Europa u pokretu

Europska unija

Mnogo jezika, jedna obiteljJezici Europske unije

Ovu broπuru i druga objaπnjenja o EU moæete naÊi naeuropa.eu.int/comm/publications

Europska komisijaOpÊa uprava za tisak i informiranjeB-1049 Bruxelles

Rukopis dovrπen u srpnju 2004.

Ilustracija naslovnice: ASCii

Luksemburg: Ured za sluæbene publikacije Europskih zajednica, 2004.

ISBN 92-894-7759-8

Ÿ Europske zajednice, 2004.

Umnoæavanje odobreno.

Prijevod i tisak: Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj, 2006.

Tiskano u Hrvatskoj

Mnogo jezika, jedna obiteljJezici Europske unije

Æivi jezici 3

Jezici Europe 5

Regionalni i manjinski jezici 8

Jezik i mobilnost 10

Promicanje uËenja jezika 11

Novi akcijski plan 15

ViπejeziËna Europska unija 17

Ususret izazovu 21

Dodatno πtivo 22

Sadræaj

3

Jezik kojim govorimo pomaæe nam de-finirati tko smo. Europska unija poπtu-je pravo svojih 450 milijuna graanana identitet. Iako predana integracijizemalja Ëlanica, EU istovremeno aktiv-no promiËe slobodu svojih naroda dagovore i piπu vlastitim jezikom. Ta dvacilja nadopunjuju se sjedinjena u mo-tu EU-a Ujedinjeni u razliËitosti.

Osim toga, Unija aktivno ohrabrujesvoje dræavljane da uËe druge europ-ske jezike, kako zbog profesionalne iosobne pokretljivosti unutar jedinstve-nog træiπta, tako i zbog moguÊnostiostvarivanja meukulturnih kontakatai meusobnog razumijevanja. U stalnorastuÊoj i sve razliËitijoj EU vaæno je dagraani mogu meusobno komunici-rati. Unija takoer promiËe uporaburegionalnih i manjinskih jezika koji ni-su sluæbeni jezici EU-a, ali koje govoriËak 50 milijuna ljudi u dræavama Ëla-nicama te su na taj naËin dio naπegkulturnog naslijea.

EU kao organizacija djeluje na 20sluæbenih jezika. Prilikom pridruæivanjaUniji svaka dræava odluËuje koji Êe odnacionalnih jezika upotrebljavati kaosluæbeni jezik ili jezike da bi nakon to-ga sve vlade Europske unije zajednodonijele cjelovit popis sluæbenih jezikate je time barem jedan nacionalni je-zik svake dræave ukljuËen u Uniju.

Graani EU-a tako mogu rabiti nacio-nalni jezik u komunikaciji s institucija-ma EU-a, kao πto ga rabe u komunika-ciji s javnim sluæbama svoje dræave. Ta-koer, cjelokupno zakonodavstvousvojeno u okviru EU-a izravno je do-stupno svakom graaninu na njego-vom/njezinom nacionalnom jeziku.

Æivi jezici

Niti jedno drugo tijelo na regionalnojili globalnoj razini ne koristi tolikosluæbenih jezika kao Europska unija.Niti jedno drugo tijelo ne troπi tolikosredstava na prevoenje i tumaËenje,iako je cijena iznenaujuÊe skromna.Ali isto tako niti jedno drugo tijelo iliudruæenje ne usvaja zakonodavstvokoje se izravno tiËe graana svih njezi-nih dræava Ëlanica kao πto to Ëini EU.

ŸA

SCii

Neki od brojnih jezika koji segovore u Europi.

4

Briga koju EU pokazuje kako bi odræa-la jeziËnu raznolikost zapravo je elo-kventan odgovor onim kritiËarima kojitvrde kako je Unija odluËna izbrisatinacionalne ili regionalne karakteristi-ke te nametnuti “europsku” uniform-nost.

S proπirenjem EU-a 2004. godine ulo-ga jezika postala je znatno bitnija, brojsluæbenih jezika porastao je s 11 na20. U ovoj broπuri razmatramo πirokraspon jezika koji se govore u EU, pra-timo izbor i izazov uËenja drugog (ilitreÊeg) stranog jezika, kao i programeEU-a za poduËavanje i uËenje jezika.Na kraju, vidjet Êemo kako funkcioniraviπejeziËna Unija.

Mnogo jez ika , j edna ob i te l j

U poËetku bijaπe rijeË

Jezici Europske unije razliËitog su porijekla. VeÊina ih pripada brojnoj indoeuropskoj jeziËnoj porodici Ëije suglavne potporodice germanska, romanska, slavenska i keltska. GrËki jezik, baltiËki, litavski i latvijski, takoersu indoeuropski jezici, iako ne Ëine osnovne potporodice. Maarski, finski i estonski pripadaju ugrofinskojskupini jezika. Malteπki je blizak arapskom, no s utjecajima talijanskog.

VeÊina “regionalnih” ili “manjinskih” jezika u EU takoer pripada jednoj od gore navedenih skupina. Iznim-ka je baskijski jezik, koji se govori s obje strane francusko-πpanjolske granice, a Ëiji se korijeni joπ istraæuju.Pojam “manjinskog” jezika ne obuhvaÊa samo jezike koji su manje u uporabi, kao samski jezik u Laponiji ilibretonski u Francuskoj, veÊ i sluæbene jezike EU-a kojima govori manjina u nekoj drugoj dræavi Ëlanici.

20 sluæbenih jezika EU-a su: Ëeπki, danski, nizozemski, engleski, estonski, finski, francuski, njemaËki, grËki,maarski, talijanski, latvijski, litavski, malteπki, poljski, portugalski, slovaËki, slovenski, πpanjolski i πvedski.

Keltski jezici govore se u zapadnim dræavama Europe; Irskoj, pokrajini Bretanji u Francuskoj te u zapadnimdijelovima Ujedinjenog Kraljevstva. Niti jedan od tih jezika nije sluæbeni jezik Unije. Ipak, galski jezik imaposeban status u Irskoj: ugovori i neki od kljuËnih tekstova EU-a prevode se na taj jezik, a irski ga dræavlja-ni mogu koristiti pri odreenim kontaktima s institucijama EU-a.

EU ima manje sluæbenih jezika nego dræava Ëlanica. NjemaËka i Austrija sluæe se njemaËkim jezikom, Ujedi-njeno Kraljevstvo i Irska engleskim. U GrËkoj i na Cipru govori se grËki, a Belgija i Luksemburg govore istejezike kao i njihovi susjedi Francuzi, Nizozemci i Nijemci. Iz toga proizlazi da se u 25 zemalja govori 20 sluæ-benih jezika.

NjemaËka je domovina jezikakoji je na prvommjestu kao materi-nji jezik u EU.

5

NjemaËki je jezik, s 90 milijuna izvor-nih govornika, na prvom mjestu kaomaterinji jezik u Europskoj uniji. 60milijuna graana EU-a govori francu-ski, engleski i talijanski kao materinjijezik.

Engleski jezik, kao prvi strani jezik, go-vori otprilike treÊina graana EU-a kaoprvi strani jezik, πto znaËi da se engle-ski puno viπe koristi nego njemaËki iostali jezici Unije. Francuski i njemaËkikao prvi strani jezik govori oko 10%populacije EU-a.

Engleski je postao lingua franca u Eu-ropskoj uniji relativno brzo. Prema pro-cjenama Europske komisije proizaπlimiz istraæivanja provedenog prije proπi-renja 2004. godine, sve viπe mladih

voljno je uËiti engleski kao prvi stranijezik.

Engleskim se jezikom unutar europskepetnaestorice sluæi 66% mladih izme-u 15-24 godina, 53% je onih izmeu25-39 godina koji govore engleski,38% izmeu 40-54 godina i samo jenjih 18% koji imaju viπe od 55 godinai govore engleski.

Jezici Europe

ŸEC

6

Grafikon pokazuje udio graana EU-a(2001. g.) koji se sluæe odreenim jezi-kom kao materinjim ili mogu njime ko-municirati. Na prvom mjestu je engle-ski jezik za koji se odluËilo 47% ispita-nika.

Ne Ëudi da su jeziËne vjeπtine najboljerazvijene u relativno malim dræavama

ili onima Ëiji jezik nije toliko poznat.Gotovo cjelokupno stanovniπtvo Luk-semburga govori strani jezik dovoljnodobro da teËno na njemu komunicira.To vrijedi i za 80% Nizozemaca, Dana-ca i ©veana. No podaci ovise i o tomekoliko su dva susjedna jezika bliska je-dan drugome.

Mnogo jez ika , j edna ob i te l j

Najpoznatiji jezici EU-a 2001. g.

Izvor: Europska komisija, Posebna anketa Eurobarometra 54

Udio stanovnika u 15 zemalja EU-a (u 2001. godini) koji se sluæi odreenim jezikom kao materinjiim ilimoæe njime komunicirati.

7

Iako veÊina Europljana uËi engleskikao prvi strani jezik, te potom njemaË-ki i francuski, to nije nuæno uvijek naj-bolji izbor. Za dræavljane EU-a koji radiposla dosta putuju, jezik susjedne dr-æave mogao bi biti puno bolji odabir.Upravo zbog toga Europska komisijaohrabruje ljude da uËe dva strana jezi-ka ukoliko to mogu. Prema anketi Eu-robarometra, 26% ispitanika izjaviloje da uz materinji jezik zna joπ dva eu-ropska jezika.

S druge strane, anketa pokazuje i toda viπe od polovice graana EU-a(54%) zna samo jedan jezik i ne sma-tra da bi uËenje joπ jednog jezika bilokorisno.

Ostale stavke iz ankete kazuju sljede-Êe:

• 71% anketiranih izjavilo je da bi sva-ki dræavljanin EU-a uz svoj materinjijezik trebao znati joπ jedan europskijezik;

• 32% smatra da bi svatko trebao go-voriti materinji i joπ dva strana jezika;

• 69% anketiranih smatra da bi svat-ko u EU trebao biti sposoban govori-ti engleski;

• 64% ispitanika izjavilo je da proπire-nje EU-a znaËi da bismo se trebali vi-πe potruditi kako bismo zaπtitili na-cionalne jezike;

• 93% roditelja kaæe da je vaæno danjihova djeca uËe druge europske je-zike;

• u proteklih 20 godina promijenila sedob u kojoj se poËinje uËiti strani je-zik u πkolama EU-a. Dobna granicapomakla se na 7-10 godina;

• veÊina graana EU-a vjeæba znanjejezika na odmoru u inozemstvu(47%), zatim slijede oni koji koristesvoja znanja za gledanje filmova(23%) te oni koji strani jezik koristena poslu, bilo u izravnom kontaktubilo telefonski (21%).

Mnogo jez ika , j edna ob i te l j

• jezici koji su specifiËni za regiju kojamoæe biti u cijelosti ili djelomice ujednoj ili viπe dræava Ëlanica. To biukljuËivalo jezike poput: baskijskog,bretonskog, katalonskog, frizijskog,sardskog, velπkog itd.

• jezici koje govori manjina u dræavi,ali koji su sluæbeni jezici u nekoj dru-goj dræavi EU-a. Ta definicija uklju-Ëuje primjerice njemaËki u juænojDanskoj, francuski u Vallée d’Aosteu sjevernoj Italiji, maarski u SlovaË-koj, itd.

• neteritorijalni jezici kao πto su jeziciromske ili hebrejske zajednice (rom-ski i jidiπ) ili armenski.

Uvaæavanje jeziËnih i kulturnih razno-likosti sadræano je u Europskoj poveljio temeljnim pravima koju je EU usvo-jila 2000. godine. Ona ne ukljuËujesamo 20 sluæbenih jezika Unije veÊ imnoge manjinske i regionalne jezikekojih ima oko 150, uz 50 milijuna go-vornika. ToËan broj ovisi o tome kakose jezik definira (za razliku od dijalek-ta, na primjer).

Postoje tri prihvaÊene kategorije re-gionalnih i manjinskih jezika:

Regionalni i manjinski jezici

8

ŸD

G R

EGIO

/Eu

rope

an C

omm

issi

on

Dræave EU-a organiziraju teËajeve

jezika za useljenike.

9

Pojam regionalnih i manjinskih jezikane ukljuËuje dijalekte bilo kojeg sluæ-benog jezika ili bilo kojeg jezika koji segovori u useljeniËkim zajednicama uEuropskoj uniji (vidi ispod).

Da bi se potakla uporaba tih jezika ida bi ih se saËuvalo kao dio kulturnognaslijea EU-a, Europska komisijaosnovala je 1987. godine mreæu Mer-cator. Svrha te mreæe je udovoljiti sveveÊem zanimanju za manjinske i regio-nalne jezike u Europi kao i potrebi je-

ziËnih zajednica da surauju i izmje-njuju iskustva. Mreæa prikuplja, anal-izira i distribuira relevantne informaci-je i dokumente. Tri srediπta izabranaza tu mreæu su u Kataloniji, Friziji i Wa-lesu - regijama s vrlo æivim regional-nim jezicima. Svaki od njih ima nekuposebnost. Katalonski centar u Barce-loni odgovoran je za jeziËno zakono-davstvo, frizijski se bavi jeziËnimobrazovanjem na svim razinama, dokcentar pri SveuËiliπtu u Walesu istraæu-je manjinske jezike i medije.

Neautohtoni jezici

Mnoπtvo se jezika iz drugih dijelova svijeta govori u useljeniËkim zajednicama u dræavama EU-a. Procjenju-je se da turski kao prvi jezik govori 2% populacije u Belgiji i zapadnom dijelu NjemaËke te 1% u Nizozem-skoj. Drugi useljeniËki jezici koji su u πirokoj uporabi su magrebski arapski (uglavnom u Francuskoj i Belgi-ji), urdski, bengalski i hindski koje govore useljenici s Indijskog potkontinenta u Ujedinjenom Kraljevstvu,dok balkanske jezike u mnogim dijelovima EU-a govore useljenici i izbjeglice koji su napustili regiju zbog ta-moπnjih nedavnih ratova i nemira.

“Neautohtoni jezici” nisu dobili formalan status ili priznanje u dræavama EU-a i nisu ukljuËeni u programeuËenja jezika EU-a. Meutim, mnoge nacionalne i lokalne uprave organiziraju teËajeve kako bi pomogle use-ljenicima da nauËe jezik zemlje domaÊina i olakπale im integraciju na træiπtu rada i opÊenito u æivot zajed-nice. Kao graani dræava Ëlanica EU-a, oni takoer imaju koristi od socijalnih i regionalnih razvojnih progra-ma Europske unije.

Mnoge useljeniËke zajednice u EU veÊ su se ustalile kroz nekoliko generacija te su njihovi Ëlanovi dvojeziË-ni i s lakoÊom se sluæe lokalnim jezikom i jezikom svoje zajednice.

Mnogo jez ika , j edna ob i te l j

Graani EU-a imaju pravo æivjeti i ra-diti u dræavi Ëlanici koja nije njihovadomovina. EU omoguÊuje da se u po-trazi za poslom ljudi slobodno kreÊunajveÊim svjetskim træiπtem i stvarajuvodeÊe gospodarstvo temeljeno naznanju i kompetitivnosti.

Znanje joπ nekog europskog jezikakljuË je prave mobilnosti u EU. Onopruæa maksimalne moguÊnosti zapo-πljavanja, studiranja i putovanja πiromkontinenta. Koristi i poduzeÊima kojasu u velikoj prednosti na meunarod-nom træiπtu jer ih znanje jezika stavljau poziciju u kojoj mogu direktno kon-kurirati ostalim meunarodnim tvrtka-ma.

UËenje lokalnog jezika nije samo kljuËza pronalazak posla u drugoj dræavi,ono omoguÊuje i izravni kontakt s lo-kalnim stanovniπtvom, πto Ëesto pruæasasvim novi pogled na to πto znaËi bi-ti Europljanin i πto je to πto zajednostvaramo. Naπe nacionalne povijesti ikulturno naslijee mogu biti razliËiti,ali teænje i nade dobro su usklaene.Sposobnost da razgovaramo Ëini nassvjesnijima onoga πto nam je zajedniË-ko, potiËuÊi istovremeno meusobnouvaæavanje kulturnih razlika.

Jezik i mobilnost

10

ŸJa

vier

Pie

rini/

Get

ty Im

ages

Znanje jezika pomaæe u poslu.

Prioritet EU-a je pomoÊi ljudima daputuju i traæe posao, razgovaraju jednis drugima izvan granica svoje domovi-ne i da uËvrste osjeÊaj zajedniËke pri-padnosti Uniji.

EU financira velik broj programa koji-ma promiËe poduËavanje i uËenje eu-ropskih jezika. Ti programi imaju naj-manje jednu zajedniËku znaËajku: oniobuhvaÊaju prekograniËne projektekoji ukljuËuju suradnju najmanje dvi-ju, a Ëesto i tri dræave EU-a.

Programi su osmiπljeni tako da nado-punjuju nacionalne strategije obrazo-

vanja dræava Ëlanica. Vlada svake dr-æave Ëlanice EU-a odgovorna je za na-cionalnu obrazovnu strategiju kojaukljuËuje i poduËavanje jezika. PutemzajedniËkih projekata koji unapreujuuËinak poduËavanja i uËenja jezika,EU nastoji uspostaviti veze izmeu dr-æava i regija. Ljudi koji su ukljuËeni upoduËavanje jezika nailaze na sliËneprobleme posvuda u Europi te im pro-grami EU-a pomaæu da uËe jedni oddrugih i izmjenjuju informacije i isku-stvo.

Dobro jutro u EU

Kako se ljudi pozdravljaju na 20 sluæbenih jezika EU

11

Promicanje uËenja jezika

Ëeπki Dobre rano talijanski Buon giorno

danski God morgen latvijski Labrit

nizozemski Goedemorgen litavski Labas Rytas

engleski Good morning malteπki L-Ghodwa t-tajba

estonski Tere hommikust poljski Dzien dobry

finski Hyvää huomenta portugalski Bom dia

francuski Bonjour slovaËki Dobre rano

njemaËki Guten Morgen slovenski Dobro jutro

grËki Kalimera πpanjolski Buenos días

maarski Jo reggelt πvedski God morgon

12

Mnogo jez ika , j edna ob i te l j

Programi koji su zapoËeli u osamdese-tim godinama 20. stoljeÊa pomaæuudruæivanju nacionalnih sredstava i re-sursa raznih dræava koji se inaËe moæ-da ne bi povezali.

Istodobno, EU aktivno podræava upora-bu manjinskih i regionalnih jezika kaodijela europske kulturne stvarnosti. Eu-ropska se unija, ukratko, opredijelila zaoËuvanje viπejeziËnog karaktera.

Socrates i Leonardo da Vincise susreÊu

Dva programa pruæaju osnovni okvirza unapreenje poduËavanja i uËenjajezika u EU, to su: Socrates, obrazovniprogram πirokog raspona i Leonardoda Vinci, program koji se usredotoËujena strukovnu izobrazbu. Kroz njih sezajedno na uËenje jezika godiπnjeutroπi 30 milijuna eura.

Od 1990. godine kada je ustanovljenprogram Lingua, EU aktivno promiËeuËenje jezika i poboljπanje metoda po-duËavanja. Kada je 1995. godine stvo-ren program Socrates, Ëija djelatnostobuhvaÊa svih 20 sluæbenih jezika,program Lingua postao je njegovimsastavnim dijelom.

Lingua usvaja mnoge elemente Socra-tesa i nastoji ih primijeniti u prekogra-niËnim projektima i aktivnostima na-mijenjenim nastavnicima i uËenicimasa svrhom:

• razvijanja svijesti o viπejeziËnom bo-gatstvu EU-a;

• ohrabrivanja ljudi da uËe jezike tije-kom cijelog æivota;

• poboljπanja pristupa resursima uËe-nja jezika u cijeloj Europi;

• razvijanja i πirenja inovativnih tehni-ka poduËavanja;

ŸEK

A

Belgija ima mnogo vrstapiva - i viπe sluæbenih

jezika od bilo koje drugedræave EU-a (nizozemski,

francuski i njemaËki).

13

• osiguranja pristupa dovoljno πiro-kom rasponu pomagala za uËenje je-zika.

Ostale jeziËne aktivnosti SocratesaukljuËuju program Comenius (nazvanpo Janu Amosu Comeniusu ili Komen-skom, Ëeπkom pedagoπkom reformato-ru iz 17. stoljeÊa) koji pokriva πkolsko ipredπkolsko obrazovanje, te programGrundtvig (nazvan po N.F.S. Grundtvi-gu, danskom pioniru obrazovanja od-raslih u 19. stoljeÊu) specijaliziran zacijeloæivotno uËenje i poduËavanje od-raslih.

TeËajevi jezika dio su uspjeπnog pro-grama Erasmus, koji je dobio ime pre-ma velikome humanistu iz 16. stolje-Êa, a zapoËet je 1987. godine. Taj jeprogram omoguÊio da se viπe od mili-jun studenata πkoluje u inozemstvu, usklopu svojeg sveuËiliπnog ili poslijedi-plomskog studija. Erasmus dodjeljujestipendije za intenzivne teËajeve uoËi

studijskog boravka u inozemstvu. Te-Ëajevi se mogu organizirati za bilo ko-ji od 20 sluæbenih jezika EU-a ili za je-zike drugih dræava u kojima djeluje E-rasmus. To su dræave kandidatkinje zapristup u EU - Bugarska i Rumunjskate Norveπka i Island.

I Erasmus je dio Socratesa Ëiji sadaπnjiprogram djeluje od 2000. do 2006.godine.

Program Leonardo da Vinci provodipolitiku strukovne izobrazbe u EU kojaje utemeljena na projektima pojedinihdræava Ëlanica, ali ih i nadopunjuje.Pomaæe javnim i privatnim tijelima ko-ja provode strukovnu izobrazbu sudje-lujuÊi u meunarodnom partnerstvu:centrima za izobrazbu, sveuËiliπtima,poduzeÊima i gospodarskim komora-ma.

ŸEK

A

Program EU-a za obrazovanje nazvan je poSocratesu - jednom od prvih europskih uËitelja.

Kulturni programi Europske unije pro-miËu jeziËnu i kulturnu raznolikost namnogo naËina. Program Media Europ-ske komisije financira sinkroniziranjeeuropskih filmova i izradu titlova zaprikazivanje u kinima i na televiziji.Program Kultura 2000 pomaæe meu-kulturnu suradnju podupiruÊi prevoe-nje suvremenih autora EU-a.

Program pod nazivom eContent nasto-ji iskoristiti sve veÊe πirenje digitalnetehnologije kako bi poboljπao viπeje-ziËni pristup visokokvalitetnim digital-nim produkcijama, primjerice televiziji.ZahvaljujuÊi tehnikama digitalnog sa-æimanja, televizijski kanal moæe sadaprikazivati jedan film u nekoliko razli-Ëitih jeziËnih inaËica tonskog zapisa.

BuduÊi da je znanje jezika danas kljuË-na vjeπtina na sve zahtjevnijem træiπturada, Leonardo je stavio naglasak najeziËnu dimenziju te krenuo u financi-ranje prekograniËnih projekata usmje-renih ka razvoju novih metoda i poma-gala u poduËavanju jezika i procjenijeziËnih potreba u poslovnom svijetu.Leonardo financira usavrπavanje zanastavnike u inozemstvu, kao i razvojmetoda uËenja jezika u poslovnomesvijetu.

Mnogo jez ika , j edna ob i te l j

14

Joπ jedan jezik u torbi

Svake godine 26. rujna VijeÊe Europe uz potporu Europske unije organizira Europski dan jezika. Slogan iza-bran za 2004. godinu bio je “Upakiraj dodatni jezik u svoju prtljagu”. Od 2001. godine, kada je dogaajprvi put organiziran, zbivanja povodom tog dana sve su brojnija.

Glavna ideja obiljeæavanja Europskog dana jezika je podiÊi svijest javnosti o vaænosti uËenja jezika u sve uje-dinjenijoj Europi. Projekt vidi jeziËnu raznolikost Europe kao prednost i moguÊnost da se kroz uËenje jezikapotakne tolerancija i uzajamno razumijevanje.

ŸA

SCii

Naljepnice koje najavljujuEuropski dan jezika

2004. - promiËuÊi svijest o uËenju jezika.

15

UoËi proπirenja EU-a u srpnju 2003.godine, Europska je komisija pokrenu-la Akcijski plan za promicanje uËenjajezika i jeziËne raznolikosti u Uniji od25 dræava Ëlanica. Europska je komisi-ja predvidjela da Êe uz 450 milijunagraana iz razliËitih etniËkih, kultur-nih i jeziËnih sredina biti vaænije negoikada pruæiti graanima moguÊnostda se razumiju i da komuniciraju.

Akcijski plan obuhvaÊa vremenskorazdoblje od 2004. do 2006. godine inagovjeπÊuje postupke koje morajupoduzeti dræave Ëlanice uz potporu in-stitucija EU-a. Cilj programa je nado-graditi sve πto je dosad uËinjeno, us-pjeπnije uskladiti dijelove akcije i uËin-kovitije upotrebljavati dostupne fi-nancijske resurse.

Akcijski plan odaπilje poruku koja ka-æe da je uËiti jedan strani jezik uz ma-terinji dobro, ali i da je uËenje dodat-nog stranog jezika joπ bolje. TakoerporuËuje da je uËinkovitije zapoËetiuËenje u πto mlaoj dobi.

Plan naglaπava da su trenutaËno je-ziËne vjeπtine neravnomjerno raspro-stranjene meu dræavama i socijalnimskupinama. Raspon stranih jezika ko-jima govore dræavljani EU-a je ograni-Ëen, a nije dovoljno oslanjati se na je-dan jezik koji sluæi kao lingua franca.U anketi Eurobarometra odgovarajuÊi

na pitanje koja dva jezika ispitanicimisle da bi trebali uËiti uz materinji je-zik, 75% anketiranih je izjavilo da jenajkorisnije znati engleski, a slijedilisu francuski (40%), njemaËki (23%) iπpanjolski (18%).

Materinji jezik i dva dodatna

Komisija je uvidjela da je usvajanjedvaju dodatnih jezika uz materinjiambiciozan, ali ne i nedostiæan cilj. NauËenje jezika treba gledati kao na cje-loæivotnu aktivnost. PoduËavanje tre-ba zapoËeti πto je ranije moguÊe, Ëaku predπkolskoj dobi, a nastaviti tije-kom πkolovanja, viπeg obrazovanja i uodrasloj dobi. Posebna pozornost tre-ba se posvetiti uËenicima s posebnimpotrebama.

Rani poËetak poduËavanja jezika bitÊe uËinkovit jedino ako su nastavniciposebno obuËeni za poduËavanje naj-mlaih naraπtaja. Osim toga, razredniodjeli trebaju biti relativno maleni ipotrebno je posvetiti dovoljno vreme-na poduËavanju jezika.

©kole takoer moraju odgovoriti nataj izazov nudeÊi πto veÊi izbor jezika.Istodobno trebaju zaposliti i obuËitiviπe nastavnika, a pritom pograniËneregije mogu uËinkovito meusobnosuraivati.

Novi akcijski plan

16

Mnogo jez ika , j edna ob i te l j

Odraslima bi trebalo osigurati πto viπemoguÊnosti za usvajanje i uporabu je-ziËnih vjeπtina. Treba poduzeti korakeza promicanje svih jezika, ukljuËujuÊiregionalne i manjinske, za osigurava-nje viπe mjesta na kojima se moguuËiti jezici, intenzivniju uporabu inter-neta pri poduËavanju i uËenju jezika iomoguÊiti veÊu uporabu titlova na te-leviziji i u kinu.

Akcijski plan promiËe aktivnosti usvim tim podruËjima. Europska komisi-ja je uvjerena da je cijena promicanjauporabe drugog ili treÊeg jezika odstrane graana EU-a, u skladu sasmjernicama Akcijskog plana, skrom-na u usporedbi s propuπtenim moguÊ-nostima zbog nedostatka lingvistiË-kog znanja i negativnog uËinka na go-spodarsko poslovanje izazvanog nedo-statkom jeziËnih vjeπtina.

ŸBi

lder

box.

com

S uËenjem treba zapoËetiu ranoj dobi da bi se po-stigao cilj usvajanja dva-

ju stranih jezika.

17

ViπejeziËna Europska unija

Razloge zbog kojih Europska unija tre-ba 20 sluæbenih jezika nije teπko pro-naÊi: to su demokracija, transparent-nost i pravo na znanje.

Zakonodavstvo EU-a se primjenjuje πi-rom Unije i stoga na sve njezine dræav-ljane. Novo zakonodavstvo treba bitiobjavljeno i dostupno graanima nanjihovu vlastitu jeziku. Demokracijapodrazumijeva da svaki graanin imatemeljno pravo znati zaπto je pojediniËlanak zakona usvojen i πto on od nje-ga zahtijeva.

Takoer je temeljno naËelo Europskeunije da svi njezini dræavljani i izabra-ni predstavnici moraju imati jednakopravo pristupa Uniji i da mogu komu-nicirati s njezinim ustanovama i dræav-nim sluæbama na vlastitom nacional-nom jeziku. Ne mogu postojati dvo-struki standardi, posebno za velike imale dræave ili za dobro poznate i ma-nje poznate jezike.

ŸEK

A

Ministri mogu govoriti vlastitim jezikom u VijeÊu Europske unije.

Pokretanje resursa

UzimajuÊi u obzir njihove obveze pre-ma graanima i vladama EU-a, ne za-Ëuuje πto institucije Unije zapoπljava-ju veliki broj lingvista. U naËelu je Ëakjedno od troje zaposlenih u institucij-ma EU-a, a koji imaju sveuËiliπnu di-plomu, prevoditelj ili tumaË. Prevodite-lji obrauju pisane tekstove, dok tu-maËi prevode izgovorene cjeline. Svakiod njih mora biti sposoban prevoditina svoj materinji jezik s barem dvajudrugih jezika EU-a.

Prije proπirenja 2004. godine, najvaæ-nije institucije - Europska komisija, Vi-jeÊe ministara i Europski parlament -ukupno su prevodile gotovo tri miliju-na stranica teksta godiπnje. Godiπnjitroπkovi za prijevode i tumaËenja izno-sili su oko 2 eura po svakom graani-nu EU-a ili malo viπe od cijene jedneπalice kave.

Troπkovi prijevoda Êe rasti uslijed pove-Êanja broja sluæbenih jezika s 11 na20, ali se neÊe udvostruËiti. Razlog to-mu je πto institucije EU-a u internomdjelovanju racionaliziraju uporabu je-zika, a proπirenje je omoguÊilo i neko-liko razliËitih naËina sniæavanja cijene.Javna uporaba svih 20 jezika pred-stavlja tek uoËljiv vrh ledenjaka.

18

Mnogo jez ika , j edna ob i te l j

Latvijski ili grËki Ëlanovi Europskogparlamenta moraju moÊi govoriti uime svojih glasaËa na vlastitom jezikupoput Ëlanova Parlamenta iz NjemaË-ke, Velike Britanije ili Francuske. IstonaËelo vrijedi i za ministra odreenevlade na sluæbenom sastanku EU-a iliza graanina koji se æali europskompuËkom pravobranitelju. 14% irskihgraana koji smatraju galski svojimmaterinjim jezikom mogu se, ako toæele, njime koristiti pri ulaganju æalbepuËkom pravobranitelju.

Zakonodavna funkcija EU-a i izravnoukljuËivanje njezinih graana obja-πnjavaju zaπto Unija rabi viπe jezika odviπenacionalnih tijela poput Ujedinje-nih naroda ili NATO-a koja djeluju sa-mo na meuvladinoj razini. Iako imaviπe od 190 zemalja Ëlanica, UN rabisamo πest jezika. VijeÊe Europe i NA-TO, koji imaju viπe Ëlanica od EU-a,objavljuju sluæbene dokumente samona engleskom i francuskom.

Institucije EU-a su stoga tijekom godi-na usavrπile procedure za rad na rastu-Êem broju sluæbenih jezika ne stvorivπipritom Babilonsku kulu. Takoer sunastojale pruæiti graanima i vladamakvalitetne prijevode i tumaËenja nauËinkovit i jeftin naËin.

19

U stvarnosti Europska komisija u sva-kodnevnoj uporabi rabi tri radna jezi-ka - engleski, francuski i njemaËki.Nacrti strateπkih planova i nacrti zako-nodavstva sastavljaju se na jednom iliviπe od triju spomenutih jezika i potomse u zavrπnim fazama tekstovi prevodena svih 20 sluæbenih jezika.

Europski parlament, koji Ëesto morabrzo izraditi dokumente na svim sluæ-benim jezicima, razvio je sustav πesttzv. temeljnih jezika. To su: engleski,francuski, njemaËki, talijanski, poljski iπpanjolski. Dokument predstavljen narecimo, slovaËkom ili πvedskom neÊebiti preveden izravno na svih ostalih19 jezika. Umjesto toga bit Êe preve-den samo na tzv. temeljne jezike i po-tom ponovno preveden s jednoga odnjih na ostale.

Time se uklanja potreba za prevodite-ljima koji mogu prevoditi izravno smalteπkog na danski ili s estonskog naportugalski, kao i stotine drugih kom-binacija. Ukupno bi trebalo ukljuËitiËak 380 bilateralnih kombinacija dabi se tekstovi prevodili izravno sa svihsluæbenih jezika na sve ostale.

Usmenom predajom

TumaËi EU-a rabe sliËan sustav kadapruæaju cjelovito tumaËenje na i sasvih 20 sluæbenih jezika. Na primjer, ri-jeËi jednog finskog govornika bit Êe tu-maËene na ograniËenom broju posred-niËkih jezika. Slovenski tumaË Êe senpr. prikljuËiti na jedan od posredniË-kih jezika kao izvorni jezik i time seuklanja potreba za ljudima koji mogutumaËiti izravno s finskog na slovenski.

ŸSC

IC-0

2

Prevoditelji i tumaËi su bitni za svakodnevni rad EU.

20

Mnogo jez ika , j edna ob i te l j

Svakodnevno sluæba za tumaËenje Eu-ropske komisije i VijeÊa ministara tre-ba pokriti oko 50 odvojenih sastanakau Bruxellesu ili na drugim lokacijamaEU-a. PojedinaËan dogaaj za koji seosigurava cjelovito tumaËenje na i sasvih 20 sluæbenih jezika zahtijeva eki-pu od 60 tumaËa.

S proπirenjem se sve viπe ukljuËuju pre-voditelji i tumaËi koji mogu prevoditina materinji jezik kao i s materinjeg je-zika. Dosadaπnja praksa EU-a za pre-voditelje je bila da prevode samo nasvoj materinji jezik, a radi dodatneuπtede novca sve viπe se koriste privat-ne agencije za prevoenje manje bit-nih dokumenata.

Koriπtenje lingvistiËkih preËica ove vr-ste je praktiËno i ekonomiËno jer sezadræavaju ostvareni standardi. Kon-trola kvalitete tumaËenja i pisanih pri-jevoda je stoga jedna od znaËajnijihaktivnosti.

TumaËi takoer pruæaju suæene uslugepri neformalnim i radnim sastancima.U nekim sluËajevima se koriste samonajπire poznati jezici EU-a. U drugimsluËajevima sudionici moæda govoreveÊi broj jezika, ali se ti jezici tumaËesamo na dvama ili trima jezicima u πi-rokoj uporabi. Ideja je da govorniciimaju slobodu izraziti se na vlastitomjeziku ili na jeziku kojim se lako sluæe,dok se pretpostavlja da im je pasivnoznanje nekog osnovnog jezika EU-adostatno za praÊenje ostatka postup-ka na tom jeziku.

Um i dalje prevladava nad materijom

BuduÊi da su trajno svjesne nuænosti zadræavanja kontrole troπkova, institucije Europske unije rabile su su-stave strojnog prevoenja tijekom 20 proteklih godina. U tom razdoblju sustavi su se poboljπali, ali i daljenisu dovoljno dobri da bi mogli proizvesti tekstove za objavljivanje. Istodobno nisu niti dostupni u mnogimjeziËnim kombinacijama EU-a. Kvaliteta prijevoda u razliËitim kombinacijama se takoer razlikuje i obiËnozahtijeva veÊi stupanj prevoditeljske obrade pa je Ëesto bræe ponovno napraviti posao od poËetka.

Strojno prevoenje je mnogo popularnije meu nelingvistima kao brzo sredstvo dolaska do sræi teksta kadavisoka razina jasnoÊe i toËnosti nije prijeko potrebna. Drugi ga koriste kao izvor relevantne terminologije, ia-ko postoje i posebne terminoloπke baze podataka.

Ukratko, strojevi neÊe u bliskoj buduÊnosti potpuno zamijeniti ljudske prevoditelje.

21

Jezici i njihova uporaba u samoj su sr-æi Europske unije. Iako je predana eu-ropskim integracijama, EU ima i for-malnu odgovornost poπtovati kulturnei jeziËne raznolikosti svojih graana.

To izmeu ostalog podrazumijeva jed-nakost pristupa zakonodavstvu i insti-tucijama EU-a za sve graane na nji-hovom nacionalnom jeziku, kao πto imje omoguÊen i pristup vlastitim nacio-nalnim zakonima i dræavnim tijelima.

Takoer znaËi omoguÊiti svim graani-ma EU-a uporabu i razvijanje vlastitogjezika kao sastavnicu kulturnog identi-

teta i naslijea, bez obzira na to je linjihov jezik sluæbeni jezik Europskeunije ili nije.

Unija u stvarnosti ide i dalje aktivnopromiËuÊi poduËavanje i uËenje do-datnih jezika kako bi pomogla graa-nima u razumijevanju i komunikacijisa svojim susjedima te da bi poboljπa-la njihove profesionalne vjeπtine i po-kretljivost unutar jedinstvenog træiπta.Djelovanje te vrste je pojaËano otkakose EU proπirila kako bi ukljuËila 450milijuna graana iz veoma razliËitihsredina i tradicija.

Ususret izazovu

ŸH

elen

Kin

g/Va

n Pa

rys

Med

ia

Mnogi ljudi vjeæbaju svoje jeziËne vjeπtine tijekom odmora.

Mnogo jez ika , j edna ob i te l j

Iako Unija prepoznaje da engleski po-staje jezik kojim se govori na najπirempodruËju Europe, takoer æeli biti si-gurna da takva situacija s vremenomneÊe postati Ëimbenik koji ograniËavajeziËnu razliËitost unutar njezinih gra-nica. Zbog toga je Akcijski plan Komi-

22

Dodatno πtivo

Mnogi izvori dodatnog πtiva mogu se naÊi na internetskoj stranici EU-a na adresi: europa.eu.int/comm/dgs/education_culture/guide/liste_en.html. UkljuËene su informacije o pro-gramima poput Socratesa (i njegovim pojedinim aktivnostima), Leonardo da Vinci i Media, kao i informa-cije o Akcijskom planu 2004. - 2006.

Vidi i Jezici: Prednost Europe na adresi europa.eu.int/index_en.htm.

Kratka broπura (na engleskom i francuskom) o proceduri tumaËenja u EU i utjecaju proπirenja pod nazi-vom Giving the new member states a voice in Europe (Davanje novim dræavama Ëlanicama glas u Euro-pi) dostupna je na europa.eu.int/translation_enlargement/deleg_bw2.pdf

OpÊa Uprava Komisije za prijevode izradila je vlastitu broπuru Translating for a multilingual community(Prevoenje za viπejeziËnu zajednicu) koja je dostupna na: europa.eu.int/comm/dgs/translation/bookshelf/brochure_en.pdf

»asopis o obrazovanju i kulturi br. 22: Europe unties tongues (Europa odvezuje jezike) dostupan je na:http://europa.eu.int/comm/dgs/education_culture/mag/22/en.pdf

sije postavio za svoj cilj “materinji jezikuz dva dodatna”. Prema istraæivanju26% Europljana tvrdi da zna svoj vla-stiti jezik i dva dodatna jezika. Izazovpostavljen pred EU je proπiriti tu bazutrajno i uËinkovito u najkraÊem mogu-Êem vremenu.

Europska komisija

Mnogo jezika, jedna obiteljJezici u Europskoj uniji

Serija Europa u pokretu

Luksemburg: Ured za sluæbene publikacije Europskih zajednica

2004 - 22 pp. - 16.2 x 22.9 cm

ISBN 92-894-7759-8

Iako predana integraciji na europskoj razini, EU promiËe jeziËne i kulturne razno-likosti svojih naroda. To Ëini promiËuÊi poduËavanje i uËenje njihovih jezika, uklju-ËujuÊi manjinske i regionalne jezike. Europska unija u novom Akcijskom planuistiËe ambiciozan cilj koji predvia da se najveÊi moguÊi broj stanovnika Unijesluæi barem jednim jezikom uz materinji, a u idealnoj situaciji i dvama dodatnimjezicima.

Europska unija kao organizacija trenutaËno rabi 20 sluæbenih jezika jer u demo-kraciji zakoni koje Unija primjenjuje moraju biti razumljivi svim njezinim graa-nima. Ne smije postojati nikakva diskriminacija, na primjer u naËinu na koji se sljudima postupa u velikim i malim dræavama. Pri obraÊanju institucijama EU-a svigraani i njihovi izabrani predstavnici u Europskom parlamentu imaju pravo ra-biti vlastiti nacionalni jezik.

PREDSTAVNI©TVA EUROPSKE KOMISIJE

Predstavniπtvo u Irskoj18 Dawson StreetDublin 2Tel. (353-1) 634 11 11Fax (353-1) 634 11 12Internet: www.euireland.ieE-mail: eu-ie-info-request@cec.eu.int

Predstavniπtvo u Ujedinjenom KraljevstvuJean Monnet House8 Storey’s GateLondon SW1P 3ATTel. (44-20) 79 73 19 92Fax (44-20) 79 73 19 00/10Internet: www.cec.org.uk

Predstavniπtvo u Walesu2 Caspian Point, Caspian WayCardiff CF10 4QQTel. (44-29) 20 89 50 20Fax (44-29) 20 89 50 35Internet: www.cec.org.uk

Predstavniπtvo u ©kotskoj9 Alva StreetEdinburgh EH2 4PHTel. (44-131) 225 20 58Fax (44-131) 226 41 05Internet: www.cec.org.uk

Predstavniπtvo u Sjevernoj IrskojWindsor House9/15 Bedford StreetBelfast BT2 7EGTel. (44-28) 90 24 07 08Fax (44-28) 90 24 82 41Internet: www.cec.org.uk

Informacijski servisi u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama2300 M Street, NW - 3rd floorWashington DC 20037Tel. (202) 862 95 00Fax (202) 429 17 66Internet: www.eurunion.org

3 Dag Hammarskjöld Plaza305 East 47th StreetNew York, NY 10017Tel. (212) 371 38 04Fax (212) 688 10 13Internet: www.eurunion.org

UREDI EUROPSKOG PARLAMENTA

Ured u IrskojEuropean Union House43 Molesworth StreetDublin 2Tel. (353-1) 605 79 00Fax (353-1) 605 79 99Internet: www.europarl.ieE-mail: epdublin@europarl.eu.int

Ured u Ujedinjenom Kraljevstvu2 Queen Anne’s GateLondon SW1H 9AATel. (44-20) 72 27 43 00Fax (44-20) 72 27 43 02Internet: www.europarl.org.ukE-mail: eplondon@europarl.eu.int

Ured u ©kotskojThe Tun, 4 Jackson’s EntryHolyrood Road, Edinburgh EH8 8PJTel. (44-131) 557 78 66Fax (44-131) 557 49 77Internet: www.europarl.org.ukE-mail: epedinburgh@europarl.eu.int

Ostale informacije o Europskoj uniji

Informacije o svim sluæbenim jezicima u Europskoj uniji dostupne su na internetu. Pristup vam je osiguran preko europskog servera: europa.eu.int

Diljem Europe postoje stotine lokalnih informativnih centara EU-a. Na internetskoj stranici europa.eu.int/comm/relays/index_en.htm moæete naÊi adrese centra koji je vama najbliæi

EUROPE DIRECT je servis koji odgovara na vaπa pitanja o Europskoj uniji. Taj servis moæete kontaktirati putem besplatnog telefona: 00 800 6 7 8 9 10 11 (ili preko telefona koji se plaÊa ako zovete izvan EU: 32-2-299 96 96) ili elektroniËkom poπtom na europa.eu.int/europedirect

Informacije i publikacije o Europskoj uniji na engleskom jeziku mogu se dobiti na sljedeÊim adresama:

Predstavniπtva i uredi Europske komisije i Parlamenta postoje u svim dræavama Europske unije. Europska komisija ima dele-gacije i u drugim dijelovima svijeta.

Europska unija

Dræave Ëlanice Europske unije

Dræave kandidatkinje

Iako predana integraciji na europskoj razini, EU pro-miËe jeziËne i kulturne raznolikosti svojih naroda. ToËini promiËuÊi poduËavanje i uËenje njihovih jezika,ukljuËujuÊi manjinske i regionalne jezike. Europskaunija u novom Akcijskom planu istiËe ambiciozan ciljkoji predvia da se najveÊi moguÊi broj stanovnikaUnije sluæi barem jednim jezikom uz materinji, a uidealnoj situaciji i dvama dodatnim jezicima.

Europska unija kao organizacija trenutaËno rabi 20 sluæbenih jezika jer udemokraciji zakoni koje Unija primjenjuje moraju biti razumljivi svim nje-zinim graanima. Ne smije postojati nikakva diskriminacija, na primjer unaËinu na koji se s ljudima postupa u velikim i malim dræavama. Pri obra-Êanju institucijama EU-a svi graani i njihovi izabrani predstavnici u Eu-ropskom parlamentu imaju pravo rabiti vlastiti nacionalni jezik.

16 1N

A-60-04-377-EN

-C ISSN

1022-8233

HR

Ured za publikacije