i poslije jela.

Protiv reume i kožnih bolesti

U litri vode kuhajte nekoliko minuta 25 grama listova icvjetova breskve. Pripremljenu tekućinu koristite kao oblogprotiv reume,bolova u zglobovima i mišićima te kod lišajevai raznih upala kože.

Za mekšu kožu

Ako niste zadovoljni mekoćom kože svoga lica i vrata,posegnite za breskvom. Ogulite breskvu i odstranite jojkošticu. Zatim je razrežite na nekoliko komada i sdodatkom 5 do 6 kapi maslinova ulja dobro obradite umikseru ili blenderu.Pripremljenu masku nanesite na lice ivrat i ostavite tako 20 minuta. Nakon toga vatom skinitemasku i pustite da se lice i vrat osuše.Maska će vašem licu ivratu dati željenu mekoću i svježinu. Ponavljajte premapotrebi, tretirajući tom maskom lice i vrat sedam danauzastopno.

Recepti s tržniceDobro je poznato da će prodavači(ce) na piji uvijek rado popričati s kupcima, dati kakav koristansavjet ili prijedlog kako pripremiti namirnice koje prodaju. Razmjena recepata s obje straneštanda se podrazumijeva, bilo da je riječ o brzinskom jelu ili kakvoj složenoj raskošnoj deliciji.Donosimo nekoliko recepata susretljivih prodavačica…

Gorica Milovanović – Rado pravim juhu od rajčice na malo drukčijinačin jer dodam i krumpir pa tako dobijem zasitnije jelo. Najprije ogulimmalo veću glavicu luka, narežem na kockice i stavim u posudu na maloulja. Ubacim i krumpir narezan na kriške i pirjam zajedno s lukom. Kadaluk dobije boju, ulijem litru soka od paradajza, dodam sol i mješavinuzačina pa na kraju zakuham domaće rezance ili flekice. Bude baš fino iukusno jelo, a i krumpiri se odlično uklapaju, daju određeni okus igustoću, iako nisu uobičajen dodatak takvim juhama. To je u ljetnimdanima odlično glavno jelo, a brzo se i jednostavno priprema.

Katica Lučan – Kad je sezona paprike ne propuštam kuhati punjenupapriku jer to obično svi vole. Pripremam ju na malo drukčiji način, zapravodobro poznati recept obogatim dodatkom mesnog nareska. Znači umljeveno meso stavim i mesni narezak koji prethodno izdrobim. Dodam usmjesu luk i češnjak, mljevenu papriku, biber, mješavinu začina, jaje panapunim paprike. Kuham ih u soku od paradajza, a najprije napravim tankuzapršku – od brašna i malo ulja ili masti. Popržim brašno na masnoći paulijem sok od paradajza i malo vode pa u to dodam papriku. Više ne moramzgušnjavati jer jelo dobije svoju gustoću od zaprške. Dodatak mesnognareska jelu daje bolji miris i okus.

Juha od rajčice s krumpirom

Punjena paprika

Đurđica Husanović - Bosanski lonac pravim tako da u lonac stavimpuno vrsta povrća, sve što imam od povrća u tom trenutku – luk, češnjak,papriku, peršin, kupus, rajčice, mahune, krumpir, patlidžan te juneća rebraizrezana na kockice. Dobro je da meso bude prošarano masnoćom, takoje jelo ukusnije. Ne treba dodavati vodu niti ikakvu tekućinu, nego samoposoliti i dodati mljevenu papriku, biber i mješavinu začina pa pirjati okosat i pol na srednje jakoj vatri jer će svi sastojci pustiti vodu. Kad je gotovou tanjur prije jela dodam još i kiselog vrhnja. Bosanski lonac se možepripremiti i u pećnici na 180 stupnjeva, a na kraju se može kratko zapeći svrhnjem.

Bosanski lonac

Nedeljka Pekez - Često pravim lijenu pitu prema starom receptukojim se uvijek koristim i uvijek uspijeva. Kolač je jako fin, a jednostavanza pripremu. Dobar je u ljetno vrijeme kada ima svježeg voća. Uglavnomga pripremam s višnjama ili jabukama. Od 10 dag masti, 15 dag šećera,500 g brašna, praška za pecivo i malo mlijeka umijesim glatko tijesto papodijelim na dva dijela. Prvi dio istanjim valjkom i stavim u namašćenutepsiju, na tijesto stavim višnje ili naribane jabuke s malo šećera i cimetapa prekrijem drugim dijelom tijesta i malo pritisnem

Lijena pita

Produkcija: Osijek danasUrednica: Melita BerečićPriprema i tisak: Gradska tiskara Osijek

Nakladnik: Tržnica d.o.o.Direktor: Ante Šimić031/213-330www.trznica.hr

Ćećin kutakSrećko Milas Ćećo, djelatnik s najduljim stažom u Tržnici d.o.o. živaje riznica znanja o povijesti osječke tržnice i ljudima koji su kroz njuprošli ili tu još rade. Svoja zapažanja već gotovo 40 godina zapisujei tako spašava od zaborava razne zanimljive događaje, anegdote iviceve… Dio svojih uspomena u svakom broju dijeli i s nama:

Gospa- Sjećam se zanimljivog događaja od prije petnaestak godina kada je kip aljmaške Gospe od Utočišta bio restauriran inalazio se u Osijeku u Domu sv. Vinka. Tadašnji direktor Željko Krivić rekao je meni i mom kolegi Milodragu Opačku Mićida kip Gospe prevezemo u Dom HV-a radi duhovne obnove za vojsku. Unijeli smo kip u kombi, koji je bio visok i imaoprozore. Gospin kip je bio težak i podignuli smo ga uspravno kako se kruna ne bi oštetila, a da bi mogao stajati morao jenetko biti uz kip i držati ga. Tako je kolega Mićo zagrlio Gospu i čvrsto je držao, a kombi smo vozili polako i oprezno,svega dvadesetak kilometara na sat. No kako je kombi imao prozore kroz koje se jako dobro vidio kip i Mićo koji ga grli,to je izazvalo zaista neočekivane reakcije. Mićo je tada bio mršav, dugokos mladić s bradom, a kako ima mio idobroćudan izraz lica, zaista je podsjećao na Isusa. Uz to, cijelo vrijeme dok je držao kip, imao je blažen osmijeh na licu. Utrenutku kad smo polako prolazili pored tramvajske postaje, žene koje su vidjele taj prizor počele su se krstiti, prilazitikombiju da bolje vide, a neke su i potrčale i dodirivale prozor kombija. Bilo je to stvarno neobično, istovremeno smiješnoi dirljivo. Nikada to neću zaboraviti i baš mi je žao što tada nisam fotografirao Miću kako grli Gospu. Godinama odlazimpješice u Aljmaš na blagdan Velike Gospe i uvijek se sjetim tog događaja pa kada vidim kip Gospe i ja imam blažen izrazna licu.

Vi imate poslovnu ideju, a nemate prostor za njezinu realizaciju. Mi imamo ideju kako u našem prostoru realiziratiVašu ideju. Za samo jednu kunu mjesečno unajmite kiosk ili štand na glavnoj osječkoj tržnici pod uvjetom daprodajete robu ili pružate usluge kojih nema na gornjogradskoj tržnici.Više informacija potražite u upraviTržnice,Trg Ljudevita Gaja 5 ili nazovite: 213-330.

KVALITETNODOMAĆESVJEŽETržnica Osijek

Umirovljenici! Neka utorak bude vaš dan za dolazak na tržnicu jer osim dobrog ugođaja i bogate ponude,nudimo vam i deset posto niže cijene za mnoge proizvode i usluge. Akcija Umirovljenički utorak, plod jesuradnje stranke Aktivni nezavisni umirovljenici iTržnice d.o.o.. Svakog utorka potražite štandove i prodajnamjesta s posebnom oznakom popusta za umirovljenike. Uživajte u druženju i dobrom raspoloženju tenapunite svoje košare voćem, povrćem, jajima, mesom i mliječnim proizvodima po povoljnijim cijenama.

3

informativno zabavni mjesecni magazin

Barometar cijenaBarometar cijenaLubenica

1-2,5 kn/kg

Patlidžan

5-10 kn/kg

Kupine

30 kn/kg

Domaćitvrdi sir

30-40 kn/kg

40 kn/kg

Cvjetni med

Grožđe

10-12 kn/kg

Češnjak

30-50 kn/kg

Smokve

10 kn/kg

Kruške

6-8 kn/kg

Jabuke

5-6 kn/kg

Svježaaronija

25 kn/kg

Luk

5 kn/kg

Šljive

4-5 kn/kg

Rajčica

5-8 kn/kg

Krastavci

5-6 kn/kg

Breskve

5-6 kn/kg

Cikla

8 kn/kg

Limun

30 kn/kg

Blitva

5 kn/vezica

Kukuruz

1-2 kn/kom

Paprika

5-8 kn/kg

Tikvice

10 kn/kg