1.Šta je emisija novca?Emisija novca je puštanje novca u opticaj.

2. Sta je kreiranje novca? To je stvaranje novog, dodatnog novca. To je proces puštanja u promet novca koji nije robninovac (zlato), odnosno emisija (izdavanje) novčanica, kovanog novca i depozitnog (žiralnog)novca.

3.Novac kao sredstvo razmjene?Novac kao sredstvo razmjene znači da će ga sudionici u platnom prometu prihvaatiti kao sredstvo plaćanja.

4. Novac kao sredstvo očuvanja vrijednosti?Novac kao sredstvo očuvanja vrijednosti se javlja u značenju novca kao sredstva za zgrtanje u blaga i svjetskog novca. Stabilnost novca u sistemu važenja je preduslov funkcije novca kao sredstva za očuvanje vrijednosti.

5. Novac kao obračunska jedinica-mji Novac kao obračunska jedinica je u funkciji iskazivanja vrijednosti obima privredne aktivnosti i stečenih materijalnih dobara. Preko obračunske jedinice kao mjere vrijednosti omogućuje se sudionicima u ekonomskim transakcijama da uporede relativne vrijednosti različitih roba i usluga.

6. Svjetski novac?Ova funkcija novca proizilazi iz potrebe da se na osnovu međunarodne podjele rada vrši razmjena između pojedinih zemalja.Novac koji je mogao da služi kao svjetski novac bilo je zlato,koje je zbog svoje vrijednosti i upotrebe vrijednosti postalo univerzalna roba jednaka za sve,bez ograničenja na zemlju proizvođača. U savremenom međunarodnom platnom prometu plaćanje između pojedinih zemalja je na osnovu kusreva valuta.

7.Pojam Fiducijarnog novca?Fiducijarni novac je monetarni standard prema kojem neka valuta nema podloga niučemu osim u javnom povjerenju, odnosno u vjeri da se može zamijeniti u dobra i usluge.

8. Javno povjerenje-vjera da se novac može zamijeniti u dobra i usluge Fiducijarni novac je monetarni standard prema kojem neka valuta nema podloga niučemu osim u javnom povjerenju, odnosno u vjeri da se može zamijeniti u dobra i usluge.

9. Poželjne osobine novca? Prenosivnost, trajnost, djeljivost, standardizovanost, prepoznatljivost.

10. Kakvo je značenje bartera u razmjeni bez upotrebe novca-nemonetarna i kod prevazilazenja problema likvidnosti?Historija je pokazala da promet postoji i bez novca, tzv. Nemonetarna ekonomija. Direktna razmjena neke robe i usluge za drugu robi u uslugu naziva se barter. Barter je razmjena bez novca. Nedostaci ekonomije koja koristi barter: očuvanje opće kupovne moći, nepostojanje zajedničke mjere i vrijednosti, nepostojanje obračunske jedinice. U sistemu savremene proizvodnje i prometa sačuali su se određeni oblici bartera kao oblika razmjene radi

1

prevazilaženja problema likvidnosti tj. Mogućnosti da se plati novem kao najlikvidnijim oblikom robe.

11. Robni i simbolični novac? Razvojem trampe stočari su plaćali stokom, lovci krznomi strelicama, ratari žitom, čajem, duhanom, kafom, obrtnici glinenim ili bakrenim novcem , sjekirama, ribom. I ta roba je predstavljala novac, koji se naziva robni novac. U nekim krajevima Afrike za plaćanje je služila jedna vrsta pužića (kauri), slonova kost, u Japu u Južnome moru sve do naših dana kao sredstvo plaćanja je služilo okruglo probušeno kamenje čija se vrijednost određivala prema veličini i slično, pa se takva vrsta novca naziva simboličnim novcem.

12. Novčani surogati—fakultativni novac Novčani surogati (zamjenici novca, fakultativni novac) su različiti cirkulirajući papiri koji zamjenjuju novac i daju pravo imatelju na određenu količinu kurentnog novca ili zlata – novčani surogati se koriste usporedo s novcem koji je zakonsko sredstvo plaćanja.

13. Pojam monete kao znaka vrijednosti? Za kovani novac (i za novčanice) upotrebljava se izraz moneta koji dolazi od toga da je na kraj hrama rimske božice Junone Monete bila kovanica novca.

14. Pojam konvertibilnost novca? Konvertibilnost novca je karakteristika novca da se izvrši direktna zamjena valute jedne države za valutu druge države.

15. Pojam bankote - novčanice? Banknote su pismene cjeduljice koje su izdavali bankari na bazi deponovanog zlata i koje su glasile na određenog bankara u nekom udaljenom mjestu. Papirni novac je bio u obliku potvrde da će biti isplaćen naznačen iznos. Banknota se pušta u promet u visini deponovanog zlata kod banke i neograničeno je konvertibilna za zlato.

16. Zlato kao naj savršeniji oblik robnog novca? Zlato je bilo najsavršeniji oblik robnog novca jer se lakše prenosilo, bilo je trajnije i prepoznatljivo, mogla se mjeriti njegova čistoća kao kovine pa se moglo standardizovati i po težini i čistoći. Pošto je zlato bilo u prirodi rijetko i u dobijanje njega se ulagalo mnogo truda, za malu količinu zlata se moglo dobiti mnogo potrebne robe.

17. Loša strana zlata kao postao smetnja za odvijanje većeg obima prometa i funkcija surogata novca?Nedostatak zlata i drugih plemenitih metala je bila ta što su se njihove ivice mogle lako strugati, tako da su kovanice kvarene ili podrezivane. Napredak je uslijedio u oblasti kovanog novca kada se mogao kovati prema preciznoj težini i zaštiti u obliku vijenca na ivici novca.

18. Papirna novčanica kao zakonskiKada država zakonski ukida konvertilnost banknota u zlato ista se pretvara u papirni novac sa tečajem i postaje zakonski definitivno sredstvo plaćanja. Papirni novac je zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja u svakoj zemlji, te se prima u neograničenim količinama i ne može se zamijeniti za punovrijedni metalni novac.

2

19.Papirna novčanica kao mjera cijwna i sredstva za zgrtanje bogatstva?Funkcija zgrtanja bogastva najpotpunije se ostvaruje u obliku novčane robe, tezauriranjem zlatnih ili srebrenih moneta, poluga ili nakita a u novije vrijeme i apsolutno konvertibilnih valuta. Loša osobina zgrtanja bogastva odnosno novca je u tome što dokle god je on zgrnut ( izvučen iz procesa reprodukcije) on miruje, ne oplođuje se i remeti efikasno funkcionisanje privrede. Stoga se stari oblik zgrtanja bogastva, odnosno novca zamjenjuje štednjom i normalnom rezervom novca koja se ulaže u banku umjesto da je vlasnik drži kod kuće.

20.Papirna novčanica u funkciji pla težnog i prometnog sredstva? Modemi novčani sistem papirnog novca shvatamo kao novac bez svoje unutrašnje vrijednosti i bez metalnog pokrića i bilo kakve veze sa zlatom. Kako nema svoju unutrašnju vrijednost pošto ga je država proglasila definitivnim i zakonskim sredstvoim plaćanja i prometa, njegova vrijednost je određena prometnom funkcijom. Vrijednost papirnog novca je određena robama i masom robe koje mu stoje nasuprot.

21. Depozitni novac kao dominantni oblik novca? Depozitni novac predstavlja najsavremeniji oblik kreditnog novca. predstavlja slobodno raspoloživa sredstva na računima banaka koja su odma plativa – po viđenju ili pozivu.

22. Sta je to novac u opticaju? Novac u opticaju je sav onaj novac koji se može prenositi iz ruke u ruku ( gotovinski novac), s računa na račun (depozitni novac).

23. Sta je to novac van opticaja? To je stari novac koji više ne predstavlja platežno niti prometno sredstvo, on nema sposobnost plaćanja i ne može se uzeti u obzir pri regulisanju obaveza.

24. Šta je to Kvazi novac i šta je to monetarna i nemonetarna pasiva? Kvazi novac je monetarni termin koji označava novčana sredstva koja ne obavljaju funkciju prometnog sredstva ali veoma brzo mogu biti pretvorena u prometno sredstvo a to su: štedni depoziti, oročeni depoziti do 1 godine, i ograničeni depoziti ( garantni polozi, rezervni fondovi i ostalo)

25. Definicija važenja ili valute?Valuta je jedinica razmjene, koja olakšava transfer roba i usluga. Valuta je državno uređeni novčani sistem. Valuta ili važenje predstavljaju sinonime novčanog sistema, Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji). Država regulira određenim skupom pravila šta je zakonsko sredstvo plaćanja i određuje njegov standard.

26. Bimetalistički sistem paralelne valute i dvojne valute? Kod sistema paralelne valute kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja kuje se iz oba valutna metala: zlata i srebra te u prometu postoje ravnopravna cirkulacija 2 vrste novca zlatnog i srebrenog. Odnos vrijednosti ova dva novca nije bio fiksan tj.bio je fluktuirajući i zavisio je od tržišnih cijena zlata i srebra. Bitna razlika između sistema paralelne i dvojne valute je ta što kod dvojne valute imamo fiksan odnos vrijednosti, a kod paralelne fluktuirajući. Ovaj sistem se još naziva i alternativnim i nije dobar tamo gdje 2 robe zakonski

3

vrše funkciju plaćanja. U historiji je to poznato kao teza «lošiji novac potiskuje iz prometa bolji novac».26 . Monetansticki sistem srebrena ili zlatna valuta; ziatnni standard ili zlatna valuta; zlatna valuta sa zlatom u opticjaju; valuta na bazi zlatnih poluga; valuta na bazi zlatnih deviza?Srebrena valuta- ovaj je sistem egzistirao prije demonetarizacije srebra pod nazivom sistem srebrene valute. Demonetarizacija srebra je izvršena 1873. u SAD. Srebro je likvidirao iz opticaja a samim time je likvidiran i bimetalizam. Nakon ¡toga se zadržava sistem monetalističke valute, čijim dolaskom se pojavljuje sistem zlatne valute.sistem zlatne valute sa sa zlatom a opticaju-kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja se upotrebljavao zlatni novac. Nominala svakog komada zlata morala je odgovarati njegovoj stvarnoj materijalnoj vrijednosti, državne novčanice su novčani surogat i razmjenjive su. postojala je apsolutna sloboda kovanja zlatnog novca i uvoza i izvoza zlata. Nedostatak ovog sistema je bio u oskudici zlata.Sistem zlatne valute na bazi zlatnih poluga- kod ovog sistema se ne koristi zlato kao zakonito sredstvo plaćanja tj. nema kovanica, nego su se emitirale papirne novčanice, a zlatne poluge su bile smještene u trezorima Centralne banke kao emisione ustanove. Sistem zlatne vulete na bazi zlatnih deviza - Opticaj novca se zasniva na devizama koje glase na neku zlatnu valutu ili neku značajnu svjetsku valutu iako ona nije formalno vezana za zlato. Kod ovog sistema valutnim novcem se smatra novčanica emisione banke, jer je definitivno sredstvo plaćanja.

27. Teorije emisije i pokrića novčanica: Currency principle — theory; Banking principle — theory? Načelo cirkulacije ( currency)- zastupa stav da u opticaju može biti samo onoliko banknota (novčanica) koliko ima poknća u zlatu, u trezorima emisione banke.Bankarsko načelo(Banking principie) - smatra da nije potrebno imati 100% pokriće u zlatu, i da obim pokrića treba prepustiti odluci emisione banke.

28. Sistem pokrića novčanica:engleski sistem direktnog kontigentiranja; francuski sistem maksimiranja novčanog opticaja; sistem kvotnog ili postotnog pokrića; sistem indirektnog kontigentiranja?Engleski sistem direktnog kontigentirania- 100% pokriće u zlatu, osim određenog kontigenta koji može biti nepokriven. Francuski sistem maksimiranja novčanog opticaja- zakonodavac određuje samo gornju granicu novčanog opticaja i opticaj je usklađen s potrebama.Sistem kvotnog ili postotnog pokrića- Predstavlja kompromis naprijed navedenih sistema kojim se želi izbjeći krutost direktnog kontingentiranja i neograničena sloboda emisije kod sistema maksimiranja. Sistem indirektnog kontigentirania- Sličan je sistemu direktnog kontingentiranja, s tim da se može izaći sa većim dijelom nepokrivenog dijela uz oporezivanje.

30. Kakav je značaj slom zlatnog standarda nakon velika ekonomskska kriza 1929. —1932. i nakon ukidanja prava kupovanja zlata u Engleskoj 1931godine?1) Zlatni standard je funkcionisao u uvjetima liberalizma. Država se upliće na tržište kako bi se postigli optimalni efekti. Kako je država povećala svoju ulogu, zlatni standard je bio sve više pogođen tom intervencijom. Sa slomom sistema slobodne konkurencije dolazilo je do pada zlatnog standarda. 2) Državni intervencionizam narušavao zlatni standard3)Zlatni standard je bio završna faza sistema slobodne konkurencije4)Drugi svjetski rat potisnuo zlatni standard sa scene

4

5)Sistem zlatne valute zvanično ukinut 21.9.1931 .g. kada je Engleska suspendirala konvertibilnost funte, 6) Dolazak državnog kapitalizma i intervencionizma.

31. Kreditni novac?Kreditni novac neposredno proizlazi iz funkcije novca kao platežnog sredstva, te kao doznaka, za novac, on dalje kruži u prometu te služi za podmirenje međusobnih obveza između subjekata razmjene (prodavaoca i kupca) prenošenjem potraživanja duga. Kreditni novac može biti u obliku vrijednosnih papira kao što su mjenice, banknote, čekovi i sl.

32) Mjenice i obveznice? Osnovni oblik kreditnog novca je mjenica. kojom se dužnik obvezuje da će vjerovniku u određenom roku isplatiti izvjesnu svotu novca. Mjenicom vjerovnik može podmiriti dug prema nekoj trećoj osobi, pa tako mjenica optiče umjesto novca. U toj ulozi ona se pojavljuje kao kreditni novac. Sto se više međusobnih plaćanja i dugovanja podmiruje na taj način to je potrebna manja količina novca u opticaju. Obveznice su dužničke hartije od vrijednosti kojima se dužnik (zajmoprimac) obavezuje da će vratiti zajmodavcu (investitoru) pozajmljeni novac i platiti kamatu za određeni vremenski period. obveznice su dužničke hartije od vrijednosti kojima se njihov emitent (država) obavezuje da vlasniku obveznice (odnosno deviznom štediši) isplati o roku dospijeća iznos koji je na njima naznačen.

33.Mjenica kao instrument obezbjeđenja plaćanja? Mjenica je instrument kredita koja služi za obezbjeđenje plaćanja u novcu i za razliku od novčanice ne postoji obaveza primanja za izmirenje obaveza.

34. Eskantovanje mjenice? Eskontiranjem mjenice, odnosno prodajom mjenice prije njenog dospijeća, ona se kao oblik kreditnog novca pretvara u drugi oblik kreditnog novca-bankarski kredit.

35.Pojam prenosivost — indosiranja?Indosiranie (prenošenje) mjenice stvara se komercijalni ili trgovački kredit koji odobrava jedan subjekt drugom. Svaka mjenica i onda kad nije izričito trasirana po naredbi, može se prenijeti indosamentom. Mjenica u koju je trasant stavio riječ „ne po naredbi" ili drugi izraz, koji znači to isto, može se prenijeti samo u obliku i s učinkom običnog ustupa (cesije). Mjenica se može indosirati i na samog trasata bilo da ju je on akceptirao ili ne, na trasanta ili bilo na kojeg drugog obveznika. Oni je mogu dalje indosirati.

36.Značenje novčanica kao instrumenta kredita - rezultat potrebe za većim prometom i novčanice kao obaveze banke - potraživanje od banke?Banka odobrava kredit čime klijent dolazi do novca u obliku potraživanja prema banci(isplata može biti u novcu ili zapisom u bankinim knjigama). Zbog sve većih potreba za novcem u opticaju kojeg sve više fali, banknota preuzima ulogu prometnog sredstva.Certifikat mijenja vlasnika(remitent) i kruži u prometu, a da se ne konvertuje jako dugo vremena, što dovodi do povećanja realne proizvodnje, a da nema gotovine.

37. . Značenje monetarno — kreditne politike? Stvaranje kredita u skladu sa zahtjevima privrednog života je središnje pitanje monetarno- kreditne politike. U savremenom plaćanju tehnika bezgotovinskog platnog prometa omogućava bankama da stvore više kredita, nego što imaju sredstava(odobrena sredstva se u manjoj mjeri

5

koriste gotovinski). Odobreni kredit se upisuje u bankinim knjigama, a ne isplatom u gotovini (gotovina i dalje ostaje u banci), a plaćanje se obavlja prijenosom sa računa na račun(bez intervencije novca).Proces multiplikacije depozita i ekspanzije kredita određen je stopom obavezne rezerve .Značajna je uloga kredita i pri posredničkom mehanizmu. Kredit ubrzava proces reprodukcije, ubrzava obrt kapitala.U vrijeme zlatnog standarda su postojale klasične teorije, teorije o indiferentnosti kredita. Po ovoj teoriji kreditna ekspanzija pomaže razvoj proizvodnje, ali potencira na taj način hiperprodukciju i periodične slomove kapitalističke privrede(Velika ekonomska kriza). Ovo teorija kredit shvati negativno.

38. Ekonomsko značenje kredita? 1.Kada imamo nedovoljno novca za privredu, odnosno, premalo kredita to dovodi do:veće tražnje, nego ponude; veće cijene kredita; kamatna stopa raste; padaju investicije; pada GDP; pada zaposlenost; pada Nacionalni dohodak; pada štednja a kreditna stopa raste. 2. Kada imamo veće količine kredita, to dovodi do: veće ponude, nego tražnje; manje cijene kredita ; kamatna stopa pada; rastu investicije; raste GDP; raste zaposlenost; raste Nacionalni dohodak; štednja raste A kreditna stopa opada. Naravno ne smije biti ni previše kredita, jer bi to moglo dovesti do inflacijE.

39. Ekspanzija kredita?Ekspanzija kredita predstavlja situaciju u kojoj banke daju više kredita nego što imaju sredstava. Multiplikacija depozita čija je druga strana kreditna ekspanzija zasniva se na aktivnosti banke koja prima fiducijarni depozit i zadržava dio kao rezervu likvidnosti koja je obično utvrđena od strane Centralne banke. Multiplikacija depozita se temelji na početnom depozitu Do i obavezne rezerve OR i rezerve likvidnosti RL.

40. Monetarno značenje kredita Stvaranje kredita u skladu sa zahtjevima privrednog života je središnje pitanje monetarno-kreditne politike. U savremenom plaćanju tehnika bezgotovinskog platnog prometa omogućava bankama da stvore više kredita, nego što imaju sredstava. Odobreni kredit se upisuje u bankinim knjigama, a ne isplatom u gotovini a plaćanje se obavlja prijenosom sa računa na račun(bez intervencije novca). Proces multiplikacije depozita i ekspanzije kredita određen je stopom obavezne rezerve. Značajna je uloga kredita i pri posredničkom mehanizmu. Kredit ubrzava proces reprodukcije, ubrzava obrt kapitala

42. Uticaj kreditne ekspanzije na privrednu aktivnost: restriktivna i ekspanzivna monetarnu politika? Ekspanzivna monetama politika- ponuda novca raste brže od bruto domaćeg proizvoda. Efekti su: porast novčane ponude, smanjenje kamatnih stopa, povećanje investicija, povećanje BDP i proizvodnje, porast zaposlenosti. Restriktivna monetama politika- ponuda novca raste sporije od bruto domaćeg proizvoda. Efekti su: smanjenje novčane ponude, povećanje kamatnih stopa, smanjenje investicija i BDP. smanjenje zaposlenosti.

43.Regulacija kreditne aktivnosti?Kreditni novac izrasta neposredno iz robnog prometa i tek naknadno biva regulisan od strane države. Novac je dakle ono što ga država programira kao novac. Odobravanje kredita stvara se novac, a kredit odobravaju banke. Regulacija kreditne aktivnosti se sastoji u:većoj ulozi monetarne vlasti, Veći nivo znanja o ekonomskoj i monetarnoj teoriji i analizi, Novac je izraz

6

društvenog značaja rada i njegovog proizvoda, Novac nije produkt monetarne vlasti već društva i odnosa proizvodnje, Instrumenti monetarne politike CB kao monetarne vlasti

44. Kako kredit stvara depozit?Kreaciju depozita, odnosno stvaranje novca banke mogu ostvarivati zbog toga što kredite odobravaju u svojim knjigama i to tako što ih bilježe kao novi depozit raspoloživ na zahtjev, a to znači kao novu raspoloživu kupovnu moć, s kojom njihovi vlasnici, a to su zajmoprimci, mogu slobodno raspolagati. Novac je složena društveno-ekonomska kategorija koja je u obavljanju jedne od svojih najznačajnijih funkcija - funkcije prometnog i platežnog sredstva - vrlo često mijenjala oblike svoje egzistencije.

45. Tehnika bezgotovinskog platnog prometa?Tehnika bezgotovinskog platnog prometa omogućuje bankama da stvore kredit. Odobravanjem kredita banka vrši upisivanjem u knjige a ne isplatom gotovog novca. Plaćanje se vrši prenosom sredstava sa računa na račun.

46. M ultiplikacija depozita i ekspanzija kredita? Multiplikacija depozita čija je druga strana kreditna ekspanzija zasniva se na aktivnosti banke koja prima fiducijarni depozit i zadržava dio kao rezervnu likvidnost koja je obično utvrđena od strane Centralne banke. Višak sredstava iznad rezerve likvidnosti predstavlja kreditni potencijal ,maksimalni iznos kredita koji banka može odobriti a da ostane likvidna.

47.Stopa obavezne rezerve?Stopa obavezne rezerve je procentualni iznos depozita koji banke moraju da izdvajaju i drže kod CB. Ako se snizi stopa obavezne rezerve kreditni potencijal će se povećati i obratno.

48. Pojam izvora sredstava banke?Izvori sredstava su fondovi banke, depoziti, međubankarski krediti. U slučaju korporacija postoje dva izvora: interni i eksterni. Vlade također imaju dva izvora- oporezivanje i zaduživanje.

49. Komponente aktive i pasive banke: struktura? Aktiva: novčana sredstva i računi depozita kod depozitnih institucija, vrijednosni papiri za trgovanje, plasmani drugim bankama, krediti, vrijednosni papiri, poslovni prostor i druga poslovna aktiva, ostale nekretnine, investicije u nekonsolidovana povezana preduzeća, ostala aktiva i rezerve za potencijalne gubitke. Pasiva: depoziti, uzete pozajmice-dospjele obaveze, uzete pozajmice od drugiji banaka, obaveze prema vladi, obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama, subordinisani dugovi i subordinisane obveznice, te ostale obavezeKapital: trajne prioritetne dionice, obične dionice, emisiona ažia, neraspoređena dobit i rezerve kapitala, kursne razlike, ostali kapital.

50. KP = maksimalni iznos kredita ? KP( kreditni potencijal) je maksimalni iznos kredita koji banka može odobriti a da ostane likvidna. KP= F+MK+D(1 -OR)-Dv x RL

51. Znače nje formule: KP = F + MK +D (1 - OR) —Dv x Rl? KP= Kreditni potencijal;

1) Fondovi banke (F) - osnivački kapital(poslovni fond i rezerve);

7

2) Depozit (D) - prikupljena sredstva banke(od stanovništva, pravnih lica, ud.) to su Depoziti po viđenju (Dv); Oročeni depoziti (Do),

3) Međubankarski krediti (MK) (krediti od drugih banaka), to su : Rezerva banke - utvrđuje je svaka banka samostalno, Visina Rezerve likvidnosti (RL) - svaka banka kod Centralne banke obavezna je da ima određeni nivo likvidnosti, a nekada je određuje sama komercjalna banka. Utvrđuje se preko tzv. minimalne likvidnosti ili rezerve likvidnosti (RL). Obavezna rezerva (OR) - dodatna obaveza banke, a propisuje je Centralna banka(osnovna funkcija je ograničavanje procesa multiplikacije novca).

54. Formalna granica kreditne ekspanzije. Formalna granica je određena stopom zakonske ili empirijske utvrđene rezerve likvidnosti u gotovini. Svaka banka zadržava jedan dio stvorenih depozita u gotovini da bi sačuvala ili obezbjedila likvidnost. Bankarski sektor po prirodi djelatnosti nastoji obezbjediti što veću kreditnu ekspanziju. Logično radi se o principu rentabilnosti koji je u korelaciji sa principima likvidnosti i sigurnosti. Ta granica koja je određena sa principom likvidnosti naziva se formalnom granicom kreditne ekspanzije.

55. Stvarna granica kreditne ekspanzije. Stvarna granica kreditne ekspanzije je određena stanjem likvidnosti u nebankarskom sektoru. Nju je teško utvrditi i to u prvom redu stoga što poremećaji u funkcioniranju reprodukcije mogu biti uzrokovani i drugim uzrocima, ponajprije nemonetarnim

56.Pojam i struktura monetarnih agregata?Monetarni agregati su skup finansijskih instrumenata istog oblika likvidnosti.Primarni novac – M0 (monetarna baza) koja je pod kontrolom centralne banke, a to je primarni novac (gotovina = metalni + papirni). Ml- obuhvata Novčanu masu(gotovinu-papimi i kovani novac i depozite po viđenju);M2- obuhvata Novčanu masu Ml i «Quasi novac» (Ml i depoziti bez roka, a kod CB BIH se ovdje svrstani i oročeni depoziti do 6 mjeseci);M3- obuhvata M2 i ostala likvidna sredstva (M2 + rezervni fondovi, obvezne rezerve, razni garantni polozi, ograničeni depoziti, oročeni depoziti do jedne godine i kontrapart fondovi- kod kojih je raspolaganje ograničeno, to su zajednički fondoviM4- obuhvata nelikvidna sredstva(depozite čije je trošenje za vlasnike zabranjeno, oročeni depoziti sa rokom dužim od jedne godine i depoziti međunarodnih finansijskih organizacija kod CB BIH. Monetarni potencijal, ukuljućeni su nelikvidni oblici kao što su: oročeni depoziti preko jedne godine i blokirani depoziti. Monetarni volumen, uključeni su ograničena likvidna sredstva sa stepenom oročavanja od jedne godine.

57. Sta su monetarni agregati?Monetarni agregati su skup finansijskih instrumenata istog oblika likvidnosti. Monetarni agregati moraju dati odgovor na stanje u realnom sektoru ekonomije i dobijanje slike realnog stanja sa stanovišta globalne i sektorske likvidnosti; brzine opticaja novca, tehnika plaćanja, regularnost novčanih tokova ili takozvana siva ekonomija. Monetarni agregati kod problematike likvidnosti imaju relativno značenje, jer su statička veličina.

58. Kako grupirati monetarne agregate i kako ih prezentirati.Monetarna statistika . Postoje 3 grupe monetarnih agregata: primami novac Mo, novčana masa u užem smislu M1, novčana masa kao dio novčane imovine M2, M3, M4...

8

59. Teoretske koncepcije: novac kao transakciono sredstvo i novac kao imovina? Tradicionalna koncepcija polazi od uže definicije novčane mase - da se ukupna količina novca u opticaja sastoji od sume gotovog i depozitnog novca. Teoreski novac pored funkcija platežnog i prometnog sredstva ima funkciju mjere vrijednosti i mjerilo cijene i novac kao likvidni dio imovine. Novac po tradicionalnom definisanju služi kao sredstvo razmjene; međutim, novac služi i kao privremeno prebivalište kupovne moći – štednja ( novčana imovina). Friedmanova definicija novčane mase obuhvata pored gotovog novca u opticaju i sve depozite kod banka : transakcione, štedne i oročene

60.Razvijenost privrede i finansijskog tržišta i njihov uticaj na monetme agregate?M1= G + D M2= Ml+Dš Dš -i štedni depozitiM3= M2+Do Do= oročeni depozitiŠirina iskazivanja i grupisanje različito je u pojedinim zemljama. Razvijeno finansijsko tržište podrazumjeva da se najdugoročniji oblici mogu se pretvoriti u novac

62. Gotovina – efektivni novac. Efektivni novac središnje banke predstavlja osnova stvaranja kredita i služi kao rezerva likvidnosti banke . Efektivni novac je baza depozitnog novca. Iako je njegov udio u ukupnom novcu sve manji, gospodarstvo se ipak ne može zamisliti bez efektivnog novca.

63. Depozitni novac . Depoziti (D) – slobodna novčana sredstva koja banke prikuplja od pojedinaca, poduzeća i drugih subjekata. Naziv depozitni novac dolazi od toga da sredstva figuriraju kao depozi. Depozitni novac predstavlja najsavremeniji oblik kreditnog novca, on je savremeni oblik novčanog surogata, koji je potisnuo sve ostale oblike novca i postao najznačajniji. predstavlja slobodno raspoloživa sredstva na računima banaka koja su odmah plativa - po viđenju ili na poziv, danas se njim obavlja pomoću depozitnog novca. Savremeni kreditni novac u obliku depozitnog novca obavljaju pojedine novčane funkcije kao i papirni novac:obavlja funkciju prometnog sredstva, platežnog sredstva, funkciju štednje novca

64. Štedni i oročeni depoziti. Kvazi novac čine drugi depoziti u bankama koji ne služe za tekuća plaćanja, ali mogu da se pretvore u novčana sredstva plaćanja. Kvazi novac je monetarni termin koji označava novčana sredstva koja ne obavljaju funkciju prometnog sredstva, ali veoma brzo mogu biti pretvorena u prometno sredstvo, a to su štedni depoziti.Pored štednih depozita postoje i oročeni depoziti do jedne godine i ograničeni depoziti (rezervni fondovi i sl.).

65. Primami novac — MO? Primami novac je suma gotovog novca u opticaju i ukupne rezerve banaka kod središnje banke. MO= G + RPrimarni novac stvara CB, smatra se da je on monetarna baza, rezervni novac i novac velike snage. Svi ti nazivi imaju objašnjenje u njegovoj važnosti.

68. Pravila u poslovanju centralne banka: Aktiva određuje pasivu na kojoj ona iskazuje obavezu prema sebi: to je primarni novac ili druge obaveze – depoziti. Svaki porast aktive u bilansu centralne banke znači i kreiranje primarnog novca u pasivi bilance i obrnuto. Pasiva bilanca centralne banke predstavljala bi primarni novac u naširem smislu –tj. ukupne obaveze koje su protuvteža njihovim plasmanim

9

69. Aktiva određuje pasivu na kojoj ona iskazuje obavezu prema sebi: to je primarni novac ili druge obaveze - depoziti? Dvije metode: 1 .Metoda upotrebe monetarne baze- uses method - Primarni novac je zbroj gotovog novca u opticaju i ukupnih depozita (rezerve likvidnosti, obaveznih i drugih rezervi) poslovnih banaka kod središnje banke2.Metođ kreiranja monetarne baze - sources method - Primami novac je ukupna aktiva središnje banke smanjena za iznos :-deviznih transakcija iz pasive bilansa- devizne obaveze prema inostranstvu -za iznos depozita nefmansijskim komitentima središnje banke i -za iznos ostalih obaveza središnje banke iz pasive njezine bilanse70. Svaki porast aktive u bilansu centralne banke znači i kreiranje primarnog novca u pasivi bilance i obrnuto?

71. Pasiva bilanca centralne banke predstavljala bi primami novac u Širem smislu- Ukupne obaveze koje su protuvteža njihovim plasmanima?I prema jednoj i prema drugoj metodi iznos primarnog novca u pasivi manji je za iznos njezine aktive

72.Objasnite značenje formule za iskazivanje primarnog novca Mo = G + R; Ml = Mo X m: m = M1:M0 i konstatacije : „ U suštini primarni novac - Mo - je suma gotovog novca u opticaju - G— i ukupne rezerve banaka kod središnje banka - R“. G= gotov novac u opticajuR= rezerve banaka kod središnje bankeMO je suma gotovog novca u opticaju u ukupne rezerve banaka kod središnje banke, iz razloga što primami novac stvara središnja banka i što poslovne banke moraju imati određeni iznos obavezne rezerve na posebnim računima kod Centralne banke.

73. Novčana masa u užem smisl- Ml - opšteprihvaćena definicija Ml = G + D. Ml- opšteprihvaćena definicija u većini zemalja i od strane MMF-a smatraju se instrumenti plaćanja koji služe kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja u zemlji a kreirani su od monetarno - kreditnih institucija: centralna banka i poslovne banke. Općenito : Ml = G +DG = iznos domaćih novčanica i kovanica (gotov novac) u opticaju D = depozit po viđenju na transakcionim računima

74.Novac kao dio imovine : M1,M2 , Mi, M4, ili ukupan njihov zbir - L, ukupna likvidnost Monetarni potencijal i monetarni volumen?Pored gotovog novca — G i transakcionog depozita - D u novčanu masu se uključuju razni finansijski instrumenti kod različitih finansijskih institucija.Dodaju se manje likvidni finansijski instrumenti - do 1 godine dospjeća ili oni nelikvidniji - preko 1 godine dospijeća, dobivamo Šire i sveobuhvatne agregate M2,M3,M4.... Ili ukupan njihov zbir - L» ukupna likvidnost. Monetarni potencijal predstavlja nelikvidne oblike kao što su : oročeni depoziti preko l godine dana i blokirani depoziti. Monetarni volumen obuhvata ograničena likvidna sredstva sa stepenom oročavanja do 1 godine.

75.Monetarni agregati kao koncetričnh krugovi. Heterogena struktura monetarnih agregata?--Monetama analiza je komponenta ekonomske analize ---Složena struktura novčanih sredstava (namjenska struktura monetarnih agregata jer se može predvidjeti strujanje novca i osnovni smjerovi pritiska kupovnih fondova na tržištu. U razvijenim ekonomijama moguće je

10

brže transferiranje jednog oblika u drugi)--- Nepreciznost pojedinih agregata---Pojedine kategorije novčanih sredstava nisu homogene - mada su svrstane prema principu likvidnosti (Posljedica prirode privređivanja koja proizilazi iz realnih kretanja reprodukcije.Kretanje reprodukcije odražava se na formiranje rezervi, tekućih i fondovskih procesa upotrebe novca)--Postoje praktična ograničenja upotrebe pojedinih sredstava (Proces reprodukcije, a samim kretanje novca, je pod uticajan državnog regulisanja)

76. Uloga monetarne vlasti u spoznaji uzroka promjene novčane mase: instrumenti monetarne i kreditne politike.Monetarni potencijal = Ukupna aktiva nebankarskih institucija, M4 = ukupna likvidna sredstva. U novčana sredstva van opticaju spada : quasi – novac ( štedni i slični depoziti bez roka), ostala likvidna sredstva ( ograničeni depoziti i depoziti do jedne godine), i nelikvidna sredstva ( blokirani i depoziti sa rokom duljim od jedne godine). U novac u funkciji kupovnog ( prometnog) i platežnog sredstva spadaju: tekući računi, sredstva u platnom prometu i Gotovina. Novčana masa je dio ukupnih novčanih sredstava koja su u opticaju, novac stalno struji ili cirkulira. Masa novca raste i opada zavisno od potrebe robnog prometa, radi veće ili manje kreditne aktivnosti banke. Uzroci promjena priliva i odliva novčanih sredstava su u robnom prometu i robnoj proizvodnji. Uloga monetarne vlasti u spoznaji uzroka promjene novčane mase: instrumenti monetarne i kreditne politike

77. Uzroci promjena NM. To su : jača ili salbija aktivnost banaka ; prelijevanje novca u depozite koji nisu novac – nemonetarna pasiva i obrnuto; promjena salda potraživanja ili dugovanja u odnosu sa inostranstvom i transakcija banaka u stranoj valuti sa domaćim komitentima; te kupovina ili prodaja zlata i drugih plemenitih metala i ostale aktivnosti banaka sa domaćim nebankarskim sektorima.

78. Monetizacija javnog duga.Monetarizacija iavnog duga je pretvaranje javnog duga u novac. Kako bi pribavila novčana sredstva, država izdaje razne obveznice (državne ili trezorske) na temelju kojih se zadužuje kod CB kojoj, kupujući obveznice daje novac (politika javnog duga). Monetarizacijom javnog duga stvara se izravna veza fiskalne i monetarne politike. Novac kreiran monetarizacijom javnog duga poterbno je, radi održavanja njegove optimalne količine «poništiti» drugim instrumentima kojim se služi CB (politika obavezne rezerve, diskontna politika)

85. Pojam i smisao monetarnog multiplikatora.Monetarna multiplikacija je varijabla monetarne baze - primami novac -B koja povezuje novčanu masu Ml , uže, do M4 , šire definicije.NPR. M = B m M = 1 3 ; B = 1 0 : m=1,310 NJ primarnog novca koje kreira centralna banka u konačnici kreira sistem poslovnih banaka zahvaljujući procesu multiplikacije. Prednosti metode multiplikacije; Primarni novac se iskazuje kod centralne banke i da se po metodu upotrebe isti određuje kao G- gotov novac plus D — rezerve likvidnosti banke, uz dati monetarni multiplikator kao važnog monetarnog parametra, koji nije podložan čestim promjenama, može se imati uvid u količinu novca u opticaju. Nedostatak je nedovoljnost informacija o promjeni novčane mase pod uticajem autonomnih tokova u sistemu poslovnih banaka.

11

86. Likvidnost kao pojam ? Likvidnost predstavlja sposobnost različitih subjekata da u roku udovolje svojim obavezama.

87. Likvidnost ukupne privrede -makro?likvidnost ukupne privrede je sposobnost privrede da u roku izmiri sve svoje obaveze, bilo međunarodne ili unutrašnje ( u okviru drževe).

88. Likiidnost privrednih subjekata- mikro? Likvidnost privrednih subjekata je sposobnost subjekata da izmire sve svoje obaveze s rokom dospijeća.

89. Likvidnost i solventnost? Likvidnost je sposobnost da različiti subjekti s rokom dospijeća udovolje svojim obavezama, a solventnost je trajna sposobnost različitih subjekata u domenu svojih finansijskih obaveza. Likvidnost je parametar koji se može izračunati na osnovu stvarnih elemenata, a solventnost se izračunava na bazi djelimično poznatih i procjenjenih kategorija.

90.Međunarodna - eksterna, likvidnost?Međunarodna likvidnost (engl. international liquidity, njem. internationale Liquiditat) je sposobnost izvršavanja obaveza plaćanja inozemstvu. Sastoji se od svih sredstava kojim raspolažu službeni monetarni organi jedne zemlje koji se upotrebljavaju u međunarodnim plaćanjima pa su ta sredstva ujedno njezine međunarodne monetarne rezerve.

91. Domaća- interna likvidnost?To je sposobnost izvršenja obaveza unutar granica zemlje.

92.Likvidnost gospodarstva - privrede?To je relativan pojam - sposobnost različitih subjekata da izmire svoje obaveze. Na likvidnost privrede utiču kvantitativne i kvalitativne promjene novca u opticaju. Kvalitativne promjene : realni privredni odnosi i kretanja, a kvantitativne promjene su: brzina opticaja novca, organizacija i tehnika plaćanja, regularnost novčanih tokova

93. Koncept o kvantitativnoj teoriji novca - Marka: Koncept o kvantitativnoj teoriji novca MV = RC; Potrebna količina novca zavisi od sume robnih cijena i brzine opticaja .?

94. Globalni pokazatelj likvidnosti Pokazatelji opšte ili globalne likvidnosti ne odražava stanje u pojedinim sektorima. Ovisno od mnogih faktora može se doći do asimetričnih kretanja novca u kojima može doći do mannjka novca u pojedinim sektorima i stanje obilja novca. Ovdje spadaju promjene društvenog proizvoda, i njihov uticaj na promjene potražnje za novcem , brzina opticaja gotovog i depozitnog novca. Kretanje količine novca u opticaju predstavlja dijelom uzrok a dijelom posljedicu stanja u privredi. Ostali faktori koje treba analizirati su tehnika platnog prometa i stopa rasta cijena.

95. Sektorski pokazatelj likvidnost Sektor je skup relativno homogenih subjekata sa sličnim motivima ponašanja, npr: stanovništvo, privreda(industrija, poljoprivreda, trgovina i si.). Karakteristični su za simetrična kretanja novca. Sektori sa obiljem likvidnih sredstava predstavljaju potencijalna inflatorna žarišta a oni sa manjkom deflatorna žarišta. Sektori se mogu formirati po funkcionalnom ( proizvodnja, investicije, potrošnja) i institucionalnom načelu ( preduzeća,

12

stanovništvo, država, inozemstvo, fondovi). Upravo analiza likvidnosti po sektorima može pružiti bolju osnovu za ocjenu likvidnosti.

96. Optimalna likvidnost?optimalna likvidnost je maksimalna likvidnost iz minimalne rezerve likvidnosti.

97.EXpost likvidnost? to je analiza likvidnosti na osnovu podataka izprošlosti tj. na osnovu stvarnih činjenica.

98.EXANTE likvidnost? To je analiza likvidnosti koju vršimo putem planiranja novčanog opticaja. To se misli na budućnost.

99. Brzina opticaja i likvidnost? Brzina opticaja je važan faktor koji se mora uzeti u postupku analize likvidnosti jer on koriguje odnose između društvenog proizvoda i novčane mase. Brže oslobađanje novca poboljšano njihovom cirkulacijom u kanalima platnog prometa dovodi do toga da se istim ili obimom novčane mase mogu zadovoljiti potrebe globalne i sektorske likvidnosti.

100: Siva emisija? Siva emisija novca van legalnih tokova predstavlja deformaciju monetarnih tokova. Najčešći oblici sive emisije: Nevraćanje ili neuredno vraćanje dospjelih kredita u bankarski sistem i neovlašteno korištenje kredita od strane komitenata,Špekulativno zadržavanje gotovog novca i nepolaganje istog na račun,Nenamjensko trošenje benkarskih kredita,Finansijska nedisciplina.Mogu ugroziti sistemsku sigurnost koja se ispoljava kroz rizike sigurnosti i likvidnosti. Najveći problem sive emisije je osjećaj nesigurnosti i stvaranja ekonomije bez povjerenja i poslovnog morala. Sistem supervizije i kontrole bankarskog poslovanja nalaže sve oblike kontrole. Neželjeni efekti sive ekonomije se ogledaju u:Prekid funkcije depozit-kredit i uspostavljanje procesa kreditne multiplikacije,Izražena nelikvidnost privrede i zavisnost privrede od kredita,Deformacije u strukturi novčanih sredstava izazvanih prelijevanje likvidnih u nelikvidne oblike usljed promjene namjene korištenja sredstava,Prevelika količina gotovog novca u opticaju u strukturi novčane mase.

13