III. „ZLATNO DOBA“ (od XIII. do XV. stoljeća)

III. 1. DOGAĐANJIMA PRIJELOMNO XIII. STOLJEĆE

- Sudjelovanje u 4. križarskom ratu (1201.-1205.) – ekspediciju predvodi dužd Enrico Dandolo

- Dandolo stvara jaka uporišta na ist. obali Jadrana – pobjeđuje pisansku flotu u pulskoj luci, pomoć križara u osvajanju Zadra (1202.)

- 1204. Križari osvajaju Carigrad, Mlečani povlašten status i 3 osmine Biz. Carstva, nadzor nad važnim lukama

- Marino Zeno – predstavnik Mletaka u Carigradu- Dandolo zaslužan za pretvaranje Mletaka u vojnopolitičku i trgovačku silu, pokopan u

Aji Sofiji- Giacomo Tiepoli – uloga u stvaranju Lat. Carstva, učvršćenje posjeda na istoku, 1229.

izabran za dužda, pokušaji za ovladanjem mletačkim zaleđem, pokopan u bazilici SS. Giovani de Paolo

- Preustroj Velikog vijeća (Serrata del Consiglio Maggiore, staleški zatvoreno – za dužda Pietra Gradeniga – težnje patricija za oligarhijsko-aristokratskom republikom

- Druga polovica XIII. st. sukob Venecije i Genoe za prevlast nad Sredozemljem- Rat traje sa prekidima više od 100 godina – 1258. Mlečani tuku Đenovljane kod

Akona (u toj bitci prvi put izvjesili zastavu sv. Marka)- Genoa sa Bizantom (Mihaelom III. Paleontologom) sklapa Nimfejski sporazum –

dobiva prednost u trgovini za pomoć u obnavljanju Biz. Carstva- Genoa pobjeđuje Pisu 1284. – zauzima Korziku, Sardiniju i Elbu- Mlečani uništavaju đenovsku četvrt Pera u Bizantu – ugrožavaju đenovske pomorske

putove – Đenovljani ugrožavaju Mletke u Bizantu- 1298. Kod Korčule – Đenovljani strahovito tuku Mletke – u bitci zarobljen Marco

Polo, u zarobljeništvu diktira djelo „Il Milione“- Unatoč porazima u ratu Venecija napreduje – XIV. st. Niz graditeljskih pothvata

III. 2. JAČANJE DRŽAVNOG PORETKA I OKONČANJE RATA SA GENOVOM

- 1310. urota dijela aristokrata zbog uređenja Velikog vijeća – Bajamonte Tiepolo nastoji preuzeti vlast – propala, Tiepolo prognan, oslanja se na Šubiće

- 1310. utemeljeno Vijeće desetorice (Consiglio dei Dieci)- Dužd Marin Falier – preustroj, Mletci postaji nasljedna Signoria, oslonac u

nezadovoljnoj aristokraciji – Vijeće desetorice reagira – Failer smaknut- Kraj XIV. st. – dovršenje rata sa Genovom- Saveznik Genoe Ludovik I. Anžuvinac – dalmatinske luke na raspolaganju Genoi- Genoa osvaja gradove u Istri i mletačkoj Laguni – bezizlazna situacija – Mlečani ipak

uspjevaju okružiti Đenovljane – 1381. mir u Torinu – trijumf Mletačke Republike- Dužd Andrija Dandolo – reformira zakonodavstvo, osniva arhiv, povijesni spisi

III. 3. TRGOVAČKA EKSPANZIJA

1

- XIV. st. – puna ekspanzija – trgovali sa Flandrijom i Britanijom- 1330. utemeljenje ratne flote- Trgovački ugovori sa: Egiptom, Armenijom, Perzijom, Ciprom, Tatarima, Bagdadom,

Savojom, Tunisom- Urbanizacija, pogotovo uz Canal Grande, prostrane palače, rezidencije- Nastaje prvi popis meltačkog stanovništva – više od 100.000 stanovnika

III. 4. DUŽDEVA PALAČA – SIMBOL MLETAČKE MOĆI

- 1483. Duždeva kapela i sjedište u palači izgorilo – temeljita obnova – konačna pregradnja dovršena sredinom XVI. st. – gotičkoj strukturi dodan renesansni izgled – velika vrijednost

- Ulaz u palaču (Porta della Carta) – mletačka cvjetna gotika- Dvorane za sastajanje uprave i za strane veledostojnike – fasciantno uređenje- Mnoštvo umjetničkih djela velikog broja umjetnika- Ikonografske teme sa prikazima mletačkih pobjeda

III. 5. OD ROMAGNE DO ALBANIJE: POBJEDONOSNI POHODI U XV. STOLJEĆU

- Početak XV. st. – pripojeni gradovi: Padova, Verona, Belluno, Vicenza, Cremona, Brescia, Rovigo i Feltre

- Dužd Francesco Foscari – mletačko širenje terrafermom – osvojena Furlanija- Vrhunac ekspanzije kopnom – osvajanje Ravenne 1441.- 1454. Mir u Lodiju – savez 5 tal. Država: Napulja, Papinske države, Mletačke Rep.,

Milana i Firence- Venecija iako najmoćnija u savezu, iscrpljena ratovanjem- Foscari sam odstupa, njegova grobnica izniman primjer meltačke cvjetne gotike.- 1494. Pohod fran. kralja Karla VIII. Na Italiju i osvajanje Napulja – Mlečani sudjeluju

u ratu, jača im se položaj – savez sa Lujem XII. – 1499. osvaja Milano- 1409. Ladislav Napuljski prodaje Mlecima pravo na Dalmaciju za 100.000 dukata –

otpor Šibenika – do 1481. osvajaju cijelu obalu – zauzeće frankopanskog Krka – sve od Istre do juga Albanije, osim Dub. Rep. i djelića hrv-ugar. Priobalja

III. 6. USTROJ MLETAČKE UPRAVE NA ISTOČNOM JADRANU

- Stato de Mar – od sj. Jadrana do Krete- Culphum (Golfo) – od Istre do Albanije – Mletačka Istra, Mletačka Dalmacija i

Mletačka Albanija- Istra – stara samouprava, ali upravnu i sudsku valst ima načelnik Mlečanin- Dalmacija – providur u Zadru, gotovo cijela vlast

2

- Vlast u pojedinim gradovima Istre i Dalmacije ima knez (u Zadru imamo kneza civilnog i kapetana vojnog)

- Plemićke obitelji se bune – kažnjavani progonom i oduzimanjem posjeda – osmanlijski upadi stišavaju protumletačka usmjerenja

- Snažna centralizacija, nadzor trgovine, čvrst naszor nad prodajom i proizvodnjom soli

III. 7. MLETAČKO-TURSKI RATOVI (OD XV. DO POČETKA XVI. STOLJEĆA)

- XV. stoljeće vrhunac, ali i početak pada teritorijalnog širenja- 1416. Admiral Pietro Loredan pobjeđuje osmanlijsku flotu kraj Galipolja- 1453. pad Carigrada – Mlečani gube interesna područja – sklapaju ugovor sa

Osmanlijama o slobodnoj trgovini- Mehmed II. – osvajački planovi – Mlečani podržavaju papu Pija II., šalju mu flotu, ali

papa brzo umire, pa se savez raskida- 1463. početak rata – Osmanlije prodrli u Albaniju – 1479. pada Skadar – sporazum –

Mlečani trebaju plaćati 10.000 dukata na godinu za slobodnu plovidbu- Krajem XV. stoljeća Mlečani osvajaju Cipar- 1499. novi rat – za Peloponez, dio rata i na našoj obali, Osmanlije osvajaju Makarsku i

okolicu- Poraz Mlečana kod Sapienza- 1502. mirovnim sporazumom gube Lepant, Modon i Koron

III. 8. ODJECI HUMANIZMA

- Cvatuća fiorentinska kultura, mletačka za njom kasni- Utjecaj Petrarce koji u Veneciji boravi 5 godina- XIV. st. – na književnom polju: Leonardo Guistinian i Francesco Barbaro- Ivan Bessarion – kardinal, Grk, gorljiv protutuski pristaša – bogata knjižnica, temelj

buduće mletačke knjižnice Marciana

3

IV. DUŽD, VIJEĆA, SAVJETNICI, MAGISTRATURE (Ustoj državne vlasti)

- Mletačko područje do potkraj VII. st. podložno ravenskom egzarhu- Zaseban dukat – dužd – podvrgnut direktno središnjoj upravi- Središte dužda u Herakleji- Lokalne vojne postrojbe na čelu sa tribunima- Curia ducis – sud pod duždevim predsjedništvom i duždevo savjetničko tijelo- Arengo – opća pučka skupina o važnijim pitanjima, u bazilici S. Marco

IV. 1. NA ČELU VLADAJUĆE PIRAMIDE – DUŽD

- Prvi tradicionalni dužd – Paoluccio Anafesto sa sjedištem u Herakleji- S vremenom njihovo izabiranje manje ovisi o Bizantu- Pokušaji trajnog nasljeđivanja duždeva unutar obitelji (Orseoli, Candiani)- Prvi neovisni dužd – Pietro Tradonico – Mleci su samostalan dukat- Široke ovlasti- Izbor dužda složeninim načinom glasanja između 41 kandidata iz Velikog vijeća- Naslov: Dux provinciae Veneciarum, kad osvaja Dalmaciju: Dux Venetiae et

Dalmatiae, od 12. St.: Dux Venetiae, Dalmatiae et Chroatiae

IV. 2. MALO I VELIKO VIJEĆE

- Veliko vijeće – osnovano 1172. – članovi Mlečani kojima su preci bili vijećnici, nositelj državne vlasti, članovi su mogli postati i neki zaslužni stranci

- Malo vijeće – bira se iz Velikog – dužd i 6 savjetnika, ministarsko vijeće- Vijeće 40-orice – sjedište priziva na odluke mletačkih magistratura, te svojevrsni

izvršitelji odluka Velikog vijeća- Vrhovništvo (Signoria) – 3 vrhovnika Vijeća četrdesetorice, dužd i savjetnici

IV. 3. SENAT, VIJEĆE DESETORICE, DRŽAVNI ISTRAŽITELJI I DRŽAVNI ZASTUPNICI

- Senat – prvi spomen 1229., ovlasti u sudstvu, zakonodavstvu i potvrđivanju službenika, dodjeljuju strancima mletačko građanstvo, nadziru vojne postrojbe, porezne obveze – ulaze u sve sastavnice života

- Vijeće desetorice – nastalo radi kažnjavanja urote Bajamontea Tiepola, održavanje mira, sigurnosti i propisa, vremenom prerasta u središnji državni organ

- Državni istražitelji – osnovani od Vijeća 10-orice- Državni zastupnici – pitanja oko imovine, pravni poslovi

4

IV. 4. SUDSKE I FINANCIJSKE MAGISTRATURE

- Mnoštvo magistratura za ove poslove- Corti del Palazzo – isključivo sudske ovlasti- Giudici del proprio – suci u vezi sa osobnom imovinom- Giudici al forestier – suci za pitanja stranaca- Giudici di petizion – suci u vezi sa molbama i potraživanjima, te dugovima- Giudici dell'esaminador – suci za ovjere i oporuke- Trgovački sud – imaju pravo kažnjavati privredne prijestupe- Redarstvena magstratura – Signori di notte al criminal- Financijske magistrature - Državni rizničari, Upravitelji za sol, Upravitelji za žito,

Upravitelji za ulje, Upravitelji za poreze, Pomorske carine…

IV. 5. MAGISTRATURE DRŽAVNE UPRAVE

- Masa magistratura oko vojske i arsenala- Patroni all'arsenale – briga za svakodnevni rad u arsenalu i financijsko poslovanje- Vijeće arsenala: Patroni i Pavveditori all'arsenale- Provveditori all'armar – upravitelj za vojne poslove, mornaricu- Vojni isplatitelji – isplata plaća pomorcima- Provveditori alle artiglierie – artiljerija- Provveditori alle fortezze – utvrde- Petorica savjetnika za trgovačke poslove- Upravitelji za zdravstvo- Upravitelji za feude- Redarstvo za bogohulnike- Cancelliere grande – veliki kancelar – voditelj duždove pisarnice- Istorigrafo publico – državni povijesničar

5

V. PREDJELI, ŽUPE, ČETVRTI (Urbanistički razvoj grada)

- Temeljna podjela na sestiere – 3 s gornje strane (Castello, S. Marco, Cannaregio) i 3 s donje strane (Dorsoduro, S. Polo, S. Croce) Canala Grande

- Svaki od njih se sastoji od manjih četvrti – odgovara podjeli župa

V. 1. ZAPADNI OBRUB GRADA – PREDJEL DORSODURO

- Samostan i crkva Madonna del Rosario- Punta della Dogana – rt odakle se nadzirao pomorski promet- Crkva Madonna della Salute- Galleria dell'Accademia – riznica slikarstva Mletaka

V. 2. UZ CANAL GRANDE – PREDJEL S. CROCE

- Prema istoimenoj crkvi- Crkva S. Cassiano- Crkva S. Giacomo dell'Orio

V. 3. S. POLO – PREDJEL VELIČANSTVENE FRANJEVAČKE BAZILIKE

- Prema istoimenoj crkvi (S. Polo Apostolo)- Crkva S. Giacomo di Rialto – posebno cjenjena- Crkva S. Toma – sjedište njem. nac. skupine- Gotička bazilika S. Maria Gloriosa dei Frari - veličanstvena- Crkva S. Rocco- Archivio di Stato – središnja mletačka pismohrana

V. 4. NAJSJEVERNIJI S DRUGE STRANE CANALA GRANDE – PREDJEL CANNAREGIO

- Benediktinska opatija S. Maria della Misericordia- Palača Ca' d'doro – mletačka cvijetna gotika

V. 5. NAJMANJI, ALI SREDIŠNJI I NAJELITNIJI – PREDJEL S. MARCO

- Sjedište temeljnih ustanova državne vlasti, najelitniji

6

- Piazza S. Marco – Duždeva palača, bazilika S. Marco, središnje mjesto događaja, sjedišta magistratura, pa i danas tu smještene najvažnije ustanove

- Niz sakralnih zdanja- Operna kuća – La Fenice- Najintenzivniji gospodarski život- Most Rialto

V. 6. PREDJEL HRVATSKOG OBILJEŽJA - CASTELLO

- Riva degli Schiavoni – najpogodnije mjesto za pristanište brodova (spominje se kao i „Hrvatska obala)

- Tiskara Bartola Occhia- Crkva Madonna della Pieta – ubožište i glazbeno učilište- Crkva S. Pietro di Castello- Trg Campo SS. Giovanni e Paolo – mjesto najvažnijih državnih svetkovina, konjanički

spomenik Bartolomea Colleonija- Bazilika SS. Giovanni e Paolo – dvojezična spomen-ploča Marinu Držiću- Sjedište hrvatske bratovštine Sv. Jurja i Tripuna

7

VI. „GRAD KOJI SE NAZIVAO BABILONIJOM“ (Strane nacionalne zajednice u Mlecima)

VI. 1. GRCI, ŽIDOVI, ALBANCI, AREMNCI…

- Doseljavanje mnogih u Mletke, dobro prihvaćeni – pogotovo nakon pada Carigrada- Grci – među najstarijim i najbrojnijim skupinama, viđeni stranci, krajem XV. st. oko

4000 Grka, do kraja XVI. oko 6000 – uglavnom u Castellou- Židovi – isto među prvima, postaju kasnije najjbrojnija skupina – tolerancija, u XVI.

st. su optuženi za lihvarstvo – premještaju se u susjedna gradska kopna – Veliko vijeće ima daje prostor u Canneregiou, židovski geto – doprinos gospodarstvu i kulturi

- Albanci – isprva u Castellou, premješteni u S. Maurizio- Njemačka, osmanlijska i perzijska zajednica – sjedišta u zgradama fonticima, nije

stalna prisutnost, ugl. trgovci, najvažniji je njem. Fontego dei Tedeschi- Armenci – useljeni u Mletke nakon turskog osvajanja, kulturni doprinos arm. monaha- Bratovštine Fiorentinaca i Milaneza- Napoleonovim osvajanjem bratovštine se počinju ukidati, podržavljena imovina –

jedina preživjela hrvatska bratovština

VI. 2. HRVATSKA ZAJEDNICA U MLECIMA I BRATOVŠTINA SV. JURJA I TRIPUNA

- Do XV. st. malo useljavanja- Početkom XV. st. naglo raste, u drugoj polovici dosiže vrhunac- Krajem XVI. st. broj useljenika počinje opadati- Brza asimilacija – venetizacija- Kada jača brojnost, jača i svijest o hrv. Zajednici- Najveći dio iz mletačkih stečevina na ist. obali Jadrana- Istrani – 2% iseljenih Hrvata – najviše iz Pule- Dalmatinci – 46% – najviše iz Zadra- Iz mletačke Albanije – 31% najviše iz Kotora- Dubrovačka Republika – 7%- Ostatak ugl. iz kraljevine Hrvatske i Slavonije – Senj, Rijeka, Zagreb, Požega- Zaposlenja u škverovima državnog arsenala i bavljenje privatnim obrtima- Trgovački poduzetnici – najviše Bokeljani i Dubrovčani- Istaknute pomorske obitelji iz Boke- Najviše u Castellou – bratovština sv. Juraja i Tripuna- Nešto malo na S. Marco – ugl. iz nemletačkih posjeda- Riva degli Schiavoni – natpis za dio obale na koji pristaju brodovi sa Brača i Hvara- Ulice koje svjedoče o Hrvatima – npr. Calle Schiavona, Calle Solta- Crkva sv. Ivana od Hrama – prvo sjedište bratovštine- Predjel Dorsoduro – Calle larga dei Ragusei- Predjel S. Marco – Calle delle Schiavine- Most Ponte Ballarin – na otoku Murana u spomen na splitskog staklara Jurja Ballarina

8

- 25. 5. 1451. – osnovana hrv. baratovština Sv. Jurja i Tripola- 1518. osiguran samostalan razvoj udruge – gosp. moć bratovštine doseže vrhunac- Napoleon ukida bratovštinu, ali zalaganjem Josipa Žuanića, ona je opet priznata- Gubi prvotni naziv Scuola degli Schiavini i uzima Scuola Dalmata- Doprinos kulturi, umjetnosti i znanosti – Juraj Dalmatinac, Julije Klović- Mleci su tiskarsko središte Jadrana – Marulić, Gundulić, Držić. Zoranić, Lucić

VI. 3. HRVATI I SVEUČILIŠTA U PADOVI

- Zaklade imućnih plemića i građana – zadarski plemić Antun Ciprianis stipendira zadraske plemiće posthumno, građanin Ivan Giovino osniva font za obrazovanje zadarskih pučana, Dubrovnik šalje studente…

- 1222. osnovano padovansko sveučilište – podjele po naciji, biraju predstavnike konzilijarije – od 1517. 3 mletačka senatora biraju profesore i upravljaju fakultetima

- Prvi poznati hrvatski rektor – Dubrovčanin Matej Ranjina, kasnije brojni hrv. rektori- Hrv. humanisti – Ivan Vitez od Sredne, Ivan Česmički, Juraj Šišgorić- Filozofi i prirodnoznanci – Frano Petris, Faust Vrančić- Jedan od prvih profesora Hrvata – Zadranin Federik Grisogono, brojni profesori- Velika uloga Sveučilišta u Padovi za hrvatsku povijest

9

VII. DOBA SJAJA I DOBA KLONUĆA (Od XVI. do XVII. stoljeća)

VII. 1. OD RATA CAMBRAISKE LIGE DO LEPANTSKOG BOJA

- Doba gotovo neprekidnih ratova- Rat Cambraiske lige (1508.-1523.)- Savez protiv Venecije – papa Julije II., francuski kralj Luj XII., aragonski kralj

Ferdinand II., car Maksimilijan, ugarsko-hrvatski Vladislav II. Jagelović – brojni problemi unutar saveza rezultiraju njegovom slabošću

- Saveznici u početku napreduju, ali Mlečani (dužd Leonardo Loredano) i novi saveznik fran. kralj Franjo I., uspjevaju vratiti diplomatski teritorije

- Mlečani se šire na područje Romagne – najveći teritorijalni opseg – ta područja gube 1529. Bolonjskim ugovorom.

- 1537. novi mletačko-turski rat – Hajredin Barbarossa poražava kod Levkade flotu Svete lige (Mleci, papa, Hasburzi, Španjolska i malteški vitezovi) – Mlečani gube posjede na Egeju, te djelove Peleponeza 1540.

- Ciparski rat (1570. – 1573.)- Mlečani odbili predati Cipar – Osmanlije napadaju – rat na Cipru, Egeju, Boki

Kotorskoj i Dalmaciji- Ključne borbe na Cipru – za gradove Nicosiju i Famagustu – Nicosija brzo pala, pa

poslije teške bitke i Famagusta- Sveta liga – zapovjednik Don Juan Austrijski – kršćanska flota iz Messine ide u

Lepantski zaljev – osmanski zapovjednik Alipaša – bitka kod Lepanta 1571. – velika pobjeda kršćana

- Ipak su Osmanlije dobili Bar, Ulcinj, Zadar, Split i dosta primorskih posjeda- Mlečani se odrekli Cipra i plaćaju odštetu od 300.000 dukata- Kuga – velika depopulizacija

VII. 2. IZA KULISA RATOVA I KUŽNIH POHARA: TINTORETTOVO SLIKARSKO ČUDO

- Jacobo Robusti zvan Tintoretto – najveći mletački slikar prije baroka – njegovi radovi gotovo u svim crkvama, posebno u duždevoj palači

- Glavna djela za Scuola grande S. Rocco – 56 slika sa biblijskim prikazima

VII. 3. KNJIŽEVNI POLET

- Jako važno mletačko tiskarstvo – posebno zaslužan Aldo Manuzio – osniva tiskaru 1488. U Mlecima

- Značajna obitelj Giolito

10

- Pietro Aretino – Toscanac, stvara u Mlecima, nazivan „bičem vladara“, zajedljiv kritičar vlasti – preteča modernog novinarstva

- Komedija – kazališne skupine Compagnie della Calza- Vodeći komediograf Angelo Beolco zvan Ruzzante- Andrea Calmo – najava vrste commedia dell'arte

VII. 4. STOLJEĆE RATOVA: OD USKOČKOG DO MOHEJSKOG RATA

- Početak XVII. st. sukob Mlečana da papom Pavlom V., koji 1606. baca na njih prokletstvo – Španjolska daje potporu papi

- Paolo Sarpi – autor studije „Povijest interdikta“ – odriče papi pravo takvog postupka, izopćen, važan kao autor djela o senjskim uskocima

- Od druge pol. XVI. st. senjski uskoci ugrožavaju mletačku plovidbu- 1573. Uskočki zapovjednik Juraj Dančić zarobljava mletački brod Nave Contarina- 1592. Pod vodstvom Almora Tiepola razaraju Karlobag- 1597. Uskoci napadaju Rovinj- 1598.-1601. Mlečani provode pomorsku blokadu- 1601. Kraljevski povjerenik za Senj Josip Rabatta, protjeruje uskoke – pobuna u

Senju, ubijen Rabatta – uskoci postaju još nemilosrdniji, napadaju i Osmanlije- Mlečani opet blokiraju obalu, 1615. Osvajaju Karlobag i napadaju frankopanski grad

Novi – početak austro-mletačkog rata (1615.-1617.) – Hrv. vojska pod Vukom Krstom Frankopanom poražava Mlečane – Madridskim mirom Austrija obećava istjerati uskoke – raseljeni 1615. i depopulizacija Istre

- Kandijski rat (1645.-1669.) – Osmanlije zauzele gl.grad Krete Kandiju – Mlečani provode blokadu Dardanela 1655., iduće godine pobjeđuju kod Tenedosa

- Osmanlijski upadi u Dalmaciji – Venecija jača fortifikacije i pridobija Poljica, makarsko i bokeljsko primorje – 1647. Skršena osmanska opsada Šibenika – Mlečani pod izvrsnim providurom Leonardom Foscolijem zauzimaju Solin, Klis, Ostrovicu

- 1657. bezuspješan osmanlijski pokušaj zauzimanja Kotora- 1669. kapitulacija Kandije – Kreta ipak predana Osmanlijama – u Dalmaciji bolja

situacija – osvojena područja se kasnije zovu Acquisto vecchio – Stare stečevine- Morejski rat (1684.-1699.) – Sveta liga – nakon neuspješne turske opsade Beča- Pod zapovjedništvom Francesca Morosinija učvrstili se na albanskoj obali, osvojili

Peloponez, Lepant, Korint, Patras- Osvojili Sinj, Vrgorac, Knin, Vrliku, Herceg Novi – Dubrovčani se očuvali, Tucima

ostao izlaz na more- 1699. mir u Srijemskim Karlovcima – zadržali dio Peloponeza i osvojena područja u

Dalmaciji – Acquisto nuovo – Nove stečevine

VII. 5. GOSPODARSKO OPADANJE

- Tijekom XVII. st. nije više vodeća sredozemna sila

11

- Mleci se počinju specijalizirati u proizvodnji – staklarstvo, vunarska industrija, luksuzni proizvodi, tiskarstvo, brodogradnja

- 1565. – 175.000 stanovnika- Impozantne građevine – prividni sjaj- Francesco Sansovini – djelo „Mleci, najplemenitiji grad“- Stagnacija, zastoj u trgovini i prometu, demografska stagnacija i epidemije- Početak kraja

12

VIII. PREMA TRAJNOM SILASKU S POVIJESNE POZORNICE

VIII. 1. POSLJEDNJI PROTUTURSKI RAT

- Nastojanje Osmanlija da vrate Moreju i dijelove Dalmacije- 1715. lako zauzimaju utvrde na Peloponezu- Mlečani gube zadnja uporišta na Kreti- 1716. Austrija sklapa savez sa Mlečanima- Pohod Eugena Savojskog na Balkan- 1715. odbijen pohod bosanskog paše na Sinj – ustanovljena Alka- 1717. Mlečani osvajaju Hercegovinu do Mostara, osvojen Imotski, neuspješno Bar- 1718. mir u Požarevcu – izgubljena cijela Kreta, posjedi u Dalmaciji produbljeni

VIII. 2. PREMA SMIRAJU SERENISSIME

- Svi pokušaji reformi bezuspješni – Angelo Querini osudio velike ovlasti državnih inkvizitora – prognan u Veronu

- Giorgio Pisani i Carlo Contarini pokušali smanjiti ovlasti Vijeća desetorice – prognani u Veronu i Kotor

- Gospodarstvo strahovito pada, jedino se poljoprivreda uspješno razvija

VIII. 3. POSLJEDNJI KULTURNI PROPLAMSAJI

- Kulturni život još uvijek na visini- Razvoj novinarstva – Apostolo Zeno i Gasparo Gozzi pokreću novine i časopise- Glazba – Antonio Vivaldi- Likovna umjetnost – Rosalbo Carrieri, Canaletto (žanr veduta)

VIII. 4. SILAZAK S POVIJESNE POZORNICE. NOVO DOBA

- 1789. u Veneciji dočekana mirno, štite groga od Provanse- Francusko-austrijski rat – Venecija neutralna- Nije javno osudila smaknuće fran. kralja- Fran. Direktorij napao Veneciju zbog zaštite grofa i popuštanja Austriji – grof potjeran- Francuzi 1796. pobijedili Austriju i zauzeli Lombardiju- 18. 4. 1797. u Leobenu podijelile prostor Mletačke Republike – najveći dio Austriji- Lodovico Manin – posljednji dužd – 12. 5. daje ostavku- Zadnji koji su se borili za Mletačku Republiku bili su Dalmatinci (Viva San Marco!)- Mir u Campoformiju – Francuzi stekli otoke na Levantu, ostali djelovi pripali Austriji- 18. 1. 1798. Austrijske postrojbe ulaze u grad

13