1
Petrinjska ulica Petrinjska ulica Branimirova ulica POSLOVNA STAMBENA ZGRADA PETRINJSKA 87 U ZAGREBU 74$#0+56+%-1 4,'¦'0,' 0 10 20 30 40 M 1 200 S 50 60 70 80 90 100 120 140 150 SITUACIJA/TLOCRT PRIZEMLJA 05 $PUXãHYD XOLFD 04 Petrinjska ulica 03 Strossmayerov trg 02 $PUXãHYD XOLFD 01 0LKDQRYLüHYD ulica U gustom tkivu ]DJUHEDþNRJ donjeg grada RVPLãOMHQ je projekt stambene interpolacije u Petrinjskoj ulici. S obzirom na karakter Petrinjske ulice - EXþQL automobilski i SMHãDþNL a u blizini i tramvajski promet, imperativ je stvoriti stambeni prostor intimnog karaktera, ali sa svim prednostima åLYRWD X JXVWRP åLYRP WNLYX JUDGVNH MH]JUH 8JUDÿHQRVW objekta RJUDQLþDYD na dvostranu orijentaciju, ulica vs. GYRULãWH a time RJUDQLþDYD i dispozicijska UMHãHQMD obzirom na to da obje strane imaju svoje prednosti i mane. 6SDYDüL prostori zato se postavljaju prema XQXWUDãQMRVWL bloka, u mirnoj zoni intimnog gradskog GYRULãWD ili s loggiom prema ulici. Prostori dnevnog boravka se pak orijentiraju na Petrinjsku, na urbanu scenografiju. Istovremeno se prema prometnoj ulici mora projektirati i RGUHÿHQD tampon zona tj. ]YXþQD i vizualna barijera. Tu novoformiranu zonu þLQH ostakljeni erkeri kao interpretacija prepoznatljivih elemenata donjogradskih SURþHOMD Koriste se kao funkcionalni SURGXåHWDN ERUDYLãQRJ prostora - ukraden od ulice, frontalno otvoren na grad, a ODWHUDOQR ]DãWLüHQ RSQRP Prizemlje nastavlja tradiciju javnog te se svojim izlozima otvara prolaznicima. Buka i element pogleda SMHãDND i susjeda su amortizirani dvostrukom opnom - staklo i paneli YXþHQRJ metala u strukturi tkanja, patinirano bakrene boje. Interpolacija je hommage arhitektonskom QDVOLMHÿX ali i potpuno funkcionalni åLYRWQL prostor SULODJRÿHQ SRWUHEDPD PRGHUQRJ þRYMHND U XVIII. st., WRþQLMH 1710, prvi put VXVUHüHPR erker na prostoru Zagreba - na Kaptolu, 5DGLüHYRP trgu i 0DWRãHYRM Ti erkeri bit üH uzor za gradnju na Donjem gradu koji nastaje kada Zagreb nakon urbane HNVSDQ]LMH X VW SURSLVXMH VWDQGDUGH NRML RGUHÿXMX NRQWUROX X SURVWRUX L GXJRURþQR ]DFUWDYDMX PDWULFX JUDGD X NRMHP VH VXVWDYQR JUDGL Oni se u stanu bloka QDMþHãüH pojavljuju kao dio sobe, i to one okrenute na ulicu, gdje SURWMHþH zanimljivi javni åLYRW Zatim se SULGUXåXMX glavnim prostorima u VUHGLãQMLP dijelovima zgrade; singularno ili, vrlo þHVWR VLPHWULþQR na zgradu u parovima; pravokutnoga, zaobljenoga ili poligonalnog oblika. Nisu uvijek VLPHWULþQL u tlocrtu sobe YHü su na zgradi postavljeni ovisno o åHOMHQRP XþLQNX Rubno postavljeni, RPHÿXMX i pozicioniraju zgradu u nizu, a na uglovnicama generiraju tlocrt duboko u XQXWUDãQMRVWL Erker je bio adekvatno UMHãHQMH isticanja; prostornim robusnim volumenom prezentirao je status vlasnika kojemu je uz ostale resurse stana i grada osiguravao udobno stanovanje. Iz arhitektonskog YRGLþD Ä'RQML grad, 19. i 20. VW³ autora N. Mikca i A. Lasla vrlo jasno se PRåH LãþLWDWL vremenska pojava erkera na zgradama: on se javlja tek 80-ih godina 19. st. te se XþHVWDOR javlja do Prvog VYMHWVNRJ UDWD 2QGD VH JXEL L]PHÿX GYD UDWD WH VH SRQRYQR SRþLQMH SRMDYOMLYDWL LK JRGLQD VW SD VYH GR GDQDV +|QLJVEHUJ i Deutsch predvode u upotrebi motiva erkera time ãWR su i najproduktivniji arhitekti toga vremena. Jedan od primjera je njihova .XüD +|QLJVEHUJ Strossmayerov trg 8 s bogato oblikovanom fasadom i singularnim istakom iznad ulaza. 0HÿXWLP i ostali autori unutar tipologije blokovske izgradnje svoje projekte QDJODãDYDMX istakom, i to u prepoznatljivom vertikalnom i horizontalnom zoningu. Erker QDMþHãüH SRþLQMH QD SUYRP NDWX SURWHåH VH NUR] MHGDQ LOL GYD NDWD V WLP GD SRVOMHGQML QDMþHãüH RVWDMH VORERGDQ UMHÿH LGH GR YLMHQFD LOL SUHOD]L X VWUXNWXUX NURYD 1910. Stambene zgrade, Prilaz Gjure 'HåHOLüD 42-44-46, Rudolf Lubynski - svojim ukupnim opusom anticipira primjenu istaka u maniri od klasicizma do interpretacija u duhu moderne. .DUDNWHULVWLþQH su po WRPH ãWR LPDMX MHGQDNH WORFUWH D UD]OLþLWR DUWLNXOLUDQH IDVDGH 8 NRQWHNVWX VWDQD VREH GRELYDMX DVLPHWULþQX SRVWDYX HUNHUD 1DMYLãH je zgrada s erkerima uz Lenucijevu potkovu, Petrinjsku ulicu, $PUXãHYX ulicu i na sjevernoj strani Trga bana J. -HODþLüD a na ostalim lokacijama zgrade s istacima pojavljuju se VSRUDGLþQR Unutar /HQXFLMHYH SRWNRYH GR ,OLFH XNOMXþLYãL L 7UJ EDQD -HODþLüD HUNHU LPD RNR NXüD D QDMYLãH QMLK REOLNRYDQL VX QD QDþLQ GD VX LP VWUDQLFH ]DNRãHQH SD LPDMX REOLN WUDSH]D ]RQH HUNHUD L]YODþHQMH L]YDQ OLQLMH XOLþQRJ SURþHOMD tlocrtni istak GRGDWQD SRYUãLQD cijeloviti erker - interpretacija arhitektonskog QDVOLMHÿD suvremeni materijali - staklo neprekinute vizure M 1:1000 01 kolni ulaz PJE§AþNL ulaz poslovni prostor 1 otpad t0.00 vjetrobran ulazni hall a a autodizalo

Model - arhitekti-hka.hr

  • Upload
    others

  • View
    13

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Model - arhitekti-hka.hr

Petrinjska ulica

-3.30

±0.00

+14.20

+17.70

+10.90

+7.60

+4.30

+19.30

Petrinjska ulica

Bra

nim

iro

va

u

lic

a

POSLOVNA

STAMBENA

ZGRADA

PETRINJSKA 87

U ZAGREBU

TLOCRT 1. KATA

TLOCRT 2. KATA

TLOCRT KROVA

TLOCRT 3. KATA

POSLOVNA

STAMBENA

ZGRADA

PETRINJSKA 87

U ZAGREBU

POSLOVNA

STAMBENA

ZGRADA

PETRINJSKA 87

U ZAGREBU

PRESJEK A-A

PROCELJE ISTOK

PRESJEK B-B

URBANISTICKO RJEŠENJE

TLOCRT PODRUMA

010 20 30 40

M 1 200

S

50 60 70 80 90 100 120 140 150

010 20 30 40

M 1 200

S

50 60 70 80 90 100 120 140 150

010 20 30 40

M 1 200

S

50 60 70 80 90 100 120 140 150

SITUACIJA/TLOCRT PRIZEMLJA

05 Amruševa ulica04 Petrinjska ulica03 Strossmayerov trg02 Amruševa ulica01 Mihanovićeva ulica

U gustom tkivu zagrebačkog donjeg grada

osmišljen je projekt stambene interpolacije u

Petrinjskoj ulici. S obzirom na karakter

Petrinjske ulice - bučni automobilski i

pješački, a u blizini i tramvajski promet,

imperativ je stvoriti stambeni prostor

intimnog karaktera, ali sa svim prednostima

života u gustom, živom tkivu gradske jezgre.

Ugrađenost objekta ograničava na

dvostranu orijentaciju, ulica vs. dvorište, a

time ograničava i dispozicijska rješenja

obzirom na to da obje strane imaju svoje

prednosti i mane.

Spavaći prostori zato se postavljaju prema

unutrašnjosti bloka, u mirnoj zoni intimnog

gradskog dvorišta ili s loggiom prema ulici.

Prostori dnevnog boravka se pak orijentiraju

na Petrinjsku, na urbanu scenografiju.

Istovremeno se prema prometnoj ulici mora

projektirati i određena tampon zona tj.

zvučna i vizualna barijera. Tu novoformiranu

zonu čine ostakljeni erkeri kao interpretacija

prepoznatljivih elemenata donjogradskih

pročelja. Koriste se kao funkcionalni

produžetak boravišnog prostora - ukraden

od ulice, frontalno otvoren na grad, a

lateralno zaštićen opnom.

Prizemlje nastavlja tradiciju javnog te se

svojim izlozima otvara prolaznicima.

Buka i element pogleda pješaka i susjeda su

amortizirani dvostrukom opnom - staklo i

paneli vučenog metala u strukturi tkanja,

patinirano bakrene boje. Interpolacija je

hommage arhitektonskom naslijeđu, ali i

potpuno funkcionalni životni prostor

prilagođen potrebama modernog čovjeka.

U XVIII. st., točnije 1710, prvi put susrećemo erker na prostoru Zagreba - na Kaptolu, Radićevom trgu i Matoševoj. Ti erkeri bit će uzor za gradnju na Donjem gradu koji nastaje kada Zagreb nakon urbane

ekspanzije u 19.st propisuje standarde koji određuju kontrolu u prostoru i dugoročno zacrtavaju matricu grada u kojem se sustavno gradi.

Oni se u stanu bloka najčešće pojavljuju kao dio sobe, i to one okrenute na ulicu, gdje protječe zanimljivi javni život. Zatim se pridružuju glavnim prostorima u središnjim dijelovima zgrade; singularno ili, vrlo

često, simetrično na zgradu u parovima; pravokutnoga, zaobljenoga ili poligonalnog oblika. Nisu uvijek simetrični u tlocrtu sobe već su na zgradi postavljeni ovisno o željenom učinku. Rubno postavljeni, omeđuju

i pozicioniraju zgradu u nizu, a na uglovnicama generiraju tlocrt duboko u unutrašnjosti. Erker je bio adekvatno rješenje isticanja; prostornim robusnim volumenom prezentirao je status vlasnika kojemu je uz

ostale resurse stana i grada osiguravao udobno stanovanje.

Iz arhitektonskog vodiča „Donji grad, 19. i 20. st.“ autora N. Mikca i A. Lasla vrlo jasno se može iščitati vremenska pojava erkera na zgradama: on se javlja tek 80-ih godina 19. st. te se učestalo javlja do Prvog

svjetskog rata. Onda se gubi između dva rata te se ponovno počinje pojavljivati 70.-ih godina 20. st. pa sve do danas.

Hönigsberg i Deutsch predvode u upotrebi motiva erkera time što su i najproduktivniji arhitekti toga vremena. Jedan od primjera je njihova Kuća Hönigsberg, Strossmayerov trg 8 s bogato oblikovanom fasadom i

singularnim istakom iznad ulaza. Međutim, i ostali autori unutar tipologije blokovske izgradnje svoje projekte naglašavaju istakom, i to u prepoznatljivom vertikalnom i horizontalnom zoningu. Erker najčešće

počinje na prvom katu, proteže se kroz jedan ili dva kata, s tim da posljednji najčešće ostaje slobodan; rjeđe ide do vijenca ili prelazi u strukturu krova.

1910. Stambene zgrade, Prilaz Gjure Deželića 42-44-46, Rudolf Lubynski - svojim ukupnim opusom anticipira primjenu istaka u maniri od klasicizma do interpretacija u duhu moderne. Karakteristične su po

tome što imaju jednake tlocrte, a različito artikulirane fasade. U kontekstu stana sobe dobivaju asimetričnu postavu erkera.

Najviše je zgrada s erkerima uz Lenucijevu potkovu, Petrinjsku ulicu, Amruševu ulicu i na sjevernoj strani Trga bana J. Jelačića, a na ostalim lokacijama zgrade s istacima pojavljuju se sporadično. Unutar

Lenucijeve potkove do Ilice, uključivši i Trg bana Jelačića, erker ima oko 125 kuća, a najviše njih oblikovani su na način da su im stranice zakošene pa imaju oblik trapeza.

zone erkera - izvlačenje izvan linije

uličnog pročelja

tlocrtni istak

- dodatna površina

cijeloviti erker

- interpretacija

arhitektonskog

naslijeđa

suvremeni

materijali - staklo

neprekinute

vizure

TLOCRT 4. KATA

aa

PROCELJE ZAPAD

+19.30

+17.70

+4.30

±0.00

+7.60

+10.90

+14.20

-3.30

SHEMA PROCELJA

fasadna opna

paneli metalnog pletiva - patinirani bakar

fiksni elementi i harmo elementi za potpuno

otvaranje pročelja

stijene, prozori i ostakljena vrata, aluminijski okviri s prekinutim toplinskim mostom i ostakljenje s

dvostrukim IZO staklom sa selektivnim premazima za zaštitu od pregrijavanja prostora i povećanu

toplinsku izolaciju IZO ostakljenja, s ispunom toplinski inertnim plinom

za zaštitu od sunca i pogleda koristi se

HALIO-pametni sustav zasjenjivanja stakla

automatsko tamnjenje stakla u neutralnim sivim

tonovima od potpune transparencije

do gotovo potpunog zatamnjenja u samo 5

minuta-energetski štedljiv sustav

M 1:1000

stan 2_3S

stan 3_2S

stan 4_4S

aa

aa

stan 5_3S

stan 6_2S

stan 7_4S

aa

poslovni prostor 3

poslovni prostor 4poslovni prostor 2

+4.30

01

02

03

kolni ulaz

pješački ulaz

poslovni prostor 1

otpad

±0.00

vjetrobran ulazni

hall

aa

autodizalo

PM3

-3.30

aa

spr

spr

spr

spr

PM1

PM7

PM6

PM5

PM4

teh pr

autodizalo

spr

sprPM2

spr

+10.90

+14.20

+19.30

aa

poslovni prostor 5

poslovni prostor 6

+7.60

stan 1_3S