JU UNIVERZITET U TUZLIMAINSKI FAKULTETProizvodno MainstvoPredmet: Montani Sistemi

SEMINARSKI RADRuna autodizalica

Student: Almedin Hrelji II-293/08 Profesor: Dr.sc.Demo Tufeki,red.prof.

TUZLA, juni 2013 god.Sadraj:

1. Uvod1.1 Pojam procesa montae1.2 Metode procesa montae1.3 Metoda postupkom potpune zamjenjivosti dijelova1.4 Montaa postupkom nepotpune zamjenjiosti dijelova1.5 Montaa postupkom grupne zamjenjivosti dijelova1.6 Montaa postupkom podeavanja dijelova1.7 Montaa postupkom regulisanja dijelova1.8 Organizacioni oblici postupka montae1.9 Analiza pogodnosti proizvoda za montau i stepen sloenosti1.10 Ocjena stepena pogodnosti proizvoda za automatsku montau1.11 Projektovanje postupka rada i tehnologije sistema u montai2. Ocjena pogodnosti proizvoda za automatsku montau- proraun3. Analiza vrste spajanja4. Zakljuak5. Tehnika dokumentacija proizvoda

1.0 UvodProces montae predstavlja dio procesa proizvodnje u okviru koga se od sastavnih dijelova izrauju sloeni predmeti rada prizvodi. Ako se posmatra proizvodni sistem sa osnovnom ulaznom veliinom ''polufabrikat'' i izlaznom veliinom ''proizvod'', proces montae je dio tog sistema sa viestrukim vezama u okviru sistema, posebno sa proizvodnjom dijelova. Predmet rada u okviru procesa montae se naziva predmet montae ili montana jedinica. On se sastoji od dijelova i u toku procesa montae se prevodi iz odreenog polaznog stanja u konano stanje po zavretku montae, pri emu znaajnu ulogu imaju karakteristike dijelova kao to su obiik, dimenzije, masa, itd.

1.1 Pojam procesa montae

Pojam montae dolazi od francuske rijei montage to znai sastavljanje, sklapanje, slaganje. Pod procesom montae se podrazumjeva dobivanje proizvoda vieg stepena sloenosti sastavljanjem proizvoda nie sloenosti. Svakako, to se odnosi na sloeni proizvod koji se sastoji od vie pojedinanih elemenata (vijci, vratila, leaji, itd...) ili vrlo sloeni proizvodi koji se sastoje od ve montiranih sklopova. Zbog toga procesi montae su vrlo sloeni tehnoloki procesi, jer mogu biti procesi zavrne montae kada se dobija finalni proizvod i procesi predmontae kada se spajaju sklopovi razliitih vrsta.Proces montae je dio procesa proizvodnje gdje se od pojedinanih dijelova izrauju sloeni proizvodi. Prema tome, ukupni proces proizvodnje sastoji se od dvije faze i to:- tehnolokog procesa izrade pojedinanih - sastavnih elemenata,- tehnolokog procesa montae sastavnih elemenata.

1.2. Metode procesa montae

U procesu montae dijelovi koji se spajaju nalaze se u odreenom meusobnom poloaju to se prikazuje na sklopnom crteu. Ovisno od stepena tanosti izrade dijelova i zahtijeva tanosti u postupku montae postoji pet metoda montae: montaa postupkom potpune zamjenljivosti dijelova, montaa postupkom nepotpune zamjenljivosti dijelova, montaa postupkom grupne zamjenljivosti dijelova, montaa postupkom regulisanja dijelova, montaa postupkom pojedinanog podeavanja.

1.3 Metoda postupkom potpune zamjenljivosti dijelova

Ova montaa osigurava potpunu zamjenljivost dijelova, bez dodatnih radova, jer su dijelovi izraeni u podruju konstruktivnih tolerancija. Prednost ove montae je u jednostavnosti i ekonominosti montae, lakoj zamjeni oteenih dijelova u eksploataciji, jednostavnoj tehnolokoj pripremi montae i mogunosti montae na traci. Zbog navedenih prednosti, gdje god je to mogue, treba teiti primjeni ove metode u procesu montae uz uslov da to dozvoljavaju ukupni trokovi.

1.4 Montaa postupkom nepotpune zamjenljivosti dijelova

Ova metoda polazi od saznanja da se ekstremne - granine vrijednosti mjera rijetko postiu u praksi. Zbog toga i uz primjenu teorije vjerovatnoe tehnika tolerancija Tt se proiruje i prima vrijednosti ekonomske tolerancije Te, to stvara olakice u procesu obrade dijelova. Svakako, jedan dovoljno mali broj dijelova e biti neupotrebljiv pri montai, jer je izgraen u izvan polja tolerancije Tt. Meutim, i ovi dijelovi koji su izraeni u graninom podruju tolerancije Te mogu se uz doradu sklopiti u koristan proizvod.Zbirna tolerancija se moe priblino odrediti po izrazu:

Gdje su:t - faktor rizika;Ki - koeficient disperzije;Ti - tolerancija lanova mjernog niza;

1.5 Montaa postupkom grupne zamjenljivosti dijelova

Kod montae postupkom grupne zamjenljivosti uvode se iroke tzv. ekonomske tolerancije koje su pogodne u procesu izrade. Da bi se postigla odgovarajua tanost elemenata u spoju nakon izrade izvodi se grupisanje dijelova u n polja tolerancije veliene Tt. Tada je ukupno polje tolerancije u procesu izrade: ,gdje je:n - broj grupa;Tt - pojedinana tolerancija kod metode potpune zamjenljivosti;

Ova montaa primjenjuje se kod ekstremno visokih zahtjeva, npr. klip bosch pumpe ili kada se sparuju dva lana. Spergnuti rukavac i otvor imaju istu oznaku grupe tako da se tolerancija u procesu izrade Ti smanjuje na toleranciju Tt u procesu montae.

1.6 Montaa postupkom podeavanja dijelova

Primjenom podeavanja, pojedine tolerancije lanova mjernog niza se mogu proiriti, pa tako dobiti ekonomske tolerancije i ekoninu proizvodnju. Dakle, ovom metodom montae svi sastavni dijelovi mogu imati ekonomski prihvatljive tolerancije koje su koritene u fazi izrade dijelova , tako da se sumarna tolerancija biti vea od propisane tehnike tolerancije lana . Zato se pri montai mora izvriti izmjena odreenih mjera u mjernom nizu kako bi se dobila funkcionalno tehniki potrebna tolerancija . To se postie doradom kompenzacijskog lana kako bi se izmijenila velika sumarna tolerancija izrade. Dakle, primjenom ekonomskih tolerancija u fazi izrade pojavio se tolerancijski viak koji treba ukloniti u procesu montae, a koji iznosi:

gdje je:

- zavrni lan ekonomskih tolerancija u fazi izrade lanova niza ;

- zavrni lan tehnikih propisanih tolerancija.Osnovni nedostaci ove metode su poveanje utroka rada pri moontai i trokova montae zbog potrebe podeavanja. Primjena ove metode je kod pojedinane i maloserijske proizvodnje.

1.7 Montaa postupkom regulisanja dijelova

Ova metoda je slina metodi podeavanja s tim to se tolerancija zavrnog lnana ne korigira doradom ve kompezacijom pomou elemenata kao to su: ahure, distantni prstenovi, osigurai, vijci za regulisanje, ekscentri, klinovi, idt. Kod ove metode nema dorade kompezacijskog elemeenta to je i osnovna prednost u odnosu na metodu podeavanja

1.8 Organizacioni oblici postupka montae

Organizacioni oblik montae ovisi o koliini, vrsti i sloenosti proizvoda, te stepenu razraenosti konstrukcije i tehnologiji izrade. Postoje dva osnovna organizaciona oblika montae, i to: stacionarni i tekui. Stacionarna montaa je kod pojedinane i maloserijske proizvodnje, dok je tekua montaa kod velikoserijske i masovne proizvodnje.Strukturu programa i sredstava montae odreuje ekonominost procesa montae, dok sredstva i organizacioni oblik odreuju produktivnost i trokove montae. Zbog toga, izbor organizacionog oblika procesa montae direktno utie na optimalnost projektiranog procesa.

1.9 Analiza pogodnosti proizvoda za montau i stepen sloenosti

Osnovna je karakteristika montae da na poetku procesa montae postoji odreena koliina pojedninanih elemenata, dok na kraju montae postoji sklop ili finalni proizvod sastavljen iz tih dijelova. Montaa je sloen tehnoloki proces t zahtijeva da se jo u toku konstrukcije definiu uvjeti tehnologinosti za optimalnu montau. Konstrukcija proizvoda je osnovna podloga za projektiranje procesa montae te bitno utjee na sami proces, jer tehnolog u okviru ve postojeih konstruktivnih rjeenja odluuje o najboljem moguem slijedu operacija. Dakle, poboljanjem tehnologinosti konstrukcije u pogledu montae mogu se stvoriti predpostavke da montaa bude racionalna i ekonomski opravdana. Konstrukcija je tehnologina i pogodna za montau ako: je vrijeme montae minimalno; su trokovi montae minimalni; se mogu racionalizirati organizacioni oblici montae;

Pogodan proizvod za montau treba zadovoljiti osnovne kriterije: da je podijeljen na vei broj nezavisnih sklopova i podsklopova; da su svedene na minimum operacije i zahvati podeavanja, posebno kod obrada skidanjem strugotine; da je reduciran broj sastavnih dijelova; da je lako rukovanje dijelovima u procesu montae; da je mogue primjeniti elemente automatizacije;

Pogodnost proizvoda za automatsku montau analizira se pirmjenom kompleksne mtode koja uzima u obzir konstruktivne i tehnoloke karakteristike procesa montae. Analiza se svodi na osnovu kvantitativnih karakteristika dijelova podijeljenih u sedam vrsta, gdje svaka od njih predstavlja odreeno obiljeje dijela koje se izraava brojnom oznakom (kvantitativno). Za odreivanje ukupne sloenosti svakom dijelu se dodjeli brojana oznaka. Sabriranjem brojanih oznaka dobije se sloenost bi. Pogodnost proizvoda za automatsku montau odreuje se kvantitativnom metodom koju odreuju tri pokazatelja:- Ukupni stepen sloenosti proizvoda pokazuje sumu pojednianih sloenosti dijelova koji ulaze u sastav proizvoda:

- Srednja vrijednost ukupnog stepena sloenosti:

- Stepen pogodnosti proizvoda za automatsku montau:

gdje su:bi - pojedinana sloenost i tog elementa;ni - broj istoimenih elemenata koji ulaze u proizvod;m - broj razliitih elemenata koji ulaze u proizvod;q - ukupan broj elemenata u proizvodu;Si - stepen sloenosti i tog elementa;

Proizvod je pogodan za automatsku montau ako je B minimalno (B min.), ako je Bsr minimalno (Bsrmin.) i Kpog3. Optimalna varijanta montae dobije se uporedbom vie konstruktivnih varijanti proizvoda, gdje se za poreenje koriste pokazatelji Kpog i Bsr.

1.10 Ocjena stepena pogodnosti proizvoda za automatsku montau

Za ocjenu stepena pogodnosti proizvoda za automatsku montau koristi se kompleksna metoda koja uzima u obzir konstruktivne i tehnoloke karakteristike procesa montae.Osnov metode ini princip poelementarne analize konstrukcije proizvoda i njegovih elemenata, karakterisktika procesa montae i materijala sa stanovita mogunosti automatskog izvoenja operacija: orijentacija dijelova u prostoru, dovoenje u radnu poziciju, pozicioniranja i stezanja u radnoj poziciji, skidanja, meuoperacionog transporta, itd.Po elementarna analiza se izvodi na osnovu objektivnih i kvantitativnih karakteristika dijelova i proizvoda u cjelini. Pri izvoenju ocjene pogodnosti dijelova za automatsku montau uzimaju se u obzir: oblik, mehanika svojsta, mogunost spajanja, gabaritne dimenzije i druge karakteristike samog elementa. Svojstva elemenata su podjeljena u 7 vrsta sa odreenim bojem karakteristika, gdje svaka od tih karakteristika predstavlja odreenu osobinu elemenata i izraava se brojanom oznakom.

VRSTA I - razdvaja dijelove po nainu njihove orijentacije u prostoru. Rubrika ''nije potrebna orijentacija'', iako odraava svojstvo procesa (a ne dijela), ukljuena je u emu, jer su rasprostranjene i takve operacije, kod kojih orijentacija dijelova nije potrebna.

VRSTA II karakterie svojstva spajanja dijelova pri automatskom orijentisanom transportu. U zavisnosti od naina spajanja postoje razne metode razdvajanja dijelova. Najprostije se razdvajaju dijelovi koji su mehaniki spojeni, a najtee dijelovi sastavljeni pod dejstvom meumolekularnih sila (adhezija).

VRSTA III i IV karakterie svojstva oblika dijela. U osnovi se ove podjele odnose na dijelove iji su odnosi mjera: za okrugle dijelove l0/d>1, odnosno ako nisu okrugli l0/d>1 i l0/h>1. jednako dimenzionisani su oni dijelovi iji je odnos dimenzija l0/d1; l0/b1 i l0/h1. Pod ploicama se podrazumjevaju dijeloci sa odnosom dimenzija l0/d