Monitoring procesa evropskih integracija: Prvi polugodisnji izvjestaj za 2009. godinu

Monitoring procesaevropskih integracijaBosne i Hercegovine

Prvi polugodišnji izvještaj za 2009.

P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

MONITORING PROCESA

EVROPSKIH INTEGRACIJA

BOSNE I HERCEGOVINE 2009.

S T R A N A 2MON I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N E 2 0 0 9 .


Uređivački kolegijVPI BH

LektorFaik Imamović

"Vanjskopolitička inicijativa BH je nevladina, neprofitnaorganizacija posvećena promišljanju i analiziranju vanjskepolitike, međunarodnih odnosa i međunarodnih obavezaBosne i Hercegovine"

www.vpi.ba

[email protected]

Dizajn i štampa:Arch Design

Tiraž:350 kom

Sadržaj

UVOD 4

GLAVA I.OPĆI PRINCIPI 7

GLAVA II.POLITIČKI DIJALOG 11

GLAVA III.REGIONALNA SARADNJA 15

GLAVA IV.SLOBODNO KRETANJE ROBA 25

A) Poglavlje I. Industrijski proizvodi i Poglavlje II.Poljoprivreda i ribarstvo 21

B) Slobodno kretanje robe, Poglavlje III. Zajedničke odredbe(članovi 32–46 SSP-a) 27

GLAVA V. 37

A) Poglavlje I. Kretanje radnika (članovi 47–49),Poglavlje III. Pružanje usluga 33

B) Poglavlje II. Glave V. – Poslovno nastanjivanje(čl. 50–56 SSP-a) 37

GLAVA VI.USKLAÐIVANJE ZAKONA, PROVOÐENJE ZAKONA I PRAVILA KONKURENCIJE 41

GLAVA VII.PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST 47

GLAVA VIII.POLITIKA SARADNJE 53

GLAVA IX.FINANSIJSKA SARADNJA 63

GLAVA X.INSTITUCIONALNE, OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE 67

ZAKLJUČAK 70



UUVVOODD

Od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovinei Evropske unije protekla je godina dana, a čak se i u vezi s ovom činjenicom mogu razvitipolemike u našoj zemlji. Tako jedni kažu “prošlo je tek”, a drugi “prošlo je već”. Ovi prviuglavnom dolaze iz nadležnih državnih institucija, a ovi drugi iz civilnog društva.

Ovo je Prvi polugodišnji izvještaj za 2009. projekta “Monitoring procesa evropskihintegracija Bosne i Hercegovine” i prva prilika da uspostavimo trend u ispunjavanjuobaveza iz SSP-a i počnemo istinski mjeriti nivo realizacije u odnosu na naš Preliminarniizvještaj za 2008. godinu. Projekt će trajati do kraja 2011 godine i dva puta godišnje pravitipolugodišnje izvještaje, mjereći napredak BiH u procesu europskih integracija

Prilikom izrade ovog izvještaja korišteni su zvanični dokumenti institucija BiH i entiteta,kao i izvještaji institucija EU, Vijeća Europe i drugi relevantni izvještaji kao i intervjui sapredstavnicima pojedinih institucija. glavni fokus našeg izvještaja je na osnovnedokumente: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH, Prelazni sporazumizmeđu EU i BiH te Europsko partnerstvo za BiH. Pored toga naš tim razmatra i navode izAkcionog plana za sprovođenje obaveza iz privremenog sporazuma i SSP-a, Pregledarealizacije aktivnosti iz Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz dokumenta Europskopartnerstvo za BiH, Kvartalni pregled ispunjenja obaveza iz SSP-a i Prijelaznog sporazuma,izvještaje sa redovnih pripremnih sastanaka (RPM) te drugih relevantnih dokumenataVijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH. Posebna pažnja je posvećenameđuovisnosti obaveza iz SSP-a i prioriteta Europskog partnerstva za BiH.

Izvještaj je sačinilo deset ljudi, stručnjaka u oblastima kojima se bave, a koji pokrivajuodređene oblasti obaveza iz SSP-a. Uređivački odbor, sačinjen od šest članova priredio jeizvještaj u obliku koji je pred vama.

U ovom izvještaju želimo doći do odgovora – da li je uistinu došlo do novih pozitivnihpomaka u procesu evropskih integracija BiH nakon “velikog napretka” ostvarenog spotpisivanjem SSP-a 16. 6. 2008. godine?

U proteklih šest mjeseci primili smo niz pohvala, sugestija, primjedbi, zamjerki i inoviranihinformacija koje su nam pomogle da napravimo ovaj Prvi polugodišnji izvještaj za 2009.godinu. Ovom prilikom osvrnut ćemo se na neke od njih.

Prije svega zamoljeni smo da pojasnimo koncept prijelaznih rokova i njihovu razliku kadase radi o samome Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno Prijelaznomsporazumu. Naime već smo rekli a i opće je poznato da se 80 posto SSP-a tiče ekonomskihpitanja i onoga što se u EU podrazumijeva kao slobodan protok robe, usluga, kapitala iradne snage te jedinstvenog tržišta, tržišne konkurencije, tj. stvaranja jedinstvenogaekonomskog prostora i sticanja sposobnosti za opstanak u tržišnoj utakmici u Uniji kadase BiH tamo nađe.

Važno je također naglasiti da nema pregovora o suštini obaveza koje BiH treba ispuniti,odnosno o preuzimanju onoga što se zove pravna tečevina Evropske unije (acquiscommunautaire) u pravni sistem BiH. Pregovori su se zapravo vodili o prijelaznimrokovima do kada BiH nešto treba uraditi i o vremenu koje joj je potrebno da se prilagodinovom tržišnom okruženju, odnosno iznosima i nivoima postepenog obaranja i ukidanjacarina, tarifa, kontingenata te donose nove zakone, usvoji standarde, stvori noveinstitucija itd.



Bosna i Hercegovina je pregovarala rokove u najduljem okviru od šest godina, međutimformalno rokovi iz SSP-a počinju teći tek nakon što i zadnja država članica EU-a ratificiraSSP jer se on ne zaključuje samo s EU-om, već sa svakom od njenih 27 članica. S tim u vezi,formalno i birokratski rečeno, rokovi SSP-a nisu ni počeli teći, i to je nešto što pojedinipolitičari i visokorangirani državni službenici često koriste u svojoj argumentaciji.

No, kako je EU zainteresirana da se BiH što brže pripremi za tržišnu utakmicu u novimokolnostima, ali i da dobije što prije trgovinske povlastice za sebe, postoji i Prijelazni(privremeni) sporazum, koji tretira upravo ovaj ekonomski segment SSP-a i koji je stupiona snagu s danom potpisivanja – 16. 6. 2008. i čiji su rokovi počeli teći 1. 7. 2008. Bitno jenapomenuti da rokovi Prijelaznog sporazuma nisu duži, nego isti kao u SSP-u, tako dapraktično rokovi za ispunjenje obaveza teku već godinu dana u najznačajnijoj i za BiHnajosjetljivijoj oblasti – privredi. Također, dio koji se tiče liberalizacije viznog režima,pravde i sigurnosti još nije počeo teći, ali zato imamo Mapu puta za liberalizaciju viznogrežima koja sadrži gotovo iste zahtjeve kao što su i oni u SSP-u.

Konačno možemo ustvrditi da za sve građane i privredu BiH vrijeme otkucava, mada,kako to bh. zvaničnici kažu, formalno rokovi neće početi teći još bar godinu dana.Stvarnost je ipak drugačija, a i pored toga ne vidi se razlog zašto bi BiH čekala posljednjitren za ispunjenje obaveza kada smo već svakako na kraju kompozicije ZapadnogBalkana svrstani iza Albanije. Ako se uzme u obzir činjenica da su sve aktivnosti naotvaranju našeg tržišta prema EU već učinjene te da zaštitnih mjera za našu privredu višenema, postavlja se pitanje – zašto nema angažmana na ispunjavanju onih standarda kojibi nam samo pomogli da budemo konkurentniji? Nažalost, u proteklih 14 godina nije seučinilo dovoljno da se domaćoj privredi stvori pogodno poslovno okruženje u zemlji iprema susjedima u regiji kako bismo bili konkurentniji. Malo je učinjeno dok se moglo,a to vrijeme je protraćeno u dnevnopolitičke razmirice. Tako se danas u bh. i entitetskiminstitucijama oteže samo s onim stvarima u realizaciji obaveza iz SSP-a od kojih bidirektnu korist imali građani Bosne i Hercegovine a koje se tiču prava kretanja,liberalizacije viznog režima, poboljšanja sistema transparentnosti, pravde i sigurnosti,prava na rad, ravnomjernog ekonomskog razvoja područja u BiH, poticanjanaučnoistraživačkog rada, povećanja kvaliteta obrazovanja i zdravstvene zaštite teukidanja diskriminacije.

Sljedeća stvar koju treba da pojasnimo jeste da neki od naših nalaza nisu aktualni umomentu prezentacije. Projekt se bavi monitoringom procesa, tako da obuhvatavremenski period od šest mjeseci. Međutim, tehnologija izrade izvještaja i publikacije nedozvoljava da izvještaj izađe iz štampe istog dana kada je zaključen. Više od mjesec danapotrebno je Uređivačkom odboru nakon što 10 stručnjaka uradi stručnu elaboracijunapretka po poglavljima, da priredi izvještaj u formi u kojoj ga čitaoci imaju priliku vidjeti.Pored toga, izvještaj se štampa na jezicima naroda u BiH i engleskome, što zahtijeva nizprevodilačkih i lektorskih aktivnosti. Stoga napominjemo i ovom prilikom da je činjeničnostanje ovog izvještaja zaključeno sa 29. majem 2009. godine.1

Pozitivna je činjenica što Vanjskopolitička inicijativa BiH (VPIBiH) više nije jedina organizacijakoja prati realizaciju obaveza iz SSP-a. Početkom ove godine Direkcija za evropske integracijenapravila je Prvi kvartalni pregled ispunjenja obaveza iz SSP-a i Prijelaznog sporazuma. Također,nekolicina zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH) se intenzivnije i sistematičnijepočela baviti analizom napretka u vezi s usvajanjem neophodnih zakona u parlamentu.Nekolicina nevladinih organizacija je počela da aktivnije nameće teme iz evropskihintegracija na dnevni red javnog mnijenja u BiH. Vanjskopolitička inicijativa poziva sve



1 Izuzetak je navođenje tri zakona vezana za liberalizaciju viznog režima usvojena 15.6.09.

učesnike civilnog društva da koriste argumentaciju iz naših izvještaja kako bi u svomedomenu izvršili jači i konkretniji pritisak na odgovorne institucije.

Na kraju, trend koji smo zapazili nije obećavajući. Mnogo neophodnih zakona nijeusvojeno ili je usvojeno u samo jednom od domova PSBiH, mnogo ih je vraćeno uproceduru i ne postoji politička volja za njihovo usuglašavanje na relaciji entiteti – država,odnosno na relaciji između pet partnera koji čine vladajuću koaliciju. U prošlom izvještajunaveli smo da je Vijeće ministara BiH 29. 12. 2008. usvojilo 13 prijedloga zakona i sedamnacrta strategija i politika, međutim, tek jedan mali dio je svoje ostvarenje doživio u bh.parlamentu. Zbog svega toga se rokovi iz Akcionog plana za realizaciju obaveza iz SSP-a iEvropskog partnerstva samo pomjeraju za nekoliko mjeseci unaprijed.

U ovom izvještaju odlučili smo ne nabrajati ponovo pojedinačne obaveze iz SSP-a iprioritete Evropskog partnerstva jer u njihovom sadržaju nije došlo do promjena. Nadamose da time nismo ništa uskratili onima koji prvi put čitaju naš izvještaj jer Preliminarniizvještaj za 2008. gdje su one nabrojane i detaljno elaborirane mogu naći na web straniciwww.vpi.ba.



GGLLAAVVAA II ..OOPPĆĆII PPRRIINNCCIIPPII

Uvod – Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSP-a i Privremenog sporazuma u odnosu na prioriteteEvropskog partnerstva vezano za izvještajni period

U članu 2. SSP-a, se od Bosne i Hercegovine traži poštivanje Evropske konvencije oljudskim pravima. Nadalje, poštivanje principa međunarodnog prava i puna saradnja sMeđunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), što označava proaktivnuulogu u hapšenju optuženih za ratne zločine. Pod članom 3. od Bosne i Hercegovine sezahtijeva angažman u sprečavanju širenja oružja za masovno uništenje. Opet, član 4.ponovo potvrđuje značaj koji se daje provođenju međunarodnih obaveza.Dobrosusjedski odnosi i poštivanje ljudskih prava i prava manjina su naglašeni u članu 5.,dok je u članu 6. naglašen razvoj projekata od zajedničkog interesa, naročito onih koji seodnose na borbu protiv organiziranog kriminala,korupcije, pranje novca, ilegalne migracije, uključujućitrgovinu ljudima, oružjem malog kalibra i lakimnaoružanjem kao i nedozvoljenim drogama. Član 7.potvrđuje značaj borbe protiv terorizma. Član 8. utvrđujeprijelazni period za pridruživanje od šest godina, što značida bi sva poglavlja trebalo zatvoriti do juna 2014. godine.Konačno, članom 9. se naglašava da se sporazum imaprovoditi u skladu s odredbama Svjetske trgovinskeorganizacije (WTO), posebno sa članom 24. Općegsporazuma o carinama i trgovini iz 1994. (GATT 1994.) ičlanom 5. Općeg sporazuma o trgovini i uslugama.

Ključni prioriteti Evropskog partnerstva u području Općihprincipa definiraju prioritete koje Bosna i Hercegovinamora ispuniti da bi se pripremila za daljnju integraciju uEvropsku uniju. Potpuna saradnja s ICTY-em, funkcionalnei održive državne strukture, poštivanje ljudskih prava imjere koje naša zemlja treba poduzeti, uključujućipostizanje sporazuma i usvajanje izmjena Ustava BiH,ukoliko je potrebno. Što se tiče demokratije i vladavine

a

MON I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N E 2 0 0 9 .

S T R A N A 7O P Ć I P R I N C I P I G L A V A 1 . P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Saradnja Parlamentarne skupštine BiH iVijeća ministara je još uvijek slaba. Nijedošlo ni do kakve značajnije promjene, aizostanak koordinacije u procesudonošenja zakonodavnih planova,posebno između državnog i entitetskihparlamenata, još uvijek postoji. Država ientiteti nastavljaju s usvajanjemzakonodavstva na nekoordiniran način;naročito je vidljiv nedostatakkoordinacije RS-a s državnim nivoom ivlastima Federacije BiH u vezi sprocesom evropskih integracija.


prava, od Bosne i Hercegovine se zahtijeva da poduzme daljnje korake koji će garantiratida Parlamentarna skupština BiH (PSBiH) ima dovoljne tehničke resurse i osoblje te daosigura strukturiranu i institucionaliziranu koordinaciju između države i entiteta na svimnivoima. U pitanju ljudskih prava i zaštite manjina od BiH se zahtijeva da poboljšaimplementaciju međunarodnih konvencija i zakonski okvir o manjinama da bi se upotpunosti ispunili zahtjevi Okvirne konvencije o nacionalnim manjinama Vijeća Evrope,uključujući i Državnu strategiju za Rome koja poziva na smanjenje siromaštva i društvenuinkluziju Roma u bh. stanovništvo. Što se tiče izbora, Bosne i Hercegovina je dužna dausvoji izmjene i dopune izbornog zakonodavstva u vezi sa članovima Predsjedništva BiHi delegatima Doma naroda, kako bi se osiguralo puno poštivanje Evropske konvencije oljudskim pravima i postprijemnih obaveza prema Vijeću Evrope.

Nivo ispunjenja Akcionog plana

Saradnja Bosne i Hercegovine sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslavijuocijenjena je zadovoljavajućom. Područje saradnje između ICTY-a i vlasti na državnom ientitetskom nivou je ocijenjeno adekvatnim, a i pristup svjedocima i arhivima se smatrapozitivnim. Koordinacijski tim za istraživanje ratnih zločina je osnovan na osnovuusvojenog Akcionog plana od strane Republike Srpske. Vijeće ministara BiH je 29.decembra 2008. usvojilo Državnu strategiju BiH za ratne zločine. Usvajanje Državnestrategije za ratne zločine već je kasnilo, naročito uzimajući u obzir velik broj predmeta

ratnih zločina u sudovima i tužiteljstvima BiH te skorozatvaranje ICTY-a. Usvajanje te strategije bi se moglonazvati važnom stavkom u ostvarenju cilja vladavineprava za tranziciju OHR-a. Strategija definira distribucijuslučajeva između BiH i entitetskih nadležnosti, te takođerzahtijeva od bh. vlasti da poboljšaju regionalnu saradnjuu istrazi ratnih zločina. Državna strategija za ratne zločine,koju je usvojilo Vijeće ministara, ušla je u parlamentarnuproceduru. Uz to, osnovan je i Nadzorni odbor danadgleda njezinu provedbu.

Usprkos početnim koracima da se imenuju starijislužbenici u neke državne institucije, nije se napravionikakav značajniji daljnji napredak u povećanju ljudskihresursa da se ublaži proces potrebnih reformi. Većinadržavnih institucija i dalje radi s minimalnim kapacitetom,dok su neke sasvim jasno ispod svog kapaciteta. Tokomperioda obuhvaćenog ovim izvještajem proces jačanjaadministrativnih kapaciteta još uvijek je trajao. U februaru2009. Vijeće ministara je usvojilo plan za daljnju obukudržavnih službenika u Direkciji za evropske integracije idruge državne institucije u vezi s evropskimintegracijama.

Saradnja Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministaraje još uvijek slaba. Nije došlo ni do kakve značajnijepromjene, a izostanak koordinacije u procesu donošenjazakonodavnih planova, posebno između državnog ientitetskih parlamenata još uvijek postoji. Država i entiteti

b

S T R A N A 8 G L A V A 1 . O P Ć I P R I N C I P IP R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Izbor tročlanog Predsjedništva BiH idalje je u suprotnosti s Protokolom 12ECHR-a, jer ne dozvoljava građanima

koji ne pripadaju jednom od trikonstitutivna naroda da se kandidiraju i

određuje etničku pripadnost svakogkandidata izabranog iz entiteta. Novi

element koji će natjerati domaćedužnosnike i predstavnike

međunarodne zajednice da se aktivnijeuključe u rješavanje ovog ničim

opravdanog problema jeste presudaEvropskog suda za ljudska prava uStrasbourgu u slučaju Finci i Sejdić

protiv Bosne i Hercegovine


nastavljaju s usvajanjem zakonodavstva na nekoordiniran način; naročito je vidljivnedostatak koordinacije RS-a s državnim nivoom i vlastima Federacije BiH u vezi sprocesom evropskih integracija. Rad parlamentarnih i međuresornih grupa izvršne vlastiopterećen je politikantstvom, međuetničkim razlikama, ali i nedostatkom resursa.Komisija za evropske integracije još se ne bavi posebnim zakonodavnim pitanjima kojase odnose na evropske integracije, a Komisija za vanjske poslove slabo se bavi strateškimpitanjima iz domena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a posebno vanjskepolitike i regionalnih odnosa.

Neke institucije Vijeća ministara BiH su se već preselile u nove prostorije, dok su druge ufazi preseljenja. Dovršenje novih prostorija omogućit će Parlamentarnoj skupštini idrugima da rade u optimalnom okruženju. Što se tiče usvajanja mehanizama za paćenjeizvještaja i tehničkih regulativa za generalnog revizora BiH, nije napravljen daljnjinapredak za institucije da mogu adekvatno reagirati na primjedbe revizora.

Izbori se i dalje provode prema odredbama koje krše Evropsku konvenciju o ljudskimpravima (ECHR). Izbor tročlanog Predsjedništva BiH i dalje je u suprotnosti s Protokolom12 ECHR-a, jer ne dozvoljava građanima koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivnanaroda da se kandidiraju i određuje etničku pripadnost svakog kandidata izabranog izentiteta. U ovom pogledu nije napravljen nikakav napredak da se ukinu ograničenjautemeljena na etničkoj pripadnosti u vezi s pravom da neko bude izabran.

Trenutno ne postoje naznake da će entiteti usaglasiti svoje ustave u skladu s odlukomUstavnog suda BiH iz marta 2006. godine, kojom je odlučeno da entitetski grbovi, zastavei himne nisu u skladu sa Ustavom BiH. Republika Srpska je napravila privremeno rješenjetako što je usvojila privremeni amblem i pokrenula tender za novi grb. Federacija Bosnei Hercegovine je još uvijek u procesu razmatranja prijedloga za nove entitetske simbole.Republika Srpska je poduzela potrebne mjere da izmijeni svoj ustav kako bi ukinulaodredbu o smrtnoj kazni. Taj proces još uvijek nije završen.

Bosna i Hercegovina je ratificirala sve važnije instrumente u oblasti ljudskih prava, kao isve važnije konvencije Ujedinjenih naroda (UN) i međunarodne konvencije o ljudskimpravima, uključujući Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, aliljudska prava se u praksi ipak ne poštuju u potpunosti. Bosna i Hercegovina je potpisalaOkvirnu konvenciju o nacionalnim manjinama, ali još uvijek se čeka saglasnost za Evropskupovelju o regionalnim i manjinskim jezicima prije nego što ona bude proslijeđena uParlament. Savjet za nacionalne manjine radi u RS-u i na državnom nivou, dok u Federacijijoš uvijek nije uspostavljen. Dolazilo je do zastoja u imenovanju članova Vijeća uFederaciji, što se i dalje događa. Uz to, još uvijek nije osigurano ni finansiranje Vijeća.Članovi manjina u državi također imaju pravo da imaju svoje predstavnike u lokalnimvlastima. Ovo pravo ne postoji na državnom nivou. Ipak, nivo saradnje između lokalnihvlasti i manjina pokazuje ograničene rezultate. Bosna i Hercegovina je usvojila strateškiplan - Deceniju uključenja Roma 2005.–2015. Vijeće ministara je usvojilo Akcioni plan iosiguralo 3.000.000 KM za rješavanje pitanja stanovanja, zdravstvenih usluga iobrazovanja za Rome. Vijeće ministara je također uspostavilo Koordinacijski odbor zapraćenje provedbe Akcionog plana. Prijavljeni su ograničeni rezultati implementacijeStrategije za Rome, naročito u području registracije i obrazovanja. Osnovana je radnagrupa za potrebe obrazovanja Roma i drugih manjina da pronađe odgovarajuće resurseza ovaj projekt.

S T R A N A 9O P Ć I P R I N C I P I G L A V A 1 . P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J


Parlamentarni proces i status zakonskih prijedloga imeđunarodnih sporazuma s osvrtom na ustavniosnov i status naspram relevantnih zakona nižihnivoa vlasti

Primjetan je zastoj u pripremi i usvajanju reformskih zakona. Nije napravljen nikakavvidljiv pomak tokom perioda obuhvaćenog ovim izvještajem. Akcioni plan za realizacijuprioriteta iz Evropskog partnerstva u periodu 2008.–2012. ne predviđa zakonodavneaktivnosti iz ove oblasti SSP-a.

Ustav se pokazuje kao jedna od prepreka za realizacijunekih ključnih obaveza Glave I. SSP-a. Prije svega,usklađivanje Izbornog zakona s Evropskom konvencijom oljudskim pravima. Izbor tročlanog Predsjedništva BiH idalje je u suprotnosti s Protokolom 12 ECHR-a, jer nedozvoljava građanima koji ne pripadaju jednom od trikonstitutivna naroda da se kandidiraju i određuje etničkupripadnost svakog kandidata izabranog iz entiteta. Novielement koji će natjerati domaće dužnosnike ipredstavnike međunarodne zajednice da se aktivnijeuključe u rješavanje ovog ničim opravdanog problemajeste presuda Evropskog suda za ljudska prava uStrasbourgu u slučaju Finci i Sejdić protiv Bosne iHercegovine.

Komentar

Ovaj izvještaj pokriva vremenski period od 1. januara do 15. maja 2009. Tokomposljednjih nekoliko mjeseci Bosna i Hercegovina je napravila ograničen napredaku ispunjenju plana reformi. Nedjelotvornost vlasti u BiH je vidljiva iz procjenedostignuća iz Akcionog plana za prvi kvartal 2009. U prvih nekoliko mjeseci 2009.primijetili smo polovične rezultate koji imaju tendenciju kretanja ka lošem, što jerezultat nedostatka političkog konsenzusa u većini pitanja o kojima smo raspravljaliu ovom poglavlju. Tokom vremenskog perioda obuhvaćenog ovim izvještajem bilismo svjedoci nacionalističke retorike političkih aktera koji osporavaju ustavniporedak Bosne i Hercegovine.

Što se tiče saradnje s ICTY-em, usvajanje Državne strategije za ratne zločine se moženazvati važnim ciljem pri pravljenju koraka ka zatvaranju OHR-a. Uz to, usvajanjeustavnih dopuna koje uključuju Brčko distrikt u Ustav BiH te mu omogućuju pristupUstavnom sudu je još jedan važna referentna tačka ka prijelazu sa OHR-a na EUSR.

Nikakav značajniji napredak nije napravljen u prijenosu odgovornosti za procesreformi na državne institucije. Cijelo sazviježđe različitih interesa na nacionalnojosnovi je osujetilo postizanje istinskog partnerstva među političkim akterima ivladinim institucijama za postizanje potrebnih reformi.

d

c

S T R A N A 10 G L A V A 1 . O P Ć I P R I N C I P IP R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Nije napravljen značajniji napredak uprijenosu vlasništva i odgovornosti zaproces reformi na državne institucije.Cijelo sazviježđe različitih interesa na

nacionalnoj osnovi je osujetilopostizanje istinskog partnerstva među

političkim akterima i vladiniminstitucijama za postizanje potrebnih

reformi.

GGLLAAVVAA II II ..PPOOLLIITTIIČČKKII DDIIJJAALLOOGG

Uvod - Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSP-a i Privremenog sporazuma u odnosu na prioriteteEvropskog partnerstva vezano za izvještajni period

U skladu s ključnim principima vanjske i unutrašnje sigurnosne politike EU-a: članom 10.u Glavi II. SSP-a od BiH se zahtijeva da uskladi svoje stavove o međunarodnim pitanjimasa stavovima EU-a. Uz to, BiH je također dužna da sarađuje u oblasti Zajednička vanjska isigurnosna politika EU-a, čiji su ključni ciljevi: štititi zajedničke vrijednosti, nezavisnost iintegritet Unije; jačati sigurnost Unije na sve moguće načine; čuvati mir i jačatimeđunarodnu sigurnost u skladu s Poveljom UN-a, principima Finalnog zaključka izHelsinkija te Pariške povelje; promovirati međunarodnu saradnju; razvijati demokratiju,vladavinu zakona te poštivati ljudska prava i temeljne slobode.

Pod stavom 3. ovog člana BiH ima obvezu da sarađuje u sprečavanjuširenja oružja za masovno uništavanje (OMU) i sredstava njegovedostave. Bosna i Hercegovina je dužna u potpunosti ispuniti sveobaveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora i sporazuma orazoružanju i neširenju OMU-a. Stavom a) i b) iz tačke 10. SSP-a BiH seobavezuje da će, ako do sada nije, potpisati i ratificirati međunarodneinstrumente za kontrolu širenja OMU-a. U stavku b) poseban akcentstavljen je na uspostavu sistema nacionalne kontrole izvoza i tranzitaOMU-a i robe srodne OMU-u, uključujući kontrolu krajnjeg korištenjatehnologija dvostruke namjene.

Prioriteti Evropskog partnerstva ne tretiraju eksplicitno odredbe SSP-a koje se odnose na politički dijalog, te konsekventno tome niAkcionim planom za realizaciju prioriteta iz Evropskog partnerstva tatema nije zasebno tretirana. Među prioritetima Evropskog partnerstvamogu se prepoznati elementi koji se indirektno tiču Zajedničkevanjske i sigurnosne politike EU-a (ZVSP), a koji se zasebno razloženi iporedani u SSP-u (Glava VII: Pravda, Sloboda i Sigurnost, tačniječlanovima 78.–83.) i u Akcionom planu za provođenje SSP-a. Ovdjese ponajprije misli na ispunjavanje principa ZVSP-a.

a

S T R A N A 11MO N I T O R I N G P R O C E S A E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N E 2 0 0 9 .

P O L I T I Č K I D I J A L O G G L A V A 2 . P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

U usporedbi s prvom procjenom,koja je napravljena u decembru2008., BiH i dalje nastavlja dapokazuje spremnost za ispunjenjesvih principa političkog dijaloga,posebno ciljeva ZSVP-a i dijela kojise odnosi na sprečavanje širenjaoružja za masovno uništavanje.Tokom perioda obuhvaćenogovim izvještajem, 5. januara 2009.Predsjedništvo BiH je odlučilo dapristupi Konvenciji za nuklearnusigurnost, te je usvojilo odluku dase BiH priključi Konvenciji zaOzičku zaštitu nuklearnogmaterijala.


Premda Akcionim planom, kako jeprethodno zaključeno, nije eksplicitnotretirano nijedno pitanje iz ovog poglavlja,potrebno je napomenuti da je BiH pristupilai primjenjuje devet konvencija i sporazumakoji se tiču sprečavanja širenja oružja zamasovno uništenje. Također treba podsjetitida dio zahtjeva iz ove oblasti (osim ljudskihprava) ne spada u Prelazni sporazum, panjihovi rokovi još ne teku iako BiHpostepeno preuzima međunarodneobaveze iz ove oblasti pristupanjemmeđunarodnim sporazumima.

Parlamentarni proces i status zakonskih prijedloga imeđunarodnih sporazuma s osvrtom na ustavni osnov istatus naspram relevantnih zakona nižih nivoa vlasti

U parlamentarnoj proceduri je bilo nekoliko zakonskih prijedloga koji tretiraju ovu oblasti obaveze iz Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a (ZVSP).

c

b


G L A V A 2 . P O L I T I Č K I D I J A L O GP R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Prijenos nadležnosti s entiteta na državni nivo za vojnonaoružanje, municiju, eksplozive i određenu drugu

pokretnu imovinu, što je potpisano u martu 2008. kadasu Vijeće ministara i entitetske vlade postigle dogovor o

ovom pitanju, bio je osporavan iz Vlade RS-a, tokompostupka usvajanja Zakona o kontroli kretanja

naoružanja i vojne opreme. Argumenti su koje daje RS dasu te nadležnosti, kao što su uvoz i izvoz oružja,nelegalno prenesene na nivo BiH. Prema ovom

sporazumu također se očekuje uništavanje zastarjele iopasne municije.

Zakoni u proceduri Status do 29. 5. 2009.

Zakon o graničnojkontroli Usvojen na41. sjednici Vijećaministara BiH.

U proceduri PSBiH od aprila 2008.Odbijen u prvom čitanju na Predstavničkom domu PSBiH 1. 4. 2009.Usvojen od Predstavničkog doma 10.6. 2009. i Doma naroda 15.6. pohitnom postupku

Zakon o kontrolikretanja naoružanjai vojne opreme

Usvojen na 41. sjednici Vijeća ministara BiH.U proceduri PSBiH od juna 2008.Predstavnički dom usvojio ga u prvom čitanju 4. 2. 2009.Dom naroda odbio u prvom čitanju 20. 5. 2009. Usvojen od Predstavničkog doma 10.6. 2009. i Doma naroda 15.6. pohitnom postupku

Zakon o oružjuUsvojen na 68. sjednici Vijeća ministara BiH.U proceduri PSBiH od 18. 12. 2008.Predstavnički dom PSBiH odbio u prvom čitanju 18. 2. 2009.

Zakon o prijevozuopasnih materija

Usvojen na 71. sjednici Vijeća ministara BiH.U proceduri PSBiH od 28. 1. 2009.Predstavnički dom odbio u prvom čitanju 4. 3. 2009.

Zakon omeđunarodnojpravnoj pomoći ukrivičnim stvarima

Usvojen na 79. sjednici Vijeća ministara BiH.U proceduri PSBiH od 19. 1. 2009.Predstavnički dom odbio u drugom čitanju 4. 3. 2009Usvojen od Predstavničkog doma 10.6. 2009. i Doma naroda 15.6. pohitnom postupku

Ovi zakoni su neophodni i u procesu ispunjavanja uvjeta izMape puta za liberalizaciju viznog režima te time formalnonisu opterećeni rokovima iz SSP-a, ali jesu očekivanjimagrađana BiH. Zakon o sprečavanju diskriminacije upućen je uproceduru 27. 5. 2009. i direktno je vezan za odredbe Evropskekonvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja je isastavni dio Ustava BiH. Poštivanje, između ostalih, i ovekonvencije obaveza je koja proizlazi iz ključnih principa ZVSP-a EU-a.

Spomenuti zakoni su direktno vezani za realizaciju Strategije iakcionog plana kontrole malog oružja i lakog naoružanja uBosni i Hercegovini 2008.–2012. U Međugorju je 14. i 15. maja2009. održana i radionica vezana za implementaciju strategijei akcionog plana u organizaciji parlamentarne Komisije zasigurnost, a na kojoj su učestvovali predstavnici nadležnihinstitucija. Na sastanku je doneseno sedam zaključaka kojitretiraju potrebu za boljom koordinacijom entitetskih idržavnih institucija, usvajanjem neophodnog zakonodavstvai osiguravanjem više budžetskih sredstava za prikupljanje iuništavanje oružja i minskoeksplozivnih sredstava. Jedan odstrateških i dugoročnih problema za građane BiH predstavljajuvelike količine maloga i lakog oružja (SALW)2 u posjedu civila.U BiH je registrirano više od 350.000 komada maloga i lakogoružja u legalnom posjedu građana, a procjene govore dapostoji isto toliko komada maloga i lakog oružja u nelegalnomposjedu. Do 2007. prikupljeno je više od 50.000 komadaoružja a aktivnosti na tome polju i dalje traju.

Komentar

U usporedbi s prvom procjenom sačinjenom u decembru 2008. BiH i dalje nastavljada pokazuje spremnost za ispunjenje svih principa političkog dijaloga, posebnociljeva ZSVP-a i dijela koji se odnosi na sprečavanje širenja oružja za masovnouništavanje. Tokom perioda obuhvaćenog ovim izvještajem 5. januara 2009.Predsjedništvo BiH je odlučilo pristupiti Konvenciji za nuklearnu sigurnost, te jeusvojilo odluku da se BiH priključi Konvenciji za fizičku zaštitu nuklearnogmaterijala.3

Usprkos stalnim političkim tenzijama u BiH, zajednička parlamentarna Komisija zaobranu i sigurnost i Sigurnosno-obavještajna komisija nastavile su izvršavati svojedužnosti na odgovarajući način. Komisija PSBiH koja vrši nadzor nad Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) u BiH nastavlja sa svojom praksom najavljenih inenajavljenih inspekcija Obavještajno-sigurnosne agencije. Amandmani na Zakono OSA-i i amandmani na Zakon o zaštiti tajnih podataka stupili su na snagu 10.februara. Prvi regulira obveze izvještavanja između OSA-e i državnih izvršilaca i

d


P O L I T I Č K I D I J A L O G G L A V A 2 . P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

2 Small and light weapons 3 Predsjedništvo BiH, 50. redovna sjednica, 5. 1. 2009., http://www.predsjednistvobih.ba

Stalne nesuglasice pri usvajanjudržavnog zakonodavstva koje se tičeZakona o oružju, Zakona o transportuopasnih materijala i Zakona o kontroli ikretanju oružja i vojne opreme dovele sudo toga da svaki od tih zakona zbogprotivljenja stanaka iz RS-a propadne uParlamentarnoj skupštini BiH u periodukoji je obuhvaćen ovim izvještajem a svedo sredine Juna. Direktna posljedica togaje svrstavanje BiH u drugi krugliberalizacije viznog režima, odnosno odpolovine sljedeće godine; u istoj grupi suBiH i Albanija. Ovakva situacija stvaradodatan negativni imidž BiH ionemogućava njezinim građanima dauživaju blagodati slobode kretanja.Konačno, navedeni podaci i obrazloženasituacija daju temelj za pesimističkeanalize u pitanju sigurnosti u BiH iotežavaju položaj naše zemlje i njenihgrađana.

parlamentarnih tijela. Drugi je proširio opseg zaštite podataka u BiH, što je strogou skladu s NATO-ovim standardima.

Prijenos nadležnosti s entiteta na državni nivo za vojno naoružanje, municiju,eksplozive i određenu drugu pokretnu imovinu, koje je potpisano u martu 2008.kada su Vijeće ministara i entitetske vlade postigle dogovor o ovom pitanju, bio jeosporavan iz Vlade RS-a. Argumenti su koje daje RS da su te nadležnosti, kao što suuvoz i izvoz oružja, nelegalno prenesene na nivo BiH. Prema ovom sporazumutakođer se očekuje uništavanje zastarjele i opasne municije. Nemogućnost da seriješi pitanje prijenosa nepomičnog vojnog vlasništva pod državnu nadležnost(drugi od pet ciljeva i dva uvjeta za tranziciju OHR-a) te nedostatak finansijskihizvora ostaju neriješeni te i dalje predstavljaju znatnu prepreku u procesu reformi.Uz to, stalne blokade pri usvajanju državnog zakonodavstva koje se tiče Zakona ooružju, Zakona o transportu opasnih materijala i Zakona o kontroli i kretanju oružjai vojne opreme dovele su do toga da svaki od tih zakona zbog protivljenja stanakaiz RS-a propadne u Parlamentarnoj skupštini BiH u periodu koji je obuhvaćen ovimizvještajem, a sve do sredine Juna. U prvoj polovini juna usvojeni su Zakon omeđunarodnopravnoj saradnji u krivičnim stvarima, Zakon o kretanju oružja ivojne opreme, Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorističkihorganizacija. Savjet ministara je, u nedostatku dogovora oko usvajanjajedinstvenog zakona na državnom nivou, usvojio 4. juna 2009. godine Odluku omeđusobnom usklađivanju entitetskih, kantonalnih i propisa Brčko Distrikta ooružju sa međunarodnim standardima.

Direktna posljedica odugovlačenja je svrstavanje BiH u drugi krug liberalizacije4

viznog režima, odnosno od polovine sljedeće godine; u istoj grupi su BiH iAlbanija.5 Ovakva situacija stvara dodatan negativni imidž BiH i onemogućavanašim građanima da uživaju blagodati slobode kretanja. Konačno, navedenipodaci i obrazložena situacija daju temelj za pesimističke analize u pitanjusigurnosti u BiH i otežavaju položaj naše zemlje i njenih građana. Pri tome nisuproblem analize, već situacija na terenu i problemi s kojima se institucije BiH teškomogu nositi bez koordiniranog pristupa i jasne političke volje.


G L A V A 2 . P O L I T I Č K I D I J A L O GP R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

4 U prvom su krugu, do kraja ove godine, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija.5 Kosovo nisu priznale: Španija, Rumunija, Slovačka, Grčka kao članice EU-a, a od potencijalnih

kandidata Srbija i Bosna i Hercegovina. Zbog toga ono ima drugačiji status.

GGLLAAVVAA II II II ..RREEGGIIOONNAALLNNAA SSAARRAADDNNJJAA

Uvod - Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSP-a i Privremenog sporazuma u odnosu na prioriteteEvropskog partnerstva vezano za izvještajni period

Glava III, članovi 14.-17. Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju (SSP) s Evropskom unijom pred našu zemljustavljaju imperativ jačanja regionalne saradnje. Bosna iHercegovina dužna je promovirati dobrosusjedske odnosei regionalnu saradnju te postojeće sporazume o slobodnojtrgovini sa zemljama u regiji, kao i Sporazum o zoni slobodnetrgovine u centralnoj Evropi (CEFTA). Jedan od preduvjeta jei potpisivanje tipskih bilateralnih sporazuma o regionalnojsaradnji koji u sebi nose ključne elemente SSP-a i Evropskogpartnerstva, kako sa zemljama regije, tako i s ostalimevropskim partnerima. Odnosi u regiji bremeniti su, izmeđuostalog, i neriješenim graničnim sporovima i otvorenimpitanjima, te je jedan od prioriteta regionalne saradnje bonafides pristup u rješavanju tzv. graničnih pitanja. PrioritetiEvropskog partnerstva s Bosnom i Hercegovinomidentificirali su problem održivog povratka izbjeglica, štopodrazumijeva kontinuirano izdvajanje sredstava u Fond zapovratak i dosljednu implementaciju Sarajevske deklaracije.


Vijeće ministara BiH utvrdilo je akcioni plan koji propisuje međuresorne aktivnosti upogledu ispunjavanja preuzetih obaveza. U oblasti regionalne saradnje najviše obavezai odgovornosti povjereno je Ministarstvu vanjskih poslova, Ministarstvu za ljudska pravai izbjeglice, te Ministarstvu za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose.

b

a


R E G I O N A L N A S A R A D N J A G L A V A 3 . P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Regionalna saradnja, nažalost, ostaje talacbalkanskih nacionalizama. Bosna iHercegovina nije izuzetak od toga lošegpravila, što se u konačnici odražava i nanivo ispunjenja obaveza iz SSP-a iEvropskog partnerstva. Institucionalnanekoherentnost, pa i nehomogenostinteresa unutar BiH često usporavajureformske procese i odgađaju rješavanjesuštinskih pitanja. Nerijetko tanehomogenost biva zloupotrijebljena ilikrivo protumačena u susjednim zemljama.Na unutrašnjem planu ona se ogleda unedostatku političke volje, opstrukcijama,što u konačnici generira zabrinjavajućusporost koja se može kvantitativno iskazati.

Zabilježen je određeni napredak, koji nije dovoljan s obzirom na dinamiku kojuzahtijevaju postavljeni rokovi. U velikom dijelu realizacija postavljenih prioriteta ovisi oširem kontekstu, političkoj volji i unutar BiH i u zemljama u regiji.

� Ministarstvo vanjskih poslova otpočelo je, ali još nije završilo aktivnosti na planupripreme za potpisivanje bilateralnih sporazuma o regionalnoj saradnji sa zemljamakoje su potpisale SSP s EU-om. Ovaj proces morat će biti završen do juna 2010.godine, što je objektivno moguće postići ako se u MVP-u BiH stvore određenekadrovske pretpostavke u organizacijskim jedinicama koje direktno ili indirektnorazmatraju ovu problematiku.

Ispunjeni su sljedeći uvjeti:

� MVPBiH je završio proceduru imenovanja koordinatora BiH u regionalniminicijativama i pratećim radnim tijelima.

� Dovršen je proces ratifikacije sporazuma sa zemljama regiona kojim se regulira statusregionalnih inicijativa i sjedište RCC-a.

� Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH napravilo je program mjeraza implementaciju CEFTA sporazuma, u sklopu kojih je, između ostalog, i akcioni planza implementaciju ovoga sporazuma s odgovarajućim prilozima. Predložene mjererazvrstane su u pet grupa: one općeg karaktera, privlačenje stranih investicija,proizvodi agrokompleksa, mjere u oblasti sanitarne i fitosanitarne zaštite i programmjera za tehničke industrijske proizvode.

Djelomično su ispunjeni sljedeći uvjeti:

� Bosna i Hercegovina primjenjuje Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoevropskihzemalja (CEFTA) i Sporazum o zajedničkom evropskom zračnom prostoru (ECAA) apotpisala je i Ugovor o energetskoj zajednici. Bosna i Hercegovina u većini segmenatakasni u provedbi Mape puta za električnu energiju i gas, koja je usvojena kao tačka4. Ministarskog vijeća održanog 17. 11. 2006. godine u Skopju, ali zbog protivljenjaiz Republike Srpske zaostaje u ispunjavanju svojih obaveza iz ovog ugovora,pogotovo u sektoru gasa. Uspješno je završena i predstavljena Studija energetskogsektora u BiH, ali zbog opstrukcije nije urađena energetska strategija BiH.

� Osnovan je Fond za povratak kao samostalna samoupravna organizacija na nivouBiH. Na održivi povratak čeka 47.000 porodica ili 153.000 osoba. Prvi put je Vijećeministara uložilo 5,5 miliona maraka u 81 projekt održivog povratka u BiH. Globalnafinansijska i ekonomska kriza, koja se odrazila i na BiH, uveliko je usporila aktivnostina realizaciji projekata održivog povratka koji se finansiraju iz budžeta.

� Napravljena je revizija Strategije Bosne i Hercegovine za provedbu Aneksa VII.Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Aktivnosti na izradi revidirane Strategijeotpočele su u oktobru 2007. godine donošenjem Akcionog plana za reviziju, ali jetek u martu 2009. godine usaglašen dokument upućen u parlamentarnu proceduru.Revidirana strategija predviđa aktivnosti u sljedećim oblastima: rekonstrukcijastambenih jedinica izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika; zatvaranje kolektivnihcentara i rješavanje pitanja alternativnog smještaja; dovršetak procesa povrataimovine i stanarskih prava izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika; elektrifikacija


G L A V A 3 . R E G I O N A L N A S A R A D N J AP R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

povratničkih naselja i pojedinačnih stambenih jedinica povratnika; rekonstrukcijainfrastrukture u mjestima od interesa za povratak izbjeglica, raseljenih osoba ipovratnika; zdravstvena zaštita raseljenih osoba i povratnika; socijalna zaštitaraseljenih osoba i povratnika; ostvarivanja prava na školstvo raseljenih osoba ipovratnika; pravo na rad i upošljavanje raseljenih osoba i povratnika; sigurnostraseljenih osoba i povratnika i razminiranje područja povratka.

� Zbog teškoća u punjenju federalnog budžeta prekinut je priliv sredstava u Fond zapovratak. Nije došlo do napretka u odnosu na izvještaj za prošlu godinu, posebno udinamici prikupljanja sredstava za realizaciju 81 projekta samoodrživog povratka.

� Potpisan je sporazum o saradnji na realizaciji Projekta elektrifikacije lokacija /objekata realiziranog povratka u 2008. godini.

� U proceduri usaglašavanja je bilateralni sporazum o ekonomskoj saradnji sa Srbijom,a Predsjedništvo BiH dalo je saglasnost i na Protokol o održavanju redovnihsastanaka pripadnika graničnih policija BiH i Srbije.

� Predsjedništvo BiH dalo je saglasnost za potpisivanje sporazuma između Vijećaministara BiH i Vijeća ministara Republike Albanije o saradnji u borbi protiv kriminala,posebno terorizma, ilegalne trgovine drogom i organiziranog kriminala.

� Data je saglasnost i na potpisivanje sporazuma između Vijeća ministara Bosne iHercegovine i Vijeća ministara Republike Albanije o readmisiji osoba koje iregularnoborave i provedbenog protokola.

� Otpočeta je procedura definiranja i zaključivanja sporazuma između Vijeća ministaraBiH i Vlade Republike Grčke o zaštiti razmijenjenih tajnih podataka te sporazumaizmeđu BiH i Velikog Vojvodstva Luksemburg o socijalnom osiguranju.

� Zbog izuzetno restriktivne vizne politike prema građanima Kosova, isforsirane prijesvega ultimativnim insistiranjem političkih predstavnika RS-a u zajedničkiminstitucijama, BiH je dovela u pitanje ulogu dobrog domaćina Vijeća za regionalnusaradnju (RCC). Predstavnici Kosova koji su trebali da učestvuju u konsultativnomsastanku radnih tijela RCC-a nisu mogli dobiti vize za ulazak na teritoriju BiH, jer BiHne priznaje putne isprave Republike Kosovo. Problem je djelomično riješen tek nakonpritiska iz EU-a, te je odlučeno da se primijeni polovično rješenje – izdavanje viza naposeban putni list, i to samo u izuzetnim slučajevima i po posebnim procedurama.

Nisu ispunjeni sljedeći uvjeti:

� Imovinski odnosi sa Srbijom i Hrvatskom još nisu regulirani zbog dominantnopolitičkih razloga. To je konstatirano i u prošlogodišnjem izvještaju o napretku BiH.U prva četiri mjeseca ove godine nije došlo do napretka u rješavanju ovih pitanja.

� Ugovor između Bosne i Hercegovine i Crne Gore o dvojnom državljanstvu nije dobiopodršku zbog protivljenja člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića i Stranke za BiH.




Trenutno se u parlamentarnoj proceduri nalazi nekoliko zakonskih prijedloga koji sedirektno ili indirektno tiču regionalne saradnje, odnosno preuzetih obveza BiH iz SSP-a iEvropskog partnerstva. Kako nijedan od dolje navedenih zakonskih prijedloga još nijeusvojen, utoliko ih možemo smatrati tek djelomično ispunjenim obavezama u ovojoblasti.

Prijedlog zakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometa roba i usluga od strateškevažnosti za sigurnost BiH, čime se pod zakonsku kontrolu stavlja promet oružja,eksplozivnih sredstava i općenito materijala opasnih za opću sigurnost, ušao je uparlamentarnu proceduru 17. 3. 2009.

Prijedlog zakona o oružju u parlamentarnoj proceduri nalazi se od 18. 12. 2008. godine.Ovaj zakon rezultat je potrebe usklađivanja bh. zakonodavstva sa zaključcima regionalnihforuma o kontroli lakog naoružanja, te je direktno usklađen s Direktivom 91/477/EEZ VijećaEvropske unije o kontroli nabavke i posjedovanja oružja; Direktivom 2008/51/EZEvropskog parlamenta i Vijeća od 21. 5. 2008. o izmjenama i dopunama Direktive Vijeća91/447/EEZ o kontroli nabavke i posjedovanja oružja.

Prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar Sporazuma CEFTA uparlamentarnoj proceduri je od 18. 12. 2008. godine. Ovaj prijedlog zakona izazvao jedosta reakcija kod susjednih zemalja, pa i nekih zastupnika u Evropskom parlamentu kojiga smatraju kontradiktornim s principima CEFTA-e i WTO-a. Njegovi predlagači, pak,smatraju kako je on bitan korak u zaštiti domaće proizvodnje koja ne može bitikonkurentna uvoznoj robi.

Prijedlog zakona o graničnoj kontroli u parlamentarnoj proceduri je od 24. 4. 2008.godine a usvojen 15.6.09.. Riječ je o dopuni postojećih zakonskih rješenja u cilju usvajanjaodređenih standarda EU-a. Zakonska rješenje, između ostalih, rađena su i na osnovuprijedloga eksperata Schengen acquisa. Riječ je o zakonu koji spada među uvjete zaliberalizaciju viznog režima, odnosno stavljanje BiH na tzv. Bijelu listu, među zemlje kojimanisu potrebne vize za ulazak u područje Šengena.

U proceduri parlamentarne ratifikacije nalazi se i Sporazum o finansiranju između Bosnei Hercegovine i Komisije Evropskih zajednica o programu finansiranja učešća BiH uEvropskom programu međunarodne teritorijalne saradnje – Prostor jugoistočne Evrope.Realizacijom ovoga sporazuma jača se komponenta prekogranične saradnje.

Državne institucije imaju punu ingerenciju, u skladu s Ustavom BiH, da potpišu relevantnesporazume o bilateralnoj saradnji sa zemljama regije. Ne postoji ustavna smetnjarealizaciji tih ciljeva definiranih SSP-om.

c



Komentar

Izvještaj o dinamici realizacije obaveza iz Glave III. Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju, kao i obaveza iz Evropskog partnerstva, u prvom polugodištu 2009.godine, nažalost, ne razlikuje se mnogo od prethodnoga. Izostale su željenepromjene u dinamici realizacije. Identificirali smo nešto više zakonskih prijedlogakoji se, direktno ili indirektno, tiču regionalne saradnje, ali nas je sporost njihovausvajanja natjerala da ih svrstamo u kategoriju djelomično ispunjenih obaveza.

Regionalna saradnja, nažalost, ostaje talac balkanskih nacionalizama. Bosna iHercegovina nije izuzetak od toga lošeg pravila, što se u konačnici odražava i nanivo ispunjenja obaveza iz SSP-a i Evropskog partnerstva. Institucionalnanekoherentnost, pa i nehomogenost interesa u BiH, često usporavaju reformskeprocese. Nerijetko bivaju zloupotrijebljeni ili krivo protumačeni u susjednimzemljama. Primjera je dovoljno za zabrinutost, a ovo su samo neki: spor Hrvatskai BiH vezano za interese BiH za izlazak u međunarodne vode i priznanje utvrđenihgranica na moru između dvije zemlje; sport Srbije i BiH u vezi obaveze preuzeteRimskim sporazumom koji zemljama, stranama u sukobu, onemogućava vlastitoprocesuiranje ratnih zločina bez odobrenja ICTY-a, te izdaje Interpolove tjeralice zadržavljanima BiH; BiH pokazuje nemogućnost nošenja sa činjenicom da kaodomaćin značajnog regionalnog tijela RCC-a mora dozvoliti zvaničnimpredstavnicima Kosova da putuju na njenu teritoriju, usprkos činjenici da BiH nijepriznala nezavisnost Kosova itd.

Ovi problemi opterećuju i dinamiku ispunjavanja obaveza iz SSP-a i Evropskogpartnerstva koje se tiču regionalne saradnje. U BiH postoji politička volja zaregionalnom saradnjom koja je iskazana kroz učešće BiH u svim značajnijimregionalnim inicijativama, forumima i organizacijama. Problem je međutim udinamici usvajanja zakonskih rješenja u oblastima regionalne saradnje koje su kaoobaveza preuzete SSP-om i Evropskim partnerstvom. Većina navedenih zakonskihrješenja predugo se nalazi u zakonskoj proceduri, čime se ozbiljno dovodi u pitanjesposobnost bh. parlamenta da apsorbira sve obaveze koje je BiH na sebe preuzela.Politički sukob oko nadležnosti, tačnije opetovani zahtjevi Republike Srpske da jojse “vrate” prenesene nadležnosti, dodatno otežavaju situaciju i usporavaju procese.

Nažalost, još je aktuelan zaključak iz našeg prošlog izvještaja koji se tičepreklapanje nadležnosti. U akcionom planovima za provođenje Evropskogpartnerstva i Privremenog sporazuma vidljivo je određeno institucionalnopreklapanje. Odnosno, predviđene su aktivnosti koje iziskuju bolju međuresornukoordinaciju na nivou državnih institucija, koja je trenutno slaba. Ta slabost ikadrovska nepopunjenost primjetne su i u nekim ministarstvima koja su dobilakonkretna zaduženja za koordinaciju aktivnosti.

Neki prioriteti regionalne saradnje definirani SSP-om (rješavanje imovinskihodnosa sa susjedima) opterećeni su prečesto dnevnopolitičkim agendama i neovise isključivo o Bosni i Hercegovini nego i o spremnosti susjednih zemalja dadoprinesu rješenju.

Kada je u pitanju mirno rješavanje graničnih sporova, dobrosusjedska saradnja idalje je talac domaćih politika, kako u BiH, tako i u susjednim zemljama. Odsustvonapretka u rješavanju otvorenih graničnih pitanja s Hrvatskom i Srbijom, koja jenavedena i u Progres Reportu za 2008. godinu, ostaje zaključkom i ovoga izvještaja.

d



Sporazum između BiH i Hrvatske iz 2005. godine o utvrđivanju kopnenih i riječnihgranica još uvijek nije ratificiran. Štaviše, spor u vezi s dva otoka – Veliki školj i Mališkolj – ostaje neriješen, kao i pitanje granice na rijeci Uni. Još uvijek nije potpisansporazum o granici između BiH i Srbije. Srbija jača specijalne / paralelne odnose sabh. entitetom RS na račun bilateralnih odnosa s BiH. Nadalje, ni Vijeće za bilateralnusaradnju između BiH i Srbije na najvišem nivou nije se sastalo više od godinu dana.Ipak, slično tijelo za odnose s RS-om je aktivno.

Bosna i Hercegovina je i dalje aktivan sudionik u inicijativama regionalne saradnje,kao što je prelazak Pakta stabilnosti na okvir koji je više u vlasništvu regije - Processaradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) i Regionalni savjet za saradnju (RCC), zatimCentralna evropska inicijativa, Jadransko-Jonska inicijativa i Dunavski proces saradnje.RCC, sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, službeno je otvoren u februaru 2008.godine. Bosna i Hercegovina je sporazum o zemlji domaćinu ratificirala u aprilu2008. godine.

Bosna i Hercegovina je pristupila Procesu iz Barcelone: Unija za Mediteran u julu2008. godine.

Odnosi sa Crnom Gorom su dobri i dalje se intenziviraju. Potpisani su sporazumi osaradnji u području odbrane, policijske saradnje, civilne zaštite i prekograničnesaradnje. U Parlamentu BiH zaustavljena je procedura ratifikacije sporazuma odvojnom državljanstvu između dvije zemlje.

Odnosi s Makedonijom su dobri, kako na bilateralnoj, tako i na regionalnoj osnovi.Zaključeni su sporazumi o readmisiji, policijskoj saradnji i civilnoj zaštiti.

Odnosi s Albanijom su intenzivirani; Bosna i Hercegovina je odlučila otvoritiambasadu u Tirani, ali će to za sada morati pričekati zbog teške finansijske situacijeu našoj zemlji.

Otkočen je proces pregovora o sukcesiji diplomatske imovine bivše SFRJ. Srbijanije ispunila još nijednu od preuzetih obaveza, a nije iskazivala, sve donedavno,želju za nastavak procesa.



GGLLAAVVAA IIVV..

A) Slobodno kretanje roba, Poglavlje 1. Industrijski proizvodi i Poglavlje 2. Poljoprivreda i ribarstvo (čl. 18.– 31. SSP-a između BiH i EU-a)

Uvod – Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSP-a u odnosu na prioritete Evropskog partnerstvavezano za izvještajni period

Kada je u pitanju slobodno kretanje roba, s potpisivanjemSSP-a s EU-om Bosna i Hercegovina je preuzela obveze kojeimaju za cilj uspostavljanje područja slobodne trgovine uskladu s odredbama Sporazuma i u skladu s odredbamaGATT-a 1994. i WTO-a. Obaveze koje su uslijedile sastupanjem na snagu Privremenog sporazuma (PS) BiHispunjene su u skladu sa zadanim rokovima. S obzirom na toda se smanjenje pojedinih carina provodi postupno, do 30.6. 2009. učinjeno je sljedeće:

Industrijski proizvodi

1. Ukinute su carine na uvoz industrijskih proizvoda porijeklom iz Zajednice, osim onihnavedenih u Aneksu I (član 3. PS-a / 18. SSP-a).

2. Carine na uvoz u Bosnu i Hercegovinu industrijskih proizvoda, koje su navedene uAneksu I (a), (b) i (c), umanjene su na 80% od iznosa carine na dan potpisivanjaSporazuma (član 6. PS-a / 21. SSP-a).

3. Ukinuta su količinska ograničenja na uvoz industrijskih proizvoda porijeklom izZajednice u Bosnu i Hercegovinu, kao i mjere jednakog učinka (član 6. PS-a / 21 SSP-a).

a


S L O B O D N O K R E T A N J E R O B A G L A V A 4 . P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Obaveze koje su uslijedile stupanjem nasnagu Privremenog sporazuma 1. 7. 2008. godine, a koje imaju za ciljuspostavljanje područja slobodnetrgovine u skladu s odredbamaSporazuma i u skladu s odredbama GATT-a 1994. i WTO-a, ispunjene su u skladu sazadanim rokovima.

Prerađeni poljoprivredni proizvodi

1. Ukinute su carine za prerađene poljoprivredne proizvode iz Aneksa I Protokola 1(član 10. PS-a / 25. SSP-a).

2. Umanjene su carine za prerađene poljoprivredne proizvode iz Aneksa II Protokolana 80% od iznosa carine na dan potpisivanja Sporazuma (član 10. PS-a / 25. SSP-a).

Poljoprivredni i riblji proizvodi

1. Ukinuta su količinska ograničenja i mjere jednakog učinka na uvoz poljoprivrednihi ribljih proizvoda porijeklom iz Zajednice (član 11. PS-a / 26. SSP-a).

2. Ukinute su carine za poljoprivredne proizvode iz Aneksa III (a) (član 12. PS-a / 27. SSP-a).

3. Ukinute su carine za poljoprivredne proizvode iz Aneksa III (b) (član 12. PS-a / 27. SSP-a).

4. Umanjene su carine za poljoprivredne proizvode iz Aneksa III (c) na 50% od iznosacarine na dan potpisivanja Sporazuma (član 12. PS-a / 27. SSP-a).

5. Umanjene su carine za poljoprivredne proizvode iz Aneksa III (d) na 80% od iznosacarine na dan potpisivanja Sporazuma (član 12. PS-a / 27. SSP-a).

6. Ukinute su carine u okviru kvota za poljoprivredne proizvode iz Aneksa III (e) (član 12.PS-a / 27. SSP-a).

7. Ukinute su carine na uvoz iz Zajednice kvalitetnog pjenušavog vina i vina od svježeggrožđa u okviru kvota od 6.000 hl (godišnje povećanje za 1000 hl do 8000 hl) (član12. PS-a / 27. SSP-a).

8. Ukinute su carine na riblje proizvode u skladu s Aneksom V (član 13. PS-a / 28.SSP-a).

Kako bi se pripremila za daljnju integraciju u EU, BiH se obavezuje ispuniti prioritete kojisu definirani Odlukom Vijeća o principima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Evropskompartnerstvu sa Bosnom i Hercegovinom (2008/211/EC), donesenom 18. 2. 2008. Predmetnarednog razmatranja su kratkoročni prioriteti (za koje se očekuje da budu ispunjeni do30. 6. 2009.), a definirani su kako slijedi:

1. Poboljšati i provesti pravni okvir za standardizaciju, mjeriteljstvo, akreditaciju icertificiranje proizvoda kako bi bili usklađeni sa standardima EU-a i najboljompraksom; dalje približiti tehničke propise acquisu; ojačati kapacitet infrastrukturekvaliteta i institucija te stvoriti pravni osnov za postupke ocjenjivanja usklađenosti.

2. Osigurati da Agencija za nadzor nad tržištem bude potpuno funkcionalna i nastavitipoduzimati korake na uspostavi struktura za nadzor nad tržištem koje odgovarajuzahtjevima acquisa o slobodnom kretanju roba.

3. Usvojiti državni zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima te uspostaviti državnuagenciju za medicinske proizvode.

4. Dalje približiti carinsko i porezno zakonodavstvo i postupke acquisu i osigurati datarifa Bosne i Hercegovine bude blagovremeno ažurirana na osnovu najnovijeKombinirane nomenklature.


G L A V A 4 . S L O B O D N O K R E T A N J E R O B AP R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

5. Osigurati da pravni okvir za slobodne zone bude kompatibilan sa standardima EU-ai garantira adekvatan nadzor nad slobodnim zonama.

6. Osigurati propisnu provedbu pravila porijekla, uključujući i dijagonalnu kumulaciju.

7. Provesti pravila utvrđivanja carinske vrijednosti u skladu s međunarodnimstandardima i praksama.

8. Ukinuti poreze čiji je učinak jednak carinskoj dažbini (carinske dažbine za obraducarinskih deklaracija).


Realizacija prioriteta Evropskog partnerstva definirana je Akcionim planom koji je naosnovu Odluke Vijeća (2008/211/EC) od 18. 2. 2008. izradila Direkcija za evropskeintegracije BiH, te je u ovom odjeljku prikazan nivo ispunjenja planiranih aktivnosti kojesu trebale biti izvršene do 30. 6. 2009. godine.6

U okviru prioriteta navedenog pod tačkom 1. predviđene susljedeće aktivnosti:

1. ojačati institucionalni kapacitet MoFTER-a u ciljuzadovoljavanja zahtjeva Evropske komisije za slobodnokretanje roba (osnivanje jedinice za unutrašnje tržište)(MoFTER);

2. formirati jedinice za implementaciju direktiva novogpristupa u nadležnim institucijama i organizacijski jačatiodgovarajuće entitetske institucije (CoM, MoFTER, MCA,MCT, MS, IM, GFBH, GRS);

3. uvojiti pravilnik o načinu priznavanja dokumenata iznakova usklađenosti izdanih u inozemstvu (MoFTER);

4. uvojiti propis o načinu imenovanja tijela za ocjenuusklađenosti (MoFTER);

5. usvojiti naredbu o sigurnosti niskonaponskih proizvoda(MoFTER);

6. usvojiti naredbu o sigurnosti strojeva (MoFTER);

7. usvojiti naredbu o elektromagnetnoj kompatibilnosti(MoFTER);

8. usvojiti naredbu o sigurnosti liftova (MoFTER, MCT);

9. usvojiti naredbu o sigurnosti igračaka (MoFTER, MCA);

10. usvojiti naredbu o neautomatskim vagama (MoFTER, IM);

11. usvojiti naredbu o sigurnosti uređaja za gas (MoFTER);

b



6 Uza svaku aktivnost navedena je i institucija koja je odgovorna za njezino provođenje.

Realizacija prioriteta Evropskogpartnerstva deOnirana Akcionimplanom još uvijek nije nazadovoljavajućem nivou, naročito kadase radi o pitanjima standardizacije,akreditacije, ocjenjivanja usklađenosti,mjeriteljstva, nadzora nad tržištem izaštite potrošača, kao i o približavanjutehničkih propisa acquisu. Jedna odključnih stvari na kojoj je potrebnoraditi jeste dodatno jačanjeinstitucionalnih kapaciteta i povećanasaradnja među relevantniminstitucijama kako bi se stvorili povoljniuvjeti za stabilno unutrašnje tržište islobodnu trgovinu.

12. usvojiti naredbu o sigurnosti opreme pod pritiskom (MoFTER);

13. usvojiti naredbu o sigurnosti lične zaštitne opreme (MoFTER, MCA);

14. usvojiti naredbu o sigurnosti uređaja za upotrebu u potencijalno eksplozivnojatmosferi (MS, MoFTER);

15. formirati savjet za standardizaciju (IS);

16. kadrovski popuniti Institut za standardizaciju BiH (IS);

17. kadrovski popuniti Republički zavod za standardizaciju i metrologiju (RISMRS).

Od svih navedenih izvršene su posljednje tri aktivnosti. Kada je u pitanju usvajanjetehničkih propisa i uspostavljanje mehanizama internih konsultacija i obavještavanja,nije ostvaren odgovarajući napredak u zadanom roku. U toku su odgovarajuće aktivnostiza naredbe pod rednim brojevima 5, 6, 7. i 8.

U okviru prioriteta navedenog pod tačkom 2. predviđene su sljedeće aktivnosti:

1. kadrovski popuniti i izgraditi kapacitete Agencije za nadzor nad tržištem (MSA);

2. usvojiti pravilnik o internim procedurama i postupanju po prijemu obavještenja oopasnom proizvodu (neprehrambeni potrošački proizvodi) (MSA);

3. usvojiti izmjene i dopune Zakona o općoj sigurnosti proizvoda (ugradnja direktive oopasnim imitacijama i poboljšanje i preciznije definiranje pojedinih formulacija idijelova zakona) (MSA).

Kadrovsko popunjavanje je ispunjeno, usvojen je i Pravilnik o internim procedurama ipostupanju po prijemu obavještenja o opasnom proizvodu, koji će se primjenjivati teknakon što se usvoje izmjene i dopune Zakona o općoj sigurnosti proizvoda.


1. usvojiti Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima (MoFTER, MCA);

2. uspostaviti Agenciju za lijekove i medicinska sredstva (MoFTER, MCA).

Navedene aktivnosti su provedene uz napomenu da je za jednostavniju provedbuZakona potrebno usvojiti podzakonske akte. Zakon je objavljen u Sl. glasniku 58/08.


1. izraditi i donijeti sljedeća nova uputstva: uputstvo o carinskom postupku upoštanskom saobraćaju, uputstvo o vanjskoj obradi, uputstvo o privremenom uvozu,uputstvo o kontrolama u carinskom postupku, uputstvo o slobodnim zonama (ITA);

2. pružiti stručnu pomoć Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nablagovremenom ažuriranju Carinske tarife BiH u skladu s najnovijom Kombiniranomnomenklaturom EU-a (ITA);

3. izraditi priručnik o svrstavanju robe (ITA).



Izrada novih uputstava je u završnoj fazi. Ostale aktivnosti su provedene.


1. usvojiti zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama s ciljemusklađivanja s acquisem (MoFTER);

2. pružiti stručnu pomoć nadležnom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH u pripremama usklađivanja Zakona o slobodnim zonama sa acquisem(ITA).

Navedene aktivnosti nisu ispunjene.


1. izraditi uputstvo o primjeni pravila o porijeklu robe u trgovini između EU-a i BiH naosnovu Privremenog sporazuma (ITA);

2. Izraditi instrukciju o odvojenom knjigovodstvenom iskazivanju; instrukciju oovlaštenim izvoznicima; instrukciju o izdavanju potvrde o direktnom transportu (ITA);

3. održati edukaciju carinskih službenika o porijeklu robe (ITA).

Novo uputstvo o primjeni pravila o porijeklu robe u trgovini između EU-a i BiH još uvijeknije izrađeno. Ostale aktivnosti su ispunjene. Izrađene instrukcije su objavljene u Sl.glasniku 14/09 i 17/09.

U okviru prioriteta navedenog pod tačkom 7. predviđena je edukaciju carinskihslužbenika o pravilima utvrđivanja carinske vrijednosti (ITA). Navedena aktivnost jeispunjena.

U okviru prioriteta navedenog pod tačkom 8. predviđeno je ukidanje dažbina od 1% zacarinsko evidentiranje na uvoz roba porijeklom iz EU-a, shodno Privremenom sporazumuu okviru SSP-a (ITA). Navedena aktivnost je ispunjena.




Zakone koji reguliraju oblast slobodnog kretanja roba usvajaParlamentarna skupština BiH. Nijedan zakonski prijedlog kojiproizlazi iz preuzetih obaveza iz ove oblasti trenutno se nenalazi u parlamentarnoj proceduri. Kada je u pitanju ustavniosnov i status naspram relevantnih zakona nižih nivoa vlasti,vanjskotrgovinska i carinska politika su u isključivoj nadležnostidržave Bosne i Hercegovine (član 3. tačka 1. pod b i c, UstavaBiH) a vodeća odgovorna institucija je Ministarstvo vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH. Sva do sada usvojenaregulativa na nivou BiH koja se tiče oblasti slobodnog kretanjaroba nije naišla na neusklađenosti s regulativama na nižimnivoima vlasti.

Komentar

Iako Bosna i Hercegovina bilježi određeni napredak iz analizirane oblasti, još uvijektreba uložiti dosta napora kako bi se proces integracija kretao zadovoljavajućimtempom. Jedna od ključnih stvari na kojoj je potrebno raditi jeste dodatno jačanjeinstitucionalnih kapaciteta i povećana saradnja među relevantnim institucijamakako bi se stvorili povoljni uvjeti za stabilno unutrašnje tržište i slobodnu trgovinu.Provođenje propisa vezanih za carine, nakon stupanja na snagu Privremenogsporazuma, na zadovoljavajućem je nivou. Kada je u pitanju provođenje zakonakoji reguliraju oblast slobodne trgovine i carina, još uvijek su prisutni određeniproblemi u njihovom provođenju uslijed nedostatka operativnih uputstava kojaje potrebno donijeti. Bosna i Hercegovina još nije učinila zadovoljavajući napredaku pitanjima standardizacije, akreditacije, ocjenjivanja usklađenosti, mjeriteljstva,nadzora nad tržištem i zaštite potrošača, kao ni na pitanjima približavanja tehničkihpropisa acquisu.

Kada je u pitanju oblast slobodne trgovine roba, važno je napomenuti da je Domnaroda PSBiH usvojio u prvom čitanju Prijedlog zakona o zaštiti domaćeproizvodnje unutar Sporazuma CEFTA koji podrazumijeva naplatu pune MFNcarine pri uvozu robe iz carinskih glava carinske tarife 02, 04, 16.01, 16.02, 20, 22porijeklom iz Republike Hrvatske i Republike Srbije. Usvajanje i primjena ovogzakona suprotni su odredbama Sporazuma CEFTA, kao i Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju (član 12. PS-a / 27. SSP-a). Ovim bi mogli biti ozbiljno narušenitrgovinski odnosi u regiji, kao i odnosi BiH s EU-om jer se radi o nepoštivanjumeđunarodnih sporazuma.

d

c



Vanjskotrgovinska i carinska politikasu u isključivoj nadležnosti države

Bosne i Hercegovine (član 3. tačka 1.pod b i c, Ustava BiH) i vodeća

odgovorna institucija je Ministarstvovanjske trgovine i ekonomskih

odnosa BiH. Usvajanje i provedbaregulativa koje se tiču oblasti

slobodnog kretanja roba do sadanisu naišle na neusklađenosti s

regulativama na nižim nivoima vlasti.

GGLLAAVVAA IIVV..

B) Slobodno kretanje roba, Poglavlje III. Zajedničke odredbe (članovi 32.–46. SSP-a)

Uvod - Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSP-a u odnosu na prioritete Evropskog partnerstvavezano za izvještajni period

Značajna novina u praćenju ispunjenja obaveza Bosne iHercegovine iz SSP-a i prioriteta Evropskog partnerstva bilo jeformiranje zajedničkoga privremenog odbora potpisnicaPrivremenog sporazuma.

U skladu sa članom 40. Privremenog sporazuma, Evropskazajednica i Bosna i Hercegovina su osnovale Privremeni odbor.Jedan od pet pododbora uspostavljenih na osnovu člana 43.Privremenog sporazuma je Pododbor za trgovinu, industriju,carine, poreze i saradnju s drugim zemljama kandidatima. Prvisastanak Pododbora za trgovinu, industriju, carine, poreze isaradnju s drugim zemljama kandidatima (u daljnjem tekstuPododbor) održan je 26. i 27. marta 2009. godine u Sarajevu, abh. strana je pripremila dokument koji je bio osnova zarazgovore. Prioriteti Evropskog partnerstva uglavnom su vezani za ispunjavanje zahtjevao sigurnosti proizvoda (uticaj na živote i zdravlje ljudi, domaćih životinja, okoline i interesepotrošača), što je osnovni preduvjet za slobodno kretanje roba na unutrašnjem tržištuEvropske unije. Generalna je ocjena da je proces ispunjavanja tih preduvjeta i dalje spori nije dio neke jasne politike ili strategije u ovoj oblasti, zbog čega trpe svi, a prije svegaizvozno orijentirane firme i privreda u cjelini, potrošači i svi građani koji su i daljenedovoljno zaštićeni od opasnih proizvoda.

a



Generalna je ocjena da je procesispunjavanja tih preduvjeta i daljespor i nije dio neke jasne politike ilistrategije u ovoj oblasti, zbog čegatrpe svi, a prije svega izvoznoorijentirane Orme i privreda u cjelini,potrošači i svi građani koji su i daljenedovoljno zaštićeni od opasnihproizvoda.


Svaki prioritet s liste Evropskog partnerstva upoređen je s poglavljem „Ostvareninapredak u periodu od aprila 2008. do marta 2009. godine“ iz dokumentaPododbora.

Stručni komentari dati su u prethodnom (prvom) izvještaju za 2008. godinu, a u ovomdokumentu dati su komentari o održivosti novih rokova i o ključnim preprekama unastavku procesa ovih reformi.

U ovom izvještaju razmotreni su kratkoročni prioriteti (za koje je bilo planirano da buduispunjeni do kraja 2008. godine), a definirani su kako slijedi:7

1. Poboljšati i provesti pravni okvir za standardizaciju, mjeriteljstvo, akreditaciju icertificiranje proizvoda, kako bi bili usklađeni sa standardima EU-a i najboljompraksom.

2. Ojačati kapacitet infrastrukture kvaliteta i institucija, te stvoriti pravni osnov zapostupke ocjenjivanja usklađenosti.

Osigurati da Agencija za nadzor nad tržištem bude potpunofunkcionalna i nastavi poduzimati korake na uspostavi strukturaza nadzor nad tržištem koje odgovaraju zahtjevima acquisa oslobodnom kretanju roba.

Zajednički komentar za stavke 1 i 2: Instituti za standardizaciju,mjeriteljstvo, akreditiranje i Agencija za nadzor nad tržištem sunajbolji dio sistema i najveći problem će biti finansiranjeaktivnosti i nabavke opreme za izgradnju njihovih kapaciteta, aposebno Instituta za mjeriteljstvo, u koji treba hitno uložitinekoliko miliona KM.

3. Usvojiti državni zakon o lijekovima i medicinskimsredstvima te uspostaviti državnu agenciju zamedicinske proizvode.

Medicinska sredstva regulirana su trima direktivama novogpristupa i Zakonom o lijekovima (stari pristup). Pošto ne postojiministarstvo zdravlja na državnom nivou, koordinacija će bitiizuzetno teška, pogotovo što niko i ne spominje državnustrategiju preuzimanja i provođenja ovih triju izuzetno važnih ikompleksnih direktiva.

4. Dalje približiti acquisu carinsko i porezno zakonodavstvo i postupke te osigurati datarifa Bosne i Hercegovine bude blagovremeno ažurirana na osnovu najnovijeKombinirane nomenklature.

5. Ukinuti poreze čiji je učinak jednak carinskoj dažbini (carinske dažbine za obraducarinskih deklaracija).

U nastavku je prikazan nivo ispunjenja planiranih aktivnosti za 2008. godinu.

b



7 U prethodnom izvještaju za 2008. godinu dati su stručni komentari o svakoj od predloženih mjera.

Instituti za standardizaciju,mjeriteljstvo, akreditiranje i Agencija

za nadzor nad tržištem najbolji su diosistema i najveći problem će biti

Onansiranje aktivnosti i nabavkeopreme za izgradnju njihovih

kapaciteta a posebno Instituta zamjeriteljstvo u koji treba hitno uložiti

nekoliko miliona KM. Nejasno je,međutim, zašto nije napravljena

detaljna analiza spremnostientitetskih inspektorata koji će

operativno na terenu vršiti nadzor nadsigurnošću proizvoda.


1. Ojačati institucionalni kapacitet MoFTER-a u cilju zadovoljavanja zahtjeva Evropskekomisije za slobodno kretanje roba (osnivanje jedinice za unutrašnje tržište)(MoFTER).

U izvještaju za sjednicu Pododbora 26. i 27. marta 2009. o popunjenosti kadrovima stoji:8

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

„Urađen je novi Prijedlog pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH, kojim je predviđeno osnivanje dva nova odsjeka u Sektoruza ekonomski razvoj i poduzetništvo: Odsjek za tehničke propise i Odsjek za ocjenjivanjeusklađenosti s ukupno 14 državnih službenika.

Kao problem ističemo činjenicu da za razvoj institucionalno-administrativnih kapacitetanedostaje novca u budžetu i prostorni kapaciteti za angažiranje kritične mase ljudi potrebneza reforme koje zahtijeva proces evropskih integracija.“

Komentar. Na ovaj način Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa implicitnostavlja do znanja da će se i u narednim izvještajima ponavljati konstatacije onemogućnosti napredovanja u svim oblastima u kojima ključnu ulogu ima ovoministarstvo, jer vojska bez vojnika ne može ratovati, nogometni klub bez igrača ne možeigrati utakmice itd. Prema tome, potrebno je hitno donijeti političku odluku da sedeblokira proces uspostave sistema slobodnog kretanja roba, naprimjer, privremenimangažiranjem vanjskih stručnjaka i uključivanjem nekih kompetentnih institucija Bosnei Hercegovine dok se ne okonča proces prijema i obuke novih kadrova, što u najboljemslučaju može potrajati 12 mjeseci.

2. Formirati jedinice za implementaciju direktiva novog pristupa u nadležniminstitucijama i organizacijski jačati odgovarajuće entitetske institucije (CoM, MoFTER,MCA, MCT, MS, IM, GFBH, GRS).

Komentar. U prethodnom izvještaju VPI-ja nepostojanje ovih jedinica i kompetentnihkadrova koji bi prethodno prošli detaljnu obuku o odgovarajućoj tehničkoj legislativi EU-a navedeno je kao najveći problem u procesu preuzimanja direktiva novog pristupa



8 Izvodi iz dokumenta pripremljenog za sjednicu Pododbora 26. i 27. marta napisani su italicom.

Broj zaposlenih

Naziv institucije / Sektor(resor, odjeljenje) Sistematizacija Stvarno stanje

Planzapošljavanja2009.

Sektor za ekonomski razvitaki poduzetništvo (Odsjek zatehničku podrškuekonomskom razvitku)

6 3

Zavisi odusvajanja novogpravilnika ibudžeta

Uniji.9 Zato nije jasno zašto se u dokumentu Pododbora uopće ne spominju ostaladržavna ministarstva MCA, MCT, MS, a velika pažnja je posvećena analizi kapacitetaentitetskih ministarstava i drugih institucija koje nemaju nikakvu značajniju ulogu uimplementaciji tehničke legislative EU-a.

Treba napomenuti da entiteti nemaju nikakvu ulogu u uspostavi i radu sistemaakreditiranja, standardizacije, naučnoga i industrijskog mjeriteljstva.10

Nejasno je, međutim, zašto nije napravljena detaljna analiza spremnosti entitetskihinspektorata koji će operativno na terenu vršiti nadzor nad sigurnošću proizvoda u čijeosposobljavanje treba uložiti najviše napora i sredstava i pored toga što će imatimaksimalnu podršku izuzetno kompetentne Agencije za nadzor nad tržištem.11

3. Usvojiti pravilnik o načinu priznavanja dokumenata i znakova usklađenosti izdanihu inozemstvu (MoFTER).

U dokumentu Pododbora stoji: „Analiziran je prijedlog nacrta ‘odluke o uvjetima i načinupriznavanja dokumenata i znakova o usuglašenosti izdanih u inozemstvu‘, koji na prijedlogministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u narednom periodu treba da donese Vijećeministara BiH.“

Komentar. To znači da je i ova obaveza iz Akcionog plana Evropskog partnerstvaprebačena iz 2008. u 2009. godinu.

4. Usvojiti propis o načinu imenovanja tijela za ocjenu usklađenosti (MoFTER).

U dokumentu Pododbora stoji: „U oblasti infrastrukture kvaliteta za tehničke industrijskeproizvode u završnoj je fazi formiranje liste ovlaštenih subjekata u BiH za ocjenjivanjeusuglašenosti proizvoda koja će se delegirati prema CEFTA zemljama.“

Komentar. Nije urađeno u 2008. godini kako je bilo planirano. Ovo treba napraviti zatehničke propise iz bivše Jugoslavije koji su još na snazi, a za propise EU-a čim sekompletira proces preuzimanja i stupanja na snagu 1. direktive novog pristupa Uniji.

Teško da će zemlje članice CEFTA prihvatiti ovaj propis jer se ni prvo ni drugo, uz nekeiznimke, uopće ne primjenjuje u BiH.12



9 To je glavni razlog zašto je bilo potrebno održati više od 15 sjednica svake od četiri ekspertne grupe zapreuzimanje četiri prioritetne direktive, umjesto maksimalno četiri sjednice po direktivi.

10 Entiteti imaju nadležnosti samo u verifikaciji mjernih instrumenata u zakonskom mjeriteljstvu i kontrolipredmeta od plemenitih metala, dok je Institut po odluci Vijeća ministara zadužen za implementacijudirektiva novog pristupa u ovoj oblasti.

11 U Sloveniji je najveći problem bio prekvalifikacija inspektora koji su ranije provodili propise SFRJ jer jetrebalo promijeniti ne samo način rada nego i filozofiju nadzora.

12 Za naredbe iz bivše Jugoslavije o obaveznom certificiranju ne postoji nijedna laboratorija sa listomobavezne opreme navedene u tim naredbama a tijela za ocjenjivanje usklađenosti prema direktivamanovog pristupa nisu još ni na vidiku u BiH.

5. Usvojiti naredbu o sigurnosti niskonaponskih proizvoda (MoFTER).13

6. Usvojiti naredbu o sigurnosti strojeva (MoFTER).

7. Usvojiti naredbu o elektromagnetnoj kompatibilnosti (MoFTER).

8. Usvojiti naredbu o sigurnosti liftova (MoFTER, MCT).

Komentar je isti za stavke od 5 do 8: Rok je pomjeren sa decembra 2008. na juni 2009.godine,14 što je sasvim realno ako postoji dobra volja.

U dokumentu Pododbora također stoji: „Započete su aktivnosti na usvajanju sljedećihšest direktiva, i to:

� direktive o sigurnosti igračaka,

� direktive za neautomatske vage,

� direktive za uređaje za gas,

� direktive za opremu pod pritiskom,

� direktive za ličnu zaštitnu opremu,

� direktive o uređajima namijenjenim upotrebi u prostoru koji je ugrožen potencijalnoeksplozivnom atmosferom.

Ove direktive bi trebalo da se usvoje do kraja 2009. godine.“15

Komentar. Ni ovaj rok nije realan imajući u vidu nepostojanje organizacijskih jedinica iobučenih kadrova za ove namjene u resornim ministarstvima BiH (vidjeti tačke 1 i 2).

Formirati savjet za standardizaciju (IS).

Kadrovski popuniti Institut za standardizaciju BiH (IS).

Kadrovski popuniti Republički zavod za standardizaciju i metrologiju (RISMRS).

Komentar. Naziv institucije «Republički zavod za standardizaciju i metrologiju» jepretenciozan jer Zavod nema nikakvih kompetencija u preuzimanju međunarodnih ievropskih standarda a u oblasti mjeriteljstva / metrologije nema nikakvih kompetencijau naučnom i industrijskom mjeriteljstvu, dok u zakonskom mjeriteljstvu samo učestvujeu periodičnoj verifikaciji mjernih instrumenata koji su pod kontrolom države.

Od svih navedenih izvršene su posljednje tri aktivnosti. Kada je u pitanju usvajanjetehničkih propisa i uspostavljanje mehanizama internih konsultacija i obavještavanja,nije ostvaren odgovarajući napredak u zadanom roku.



13 Ova naredba i Naredba o elektromagnetnoj kompatibilnosti pokrivaju više od 90% proizvoda natržištu u oblasti tehničke legislative novog pristupa (proizvodi sa CE znakom).

14 U dokumentu Pododbora stoji: «Usvajanje ovih direktiva planira se do kraja juna 2009. godine.»15 Rok je bio juni 2009.


Nijedan zakonski prijedlog u vezi sa Glavom IV. – Slobodno kretanjeroba, Poglavlje III. Zajedničke odredbe (članovi 32.–46.) Sporazuma ostabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU nije u proceduriParlamentarne skupštine BiH.

Vanjskotrgovinska i carinska politika su u isključivoj nadležnostidržave Bosne i Hercegovine (član 3. tačka 1. pod b i c, Ustava BiH) aresorno ministarstvo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH. Četiri usvojena zakona o sigurnosti industrijskihproizvoda i hrane i četiri pripremljena propisa o sigurnostiindustrijskih proizvoda, koji su preduvjet za slobodno kretanje roba,na nivou su Bosne i Hercegovine a njihovo provođenje je usklađenos nižim nivoima vlasti.

Ove propise donosi ministar MoFTER-a.

Komentar

Najbolji komentar je usporedni prikaz napretka Bosne i Hercegovine u izvještajimaEvropske komisije u oblasti slobodnog kretanja roba u trogodišnjem periodu:

� 2006. – Malo je postignuto u slobodnom kretanju roba.

� 2007. – Zabilježen određeni razvoj u oblasti slobodnog kretanja roba.

� 2008. – Zabilježen ograničen napredak u oblasti slobodnog kretanja roba.

Glavni razlog je činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek nema strategiju, pa čakni cjelovit pristup uspostavi sistema slobodnog kretanja roba, a pogotovopreuzimanju i provođenju tehničke legislative EU-a. Samo za dvije naredbe (strojevii električna sigurnost) napravljena je analiza učinka provođenja tih naredbi, i to jeurađeno u okviru projekta finansiranog iz EU-a. Teško je i zamisliti šta bi se desilokada bi se pored propisa o sigurnosti tehničkih industrijskih proizvoda u istovrijeme preuzimali i propisi o hemikalijama koje su regulirane novom uredbomEU-a REACH, motorna vozila i kozmetika koje su regulirane starim sektorskimdirektivama a u tim oblastima još nije napravljen ni prvi korak.

U Sloveniji je u preuzimanju acquisa slobodnog kretanja roba učestvovalo devetministarstava i devetnaest drugih institucija, u čemu je bilo angažirano više od 500službenika i tehničkih eksperata, dok u Bosni i Hercegovini na tom poslu u resornimministarstvima s punim radnim vremenom radi maksimalno pet službenika.

d

c



Četiri usvojena zakona osigurnosti industrijskih proizvoda ihrane i četiri pripremljena propisa

o sigurnosti industrijskihproizvoda, koji su preduvjet za

slobodno kretanje roba, na nivousu Bosne i Hercegovine a njihovoprovođenje je usklađeno s nižim

nivoima vlasti.

GGLLAAVVAA VV..

A) Poglavlje 1. Kretanje radnika (čl. 47.– 49.), Poglavlje 3. Pružanje usluga (čl. 57.– 59.), Poglavlje 5. Zajedničke odredbe (član 63.– 69. SSP-a)

Opća procjena ispunjenja obaveza BiH iz SSP-a uodnosu na prioritete Evropskog partnerstva vezanoza izvještajni period

Izvještaj se odnosi prvenstveno na dva velika područja: tržište rada,odnosno kretanje radnika i pružanje usluga, s posebnim akcentomna transportne usluge.

U odnosu na prethodni izvještaj nije postignut značajan napredaku ispunjenju obaveza koje proizlaze iz SSP-a.

Prvi veliki izazov za BiH je prije svega smanjenje strukturalnerigidnosti koja narušava funkcioniranje tržišta rada, posebnooporezivanje rada, nivoe socijalnih transfera i mehanizmeformiranja plaća. Drugi izazov je stvaranje jedinstvenogaekonomskog prostora, pogodnog za slobodno kretanje roba,kapitala, usluga i osoba.

Određenih pomaka koji bi mogli ukazati na napredak u ovomprocesu je bilo, ali kada bolje pogledamo, dosta temeljnihproblema je ostalo na skromnom nivou tačke napretka, najčešćezbog suprotnih stavova i političkih prioriteta iz RS-a, ali i skromnogainstitucionalnog kapaciteta u Federaciji BiH. Ovdje posebnomislimo na obaranje usvajanja dokumenta Politike transporta u BiH,

a


G L A V A 5 . P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

U oblasti transporta hitno jepotrebno usvojiti dokumentTransportne politike za BiH koji ćerezultirati izradom strategije uoblasti transporta te akcionimplanom. Zainteresovani investitorižele vidjeti da BiH ima organiziranpristup i jasno napravljenu listuprioriteta.

što bi omogućilo usvajanje strategije a potom i konkretan akcioni plan, što je preduvjetza razvoj oblasti transporta u našoj zemlji. Od razvoja mreže autocesta te i od razvojaostalih vidova transporta u velikom dijelu zavisi ekonomski razvoj BiH. Procedura jeoborena na veoma destruktivan način jer nisu ponuđeni nikakvi amandmani nikonstruktivne kritike kako bi se našla zajednička rješenja. Entiteti nastoje u oblastitransporta djelovati uz što manju koordinaciju državnog ministarstva, što dovodi doneusklađenih prioriteta i ukazuje na interese koji nisu isključivo orijentirani na razvoj i /ili pristupanje Evropskoj uniji i predstavljaju prepreku za ozbiljne investitore jer im se natakav način daje do znanja da država ne stoji iza nominiranih prioriteta niti je u stanjupodržati njihovu realizaciju na adekvatan način.

Opća je procjena da će zbog nedostatka kapaciteta u bh. institucijama proces ispunjenjaobaveza dosta sporo napredovati, barem u oblastima koje tretira ovaj izvještaj. Radi se onedostatku kako na makro nivou u pitanju ljudstva, tako, i posebno, na mikro nivou,odnosno na individualnom nivou gdje u svakodnevnim aktivnostima većini službenikanedostaju i tehnička znanja i bolje interpersonalne vještine kako bi se poboljšalaproduktivnost i samim tim ubrzao proces ispunjena obaveza.


Nivo ispunjenja Akcionog plana gotovo da nije napredovao u odnosu na prethodniizvještaj. Koraci koje BiH mora učiniti su zahtjevni, dugoročni i opsežni, tako da je u ovakokratkom roku, čak i uz najbolju političku volju, teško bilo ostvariti zapaženiji pomak,pogotovo u kontekstu svjetske ekonomske krize, što sve često utiče na listu političkihprioriteta.

Što se tiče unutrašnjeg tržišta, odnosno radnika, u pitanjuobaveze da se osigura jednak tretman radnika koji su zakonitozaposleni na svojim teritorijima, nema ničega novoga kao ni upogledu fragmentiranoga unutrašnjeg zakonodavstva ili sistemasocijalne sigurnosti.

Što se tiče obaveza iz drugog segmenta unutrašnjeg tržišta,odnosno pružanja usluga, nivo ispunjenja akcionog plana nijenapredovao jer ključne reforme koje je potrebno poduzetipodrazumijevaju uvođenje koordinacije na državnom nivou zapojedine oblasti pružanja usluga, što je u trenutnoj političkojkonstelaciji u BiH nemoguće postići.

Uređivanje uvjeta zajedničkog pristupa tržištu u zračnomsaobraćaju uređuje se sa ECAA-om i navedeni sporazum jeratificiran, što je pozitivno ocijenila Monitoring misija a tražena je,i odobrena, podrška u implementaciji ECAA putem jednog

twinning projekta koji bi trebalo da započne 2010. godine. Usvajanje zakona iz ove oblastiomogućit će odabir nezavisnog pružaoca usluga kontrole leta i obilježiti završnu fazutransformacije civilne avijacije i dovesti do razdvajanja regulatorne funkcije i funkcijekontrole leta, što je u skladu s pravilima EU-a.

Prema učinjenom napretku ostali vidovi transporta dolaze znatno iza zračnoga, pa takoi željeznički transport gdje će poseban napredak biti realiziran tek nakon adaptacijedomaće legislative. Što se tiče usvajanja direktiva pod imenom Railway Package II

b



Donosioci političkih odluka u BiHtreba što prije da shvate važnost

stvaranja jedinstvenogaekonomskog prostora, u

protivnom ćemo ostati smiješni uočima drugih zemalja s toliko

različitih legislativa za mikrotržišta i posljedice će trpjeti

građani BiH.

Directives, primjetna je stagnacija i čini se da će napredak biti teško ostvariv bez pomoćiDelegacije Evropske komisije u BiH. Postignut je napredak jer su uspostavljeni menadžeriinfrastrukture te Regulatorni odbor. Dodatne promjene domaće legislative u oblastiželjezničkog transporta također će biti neophodne i na entitetskom i na državnom nivou.U fazi izrade je paket propisa kompletne regulative za željeznice od strane EU-a (noviprojekt) prema kojem će operateri i menadžeri infrastrukture morati raditi po istimpravilima. Također, problem finansiranja izgradnje infrastrukture i subvencija za operacijenije riješen i trenutno nije u skladu s legislativom EU-a (pitanje subvencioniranjaputničkoga i teretnog saobraćaja). Isti problem se pojavljuje i u cestovnom saobraćaju,posebno u FBiH, gdje preduzeća tek treba da budu transformirana u javna.


Tretirane oblasti, posebno pružanje usluga, predstavljaju jedan od domena u kojem nijeostvaren gotovo nikakav napredak od potpisivanja SSP-a do sada.

U odnosu na prethodni izvještaj ipak je primjetan određeni napredak jer su pojediniprijedlozi zakona usvojeni, ali prostora za poboljšanje ima još jako puno s obzirom na toda zbog političkih razloga i neslaganja RS-a neki veoma bitni prijedlozi zakona nisuprihvaćeni. Također, u proceduru je stavljen i jedan novi prijedlog zakona (slijedi detaljnijiosvrt na ovu oblast):

� Prijedlog zakona o unutrašnjoj i pomorskoj plovidbi. Zakonuspostavlja pravni, institucionalni i operativni mehanizam, štoje značajno u kontekstu usaglašavanja metodologija pri izradipravila vezanih za plovidbu i donošenje mjera za unapređenjesistema u skladu s direktivama EU-a. Prijedlog je odbijen zbognedostatka političke volje iz Republike Srpske.

� Prijedlog zakona o zrakoplovstvu BiH. Ovaj prijedlogzakona, kao i Prijedlog zakona o zračnim lukama je usvojen,iako ostaje upitno kada će stupiti na snagu.

� Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita ubankama BiH. Zakon bi rezultirao efikasnijom procedurom te boljom zaštitomfizičkih lica a direktno teži ka usklađivanju normi u ovoj oblasti sa zakonodavstvomEU-a. Prijedlog je odbijen zbog nedostatka političke volje iz Republike Srpske.

� Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnostisaobraćaja na putevima u BiH. Izmjenama bi se došlo do stručnijih instruktora,odnosno bolje podučenih vozača u BiH, što je u skladu sa legislativom Unije.Prijedlog je usvojen, ali će ga biti potrebno dopuniti amandmanima

U odnosu na prethodni izvještaj dodajmo da je u proceduri i jedan novi prijedlog zakona:Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanjeBosne i Hercegovine. S usvajanjem ovog zakona pojačala bi se odgovornost svihsudionika u rješavanju problema u oblasti zapošljavanja.

c



U pojedinim oblastima BiHnedostaje malo napora danapravi velike korake, ali, najčešćebezrazložno, protivljenje RS-a uusvajanju krucijalnih zakona imaštetne posljedice na oba entiteta.

Komentar

U 2008. godini Vijeće ministara BiH je uputilo u parlamentarnu proceduru oko 50posto od potrebnih zakona, što znači da su već od samog početka pojedine oblastiveoma deficitarne. Situaciju otežava činjenica da dio zakona koji su uparlamentarnoj proceduri nije primjenjiv. Većina konsultiranih eksperata smatrada najčešće – ukoliko zakon «prođe» parlamentarnu proceduru – onda često nijeprimjenjiv, a ukoliko bi dozvolio stvarni napredak za BiH, onda biva «oboren» zbogmeđuentitetskih antagonizama. Republika Srpska zna imati i konstruktivan stavsve dok se ne dođe do prijenosa zakona s entitetskoga na državni nivo.

Bosnu i Hercegovinu čekaju teška vremena: trebat će nadoknaditi izgubljenovrijeme a probleme susrećemo na svim važnim etapama vezanim za harmonizacijulegislative sa zakonodavstvom EU-a: susrećemo probleme prilikom (ne)usvajanjazakona, potom na sljedećem koraku – prilikom primjene zakona ukoliko je onusvojen i, napokon, problematična je i kontrola primjene zakona.

U gotovo svim oblastima koje analizira ovaj izvještaj najvažniji koraci upribližavanju Evropskoj uniji tek treba da budu ostvareni.

d



GGLLAAVVAA VV..

B) Poglavlje 2. Poslovno nastanjivanje |(čl. 50.– 56.SSP-a)


U prethodnom izvještajnom periodu ustanovili smo da nisu ispunjeni uvjeti iz člana 51.t. 1. i 2. a u vezi sa članom 52. t. 3. SPP-a, odnosno da nisu ostvareni uvjeti za jednaktretman, bez diskriminacije u odnosu na domaća lica, budući da strana lica moguosnovati društvo uz posebna odobrenja. Tako da u pravilu domaća lica osnivanju društvapo normativnom, a strana po koncesijskom sistemu osnivanja.

Oblast privrednih društava na razini Bosne i Hercegovine nijeuređena jedinstvenim propisom, već entitetskim zakonima. Samimtim ne možemo govoriti o harmonizaciji domaćeg zakonodavstva saacquis communautaireom prije nego što harmoniziramo vlastitepropise. U tom smislu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona oprivrednim društvima Federacije BiH, prije svega mislimo naodredbe o supsidijarnim društvima, korak je naprijed kaujednačavanju regulative na teritoriji Bosne i Hercegovine. Naime,Zakon o preduzećima Republike Srpske (ZP) povezanim društvima(grupacijama) posvećuje cijelo poglavlje (vođen primjeromstatusnog privrednog zakonodavstva RS-a), te je u tom smislupredviđao bolja rješenja od Zakona o privrednim društvima FBiH,koji je u samo šest članova uređivao ovo pitanje. Zakon o izmjenamai dopunama Zakona o privrednim društvima FBiH normira četirivrste povezanih društava – vladajuće i zavisno društvo, društva suzajamnim učešćem, holding i koncern. U ranije važećem tekstuodjeljak ovog zakona koji je uređivao ove oblike povezivanja nosioje naziv Supsidijarna društva, dok je u novom tekstu to izmijenjenou Povezana društva. Još jedan korak ka usaglašavanju entitetskihzakona odnosi se na novinu u Zakonu o izmjenama i dopunamaZakona o privrednim društvima koji normira poslovna udruženja,čime se anticipiraju propisi Evropske unije (konkretno, Uredba2137/85 o Evropskoj ekonomskoj interesnoj grupaciji – EEIG).

a



Nisu ostvareni uvjeti za jednaktretman, bez diskriminacije uodnosu na domaća lica, budući dastrana lica mogu osnovati društvouz posebna odobrenja. Implicitnoje onemogućeno supsidijarnimdruštvima i podružnicama sticanjeprava vlasništva nadnekretninama ukoliko nisuregistrirani za obavljanje tedjelatnosti, odnosno imaju statuspravnog lica. U decembru 2008.godine usvojen je Zakon oizmjenama i dopunama Zakona oprivrednim društvima i objavljen uSlužbenom listu FBiH br. 84/08.

Najpravilnije bi rješenje, međutim, bilo donošenje jedinstvenog zakona na razini državejer bi se tako mogli u potpunosti implementirati OECD principi korporativnog upravljanjai EU direktive. Ovo stanovište podržava i Evropska komisija.

U odnosu na prethodni izvještajni period došlo je do izvjesnih promjena – usvojen jespomenuti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima FederacijeBosne i Hercegovine.


Nisu usvojeni posebni propisi.

Prema članu 2.2. Zakona o privrednim društvima FBiH (ZPD), odnosno Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima načelno je dozvoljeno osnivanjedruštava i stranim fizičkim i pravnim licima, ako zakonom nije drugačije određeno. Dakle,ZPD ne propisuje posebne uvjete, ali daje mogućnost da to urede drugi zakoni (u tomsmislu – zakoni vezani za strana ulaganja i obavljanje određenih djelatnosti). Sličnarješenja sadrži i Zakon o preduzećima Republike Srpske.

Nisu usvojeni posebni propisi koji se odnose na sticanje vlasništva na nekretninama iuzimanje u najam nekretnina za supsidijarna društva i podružnice. Prema Zakonu ovlasničko-pravnim odnosima strano fizičko i pravno lice koje obavlja djelatnost u FBiHmože biti nosilac prava vlasništva na poslovnim zgradama, poslovnim prostorijama,stanovima i stambenim zgradama. Prema ovoj odredbi implicitno je onemogućenosupsidijarnim društvima i podružnicama sticanja prava vlasništva nad nekretninamaukoliko nisu registrirane za obavljanje te djelatnosti, odnosno imaju status pravnog lica.

Pitanje uzimanja u najam nekretnina nije zabranjeno po važećoj legislativi.


U oktobru 2008. godine Predstavnički dom Parlamenta FBiH, u nastavku 16. sjedniceodržane 29. 10. 2008. usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona oprivrednim društvima Federacije BiH, uz četiri amandmana Vlade FBiH koji su postalisastavnim dijelom prijedloga zakona. (Klub zastupnika SDP-a je podnio 17 amandmanana prijedlog zakona. Vlada FBiH je amandmane IV, VI, IX i XVII u cjelini prihvatila, aamandmane I, II, V, VII,VIII, XII, XIV i XVI je djelimično prihvatila.)16 U decembru 2008.godine usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima (iakone u prvobitno predlaganom tekstu), i objavljen u Službenom listu FBiH br. 84/08.

c

b



16 Zakon je skinut iz parlamentarne procedure na zahtjev premijera N. Brankovića, a na inicijativuministra Vahida Heće.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima, za razliku od ZPD-a,sadrži odredbe vezane za supsidijarna društva. U ranije važećem tekstu Zakona oprivrednim društvima u Glavi VI. – SUPSIDIJARNA DRUŠTVA sa četiri člana je reguliranopovezivanje gospodarskih društava, i to isključivo odnos vladajućega i supsidijarnogdruštva, te je ovim izmjenama predviđeno više oblika povezivanja. Model je preuzetuglavnom iz Zakona o preduzećima Republike Srpske i dijelom iz Zakona o trgovačkimdruštvima Republike Hrvatske, s tim što je prilagođen postojećim odredbama Zakona oprivrednim društvima.

Ustavni temelj za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama tačke c) AmandmanaVIII na Ustav Federacije BiH prema kojoj je u isključivoj nadležnosti Federacije utvrđivanjeekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politiku korištenja zemljišta nafederalnoj razini.

Komentar

Ostvarivanje obaveza iz člana 51. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje seodnose na olakšavanje pokretanja poslovanja poslovnim subjektima iz EU-a uBosni i Hercegovini u odnosu na prethodni izvještajni period nije doživjeloznačajniji pomak. Ovo konkretno znači da podružnice društava iz EU – da bi u Bosnii Hercegovini mogle obavljati djelatnost – moraju biti registrirane kao privrednodruštvo u Federaciji BiH, odnosno u Republici Srpskoj. To znači da moraju stećistatus pravnog lica, koji podružnice po našem pravu nemaju. U praksi se pod ovimpodrazumijeva provođenje postupka registracije kao da se radi o novoosnivajućemdruštvu. S obzirom na to da se radi o inozemnom društvu, tj. kapitalu, potrebna jeregistracija kapitala (osnivanja) kod Ministarstva vanjske trgovine. Identičanscenarij važi i za rad supsidijarnih društava iz EU-a, koja se ne smiju izjednačavatis pojmom podružnice. Ona bi, dakle morala proći postupak registracije s ciljemsticanja pravnog subjektiviteta. Analogno naprijed rečenom sticanje pravavlasništva na nekretninama je onemogućeno podružnicama i supsidijarnimdruštvima iz Evropske unije ukoliko nisu registrirana kao pravna lica.

Iz ovoga možemo zaključiti da Bosna i Hercegovina, u pogledu djelovanjapodružnica i supsidijarnih društava iz EU-a, nije omogućila tretman koji nije manjepovoljan u odnosu na domaće podružnice i supsidijarna društva. Isto vrijedi i zaosnivanje društava iz EU, uz redovan postupak registracije neophodna jeregistracija kapitala kod nadležnog organa. Može se pretpostaviti da kada ne bibilo spomenutih ograničenja, na tržištu Bosne i Hercegovine, bio bi prisutan većibroj privrednih društava iz EU-a. Time bi se stvorili uvjeti za integraciju tržišta Bosnei Hercegovine u zajedničko tržište EU.

d





GGLLAAVVAA VVII ..

UUsskkllaađđiivvaannjjee zzaakkoonnaa,, pprroovvoođđeennjjee zzaakkoonnaa iipprraavvii llaa kkoonnkkuurreennccii jjee ((ččll .. 7700..––7777.. SSSSPP--aa))


Kratkoročni ključni prioritet iz Evropskog partnerstva u ovoj oblasti je –“Postići značajan napredak u stvaranju jedinstvenoga ekonomskogprostora u Bosni i Hercegovini koji podržava slobodno kretanje robe,kapitala, usluga i osoba.” Usklađivanje i provođenje zakona te pridržavanjepravila konkurencije mehanizam je za ispunjenje ovoga kratkoročnogprioriteta. Prioriteti Evropskog partnerstva koji se tiču ekonomskih kriterijazahtijevaju jačanje pravne sigurnosti za poslovne subjekte i stvaranjepogodnog poslovnog okruženja. Prioriteti koji se tiču evropskih standardaobuhvaćaju niz specifičnih zahtjeva u oblasti konkurencije, javnih nabavki,zaštite intelektualnog vlasništva te socijalne politike.

Prioriteti Evropskog partnerstva u okviru primjene evropskih standardai uređenja unutrašnjeg tržišta predviđaju da se u BiH osigurafunkcioniranje jedinstvenog sistema javnih nabavki, provođenjezakonodavstva i procedura javnih nabavki, kao i nastavljanje razvijanjaadministrativnih kapaciteta. U tom smislu predviđena obaveza jeispunjena, s obzirom na to da je na nivou države usvojen Zakon o javnimnabavkama u Bosni i Hercegovini. Provođenje ovog zakona je u velikojmjeri osigurano i ispoštovano, te nema naročito izražene opstrukcijenjegove primjene iz političkih razloga. Obaveza razvojaadministrativnih kapaciteta je u velikoj mjeri ispunjena; Zakonompredviđena tijela su, iako sa zakašnjenjem, uspostavljena i obavljajuposlove iz svoje nadležnosti.

a


U S K L A Ð I V A N J E Z A K O N A , P R O V O Ð E N J E Z A K O N A

I P R A V I L A K O N K U R E N C I J E


Provođenje Zakona o javnimnabavkama u Bosni iHercegovini u velikoj je mjeriosigurano i ispoštovano, tenema naročito izraženeopstrukcije primjene ovogzakona iz političkih razloga. Zapostupke javnih nabavki tzv.male vrijednosti ugovorniorgani nemaju obavezuprovoditi međunarodnipostupak, odnosno postupaku kojem bi mogli učestvovatisubjekti izvan BiH. Ustavni sudje 4. oktobra 2008. godinedonio odluku kojom se odbijazahtjev Milorada Živkovića zaocjenu ustavnosti Zakona ojavnim nabavkama BiH.

U oblasti konkurencije i državnih pomoći ne postoji očekivana sinergija u primjeni Zakonao konkurenciji zbog odsustva politike konkurencije i Zakona o državnoj pomoći.

Konačno, zaštita prava intelektualnog vlasništva i socijalna politika na margini suaktivnosti u provođenju zakona iako dolazi do postepenog preuzimanja zakonskogokvira prihvaćanjem međunarodnih konvencija.


U oblasti konkurencije napredak je učinjen u segmentupopunjavanja kapaciteta Konkurencijskog vijeća BiH (KVBiH);zaposlena su dva državna službenika u sjedištu KV-a uSarajevu te dva državna službenika u Uredu za konkurencijuu Mostaru kao sastavnom dijelu institucije KVBiH. Proceduraza upošljavanje još dva državna službenika u sjedištu KV-a jepri kraju.17 Prilikom analiziranja odluka KV-a BiH može seustvrditi da je i u ovom izvještajnom periodu nastavljen trendidentificiran u Preliminarnom izvještaju za 2008. godinu.Naime KVBiH je u ovom izvještajnom periodu donio 21odluku,18 od kojih 18 rješenja, dva mišljenja i jedanzaključak.19 Pri tome ih se 19 tiče koncentracija, odnosnospajanja ili preuzimanja privrednih subjekata, a samo dvijese tiču zloupotrebe dominantne pozicije na tržištu. U pitanjurealizacije obaveza usmjerenih na kreiranje sistema državnepomoći, zakonodavstva i institucija nije bilo nikakvognapretka.

Nisu usvojeni posebni propisi prema kojima tretmanprivrednih društava iz EU-a ne bi bio manje povoljan odtretmana društava iz Bosne i Hercegovine:

Prema važećem Zakonu o javnim nabavkama privrednimdruštvima iz EU-a nije omogućen isti tretman, tj. pristupprocedurama za dodjelu ugovora koji nije manje povoljan odtretmana što se daje društvima iz Bosne i Hercegovine. Premačlanu 37. Zakona „preferencijalni tretman za domaće možebiti primijenjen samo u mjeri u kojoj toj dopuste podzakonskiakti“. U tom smislu Vijeće ministara je 2006. godine donijeloOdluku o obaveznom korištenju preferencijalnog tretmanadomaćeg u postupku javnih nabavki u svim sektorima, izuzevelektrične energije.

U Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine članom 6. normirani su vrijednosnirazredi kao kriterij obaveze otvaranja postupka za međunarodnu konkurenciju. Proizlazida su vrijednosni razredi zapravo kriteriji diskriminacije, odnosno manje povoljnog

b


G L A V A 6 . U S K L A Ð I V A N J E Z A K O N A , P R O V O Ð E N J E Z A K O N A



Ne donošenje zakona o državnojpomoći spada u čisto političku

domenu – entiteti se ne žele odrećisvojih ovlasti u kreiranju ekonomske i

socijalne politike. U cijeloj priči gubesamo poslovni subjekti koji su izloženi

netransparentnim dodjelamaOnansijskih sredstava, što pojedincestavlja u privilegirani položaj i time

narušava konkurenciju i poštenutržišnu utakmicu. U konačnici najveći

gubitnici su građani BiH jer zbogodsustva zakona o državnoj pomoći i

inoviranog zakona o konkurencijipolitički dužnosnici kreiraju

dijametralno suprotne politikeekonomskog razvoja, socijalne i

industrijske politike. Stoga investicijeodlaze u sektore koji ne generirajunovu proizvodnju, zapošljavanje irazvoj u nerazvijenim oblastima i

granama privrede već u najbogatijegradske centre i kratkoročno

najisplativije grane poput izgradnjetržnih centara i poslovnih prostora.

17 Prvi kvartalni pregled ispunjenja obaveza iz SSP-a, DEIBiH18 Odluke dostupne na www.bihkonk.gov.ba19 Četiri rješenja donesena su u novembru 2008., dva u decembru 2008., četiri u januaru 2009., tri u

februaru 2009., tri u martu 2009. i dva u aprilu 2009. Jedno mišljenje je dato u novembru 2008. a drugou aprilu 2009., dok je jedan zaključak donesen u januaru 2009.

tretmana za subjekte / društva iz EU-a. Za postupke javnih nabavki tzv. male vrijednostiugovorni organi nemaju obavezu provoditi međunarodni postupak – postupak u kojembi mogli učestvovati subjekti izvan BiH.

U oblasti zaštite intelektualnog vlasništva nije bilo značajnih promjena a potrebno jeosigurati da Institut za intelektualno vlasništvo bude potpuno operativan, tako da možeobavljati svoje zadatke djelotvorno, te provesti postojeći pravni okvir. Korak dalje jepriprema akcionog plana za izgradnju potrebnih kapaciteta za provedbu zakona ointelektualnom vlasništvu, s posebnim naglaskom na potrebu pružanja specijaliziraneobuke za tijela za provedbu zakona, sudije, tužitelje, carinske službenike.

U oblasti koja se tiče zapošljavanja i socijalnih politika provodi se nekoliko aktivnosti uoblasti zaštite mentalnog zdravlja. U izradi je politika zaštite mentalnog zdravlja;usvajanje se očekuje do kraja ovog izvještajnog perioda, kao i akcioni plan za FederacijuBiH. Deklaracija o dugoročnom programu regionalne saradnje i razvoja mentalnogzdravlja ministara zdravlja zemalja jugoistočne Evrope potpisana je u decembru 2008.Uspostava regionalnog centra za mentalno zdravlje u BiH bi trebala biti okončana dokraja izvještajnog perioda. Isto vrijedi i za Strategiju razvoja mentalnog zdravlja u RS-u2009.–2015., dok je Centar za koordinaciju rada centara za mentalno zdravlje u RS-uuspostavljen u decembru 2008.

Od BiH se zahtijeva i da provede državni Zakon o visokom obrazovanju, čime se otvaraprostor za provedbu glavnih komponenti Bolonjskog procesa i Lisabonske konvencije opriznavanju diploma, te da upiše Agenciju za razvoj visokog obrazovanja i osiguranjekvaliteta u Evropski registar agencija za osiguranje kvaliteta i uključi u rad mreže zaosiguranje kvaliteta. Nadalje, jedan od zahtjeva je da BiH posebno razriješi rascjepkanostobrazovnog sistema i preklapanje funkcija između različitih nivoa organizacije u ciljurazvijanja politika i strateškog planiranja, kako bi se poboljšao kvalitet obrazovanja, teuspostavi vijeće za opće obrazovanje, što se očekuje do kraja izvještajnog perioda.

Konačno jedan od naročito važnih zahtjeva, povezan sa praksom u nekim područjimaBiH, jeste da naša zemlja mora poduzeti mjere na sprečavanju razdvajanja djece uškolama po etničkoj liniji. Ministarstvo civilnih poslova BiH je preuzelo obavezu putemKonferencije ministara obrazovanja u BiH izraditi preporuke za prevladavanje fenomenadvije škole pod istim krovom; s tim u vezi Konferencija ministara obrazovanja u BiH na trisjednice je razmatrala ovu problematiku i formirala Radnu grupu za izradu analitičkeinformacije. Radna grupa nije završila svoj zadatak do 31. 12. 2008. godine, pa je rokprolongiran do juna 2009.


Usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konkurenciji usklađenog sazahtjevima SSP-a je jedan od nužnih preduvjeta za poboljšanje rezultata u ovoj oblasti,ali nije jedini. Ne ulazeći u kvalitet i prioritetnost nekih rješenja u Zakonu o izmjenama idopunama Zakona o konkurenciji koji je kao prijedlog usvojen na 71. sjednici Vijećaministara BiH 29. 12. 2008., potrebno je nastaviti parlamentarnu proceduru.

c





Zakon o sistemu državne pomoći u BiH i dalje stoji u radnoj grupi zbog odbijanjapredstavnika iz RS-a da se neophodne stvari u kreiranju sistema državne pomoći dodijeledržavnim institucijama i reguliraju zakonom na državnom nivou. Upravo suprotno,početkom 2009. godine Narodna skupština RS-a je u prvom čitanju prihvatila Nacrtzakona o državnim pomoćima u RS-u na prijedlog Vlade RS-a od 30. 12. 2008.Istovremeno je podgrupa radne grupe (predstavnici iz nekih institucija BiH) napravilasvoj prijedlog zakona koji predstavlja drugu krajnost kreirajući sistem apsolutne kontroledržavnih pomoći nepotreban i neprimjenjiv u BiH u ovom trenutku.

Predsjedništvo BiH je na sjednici 5. 1. 2009. donijelo Odluku o pristupanju Bosne iHercegovine Ugovoru o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualnovlasništvo, Odluku o pristupanju BiH Ugovoru o izvedbama i fonogramima Svjetskeorganizacije za intelektualno vlasništvo. Također na sjednici 11. 2. 2009. Predsjedništvoje donijelo Odluku o pristupanju BiH Evropskoj konvenciji o zaštiti audiovizuelne baštine.Spomenute sporazume Predsjedništvo je ratificiralo na 57. sjednici 20. 5. 2009. Nadalje,na 54. redovnoj sjednici 17. 3. 2009. Predsjedništvo je donijelo odluku o ratifikacijiMemoranduma o razumijevanju između BiH i Evropske zajednice o pridruživanju našezemlje Sedmom okvirnom programu Evropske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj iogledne aktivnosti.

Parlamentarna skupština BiH primila je 23. 1. 2009. godinePrijedlog zakona o javnim nabavkama predlagača Vijećaministara BiH, koji se razmatra po osnovnom zakonodavnompostupku. Ustavnopravna komisija je na 62. sjednici 11. 2. 2009.razmatrala navedeni prijedlog zakona. Komisija je nakon raspraveutvrdila da postoji valjan ustavnopravni osnov za donošenjezakona te da je prijedlog zakona usklađen s Ustavom BiH i pravimsistemom. Komisija za finansije i budžet, kojoj je dostavljen ovajprijedlog zakona, kao nadležnoj za njega, prihvatila je principenavedene u njemu i ponuđeni tekst prijedloga zakona uputila udaljnju zakonodavnu proceduru. U vrijeme pisanja ovogizvještaja zakon nije usvojen, prošao je proceduru javne rasprave.

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu I.tačka 4, članu III. tačka 5. podtačka a) i članu IV. 4. a) Ustava BiHgdje je definirano da BiH neće ometati punu slobodu kretanjalica, roba, usluga i kapitala, da će preuzeti nadležnosti za takvapitanja o kojima se entiteti slože, te da je Parlamentarna skupštinaBiH nadležna za donošenje zakona.

Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava BiH Parlamentarna skupština BiHje na 41. sjednici Predstavničkog doma 3. decembra 2008. i na24. sjednici Doma naroda 29. januara 2009. godine usvojilaZakon o izmjenama Zakona o javnim nabavkama Bosne iHercegovine.

Ustavni sud BiH primio je 8. maja 2007. godine zahtjev MiloradaŽivkovića (u vrijeme podnošenja zahtjeva – prvog zamjenika predsjedavajućegPredstavničkog doma PSBiH) za ocjenu ustavnosti Zakona o javnim nabavkama BiH.Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH je na sjednici 29. februara 2008.razmatrala navedeni zahtjev za ocjenu ustavnosti te konstatirala da ostaje na pozicijamausvojenog zakona. Ustavno-pravna komisija Doma naroda PSBiH je na sjednici 4. aprila2008. godine razmatrala spomenuti zahtjev za ocjenu ustavnosti te konstatirala da





Konačno jedan od naročito važnihzahtjeva povezan sa praksom u

nekim područjima BiH je da našazemlja mora poduzeti mjere na

sprečavanju razdvajanja djece uškolama po etničkoj liniji.

Ministarstvo civilnih poslova BiH jepreuzelo obavezu putem

Konferencije ministara obrazovanjau BiH izraditi preporuke za

prevladavanje fenomena dvije školepod istim krovom; s tim u vezi

Konferencija ministara obrazovanjau BiH na tri sjednice je razmatrala

ovu problematiku i formirala jeRadnu grupu za izradu analitičke

informacije. Radna grupa nijezavršila svoj zadatak do 31. 12.

2008., pa je rok prolongiran do juna2009.

podržava inicijativu Milorada Živkovića. Ustavni sud je 4. oktobra 2008. godine donioodluku kojom se odbija zahtjev Milorada Živkovića za ocjenu ustavnosti Zakona o javnimnabavkama Bosne i Hercegovine.

Komentar

Oblast javnih nabavki u Bosni i Hercegovini uređena je na državnom nivou, štosvakako moramo izdvojiti kao višeznačajnu činjenicu, naročito imajući u vidu da jesvega nekoliko zakona usvojeno na razini države. Zbog toga ovaj zakon predstavljakorak naprijed u integraciji BiH, a time i napredak u ostvarivanju uvjeta za članstvou Evropskoj uniji. Ostavljajući postrani razloge političke prirode, Zakon o javnimnabavkama BiH je u velikoj mjeri, ali ne i potpuno usklađen s acquiscommunautaireom, odnosno direktivama EU-a u ovoj oblasti.

Naime, preferencijalni tretman domaćega je potpuno isključen iz Direktiva, ali jepredviđen u bh. zakonu kao zaštitna mjera za domaće subjekte s ciljem jačanjanjihovog tržišnog položaja i obnove i zaštite razvitka privrede BiH. Ova mjerasvakako bi morala biti privremena, te u tom smislu postoje indicije da će u novom/ izmijenjenom zakonu o javnim nabavkama ona biti brisana, naročito imajući uvidu da CEFTA predviđa potpuno ukidanje preferencijalnog tretmana za svoječlanice do 2010. godine.

Važeći Zakon o javnim nabavkama hitno treba izmijeniti zbog navedenoga, ali iniza drugih nedostataka koje je pokazala njegova primjena u praksi. Međutim,parlamentarna procedura usvajanja novog zakona o javnim nabavkama vjerovatnoje politički uvjetovana i osporavana. Istina, ovaj je zakon imao nekoliko izmjena idopuna, ali se nije radilo o suštinskim elementima. Izmjene su se najviše odnosilena pomicanje rokova za uspostavu i početak rada organa predviđenih Zakonom,zbog čega se on određeno vrijeme nakon usvajanja u prvobitnom tekstu nijemogao implementirati. Predmet izmjena Zakona o javnim nabavkama bili su ivrijednosni razredi, o čemu svjedoči i posljednja izmjena iz februara 2009. godine.Smatramo da bi vrijednosne razrede trebalo normirati aktima niže pravne snage,a ne zakonom, radi pojednostavljivanja procedura njihove izmjene. Na ovomemjestu treba istaći da su vrijednosni razredi u Bosni i Hercegovini kriterij zameđunarodnu konkurenciju, a u Evropskoj uniji za primjenu nadnacionalnogpropisa – direktive.

Najočitiji nedostatak Zakona o javnim nabavkama odnosi se na žalbeni postupak,s obzirom na to da je vrlo šturo uređen. To dovodi do nejasnoća i nejedinstvenogtumačenja, kako na strani ugovornih organa, tako i na strani institucijauspostavljenih ovim zakonom.

U pitanju politike i prava konkurencije BiH mora što prije donijeti izmjene i dopuneZakona o konkurenciji kako bi ga uskladila s evropskim standardima i riješilanelogičnosti koje trenutno onemogućavaju pravilnu primjenu prava konkurencijeu BiH. Nedostatak politike konkurencije i kapaciteta u Konkurencijskom vijeću BiHda iniciraju njeno kreiranje osnova je za trenutnu situaciju u kojoj u proteklih šestmjeseci imamo samo dva slučaja rješavanja sporova iz oblasti zloupotrebedominantnog položaja i 19 rješenja o koncentraciji. Neke od odluka zadiru i uosnovne principe politike državnih pomoći u EU-u zbog nepostojanja zakona kojibi ovu oblast regulirao kao i subvencije u slučajevima tzv. usluga od općeg interesa

d





koje se pogrešno podvode pod pojedine odredbe Zakona o konkurenciji iako semože smatrati da ne narušavaju konkurenciju.

Na sastanku RPM-a (Procesa praćenja reformi) u Bruxellesu traženo je od RS-a dasvoj zakon o državnoj pomoći povuče iz daljnje procedure u Narodnoj skupštini,kako bi se omogućilo donošenje zakona na državnom nivou te ponuđenaasistencija za izradu zakona, iako gotov nacrt zakona, usklađen sa standardima EU-a i potkrijepljen u obrazloženju relevantnim osnovima vezanim za legislativu EU-a, stoji u MVTEO-u BiH, čime se kontinuirano probijaju rokovi iz Akcionog plana ipribližava rokovima iz Privremenog sporazuma a da nema pomaka ka uspostavisistema državne pomoći.20

Ne donošenje zakona o državnoj pomoći spada u čisto političku domenu – entitetise ne žele odreći svojih ovlasti u kreiranju ekonomske i socijalne politike. U cijelojpriči gube samo poslovni subjekti koji su izloženi netransparentnim dodjelamafinansijskih sredstava, što pojedince stavlja u privilegirani položaj i time narušavakonkurenciju i poštenu tržišnu utakmicu. U konačnici najveći gubitnici su građaniBiH jer zbog odsustva zakona o državnoj pomoći i inoviranog zakona okonkurenciji politički dužnosnici kreiraju dijametralno suprotne politikeekonomskog razvoja, socijalne i industrijske politike. Stoga investicije odlaze usektore koji ne generiraju novu proizvodnju, zapošljavanje i razvoj u nerazvijenimoblastima i granama privrede već u najbogatije gradske centre i kratkoročnonajisplativije grane poput izgradnje tržnih centara i poslovnih prostora.

Ako Bosna i Hercegovina i dalje bude ulagala između 0,05 posto i 0,1 posto GDP-a 21 u ove svrhe, dok je prosjek EU-a blizu 3 posto (do 60 puta više), ona će i daljenajviše izvoziti sirovine i poluproizvode. Oni rijetki entuzijasti koji, usprkos svemu,stvaraju vrhunske proizvode imaju dodatnu (psihološku) barijeru na evropskom isvjetskom tržištu – loš imidž zemlje iz koje taj proizvod dolazi. Na skupu zemaljazapadnog Balkana u Beogradu, oktobra 2008., o indikatorima Evropskeistraživačke oblasti (ERA) Bosna i Hercegovina nije imala predstavnika. Tamo suočajno stanje u oblasti istraživanja i razvoja novih tehnologija (RTD-a) 22 odvojenoprezentirali predstavnici bh. entiteta FBiH i RS, što je dodatno pokvarilo sliku našezemlje i u ovoj oblasti.





20 Prednacrt zakona, kao i prateće ekonomske, fiskalne i socio-statističke analize, uradili su strani i domaćieksperti za državnu pomoć u saradnji s predstavnicima osam nadležnih institucija u sklopu projekta“Podrška za konkurenciju i državnu pomoć u BiH” koji je trajao 2,5 godine i koštao 1,3 miliona eura.

21 BiH nema svojih statističkih podataka o RTD-u, a procjene se razlikuju do 200%. 22 Izvještaj Crne Gore pokazuje da ta zemlja ima ne samo statističke podatke o RTD-u, već je za razliku od

BiH napravila veliki napredak u stvaranju povoljnog okruženja za RTD.

GGLLAAVVAA VVII II ..„„PPrraavvddaa,, sslloobbooddaa,, ssiigguurrnnoosstt““ ((ččll .. 7788..––8855.. SSSSPP--aa))


U skladu s Glavom VII. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosnai Hercegovina je preuzela niz obaveza u oblasti jačanja institucija ivladavine prava, migracija, azila, upravljanja granicom te borbe protivkriminala i terorizma. S obzirom na to da je u trenutnoj fazi Procesastabilizacije i pridruživanja za BiH na snazi samo Privremeni sporazum,koji primarno regulira ekonomsko-trgovinske odnose izmeđuugovornih strana, s krajnjim ciljem uspostavljanja zone slobodnetrgovine do 1. januara 2013. godine, neposrednije obaveze BiH udomenu područja slobode, sigurnosti i pravde sadržane su udokumentu Evropsko partnerstvo, kao i relevantnim konvencijamaVijeća Evrope (tzv. postprijemne obaveze) ili pak u dokumentima izaključcima Evropske komisije u okviru procesa liberalizacije viznogrežima.


Dio Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz Evropskog partnerstva koji se odnosi napoglavlje Pravda, sloboda i sigurnost, uključujući i političke kriterije, obuhvata 34 prioritetai 241 aktivnost (mjeru), što se usvajaju u cilju konkretizacije i preciznije realizacijedefiniranih prioriteta. Od ukupnog broja navedenih aktivnosti, prema dinamici Akcionogplana, 86 ih treba biti realizirano do 1. jula 2009. (75 do kraja 2008., te 11 u prvojpolovini 2009. godine). Za potrebe analize aktivnosti su posmatrane kao tematskecjeline, te se stepen njihove realiziranosti ocjenjuje na osnovu ispunjenosti većeg dijela

b

a


P R A V D A , S L O B O D A I S I G U R N O S T G L A V A 7 . P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Rezultati analize ukazuju da jezaključno s prvom polovinom2009. godine realizovano oko50 posto obaveza iz Akcionogplana za ispunjavanjeprioriteta iz dokumentaEvropsko partnerstvo za Bosnui Hercegovinu.

specifičnih koraka koje aktivnosti obuhvaćaju. U odnosu na period obuhvaćenprethodnim izvještajem, analiza ukazuje na sljedeći ostvareni rezultat:

Realizirane aktivnosti

� Imenovani direktori i zamjenici direktora Agencije za političku podršku i Agencije zaforenzička ispitivanja, te zamjenik direktora Agencije za školovanje i stručnoobrazovanje;

� usvojena Strategija i Akcioni plan u oblasti imigracija i azila za period 2008.–2011.,uspostavljeno koordinacijsko tijelo;

� uspostavljena Komisija za upravljanje granicom;

� usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku BiH;

� usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tajnih podataka;

� usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijamaBiH, entitetski zakoni izmijenjeni u cilju prilagođavanja izmjenama i dopunamadržavnog zakona;

� Republika Srpska potpuno uskladila Zakon o izvršenju krivičnih sankcija s postojećimdržavnim zakonom, u Federaciji BiH i Brčko distriktu postupak usklađivanja u toku;

� potpisan Memorandum o razumijevanju o uspostavljanju sigurnosnekomunikacijske veze između BiH i EUROPOL-a – uvjet za provođenje strateškogsporazuma o saradnji;

� usvojen Akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima za period 2008.–2012., ali nei operativni plan za 2009. godinu; sistem ažuriranja, praćenja i izvještavanja primjeneAkcionog plana uspostavljen preko Ureda državnog koordinatora za borbu protivtrgovine ljudima, Državne udarne grupe i sektorskih podgrupa;

� u okviru programiranja IPA 2009. upućena aplikacija za osiguranje sredstava iz IPAfonda za finansiranje izgradnje zgrade sjedišta Službe za poslove sa strancima;

� Republika Srpska usvojila Strategiju i Akcioni plan za borbu protiv droga, formiranaKomisija RS-a za suzbijanje opojnih droga, u MUP-u RS-a uspostavljeno posebnoodjeljenje za bavljenje suzbijanjem opojnih droga; Vlada Federacije BiH dalasaglasnost na Nacrt državne strategije za nadzor nad opojnim drogama i akcioniplan;

� Vlada Republike Srpske usvojila entitetsku Strategiju za borbu protiv korupcije,akcione i operativne planove;

� intenzivirano operativno djelovanje i patroliranje Granične policije u područjimasigurnosnih sektora.

� usvajanje Zakona o graničnoj kontroli


G L A V A 7 . P R A V D A , S L O B O D A I S I G U R N O S TP R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Nerealizirane aktivnosti

� Izbor direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela; izbor članova Nezavisnogodbora i Odbora za žalbe građana;

� imenovanje direktora Agencije za školovanje i stručno obrazovanje;

� imenovanje članova Nezavisnog odbora i Odbora za žalbe građana;

� usvajanje novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva sigurnosti BiH,kompletirano jačanje kapaciteta Sektora za imigraciju i Službe za poslove sastrancima, izrađeni svi neophodni programi i modeli obuke zaposlenih uMinistarstvu sigurnosti BiH;

� Azilantski centar (uspostavljanje i opremanje: predradnje završene, kofinansiranjebudžet BiH + sredstva iz programa IPA);

� usvajanje relevantnih podzakonskih akta vezanih za Zakon ograničnoj kontroli;

� izmjene i dopune Pravilnika o podacima, informacijama iminimumu drugih pokazatelja neophodnih za efikasnoprovođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona osprečavanju pranja novca;

� usvajanje revidirane Strategije nadzora nad opojnim drogamai akcionog plana;

� uspostavljanje komisije za redovno praćenje, izvještavanje irevidiranje Strategije nadzora nad opojnim drogama,prevencije i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga;

� dopuna i izmjena Dinamičkog plana kadrovskog popunjavanjaAgencije za istrage i zaštitu; potpuna realizacija procesa jačanjapersonalnih i profesionalnih kapaciteta (konkursne procedureza prijem jednog dijela novih uposlenika u toku); kadrovskopopunjavanje Finansijsko-obavještajne jedinice SIPA, Odjeljenja za zaštitu svjedokaSIPA, jačanje odjeljenja za borbu protiv terorizma i borbe protiv ABH sredstava;

� usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o programu zaštite svjedoka uBiH, podzakonski akti koji bi iz njega proizlazili;

� usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija,pritvora i drugih mjera BiH u cilju usaglašavanja s preporukama Vijeća Evrope iz 2006.godine;

� usklađivanje zakona o bankarstvu FBiH i RS-a;

� uspostavljanje efikasnog sistema za razmjenu podataka Granične policije i drugihpolicijskih jedinica, osiguranje zadovoljavajućih materijalnih sredstava za radGranične policije;

� osiguranje punih kapaciteta Agencije za zaštitu ličnih podataka.



Ustavna osnova za usvajanjenavedenih akata je član IV. 4. a)Ustava BiH. Priroda većinenormativnih akata koje je premaAkcionom planu neophodnousvojiti i implementirati unarednom periodu, posebnoonih koji se nalaze uparlamentarnoj proceduri,dopunskoga je iliamandmanskog karaktera uodnosu na postojeću legislativu ukonkretnim oblastima.


U Parlamentarnoj skupštini BiH trenutno se nalaze:

� Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima u BiH,

� Državna strategija nadzora nad opojnim drogama i Akcioni plan,

� Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija (preporukeVijeća Evrope iz 2006. godine),

� Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o programu zaštite svjedoka u BiH,

� Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA),

� dopunjeni izvještaj Ad hoc zajedničke komisije za provođenje procedure imenovanjaNezavisnog odbora i Odbora za žalbe građana, kao nezavisnih tijela policijskestrukture BiH,

� Nacrt strategije nadzora nad opojnim drogama, prevencije i suzbijanja zloupotrebeopojnih droga; prijedlog kandidata za članstvo u Komisiji za redovno praćenje,izvještavanje i revidiranje,

� Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Graničnoj policiji BiH.

Ustavna osnova za usvajanje navedenih akata je član IV. 4. a) UstavaBiH. Priroda većine normativnih akata koje je prema Akcionom planuneophodno usvojiti i implementirati u narednom periodu, posebnoonih koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri, dopunskoga je iliamandmanskog karaktera u odnosu na postojeću legislativu ukonkretnim oblastima.

c



Dosadašnji registrovani periodkašnjenja institucija u BiH u

odnosu na dinamiku Akcionogplana iznosi u prosjeku 6–12mjeseci, o čemu svjedoči i niz

akata koji se nalaze uparlamentarnoj proceduri, a

kojima se potpuno ili djelimičnoispunjavaju tek obaveze čiji je

rok realizacije prema Akcionomplanu sredina ili kraj 2008.

godine.

Komentar

Rezultati analize ukazuju da je zaključno s prvom polovinom 2009. godinerealizirano oko 50 posto obaveza iz Akcionog plana za ispunjavanje prioriteta izdokumenta Evropsko partnerstvo za Bosnu i Hercegovinu. Definirane obaveze zanavedeni period podrazumijevaju, prije svega, kreiranje i pospješivanjenormativnog okvira u datoj oblasti, kao i uspostavljanje i jačanje neophodneinstitucionalne strukture. Ostvareni napredak u normativnoj oblasti ogleda se uusvajanju određenih strateških dokumenata i njihovih akcionih planova (npr. uoblasti imigracija i azila, borbe protiv trgovine ljudima), kao i zakonskih ipodzakonskih akata (npr. u oblasti krivičnog postupka, zaštite tajnih podataka). Upitanju jačanja institucionalne strukture ograničen napredak je registriran uuspostavljanju novih tijela (npr. jedinstvena policijska struktura, Komisija zaupravljanje granicom) i pospješivanju infrastrukturnih, administrativnih ipersonalnih kapaciteta postojećih institucija (vize, upravljanje granicom,readmisija, zaštita ličnih podataka, borba protiv droga, terorizam). Međutim,uspješna i pravovremena realizacija obaveza definiranih Sporazumom o stabilizacijii pridruživanju i Evropskim partnerstvom zahtijeva daleko intenzivnije djelovanjeinstitucija u BiH u domenu legislativnog postupka i u domenu jačanjainstitucionalnih kapaciteta. Dosadašnji registriran period kašnjenja institucija u BiHu odnosu na dinamiku Akcionog plana iznosi u prosjeku 6–12 mjeseci, o čemusvjedoči i niz akata koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri, a kojima se potpunoili djelimično ispunjavaju tek obaveze čiji je rok realizacije prema Akcionom planusredina ili kraj 2008. godine. Pored kompleksnosti legislativnog postupka u Bosnii Hercegovini, faktore koji utiču na djelimično kašnjenje s ispunjavanjem Akcionogplana za realizaciju prioriteta Evropskog partnerstva nesumnjivo treba tražiti i upolitičkoj ravni, odnosno, u neusaglašenosti zahtjeva iz Evropskog partnerstva spostojećom ustavno-pravnom strukturom i podjelom nadležnosti između BiH injenih entiteta, te otporima koje izazivaju direktni ili indirektni pokušaji “prijenosanadležnosti”. Uz to, opća politička situacija u našoj zemlji, kao i postepenopozicioniranje vodećih političkih subjekata pred opće izbore koji će biti održani2010. godine, svakako su elementi koji dodatno otežavaju realizaciju u mnogimsegmentima zahtjevnih obaveza u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja.

d





GGLLAAVVAA VVII II II ..PPOOLLIITTIIKKEE SSAARRAADDNNJJEE


Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju predviđeno je da BiH i Evropska unija uspostaveblisku saradnju u cilju razvoja i napretka naše zemlje. Politikama saradnje definirane suoblasti u kojima BiH treba uskladiti svoje politike i zakonodavstvo s pravnom stečevinomEU-a. Sporazumom je precizirano 25 politika saradnje, a za svaku oblast odlukom VijećaEU-a o principima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Evropskom partnerstvu s BiH od18. 2. 2008. utvrđeni su kratkoročni i srednjoročni prioriteti.

Vijeće ministara usvojilo je Akcioni plan za realizacijuprioriteta sadržanih u dokumentu Evropsko partnerstvo kaoi Akcioni plan za provođenje obaveza iz SSP-a iPrivremenog sporazuma.

Analiza postignutih rezultata u prvoj polovini 2009.godine u realizaciji prioriteta, odnosno u provedbiaktivnosti i mjera predviđenih navedenim akcionimplanovima izvršena je na osnovu uvida u sadržaj sljedećihdokumenata: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju za BiH,Odluka Vijeća EU-a o principima, prioritetima i uvjetimasadržanim u Evropskom partnerstvu sa BiH, Akcioni plan zarealizaciju prioriteta sadržanih u dokumentu Evropskopartnerstvo, Prvi kvartalni pregled realizacije aktivnosti izAkcionog plana realizacije prioriteta Evropsko partnerstvo saBiH (DEI), te Izvještaj o stanju provođenja Privremenogsporazuma i SSP-a (DEI), Ekonomski i fiskalni program za2008. godinu (Vijeće ministara), Izvještaj i preporuke sa 1.sektorskog sastanka Praćenja procesa reformi (DEI),odgovarajućih izvještaja o radu Vijeća ministara,Parlamentarne skupštine BiH, entitetskih vlada te

a


P O L I T I K E S A R A D N J E G L A V A 8 . P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Premda institucije nadležne za realizacijuaktivnosti i mjera vezano za oblast Politikesaradnje ostvaruju neujednačennapredak, nivo ispunjenja Akcionog planaopćenito je nezadovoljavajući. Naprimjer,u Parlamentu BiH je u prvih pet mjeseci2009. godine usvojen samo JEDAN zakonkoji spada u jednu od ukupno 25 oblastikoje poglavlje Politike saradnje pokriva! Potrebno je stvoriti institucionalnestrukture za provođenje pretpristupnihobaveza užurbanom aktivnošću nakonuspostave sedam pododbora zastabilizaciju i pridruživanje u okvirunadležnih institucija BiH, a koje supobrojane u prošlom izvještaju.

dostavljenih informacija nadležnih državnih i entitetskih ministarstava. Imajući u vidunavedeno, razmotrit ćemo stupanj realizacije kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta onimredoslijedom kako su oni navedeni u SEE.

Prioriteti iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa BiH

1. Ekonomska i trgovinska politika

Vezano za zahtjev makroekonomske stabilnosti može se izvjestiti sljedeće:

� Stopa realnog rasta BDP-a u 2007. godini iznosila je 6,8 posto.

� Industrijska proizvodnja u BiH je u prvom polugodištu 2008. godine porasla 5,8posto. Ovim je u poređenju s prethodnom godinom ostvaren usporen rast u FBiH(4,9%) i ubrzan porast u RS-u (8%).

� U prvoj polovini 2008. godine nastavljen je ubrzan rast plaća od 14,5%, pa jeprosječna neto plaća iznosila 720 KM. Trend izjednačavanja plaća između entiteta jenastavljen, s tim da je prosječna plaća u RS-u za februar 2008. godine prvi putpremašila prosječnu plaću u FBiH.

� Prema rezultatima ankete o radnoj snazi u BiH 2008. godine stopa nezaposlenostiiznosila je 23,4%.

� Prosječna stopa inflacije u prvih devet mjeseci 2008. godine iznosila je 8,1%, štopredstavlja najveći izmjereni rast u posljednjih godinu dana. Prosječna godišnjainflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (CIP) u 2007. godini iznosila je 1,5%.

� Ukupna novčana masa (M2) u 2008. godini je imala trend rasta, ali nešto sporije uodnosu na prethodnu godinu: na kraju 2007. godine zabilježen je rast od 21,6%, dokje u augustu 2008. godine iznosio 14,7%.

� Stanje vanjske zaduženosti 1. maja 2008. godine iznosilo je 3.904 miliona KM.

� Javna potrošnja i dalje raste, sa 36,9% BDP-a u 2005. godini na 40,8% BDP-a u 2008.godini, uglavnom pod uticajem stečenih obaveza, naročito u sferi socijalnih transfera.

U kontekstu obaveza BiH u skladu s procesom evropskih integracija (ni)je ispunjeno:

� Pripremljeni su posebni privatizacijski programi za strateška preduzeća.

� Dokument “Politika privatizacije državnog kapitala u FBiH s programom prioritetnihulaganja“ nije usvojen u Parlamentu FBiH, iako je dobio podršku federalne vlade.

� U RS-u je uvedena mogućnost preraspodjele projektiranih sredstava za obveznicepo općim obavezama, a i sukcesivne obveznice za opće obaveze. Do sada su izvršeneemisije triju obveznica po osnovu stare devizne štednje, ukupne vrijednosti 252,2miliona KM. U decembru 2008. godine izvršena je prva emisija obveznica po osnovuratne štete u iznosu od 40,8 miliona KM.

� Vlada FBiH je u proceduru uputila Zakon o izmirenju obaveza po osnovu staredevizne štednje u FBiH.

� U Brčko distriktu izmirenje unutrašnjeg duga obavljat će se gotovinskim isplatama.


G L A V A 8 . P O L I T I K E S A R A D N J EP R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

2. Saradnja u oblasti statistike (član 88.)

� Putem twinning projekta realizirano je uvođenje statistike cijena poljoprivrednihproizvoda na temelju sedam pilot-istraživanja u ovoj oblasti.

� Poboljšan je kvalitet i opseg statističkih podataka konsolidiranih vladinih računausvajanjem višegodišnjeg plana (master plana) 2009.–2012.

� Vijeće ministara je 13. 11. 2008. godine usvojilo Odluku o vršenje popisa stanovništva.

� Na razini statističkih institucija formirana su tijela za popis, a centralni popisni biro nanivou BiH nije oformljen jer se čeka odluka Vijeća ministara.

� Radna grupa za izradu nacrta zakona o popisu stanovništva formirana i potvrđena 15.1. 2009.

� Radne grupe za pripremu nacrta metodologija i popisnog instrumentarija u skladus preporukama Evropske komisije formirane su i počele s radom.

3. Saradnja u oblasti bankarstva, osiguranja i ostalih finansijskih usluga (član 89.)

� Vijeće ministara u parlamentarnu proceduru je uputilo prijedloge sljedećih zakona:Zakon o okviru devizne politike u BiH, Zakon o finansijskom leasingu, Zakon oizmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Izvozno-kreditne agencije BiH.

� U Parlamentu FBiH su usvojeni Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Zakon oinvesticijskim fondovima i Zakon o leasingu, koji su stupili na snagu u januaru 2009.godine.

� Strategija razvoja instituta za intelektualno vlasništvo do 2015. izrađena je i nausvajanju je u Vijeću ministara.

� Nacrt zakona o autorskom pravu i srodnim pravima je u izradi.

4. Saradnja u oblasti revizije i finansijske kontrole (član 90.)

� Nije usvojena strategija za provođenje javne interne finansijske kontrole u javnomsektoru (PIFC), mada su na svim nivoima vlasti usvojeni zakoni o internoj reviziji,kojima je propisana obaveza uspostavljanja jedinica interne revizije u svim većimbudžetskim korisnicima.

Zakonom je propisana i obaveza uspostavljanja centralnih harmonizacijskih jedinica (CHJ– državni i entitetski nivo), te uspostavljanje koordinacijskog odbora, koji čine direktoriCHJ-a, a odgovoran je za usklađivanje legislative u oblasti računovodstva i interne revizijesa standardima EU-a. Vijeće ministara BiH donijelo je 14.04. Odluku o uspostavljanjuCentralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine,uzodređene korekcije. Zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora da pripremi prijedlogzakona o dopuni Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne iHercegovine, kojim će u članu 11 biti predviđena Centralna harmonizacijska jedinica kaoupravna organizacija u sastavu Ministarstva finansija i trezora, čime će ovaj zakon bitiusklađen sa Zakonom o internoj reviziji institucija BiH. Odlukom će biti osnovanaCentralna harmonizacijska jedinica (CHJ) ovlaštena za razvoj rukovođenja i koordinacijuinterne revizije i uvođenje sistema finansijskog upravljanja i kontrole u institucijama BiH



� U toku je realizacija projekta UNDP-a e-Government, čija je sastavna komponentaSistem za upravljanje javnim donacijama (GRMS), koji uključuje u izradu softvera čimeće Program javnih investicija institucija BiH biti automatiziran.

� S usvajanjem Zakona o fiskalnom vijeću stvorene su pretpostavke za radnajznačajnijeg državnog fiskalnog autoriteta. Ova institucija priprema usvajanjeprijedloga dokumenta “Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH“, koji se donosina trogodišnji period, a usvaja se u formi sporazuma između Vijeća ministara ientitetskih vlada.

� U FBiH je uspostavljeno tijelo za fiskalnu koordinaciju na podentitetskom nivou, kojeima za cilj da doprinese djelotvornosti fiskalne koordinacije.

5. Saradnja u oblasti industrije (član 92.) te malih i srednjih preduzeća (član 93.)

� Nije izrađena strategija ekonomskog razvoja BiH.

� Usvojena je Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća BiH, 16. 4. 2009.

6. Poljoprivreda, poljoprivredno-industrijski sektor i ribarstvo (čl. 95. i 96.)

� Strateški plan BiH za harmonizaciju poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja 2008.–2010., operativni program za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj 2008.–2010., teizmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Sektora za poljoprivredu, prehranu iruralni razvoj 2008.–2010. nisu usvojeni u predviđenom roku i njihovo usvajanjeprolongirano je za april 2009., što do danas nije učinjeno.

� Izrada plana za usklađivanje propisa za proizvođačke grupe prolongirana je za juni2009.

� Usvojen je Zakon o dobrobiti životinja, 26. 2. 2009.

� Ured za veterinarstvo kadrovski je popunjen: u toku 2008. zaposleno 10 veterinara,državnih službenika, a oglasom za prijem od 9. 1. 2009. primljeno dodatnih devetnovih službenika

� Donošenje četiriju propisa iz oblasti fitosanitarne politike nije završeno iprolongirano je za maj 2009.

� Izrada plana i programa obuke za fitosanitarnu oblast prolongirana je za mart 2009.i nije do danas završena.

� Usvojen je Zakon o genetski modificiranim organizmima, 26. 2. 2009.

� Od 30 pravilnika na osnovu Zakona o sigurnosti hrane pripremljeno je i od straneAgencije usvojeno osam, te poslano na usvajanje Vijeću ministara 25. 12. 2008.godine.

� Plan transpozicije propisa EU-a u zakonodavstvo BiH iz oblasti veterinarstva još je uizradi.

� Donošenje odluke o uspostavljanju poljoprivredno-tržišnog informacijskog servisai izrada strategije za savjetodavne službe prolongirani za juni 2009.



7. Saradnja u oblasti carina (član 97.) i poreza (član 98.)

� Izrađena su i u proceduru upućena sljedeća uputstva: Uputstvo o carinskom postupkuu poštanskom saobraćaju, Uputstvo o vanjskoj obradi, Uputstvo o kontrolama ucarinskom postupku, a u nacrtu je uputstvo o slobodnim zonama.

� Carinsku tarifu BiH 2009. usvojilo je Vijeća ministara i Parlamentarna skupština BiH.

� Izrađen je Priručnik o svrstavanju robe.

� Zakon o porezu na dobit FBiH usaglašen je s principima Kodeksa ponašanja zaoporezivanje preduzeća.

� Novim Zakonom o porezu na dobit i Zakonom o porezu na dohodak stvoreni suuvjeti za privlačenje stranog kapitala i jačanja jedinstvenog tržišta u BiH.

� U RS-u je završena fiskalizacija poreznih obveznika uvođenjem fiskalnih kasa, štotreba doprinijeti povećanju naplate poreza i sužavanju prostora sive ekonomije.

8. Saradnja u oblasti zapošljavanja i socijalne politike (član 99.)

� Na nivou Federacije BiH izrađeni su, ali nisu usvojeni Politika mentalnog zdravlja iAkcioni plan.

� Izrađena Analiza situacije i procjena mentalnog zdravlja u zajednici, ali prezentacijarezultata izvještaja još nije izvršena.

� Potpisana je Deklaracija o dugoročnom programu regionalne saradnje i razvojamentalnog zdravlja.

� Regionalni centar za mentalno zdravlje u BiH nije uspostavljen zbog kašnjenja upostupku usvajanja deklaracije.

� Usvojena je Strategija razvoja mentalnog zdravlja u RS-u 2009.–2015. te uspostavljenCentar za koordinaciju rada Centra za mentalno zdravlje (CMZ) u RS-u.

� Vlada FBiH usvojila je Akcioni plan za rješavanje problema Roma u oblastizapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite.

9. Obrazovanje i istraživanje (član 100.)

� Evropski sistem prijenosa bodova (ECTS) uveden je na svim javnim univerzitetima u BiH.

� Vijeće ministara učlanjeno je u Evropski registar za osiguranje kvaliteta visokogobrazovanja (EQAR).

� Sporazum o uspostavi Vijeća za osnovno obrazovanje potpisalo je 10 ministara, aočekuje se potpis još četiri ministra.

� Konferencija ministara obrazovanja u BiH formirala je radnu grupu za izraduanalitičke informacije o prevladavanju problema dvije škole pod istim krovom, aliradna grupa nije okončala svoj rad u predviđenom roku.

� Prijedlog okvirnog zakona o osnovama naučnoistraživačke djelatnosti i koordinacijiunutrašnje i međunarodne naučnoistraživačke saradnje BiH u parlamentarnoj je proceduri.



10. Saradnja u oblasti audiovizuelnih usluga i medija (član 102.) i informacijskogdruštva (član 103.)

� Pravilo o prenosivosti telefonskih brojeva i Pravilo o pristupu izdvojenoj lokalnojpetlji osvojeno je.

� Rad na uvođenju mobilnih virtualnih mrežnih operatera nije okončan, u toku jeizrada regulative.

� Nije urađena analiza tržišta.

� CRA i MCT su verificirane institucije BiH od strane Vijeća ministara za provođenjeKonvencije o prekograničnoj televiziji i Direktive o televiziji bez granica.

� Nije imenovan Upravni odbor RTVFBiH.

11. Saradnja u oblasti transportnih politika (član 106.)

� Bosna i Hercegovina je 3. 12. 2008. postala punopravna članica Joint AviationAuthorities (Zajedničke zrakoplovne uprave), što je pretpostavljalo primjenu svihzrakoplovnih propisa iz oblasti sigurnosti letenja.

� Prijedlog zakona o civilnom zrakoplovstvu i Prijedlog zakona o osnivanju Agencije zapružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH u parlamentarnoj su proceduri (još uvijeknisu usvojeni).

� Prijedlog zakona o osnivanju pružatelja usluga u zračnoj plovidbi usvojilo je Vijećeministara, ali nije dobio podršku u Parlamentu BiH.

� Donesene su strategije o sigurnosti na cestama u oba entiteta.

� Regulatorni odbor za željeznice je operativan.

� Vijeće za intermodalni transport BiH nije uspostavljeno.

� Bosna i Hercegovina nije potpisala SOLAS i Kodeks ISPS, Konvenciju o sigurnostiživota na moru i Međunarodni kodeks za sigurnost brodova i lučkih objekata.

12. Saradnja u oblasti energije (član 107.)

� Ustanovljena je Mapa puta za električnu energiju i Interni akcioni plan BiH zaprovedbu Mape puta za električnu energiju.

� Na nivou entiteta donesen je Akcioni plan za prestrukturiranje elektroenergetskogsektora.

� Potpisan je Sporazum o energetskoj politici između entiteta.

� Urađene su, ali nisu usvojene studije o energetskom sektoru na nivou entiteta.

� Nije započeta izrada strategije razvoja energetskog sektora BiH, mada je Evropskakomisija ponudila pomoć u njezinoj izradi.

� Usvojen Zakon o nafti i naftnim derivatima te Zakon o energetici u RS-u.



� U toku je izrada izmjena i dopuna Zakona o električnoj energiji u FBiH u skladu sdirektivama EU-a.

� Nije uveden princip utvrđivanja nivoa otkupnih cijena električne energije.

� Nije donesen zakon o gasu putem kojega bi se implementirala Mapa puta za gas.

13. Saradnja u oblasti okoliša (član 109.)

� Pokrenuta je inicijativa za potpisivanje Espoo konvencije.

� Strategija o zaštiti prirode i Strategija zraka RS-a su u parlamentarnoj proceduri.

� U procesu je izrada strategija zaštite okoliša FBiH, dok je Strategija zaštite zraka,prirode i upravljanja otpadom FBiH u parlamentarnoj proceduri.

� Urađena je predstudija izvodljivosti za implementaciju shema uspravljanjabiohazardnim otpadom u BiH i razvoj programa za uvođenje upravljanjamedicinskim otpadom u okviru IPA programa.

� Doneseni su entitetski zakoni o vodama, dok su strategije upravljanja vodama uizradi.

� Usvojen je Zakon o genetski modificiranim organizmima (GMO).

� Izrada zakona o zaštiti okoliša BiH je u toku, planirani rok za usglašavanje tekstazakona i dostavljanje Vijeću ministara je juni 2009. godine. Radna grupa za izraduovoga zakona svoj posao je prvobitno trebala okončati do 31. 10. 2008., ali se zbognedostatka saglasnosti na nivou entiteta kasnilo u njegovoj izradi.

� Nije uspostavljena agencija za zaštitu okoliša na državnom nivou niti neko tijelo /odjel unutar ministarstava na državnom nivou koje bi vršilo monitoring, prikupljanjepodataka i podnošenje izvještaja (Nacrt zakona o zaštiti okoliša predviđa uspostavuove agencije).

� EU Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš (EIA) gotovo je u potpunosti prenesena uentitetska zakonodavstva.

� EU Okvirna direktiva o vodama u potpunosti je prenesena u zakonodavstvo RS-a, igotovo u potpunosti u zakonodavstvo FBiH.

14. Saradnja u oblasti javne uprave (član 111.)

� Ured koordinatora za reformu javne uprave je operativan.

� U Fondu za reformu javne uprave, kojim upravlja Ured koordinatora, nalazi se 4,5 mileura za finansiranje Akcionog plana 1 za reformu javne uprave.

� Ured koordinatora započeo je aktivnosti na izradi akcionog plana 2 reforme javneuprave, koji će se odnositi na reformu sektorskih kapaciteta.

� Zakon o načinu prestanka funkcioniranja institucije Ombudsmen RS-a i prijenosunadležnosti na instituciju Ombudsmen za ljudska prava BiH nije donesen.




S obzirom na to da Glava VIII. – Politike saradnje – tretira veliki broj različitih oblasti za kojese EU i BiH opredjeljuju da zajednički sarađuju, usklađujući pravne propise izakonodavstvo BiH s pravnom stečevinom, acquis communautaireom, primjetno je dainstitucije nadležne za realizaciju odgovarajućih aktivnosti i mjera ostvaruju neujednačennapredak. Prohodan tempo u ispunjavanju obaveza iz SSP-a i Evropskog partnerstvaevidentan je jedino u oblasti statistike te oblasti carina i poreza, dok u ostalim oblastimadolazi do većih ili manjih pomjeranja, prolongiranja i kašnjenja u ispunjavanju obaveza.Važno je napomenuti da u prvoj polovini 2009. godine nije realiziran ni veliki brojaktivnosti i mjera u oblasti Politike saradnje koje su trebale biti okončane do 31. 12. 2008.Harmonizacija zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a je složen proces koji zahtijevane samo usvajanje novih zakona u najvećem broju oblasti na državnom nivou nego iistovremeno usklađivanje entitetskih i podentitetskih zakonodavstava sa evropskimstandardima, donošenje strategija i njihovo adekvatno provođenje.

Višegodišnja blokada reformskih procesa na državnom i entitetskim nivoima,(etno)politizacija pojedinih pitanja, nepostojanje saglasnosti oko prenošenjaodgovarajućih nadležnosti s entitetskog na državni nivo, nepostojanje konsenzusapolitičkih stranaka zastupljenih u zakonodavnim tijelima u vezi s donošenjemodgovarajućih zakonskih rješenja u cilju bržeg napredovanja prema evropskimintegracijama dovode do kočenja u ispunjavanju obaveza preuzetih potpisivanjem SSP-a i Evropskog partnerstva. Najeklatantniji primjer ovoga jeste činjenica da je u prvojpolovini 2009. godine na državnom nivou usvojen samo jedan zakon u ovoj oblasti –Zakon o genetički modificiranim organizmima, koji je u Predstavničkom domu PSBiHdobio saglasnost 21. 1. 2009. a u Domu naroda 26. 2. 2009. Na istoj sjednici Doma narodausvojen je i Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, koji je skoro dva mjeseca ranije dobiopodršku u Predstavničkom domu, 17. 12. 2008. Ostali reformski zakoni još uvijek su uparlamentarnoj proceduri ili nisu dobili saglasnost parlamentarne većine, poput Zakonao cestama. Napredak je vidljiviji u procesima usklađivanje entitetskih zakonodavstva spravnom regulativom EU-a. S tim u vezi bitno je istaći donošenje zakona o vodama u obaentiteta, odgovarajućim strategijama u energetskom sektoru itd.

U oblasti Politike saradnje određeni pomaci učinjeni su kada je u pitanju osiguravanjeoperativnosti i funkcionalnosti određenih institucija, poput Ureda koordinatora za javnuupravu, Ureda za veterinarstvo i Regulatornog odbora za željeznice. Istovremeno,određene institucije nisu uopće osnovane, budući da nije donosen zakonski okvir koji bito omogućio, npr. agencija za zaštitu okoliša ili regionalni centar za mentalno zdravlje u BiH.


U 2008. godini u parlamentarnoj proceduri bilo je ukupno 120 zakona, od kojih je u obadoma Parlamentarne skupštine BiH usvojen ukupno 41 zakon, 28 zakona je odbijeno(nije dobilo podršku), 12 je povučeno iz parlamentarne procedure, za četiri zakona jeobustavljena procedura, a 35 ih je ostalo u proceduri zaključno s 30. martom 2009. godine

c

b



kada je informacija zaprimljena. U radu Parlamentarne skupštine zabilježen je veliki brojodbijenih i povučenih zakona (ukupno 40), pri čemu 11 od 28 zakona koji su odbijeni uPSBiH nije usvojeno zbog nedostatka entitetske većine, odnosno neslaganja zastupnikaiz bh. entiteta RS-a s predloženim zakonskim rješenjima.

Od navedena 42 usvojena zakona u PSBiH neznatan je broj onih koji se tiču usaglašavanjas pravnom stečevinom Evropske unije i ispunjavanje prioriteta iz Evropskog partnerstva.Od navedenih zakona sljedeći su vezani za Politike saradnje: Zakon o vinu, rakiji i drugimproizvodima od grožđa, Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima, Zakon opoljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju, te Zakon o Agenciji za identifikacijskadokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH.

Nakon negativne ocjene i nepovoljnog izvještaja Evropske komisije iz juna 2008. godine,usvojeni su sljedeći zakoni: Zakon o genetički modificiranim organizmima, Zakon o zaštitii dobrobiti životinja, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o carinskoj politici BiH, Zakono fiskalnom vijeću, Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina.

U parlamentarnoj proceduri se još uvijek nalaze sljedeći zakoni: Prijedlog zakona o porezuna dodatnu vrijednost, Prijedlog okvirnog zakona o osnovama naučnoistraživačkedjelatnosti i koordinaciji unutrašnje i međunarodne naučnoistraživačke saradnje BiH,Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu, Prijedlog zakona ofinansijskom leasingu, Prijedlog zakona o poštama, Prijedlog zakona o zaštiti domaćeproizvodnje unutar CEFTA sporazuma, Prijedlog zakona o zrakoplovstvu BiH, Prijedlogzakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, Prijedlog zakona o fiskalnimkasama. Određeni broj zakona iz oblasti Politike saradnje povučen je iz parlamentarneprocedure ili nije dobio saglasnost parlamentarne većine, npr. Prijedlog zakona o javnimcestama.

Identificirana deklarativna opredijeljenost za integraciju naše zemlje u EU uočljiva je upresporoj implementaciji preuzetih obaveza, odnosno neispunjenju 30 prioritetaEvropske komisije, po potpisivanju i ratificiranju SSP-a BiH s EU-om.23 Brže ispunjavanjepreuzetih obaveza zahtijeva, između ostaloga, i izmjene u radu PSBiH, budući da sadašnjiposlovnici ne korespondiraju s potrebom za brzo usvajanje evropskih zakona. S tim uvezi potrebno je što prije usvojiti nove poslovnike o radu oba doma PSBiH, te eventualnooformiti zajedničku komisiju oba doma bh. parlamenta koja bi razmatrala evropskezakone, upućivala ih bh. parlamentu a on bi ih usvajao u hitnom postupku, kao što jepraksa susjednih zemalja.

U cilju pospješivanja procesa implementacije obaveza iz SSP-a i Evropskog partnerstvapotrebno je uspostaviti čvršću i prikladniju saradnju između PSBiH kao legislativnog iVijeća ministara kao izvršnog organa vlasti te s Direkcijom za evropske integracije kakobi se osiguralo kontinuirano i kvalitetno ispunjavanje zakonskih obaveza PSBiH ukontekstu evropskih integracija.

U velikom dijelu oblasti koje pokrivaju Politike saradnje ne postoji ustavna nadležnost,nego je legislativna i egzekutivna odgovornost na nivoima entiteta, odnosno entiteta ikantona u FBiH (npr. ekonomska politika, energetski sektor, bankarstvo, poljoprivreda,obrazovanje i istraživanje, socijalna politika, kultura, telekomunikacije, informacijskodruštvo i sl.).



23 Republika Hrvatska je u 2008. godini, naprimjer, usvojila 18 puta više “evropskih“ zakona od BiH, aRepublika Srbija, koja je otprilike u isto vrijeme potpisala SSP s EU-om, u prvih šest mjeseci odnjegovog potpisivanja usvojila je skoro tri puta više “evropskih“ zakona.

S osnivanjem određenih institucija na državnom nivou (Državna agencija za statistiku,RAK, Fiskalno vijeće, Ured koordinatora za reformu javne uprave, Agencija za razvojvisokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, Agencija za predškolsko, osnovno i srednjeobrazovanje) olakšan je proces harmonizacije sa zakonodavstvom EU-a.

Komentar

Premda postoje značajni pomaci naprijed u određenim oblastima, nivo ispunjenjaAkcionog plana općenito je nezadovoljavajući. O razlozima takvog stanja bilo jeriječi u ovom tekstu. Tome treba dodati i činjenicu da stvaranje institucionalnihstruktura za provođenje pretpristupnih obaveza reguliranih SSP-om i Evropskimpartnerstvom nije blagovremeno okončano. Do sada je donesena Odluka o Komisijiza evropske integracije u sastavu Privremenog odbora za stabilizaciju ipridruživanje te Odluka o uspostavljanju organizacijskih jedinica za evropskeintegracije u institucijama BiH. U proceduri je donošenje odluke o uspostavljanjusedam radnih grupa za evropske integracije koje će djelovati u sastavu pododbora.Od sedam radnih grupa čak šest ih je vezano za oblast Politike saradnje (trgovina,industrija, carine i porezi, te saradnja s drugim zemljama kandidatima;poljoprivreda, sigurnost, hrane i ribarstvo; unutrašnje tržište i konkurencija;ekonomska i fiskalna pitanja i statistika; inovacije, tehnološki razvoj i socijalnapolitika te transport). Premda bi uspostava navedenih radnih grupa mogla značitiznačajan iskorak u procesu ispunjavanja preuzetih obaveza, odgađanje njihoveuspostave, operativnosti i funkcionalnosti, dodatno doprinosi značajnomkašnjenju u realizaciji usvojenih akcionih planova o provođenju obaveza iz SSP-a iPrivremenog sporazuma, kao i Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz Evropskogpartnerstva.

d



GGLLAAVVAA IIXX ..FFiinnaannssii jjsskkaa ssaarraaddnnjjaa ((ččll .. 11 1122 ..––11 1144 .. )) ii GGLLAAVVAA VV.. –– PPooggllaavvll jjee 44TTeekkuuććaa ppllaaććaannjjaa ii kkrreettaannjjee kkaappiittaallaa((ččll .. 6600..––6622.. SSSSPP--aa))


U vezi s implementacijom Glave V. Poglavlja 4. SSP-a, član 1. stav 4. Ustava BiH predviđapostojanje slobode kretanja širom naše zemlje. Bosna i Hercegovina i entiteti nećeometati punu slobodu kretanja, lica, roba, usluga i kapitala širom BiH, a nijedan entitetneće provoditi bilo kakvu kontrolu na crti između entiteta. U skladu s tim Evropskopartnerstvo je pred našu zemlju postavilo nekoliko prioriteta, od kojih se najznačajnijiodnosi na uspostavljanje jedinstvenoga ekonomskog prostora koji podržava slobodnokretanje roba, kapitala, usluga i lica, a zahtjevi u pogledu ispunjenja ovog prioriteta uvezi sa članovima 60.–62. SSP-a odnose se na ostvarivanje daljnjeg napretka u eliminacijiograničenja na transfere kapitala izvan zemlje. Nadalje,u okviru srednjoročnih prioriteta Bosna i Hercegovina bitrebala nastaviti reforme u područjima registracijeimovine, provedbe ugovora, procedura bankrota,registracije, oporezivanja i licenciranja biznisa. Touključuje i usklađivanje zakonodavstva koje se tičedeviznog poslovanja, kako unutar BiH, tako i sazakonodavstvom EU-a.

U vezi s pružanjem finansijske pomoći Evropskopartnerstvo zahtijeva razvoj procedura i administrativnihkapaciteta koji će osigurati efikasnu zaštitu finansijskihinteresa EU-a u pružanju te pomoći; dok višegodišnjiindikativni dokument o planiranju pomoći uspostavlja

a


F I N A N S I J S K A S A R A D N J A G L A V A 9 . P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Bosna i Hercegovina na zadovoljavajućinačin ispunjava obaveze proizašle iz SSP-ai Evropskog partnerstva u oblastimatekućih plaćanja i kretanja kapitala teOnansijske saradnje. Potrebne su dodatnezakonodavne inicijative u vezi s kretanjemkapitala, kako bi se zakonski okvir uskladios acquisem, osiguralo usklađivanje u cijelojdržavi i postigla puna liberalizacija.

opći okvir za pružanje pomoći, posebni uvjeti utvrđuju se pojedinačnim godišnjimprogramima pomoći. Kako bi se pomoć operacionalizirala, BiH i EU potpisuju sporazumo finansiranju. Evropsko partnerstvo omogućava Bosni i Hercegovini pristup sredstvimaiz regionalnih i horizontalnih programa.

Kao potencijalna država kandidat, Bosna i Hercegovina ima korist od prve dvijekomponente IPA-e: I. komponente – Pomoć u tranziciji i jačanju institucija, teII. komponente – Prekogranična saradnja. Indikativna raspodjela za BiH premaVišegodišnjem indikativnom finansijskom okviru (MIFF) 24 za 2008.–2010. godinu iznosi269,9 miliona eura. Iz tog iznosa 30–40 posto indikativno se raspodjeljuje za pomoćdržavi da ispoštuje političke zahtjeve iz SSP-a, 25–30 posto za ekonomske zahtjeve, 35–45 posto za zahtjeve povezane s pravnim tekovinama Evropske unije, a 6 posto zaprekograničnu saradnju. Strategija pretpristupne pomoći slijedi preporuke Izvještaja ostrategiji proširenja i o napretku, prioritete Evropskog partnerstva, a uzet će u obzirzahtjeve Procesa stabilizacije i pridruživanja (PSP).

Komisija realizira sredstva Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) u Bosni i Hercegovinipreko Delegacije EK-a u našoj zemlji. Vlada je odredila državnog koordinatora za IPA-u,koji djeluje kao zastupnik Bosne i Hercegovine pred Komisijom. Podržava ga Direkcija zaevropske integracije (DEI). Evropska komisija i BiH su uspostavile Odbor za upravljanjeprogramiranjem i Odbor za upravljanje projektima, koje čine predstavnici DEI-ja iDelegacije u cilju adekvatne koordinacije programiranjem pomoći EU-a.

Općenito, može se konstatirati da Bosna i Hercegovina na zadovoljavajući način ispunjavaobaveze proizašle iz SSP-a i Evropskog partnerstva u oblastima tekućih plaćanja i kretanjakapitala te finansijske saradnje. U vezi s kretanjem kapitala i dalje važi sljedećakonstatacija: “Sveukupno gledano, pripreme Bosne i Hercegovine u ovom području su nadobrom putu. Ipak, potrebne su dodatne zakonodavne inicijative u pitanju kretanjakapitala kako bi se zakonski okvir uskladio s acquisem, osiguralo usklađivanje u cijelojdržavi i postigla puna liberalizacija.“25


Direkcija za evropske integracije je u svrhu implementacije SSP-ai Privremenog sporazuma pripremila dokument kojim se razrađujeakcioni plan za implementaciju za period juli 2008. – decembar2009. godine, kojim se predviđa da će – kako bi BiH odobrilaplaćanja i transfere na tekući račun platnog bilansa između EU-a iBiH, u slobodno konvertibilnoj valuti i u skladu sa „članom VIIčlanova Sporazuma IMF-a“ – pripremiti i usvojiti relevantnozakonodavstvo, u oblasti deviznog poslovanja. Vijeće ministara BiHje krajem 2008. godine usvojilo Nacrt zakona o deviznoj politici uBosni i Hercegovini koji je usklađen s Aneksom I. Direktive88/361/EEC i kojim se značajno liberaliziraju tekuće i kapitalnetransakcije. Zakon će u formi prijedloga biti upućen ParlamentuBiH na usvajanje.

b


G L A V A 9 . F I N A N S I J S K A S A R A D N J AP R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

24 Odluka Komisije o Višegodišnjem indikativnom planu (MIPD) 2008.–2010. za Bosnu i Hercegovinu 25 Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2008. godini, Bruxelles, 5. 11. 2008., str. 37.

Vijeće ministara deOniralo je prijedlogzakona o deviznoj politici kojim se

liberalizuju tekuće i kapitalnetransakcije s inozemstvom. Republika

Srpska pripremila je amandmane napostojeći Zakon o deviznom

poslovanju i uputila ih na javnuraspravu, dok je u FBiH u toku

priprema nacrta zakona.

Nacrt novog zakona o deviznom poslovanju u FBiH je u fazi izrade. Zakonom se predviđaznačajna liberalizacija tekućih i kapitalnih transakcija s inozemstvom.

Konačno, postupajući prema zaključku Narodne skupštine, Ministarstvo finansija RS-a jeizradilo a Vlada RS-a i Narodna skupština usvojile Nacrt zakona o izmjenama i dopunamaZakona o deviznom poslovanju iz 2006. godine, kao prvu fazu liberalizacije tekućih ikapitalnih transakcija s inozemstvom. Nakon izvršene javne rasprave zakon će u formiprijedloga biti upućen Narodnoj skupštini RS-a na konačno usvajanje.


U pitanju zakonske regulative kojom se utvrđuje postupak i otklanja diskriminacijaizmeđu državljana BiH i stranih i pravnih fizičkih lica u vezi sa sticanjem prava vlasništva/ svojine nad nekretninama, originalni nacrt zakona pripremljen je još 2005. godine, uztehničku pomoć GTZ-a. Iako – kako tokom ovog izvještajnog perioda, tako ni do kraja2009. godine – Akcionim planom implementacije SSP-a i Privremenog sporazuma nisupredviđene aktivnosti u vezi s omogućavanjem kupovinenekretnina u BiH građanima država članica pod istim uvjetimakao i državljanima BiH, s obzirom na to da SSP predviđa da će seaktivnosti na ovom planu odvijati postepeno tokom šest godinaod stupanja SSP-a na snagu, ipak je na ovom planu došlo doznačajnih pomaka. Zakon o stvarnim pravima u RS-u usvojen je25. novembra 2008. godine, i regulira stvarna prava (pravosvojine) stranih fizičkih i pravnih lica na isti način kao i zarezidente BiH. Članovima 15. i 16. Zakona utvrđeno je da stranapravna i fizička lica stiču pravo svojine na nepokretnostima uRepublici Srpskoj pod uvjetom reciprociteta, ako zakonom ilimeđunarodnim ugovorom nije drugačije utvrđeno. Ovaj zakonprimjenjivat će se od 1. jula 2009. godine. Stoga konstatacija izposljednjeg izvještaja o napretku da je Republika Srpska efikasnau usvajanju zakonodavstva i dalje stoji, i u ovom konkretnom slučaju.

Nasuprot tome, u Federaciji BiH usvajanje zakona o stvarnim pravima još uvijek jeneizvjesno. U skladu s politikom djelovanja Vlade FBiH za period 2007.–2010. Ministarstvopravde je u 2007. godini pripremilo prednacrt zakona o stvarnim pravima. Nakonrazmatranja, Vlada FBiH je ovaj zakon u formi nacrta uputila na razmatranje ParlamentuFBiH, koji ga je vratio na doradu. Međutim, do danas revidirani nacrt nije upućen uparlamentarnu proceduru. Tako još uvijek važeći Zakon o svojinsko-pravnim odnosimaFBiH (Sl. novine FBiH 6/98 i 29/2003) nastavlja ograničavati pravo sticanja vlasništva nadnekretninama u BiH na strana fizička lica koja obavljaju poslovnu djelatnost u FBiH ili kojana teritoriji FBiH imaju stalno prebivalište. Implicitno, ukoliko fizičko lice ne obavljaposlovnu djelatnost u BiH ili na području FBiH nema stalno prebivalište, ono ne možesteći pravo vlasništva na nekretninama.

c


F I N A N S I J S K A S A R A D N J A G L A V A 9 . P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Republika Srpska je usvojila Zakono stvarnim pravima u skladu sazahtjevima Evropske unije.Usvajanje sličnog zakona uFederaciji BiH je upitno, pa bi semoglo dogoditi da od 1. jula 2009.imamo različit tretmannerezidenata u dva bh. entiteta.

Komentar

Iako ne postoje eksplicitni uvjeti koje je BiH trebala ispuniti u spomenutomperiodu, osim općeg zahtjeva za postepeno prilagođavanje zakonodavstva u vezisa sticanjem nekretnina, RS je već usvojila zakon kojim se ova oblast regulira ipredvidjela njegovo stupanje na snagu u julu 2009. Ukoliko FBiH ne usvoji istizakon do toga roka, ovu oblast će regulirati dva različita zakona u entitetima, štonije u skladu sa općom obavezom harmonizacije na cijelom području BiH.

U vezi s finansijskom saradnjom i pružanjem finansijske pomoći, iako ne postojeeksplicitno zadati rokovi unutar 2009. godine, SSP predviđa da će strane sarađivatiu prioritetnim oblastima vezanim za pravnu stečevinu (acquis) EU-a u oblastimaunutrašnje finansijske kontrole u javnom sektoru (PIFC) i vanjske revizije, naročitoizradom i usvajanjem odgovarajućih propisa u skladu s međunarodno prihvaćenimstandardima kontrole i revizije te metodologijama i najboljom praksom EU-a26.

Dok je za dinamiku priliva finansijskih sredstava EU-a relevantan napredak ostvarenu svim oblastima primjene SSP-a i Evropskog partnerstva, kao i napredak uzadovoljavanju političkih kriterija iz Kopenhagena, za praćenje procesa iispunjavanje preduvjeta u smislu koordinacije pomoći i informiranja zaduženo jeodgovarajuće tijelo unutar Ministarstvo finansija i trezora BiH.

d


G L A V A 9 . F I N A N S I J S K A S A R A D N J AP R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

26 Za status u implementaciji mjera iz ove oblasti vidjeti dio izvještaja koji se odnosi na finansijsku revizijui kontrolu.

GGLLAAVVAA XX ..IINNSSTTIITTUUCCIIOONNAALLNNEE,, OOPPĆĆEE II ZZAAVVRRŠŠNNEE OODDRREEDDBBEE


Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju predviđeno je osnivanje Vijeća za stabilizaciju ipridruživanje, Odbora i pododbora za stabilizaciju i pridruživanje i Parlamentarnog odboraza stabilizaciju i pridruživanje, ali tek nakon stupanja na snagu SSP-a.

Privremenim sporazumom (čl. 40.–48.) osnovan je Privremeni odbor sa pet pododbora,koji je nadležan za sva pitanja obuhvaćena Privremenim sporazumom, dok će se ostaleoblasti do stupanja na snagu SSP-a i dalje raspravljati u okviru sastanaka Monitoringareformskog procesa (RPM). Na prvom sastanku Privremenog odbora u oktobru 2008.godine usvojen je raspored sastanaka pododbora za 2009. godinu. Na insistiranjeEvropske komisije dogovoreno je da se sastanci pododbora i RPM-a održavaju zajedno.Do kraja 2008. godine završen je proces formiranja pododbora a njihovi sastanci u 2009.godini se održavaju u skladu s usvojenim rasporedom.

a


I N S T I T U C I O N A L N E , O P Ć E I Z AV R Š N E O D R E D B E G L A V A 1 0 . P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Nivo realizacije Akcionog plana

Raspored sastanaka Privremenog odbora, pododbora i RPM-a, s tačkama dnevnogreda za period 1. 1. 2009.–1. 6. 2009.

b


G L A V A 1 0 . I N S T I T U C I O N A L N E , O P Ć E I Z AV R Š N E O D R E D B EP R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

Privremeniodbor / PlenarniRPM

Pododbori/Sektorski RPM Tačke dnevnog reda

22.–23. 1. 2009.Sarajevo

Pododbor -Transport Tranzitni saobraćaj

Sektorski RPM Transport, energija, okoliš iregionalni razvoj

19. 2. 2009.Bruxelles Plenarni RPM

23.–24. 2. 2009.Bruxelles

Pododbor -Poljoprivreda iribarstvo

Poljoprivredni proizvodi, ribljiproizvodi, prerađenipoljoprivredni proizvodi, vino ialkoholna pića, zaštita geografskihoznaka za poljoprivredne, riblje iprehrambene proizvode, osimvina i alkoholnih pića

Sektorski RPMSigurnost hrane, veterinarska iZtosanitarna politika, ruralnirazvoj

26.–27. 3. 2009.Sarajevo

Pododbori –Trgovina,industrija, carine,oporezivanje isaradnja s drugimzemljamakandidatima

Slobodno kretanje roba,industrijski proizvodi, trgovinskapitanja, oporezivanje, carine,saradnja s drugim zemljamakandidatima

Sektorski RPM Industrija, mala i srednjapreduzeća i standardizacija

27.–28. 4. 2009.Bruxelles

Pododbori –Unutrašnje tržištei konkurencija

Ostala pitanja vezana za Poglavlje3. Privremenog sporazuma,konkurencija, državna pomoć iindustrija čelika, intelektualno,industrijsko i trgovačko vlasništvo

Sektorski RPM Usluge, poslovni nastan i javnenabavke

25.– 26. 5. 2009.Sarajevo

Pododbor –Ekonomska iZnansijska pitanjai statistika

Kretanja kapitala i plaćanja

Sektorski RPM Ekonomski dijalog, statističkasaradnja, Znansijska kontrola

Komentar

U skladu s ustavnim nadležnostima u rad pododbora uključene su institucije BiH ientiteta. Umjesto komentara može poslužiti zahtjev Evropske komisije upućen BiHs prošlog sastanka – da sastanci RPM-a budu na engleskom jeziku i da se stavoviBiH unaprijed pošalju pismeno kako bi se i Evropska komisija mogla očitovati da sene bi gubilo dragocjeno vrijeme. Izgleda da je uistinu potrebno više koordinacijei pripreme među institucijama BiH.

c


I N S T I T U C I O N A L N E , O P Ć E I Z AV R Š N E O D R E D B E G L A V A 1 0 . P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

ZZAAKKLLJJUUČČAAKK

PPoovvrraattaakk nnaa ppiittaannjjee ppooll iitt iiččkkee vvooll jjee zzaapprroocceess eevvrrooppsskkiihh iinntteeggrraaccii jjaa uu BBiiHH

Kada smo prošle godine, zahvaljujući finansijskoj podršci Švedske agencije zameđunarodni razvoj i suradnju (SIDA), otpočeli raditi na projektu “Monitoring evropskihintegracija Bosne i Hercegovine”, vjerovali smo da je šestomjesečni osvrt sasvim dovoljanvremenski okvir za praćenje institucionalne dinamike ispunjavanja obaveza iz Sporazumao stabilizaciji i pridruživanju i Evropskog partnerstva s EU-om. Pošli smo od činjenice da uBiH postoji gotovo apsolutna politička suglasnost o tome kako ona što prije treba postatičlanicom Evropske unije. Logičnim se činio zaključak da će na temelju te apsolutnepolitičke suglasnosti relevantne institucije raditi prekovremeno kako bi sustigle susjednezemlje i nadomjestile očigledno zaostajanje BiH na evropskom putu.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa Evropskom unijom potpisan je 16. juna 2008.godine. Prošla je godina dana, a nakon Preliminarnog izvještaja za 2008. finalizirali smo našPrvi polugodišnji izvještaj za 2009. koji je tretirao prvih šest mjeseci. U tome vremenskomperiodu petnaestak država članica EU-a je potpuno završilo ili gotovo privelo krajuratifikaciju navedenog sporazuma, ali nažalost nismo u prilici zaključiti kako je BiH napravilaočekivani napredak. Bolje rečeno, institucije BiH nastavile su s polovičnim progresom kojiu nekim segmentima liči na ozbiljnu stagnaciju. Tokom pisanja ovog izvještaja bili smoprinuđeni mjeriti sporost umjesto dinamike, pobrojati iste prepreke, ponoviti iste zaključke.Katkada smo razmišljali i o tome da li je šest mjeseci suviše kratak vremenski period zamjerenje bh. stagnacije. No, odustali smo čak i razmišljati na tu temu jer nismo željeli upastiu zamku prilagođavanja vremena sebi, umjesto da sebe prilagođavamo zahtjevimavremena. Bosna i Hercegovina već odavno nema vremena za gubljenje, a nigdje to tolikonije izraženo kao u procesu evropskih integracija. Ostali smo i ostajemo privrženi zadanojmetodologiji i vremenskom okviru jer nam oni omogućavaju da na čistinu istjeramo razlogei probleme koji BiH drže na samom začelju balkanske EU kolone. Međutim, i stagnacija semože shvatiti kao kretanje. U bosanskohercegovačkom slučaju to je kretanje okodejtonskoga etnonacionalizma koji sebi pretpostavlja čak i evropski put ili, bolje rečeno,oko dejtonske nedorečenosti koja svakome omogućava da dovodi u pitanje državu i njenufunkcionalnost. Okvir u kojem postoji potpuni voluntarizam u pitanju tumačenja ikonzumiranja nadležnosti ne obećava brzo kretanje na putu ka EU. To se najbolje vidi izglavnih zaključaka Prvoga polugodišnjeg izvještaja za 2009.

1. U prvih nekoliko mjeseci 2009. primijetili smo polovične rezultate koji imajutendenciju kretanja ka lošem, što je rezultat nedostatka političkog konsenzusa uvećini pitanja o kojima smo raspravljali u I. poglavlju. Tokom vremenskog periodaobuhvaćenog ovim izvještajem bili smo svjedoci nacionalističke retorike političkihaktera koji osporavaju ustavni poredak BiH. Nikakav značajniji napredak nijenapravljen u prijenosu odgovornosti za proces reformi na državne institucije


Z A K L J U Č A KP R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

2. Bosna i Hercegovina i dalje nastavlja da pokazuje spremnost za ispunjenje svihprincipa političkog dijaloga, posebno ciljeva ZSVP-a i dijela koji se odnosi nasprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje. Tokom perioda obuhvaćenogovim izvještajem, 5. januara 2009., Predsjedništvo BiH je odlučilo pristupiti Konvencijiza nuklearnu sigurnost, te je usvojilo odluku da se BiH priključi Konvenciji za fizičkuzaštitu nuklearnog materijala. Prijenos nadležnosti s entiteta na državni nivo za vojnonaoružanje, municiju, eksplozive i određenu drugu pokretnu imovinu, što jepotpisano u martu 2008. kada su Vijeće ministara i entitetske vlade postigli dogovoro ovom pitanju, osporavala je Vlada RS-a. Argumenti koje daje RS su da tenadležnosti, kao što su uvoz i izvoz oružja, nelegalno prenesene na nivo države BiH.U skladu s ovim sporazumom također se očekuje uništavanje zastarjele i opasnemunicije. Nemogućnost da se riješi pitanje prijenosa nepokretnoga vojnog vlasništvapod državnu nadležnost (drugi od pet ciljeva i dva uvjeta za tranziciju OHR-a) tenedostatak finansijskih izvora ostaju neriješeni te i dalje predstavljaju znatnuprepreku u procesu reformi.

3. Izvještaj o dinamici realizacije obaveza iz Glave III. Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju, kao i obaveza iz Evropskog partnerstva, u prvom polugodištu 2009.godine, nažalost, ne razlikuje se mnogo od prethodnoga. Regionalna saradnja i daljeje talac balkanskih nacionalizama. Bosna i Hercegovina nije izuzetak od toga lošegpravila, što se u konačnici odražava i na nivo ispunjenja obaveza iz SSP-a i Evropskogpartnerstva.

4. Bosna i Hercegovina u IV. poglavlju – Slobodno kretanje roba (industrija i ribarstvo)bilježi određeni napredak, premda je potrebno dosta napora uložiti kako bi se procesintegracija kretao zadovoljavajućim tempom. Naša zemlja još uvijek nije učinilazadovoljavajući napredak u pitanjima standardizacije, akreditacije, ocjenjivanjausklađenosti, mjeriteljstva, nadzora nad tržištem i zaštite potrošača, kao ni upitanjima približavanja tehničkih propisa acquisu. Dom naroda PSBiH usvojioPrijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar Sporazuma CEFTA, kojipodrazumijeva naplatu pune MFN carine pri uvozu robe iz carinskih glava carinsketarife 02, 04, 16.01, 16.02, 20, 22 porijeklom iz Republike Hrvatske i Republike Srbije.Usvajanje i primjena ovog zakona suprotno je odredbama Sporazuma CEFTA, kao iSporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (član 12. PS-a; 27. SSP-a). Najbolji komentar jeuporedni prikaz napretka Bosne i Hercegovine u izvještajima Evropske komisije uoblasti slobodnog kretanja roba u trogodišnjem periodu:

2006. – malo je postignuto u slobodnom kretanju roba;

2007. – određeni razvoj u oblasti slobodnog kretanja roba;

2008. – ograničen napredak u oblasti slobodnog kretanja roba.

Glavni razlog je činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek nema strategiju, pa čakni cjelovit pristup uspostavi sistema slobodnog kretanja roba a pogotovopreuzimanju i provođenju tehničke legislative EU-a.

5. U oblasti slobodnog kretanja radnika nije postignut značajan napredak u ispunjenjuobaveza koje proizlaze iz SSP-a. Prvi veliki izazov za BiH je prije svega smanjenjestrukturalne rigidnosti koja narušava funkcioniranje tržišta rada, posebnooporezivanje rada, nivoe socijalnih transfera i mehanizme formiranja plaća. Drugiizazov je stvaranje jedinstvenoga ekonomskog prostora pogodnog za slobodnokretanje roba, kapitala, usluga i osoba.


Z A K L J U Č A K P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

6. U 2008. godini Vijeće ministara BiH je dostavilo u parlamentarnu proceduru oko 50posto od potrebnih zakona, što znači da su već od samog početka pojedine oblastiveoma deficitarne. Situaciju otežava činjenica da dio zakona koji su u parlamentarnojproceduri nije primjenjiv. Većina konsultiranih eksperata smatra da ako zakon i«prođe» parlamentarnu proceduru, onda često nije primjenjiv, a ako bi dozvoliostvarni napredak BiH, onda biva «oboren» zbog međuentitetskih antagonizama.Entitet RS zna imati i konstruktivan stav sve dok se ne dođe do prijenosa zakona sentitetskoga na državni nivo.

7. U ostvarivanju obaveza iz čl. 51. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji se odnosena olakšavanje pokretanja poslovanja poslovnim subjektima iz Unije u Bosni iHercegovini u odnosu na prethodni izvještajni period nije zabilježen značajnijipomak. Ovo konkretno znači da podružnice društava iz Evropske unije – da bi u BiHmogle obavljati djelatnost – moraju biti registrirane kao privredno društvo uFederaciji BiH, odnosno Republici Srpskoj. To znači da moraju steći status pravnoglica, koji podružnice po našem pravu nemaju. Sticanje prava vlasništva na nekretninaje onemogućeno podružnicama i supsidijarnim društvima iz EU-a ako nisuregistrirana kao pravna lica. Bosna i Hercegovina nije omogućila, u pogledudjelovanja podružnica i supsidijarnih društava iz EU-a, tretman koji nije manjepovoljan u odnosu na domaće podružnice i supsidijarna društva.

8. Ostavljajući postrani razloge političke prirode, Zakon o javnim nabavkama BiH je uvelikoj mjeri, ali ne i potpuno, usklađen s acquis communautaireom, tj. direktivamaEvropske unije u ovoj oblasti. Važeći Zakon o javnim nabavkama hitno treba izmijenitizbog niza nedostataka koje je pokazala njegova primjena u praksi. Međutim,parlamentarna procedura usvajanja novog zakona o javnim nabavkama jevjerovatno politički uvjetovana i osporavana. Istina, ovaj zakon je imao nekolikoizmjena i dopuna, ali se nije radilo o suštinskim promjenama. One su se najvišeodnosile na pomjeranje rokova za uspostavu i početak rada organa predviđenihZakonom, zbog čega se on određeno vrijeme nakon usvajanja u prvobitnom tekstunije mogao implementirati. Najočitiji nedostatak Zakona o javnim nabavkama odnosise na žalbeni postupak, s obzirom na to da je vrlo šturo uređen. To dovodi donejasnoća i nejedinstvenog tumačenja, kako na strani ugovornih organa, tako i nastrani institucija uspostavljenih Zakonom.

9. Bosna i Hercegovina mora što prije donijeti izmjene i dopune Zakona o konkurencijikako bi ga uskladila s evropskim standardima i riješila nelogičnosti koje trenutnoonemogućavaju pravilnu primjenu prava konkurencije u BiH. Nedostatak politikekonkurencije i kapaciteta u Konkurencijskom vijeću BiH da iniciraju njeno kreiranjeosnova je za trenutnu situaciju u kojoj u proteklih šest mjeseci imamo samo dvaslučaja rješavanja sporova iz oblasti zloupotrebe dominantnog položaja i 19 rješenjao koncentraciji. Nedonošenje zakona o državnim pomoćima spada u čisto političkudomenu – entiteti se ne žele odreći svojih ovlasti u kreiranju ekonomske i socijalnepolitike.

10. Premda institucije nadležne za realizaciju aktivnosti i mjera vezanih za oblast Politikesaradnje ostvaruju neujednačen napredak, nivo ispunjenosti Akcionog plana zarealizaciju obaveza iz SSP-a općenito je nezadovoljavajući. Naprimjer, u ParlamentuBiH je u prvih pet mjeseci 2009. godine usvojen samo JEDAN zakon koji spada ujednu od ukupno 25 oblasti koje pokriva poglavlje Politike saradnje! Potrebno jestvoriti institucionalne strukture za provođenje pretpristupnih obaveza hitnom ineodložnom uspostavom sedam radnih grupa za evropske integracije u okvirunadležnih bh. institucija.



11. Rezultati analize ukazuju da je zaključno s prvom polovinom 2009. godine realiziranooko 50 posto obaveza iz Akcionog plana za ispunjavanje prioriteta iz dokumentaEvropsko partnerstvo za BiH. Definirane obaveze za navedeni periodpodrazumijevaju, prije svega, kreiranje i pospješivanje normativnog okvira u datojoblasti, kao i uspostavljanje i jačanje neophodne institucionalne strukture. Ostvareninapredak u normativnoj oblasti ogleda se u usvajanju određenih strateškihdokumenata i njihovih akcionih planova (npr. u oblasti imigracija i azila, borbe protivtrgovine ljudima), kao i zakonskih i podzakonskih akata (npr. u oblasti krivičnogpostupka, zaštite tajnih podataka). U pogledu jačanja institucionalne struktureograničen napredak je zabilježen u uspostavljanju novih tijela (npr. jedinstvenapolicijska struktura, Komisija za upravljanje granicom) i u pospješivanjuinfrastrukturnih, administrativnih i personalnih kapaciteta postojećih institucija (vize,upravljanje granicom, readmisija, zaštita ličnih podataka, borba protiv droga iterorizam). Međutim, uspješna i pravovremena realizacija obaveza definiranih SSP-om i Evropskim partnerstvom zahtijeva daleko intenzivnije djelovanje institucija BiHi u domenu legislativnog postupka i u domenu jačanja institucionalnih kapaciteta.Dosadašnji registrirani period kašnjenja institucija u BiH u odnosu na dinamikuAkcionog plana iznosi u prosjeku od šest do 12 mjeseci, o čemu svjedoči i niz akatakoji se nalaze u parlamentarnoj proceduri a kojima se potpuno ili djelimičnoispunjavaju tek obaveze čiji je rok realizacije prema Akcionom planu sredina ili kraj2008. godine. Pored kompleksnosti legislativnog postupka u BiH, faktore koji utičuna djelimično kašnjenje u ispunjavanju Akcionog plana za realizaciju prioritetaEvropskog partnerstva nesumnjivo treba tražiti i u političkoj ravni, odnosno, uneusaglašenosti zahtjeva iz Evropskog partnerstva s postojećom ustavnopravnomstrukturom i podjelom nadležnosti između Bosne i Hercegovine i njenih entiteta, teotporima koje direktni ili indirektni pokušaji “prijenosa nadležnosti” izazivaju. Uz to,opća politička situacija u našoj zemlji i postepeno pozicioniranje vodećih političkihsubjekata pred opće izbore koji će biti održani 2010. godine svakako su elementikoji u mnogim segmentima dodatno otežavaju realizaciju zahtjevnih obaveza uokviru Procesa stabilizacije i pridruživanja.

12. Premda postoje značajni pomaci naprijed u određenim oblastima, nivo ispunjenostiAkcionog plana za realizaciju obaveza iz SSP-a općenito je nezadovoljavajući. Orazlozima takvoga stanja bilo je riječi u ovome tekstu. Tome treba dodati i činjenicuda stvaranje institucionalnih struktura za provođenje pretpristupnih obavezareguliranih SSP-om i Evropskim partnerstvom nije blagovremeno okončano. Do sadaje donesena Odluka o Komisiji za evropske integracije u sastavu Privremenog odbora zastabilizaciju i pridruživanje, te Odluka o uspostavljanju organizacijskih jedinica zaevropske integracije u institucijama BiH. U proceduri je donošenje odluke ouspostavljanju sedam radnih grupa za evropske integracije koje će djelovati usastavu pododbora. Od sedam radnih grupa čak šest je vezano za oblast Politikesaradnje (trgovina, industrija, carine i porezi, te saradnja s drugim zemljamakandidatima; poljoprivreda, sigurnost, hrane i ribarstvo; unutrašnje tržište ikonkurencija; ekonomska i fiskalna pitanja i statistika; inovacije, tehnološki razvoj isocijalna politika te transport). Premda bi uspostava navedenih radnih grupa moglaznačiti značajan iskorak u procesu ispunjavanja preuzetih obaveza, odgađanjenjihove uspostave, operativnosti i funkcionalnosti dodatno doprinosi značajnomkašnjenju u realizaciji usvojenih akcionih planova o provođenju obaveza iz SSP-a iPrivremenog sporazuma, kao i Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz Evropskogpartnerstva.


Z A K L J U Č A K P R V I P O L U G O D I Š N J I I Z V J E Š TA J

13. Iako ne postoje eksplicitni uvjeti koje je BiH trebala ispuniti u spomenutom periodu,osim općenitog zahtjeva za postepeno prilagođavanje zakonodavstva u vezi sasticanjem nekretnina, RS je već usvojila zakon kojim se ova oblast regulira ipredvidjela njegovo stupanje na snagu u julu 2009. Ukoliko Federacija BiH ne usvojiisti zakon do toga roka, ovu oblast će regulirati dva različita zakona u entitetima, štonije u skladu s općom obavezom harmonizacije na cijelom području BiH.

14. U vezi s finansijskom saradnjom i pružanjem finansijske pomoći, iako ne postojeeksplicitno zadati rokovi unutar 2009. godine, SSP predviđa da će strane sarađivatiu prioritetnim oblastima vezanim za pravnu tečevinu (acquis) EU-a u oblastimaunutrašnje finansijske kontrole u javnom sektoru (PIFC) i vanjske revizije, naročito uizradi i usvajanju odgovarajućih propisa u skladu s međunarodno prihvaćenimstandardima kontrole i revizije, te metodologijama i najboljom praksom EU-a. Dok jeza dinamiku priliva finansijskih sredstava EU-a relevantan napredak ostvaren u svimoblastima primjene SSP-a i Partnerstva, kao i napredak u zadovoljavanju političkihkriterija iz Kopenhagena, za praćenje procesa i ispunjavanje preduvjeta u pogledukoordinacije pomoći i informiranja zaduženo je odgovarajuće tijelo unutarMinistarstva finansija i trezora BiH.

Imajući u vidu osnovne nalaze ovog izvještaja, potrebno je istaknuti osnovnu porukukoja u značajnoj mjeri korigira naše poruke iz prethodnih izvještaja. Do sada je postojalapolitička volja za proces evropskih integracija a odgovornost za neispunjavanjeuglavnom pripisivana neosposobljenoj administraciji i kompliciranom ustavnom izakonodavnopravnom okviru. U vezi s periodom koji pokriva ovaj izvještaj moramonaglasiti da i pored napretka u usvajanju određenih zakona, pa čak i ustavnihamandmana,27 na sceni imamo javno izraženu indiferentnost za proces stabilizacije ipridruživanja. Jedini izuzetak predstavlja zalaganje za liberalizaciju viznog režima. Svakospominjanje potrebe za funkcionalnijom državom u cilju ispunjenja zahtjeva u procesuevropskih integracija podvodi se pod „unitarizam“. Istovremeno, odugovlačenjemusvajanja potrebnih zakona i onemogućavanja funkcioniranja državnih institucija nasceni je „funkcionalna“ destabilizacija institucija Bosne i Hercegovine. Pri tome se kaoosnovni problem postavlja pitanje ustavnih nadležnosti koje je i u dnevnopolitičkomsmislu okupiralo pažnju javnosti u proteklom periodu, na što smo upozorili uPreliminarnom izvještaju za 2008.

Rezolucija o situaciji u Bosni i Hercegovini Evropskog parlamenta iz marta 2009. godinenavodi: „Budući da je stalno pogoršanje političke klime u BiH razlog za zabrinutost,Evropski parlament izražava žaljenje što bh. političari, s obzirom na to da se nisu u stanjusaglasiti oko zajedničke političke vizije za svoju zemlju, odbacuju zbog bespotrebnognacionalizma cilj priključenja EU-u, cilj koji bi donio mir, stabilnost i napredak građanimaBiH.“28 Rezolucija također podsjeća da je „koncept članstva u EU-u ponuđen BiH kaojedinstvenoj državi, a ne njenim sastavnim dijelovima“.

Razrješenje ovog političkog problema osnovni je preduvjet za nastavak procesaevropskih integracija u BiH. Trenutna situacija ne može biti u interesu građana BiH, a nipolitičkih elita.



27 Ustavni amandman koji regulira status Distrikta Brčko, usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH nakon14 godina, dokaz je da svaki napredak u BiH zavisi od političke volje političkih elita i dugotrajnogispolitiziranog procesa dolaska do konsenzusa.

28 Rezolucija o Bosni i Hercegovini Evropskog parlamenta od 17. 3. 2009.

Monitoring procesaevropskih integracijaBosne i Hercegovine

Prvi polugodišnji izvještaj za 2009.

Documents

Monitoring procesa evropskih integracija: Prvi polugodisnji izvjestaj za 2009. godinu