Lobanja kao cjelina (cranium)Sastoji se od cerebralnog dijela (cranium cerebrale), koji ini vrst kostani okvir za mozak i vesceralnog dijela (cranium viscerale), koji predstavlja skelet lica. Dijeli se na dva dijela: gornji dio naziva se krov lobanje (calvaria) i donji pod ili pod lobanje (basis cranii). Krov lobanje ili calvariu ine squama frontalne kosti, parijetalne kosti i dio squame occipitalne kosti. Lateralne strane ine velika krila sfenoidalne kosti i squama temporalne kosti. Kosti su povezane sa suturom coronalis (izmeu squame frontalne kosti i parijetalnih kostiju), sutura sagitalis (izmeu dvije parijetalne kosti), sutura squamosa (izmeu parijetalnih i squame temporane kosti), sutura lamboidea(izmeu parijetalnih i ocipitalne kosti) i tri suture velikog krila sfenoidalne kosti sa susjednim kostima (sutura sphenoparietalis, sutura sphenofrontalis i sutura sphensquamosa). Na unutranjoj strani vidljivi su zlijebovi hemisfere mozga i krvnih zila, impersiones digitate, juga cerebralia, brojni sulcusi arterija i vena. Fossa temporalis je kostana udubina smjestenna na lateralnoj strani lobanje, iza os zygomaticusa i arcussa zygomaticusa.Na dnu lobanje ili basis cranii razlikujemo unutrasnju ivanjsku stranu. Unutrasnja strana basis cranii interna podijeljena je na tri lobanjske jame: prednja fossa cranii anterior, fossa cranii media srednja i straznja fossa cranii posterior. Vanjska strana baze lobanje, basis cranii externa, je pravilnih kontura, njen prednji dio (frontalna, etmoidalna i sfenoidalna kost) pokrivaju kosti lica, dok srednji (pars basilaris ocipitalne kosti, pterigoidni nastavci i velika krila sfenoidalne kosti i donja strana piramide temporalne kosti ) i straznji dio slobodni(lateralni dio i squama ocipitalne kosti, i mastoidni nastavak temporalne kosti).

OrbitaOrbita imaoblik cetverostrane piramide ciji je vrh okrenut nazad a baza prema naprijed. Tako na orbiti razlikujemo bazu, vrh i cetiri zida. Auditus orbitalis predstavlja bazu, tj. ulaz u orbitu. Cini ga margo orbitalis na kome se razlikuju cetiri dijela: margo supraorbitalis, margo infraorbitalis, margo lateralis i margo medialis. Gornji rub cine margo supraorbitalis i processus zygomaticus frontalne kosti. Donji cini maxilla i os zygomaticus. Margo lateralis cini processus frontalis zigomaticne kosti a margo medialos grade pars nasalis fronatalne kosti i crista lacrimalis anterior maxille. Vrh orbite odgovara korijenu malog krila sfenoidalne kosti. U vrhu se nalazi canalis opticus. Paries medialis ili medijalni zid grade proc. frontalis maxille, os lacrimale, lmaina orbitalis etmoidalne kosti i tijelo dfenoidalne kosti. Pars lateralis ili lateralni zid, grade facies orbitalis zigomaticen kosti i facies orbitalis velikog krila sfenoidalne kosti. Paries superior ili gornji zid, cine pars orbitalis maksile, facies orbitalis zigomaticne kosti i proc. orbitalis ossis palatini (nepca). Izmeu gornjeg i lateralnog zida nalazi se fissura orbitalis superior, a izmedju lateralnog i donjeg zida orbite je fisura orbitalis inferior. Na spoju medijalnog i gornjeg zida nalaze se foramen ethmoidale anterius et posterus, kroz njih prolaze istoimeni nervi i arterije.

Os occipitale

Potiljacna kost gradi zadnje-donji zid lobanjske duplje. Na njoj se nalazi veliki otvor (foramen magnum) preko kojeg lobanjska duplja komunicira sa kraljeznickim kanalom. Na potiljacnoj kosti se razlikuju cetiri dijela: bazilarni (pars basilaris), dva bocna (pars lateralis) i zadnji pljosnati dio (squama occipitalis) Pars basilaris se nalazi ispred velikog otvora. Sa gornje strane je izdubljen u siroki zlijeb (clivus) na kojem lezi produzena mozdina i most.Pars lateralis se nalazi bocno od velikog otvora. Na njegovoj donjoj strani se nalaze zglobna tijela (condylus occipitalis) za uzglobljavanje sa atlasom a sa gornje strane se nalazi kvrga (tuberculum jugulare). Spoljasnja ivica bocnog dijela zajedno sa zadnjom ivicom piramide temporalne kosti formira otvor (foramen jugulare) za prolaz 9. 10. I 11. Mozdanog zivca i vene (vena jugularis interna) Squama occipitalis se nalazi iza velikog otvora. Na sredini spoljasnje strane se nalazi uzvisenje (protuberancia occipitalis externa) od koje prema velikom otvoru silazi greben (crista occipitalis externa). Od spoljasnje potiljacne kvrge nalazi se krune linije (linea nuche superior i linea nuche inferior) na kojima se pripajaju misici vrata. Na unutrasnjoj strani ljuska je ispupcena u obliku krsta (eminencia cruciformis). Srediste ovog ispupcenja je unutrasnja kvrga (protuberancia occipitalis interna) .

SKVAMA I LATERALNI DIJELOVI SE SPOJE U 2. GOD., A SA BAZILARNIM DIJELOM OKO 6. GODINE IVOTA

Os sphenoidale

Klinasta kost se nalazi ispred potiljacne kosti. Na njoj postoje: sredisnji dio, tijelo klinaste kosti (corpus ossis sphenoidalis) i tri para nastavaka: malo krilo (ala minor), veliko krilo (ala major) i klinasti nastavak (processus pterygoideus). Tijelo klinaste kosti je nepravilnog oblika i ima sest strana. Gornja strana je izdubljena u obliku turskog sedla (sella turcica). U tom udubljenju se nalazi jama (fossa hypophysalis) u kojoj lezi hipofiza. U tijelu klinaste kosti se nalazi pneumaticna supljina (sinus sphenoidalis). Sella turcica se nalazi na gornjoj strani tijela klinaste kosti, na njoj se nalazi izboina (tuberculum sellae) sa nastavkom (pocessus clinoideus medius). Sastoji se od kotanog zida (dorsum sellae) koji se nadvija iznad jame (fossa hypophysalis). Na dorsum sellae nalazi se nastavak (processus clinoideus posterior) koji slui kao hvatite za tentorium cerebeli.Ala minor je prednji-bocni produzetak klinaste kosti. U njegovoj bazi se nalazi kanal (canalis opticus) za prolaz vidnog zivca (nervus opticus) i arterije (arteria ophtalmica) Ala major je odvojeno od malog krila pukotinom (fisura orbitalis superior). Blizu korjena velikog krila nalaze se tri otvora: prednji (foramen rotundum) kroz koji prolazi n. Maxillaris, srednji (foramen ovale) za n. Mandibularis i zadnji (foramen spinosum) gdje prolazi a. Meningica media. Na velikom krilu postoje sljedece strane: unutrasnja gradi pod srednje lobanjske duplje i vanjska, koja ima sljedeca polja: gornja ( facies orbitalis) ulazi u sastav ocne duplje, donja (facies infratemporalis) ulazi u sastav podsljepocne jame, sljepoocno polje (facies temporalis) gradi unutrasnji dio sljepoocne jame. Processus pterygoideus odlazi od donje strane korjena velikog krila. Ima dva uspravna lista koji se spajaju svojim prednjim ivicama i ogranicavaju krilastu jamu (fossa pterygoidea).

Os temporale

Sljepocna kost se nalazi na bocnoj strani lobanje izmedju potiljacne, klinaste i tjemene kosti. Ona se sastoji iz petroznog dijela (pars petrosa) , bubnog dijela (pars tympanica), ljuske (pars squamosa). Pars petrosa je najkomplikovaniji dio temporalne kosti jer u sebi sadrzi srednje i unutrasnje uho i veci broj kanala za prolazak krvnih sudova i zivaca. Petrozni dio temporalne kosti ima oblik cetverostrane piramide sa bazom koja gleda prema vani, a vrhom upravljenim unutra i medijalno. Od baze piramide se pruza mastoidni nastavak (processus mastoideus). Spoljna strana mastoidnog nastavka je hrapava i sluzi za pripoj misica. Na njegovoj donjoj strani se nalazi usjek (incisura mastoidea). Na unutrasnjoj strani mastoidnog nastavka se nalazi zlijeb (sulcus sinus sigmoidei) koji sadrzi istoimeni sinus. Dvije strane piramide temporalne kosti (prednja i zadnja) ulaze u sastav poda lobanjske duplje. Na zadnjoj strani se nalazi otvor (porus acusticus internus). Na ovaj otvor se u piramidu nastavlja kanal (meatus acusticus internus). Na donjoj strani piramide je nastavak (processus styloideus). Iz ovog nastavka se nalazi otvor (foramen stylomastoideum). Ispred stiloidnog nastavka se nalazi jugularna jama (fossa jugularis) za istoimenu venu i ulazni otvor u karotidni kanal (canalis caroticus) za isto imenu arteriju. Spoljasnja strana piramide gradi unutarnji zid bubne duplje (cavum tymphani). Cavum tympani je pneumatini prostor u piramidi koji sadri slune koice-maleus, incus i stapes.Pars tympanica je lucna, tanka, kostana plocica koja nalijeze na spoljnu stranu piramide. Njena zadnja lucna linija ogranicava sa bazom mastoidnog nastavka i ljuskom sljepoocne kosti spoljasni usni otvor (porus acusticus externus).Pars squamosa gradi bocni zid lobanje. Na unutranjoj strani ima impressum digitate, juga cerebralna i vertikalni lijeb (sulcus arteriae meninge mediae) za istoimenu arteriju. Na svom donjem dijelu ona se savija unutra i prema prednjoj ivici piramide i gradi krov vilicne jame (fossa mandibularis) u koju se uvlaci glava donje vilice. Ispred vilicne jame se nalazi zglobna kvrga (tuberculum articulare). Od spoljnjeg kraja ove kvrge prema naprijed odlazi jagodicni nastavak (processus zigomaticus) koji se spaja sa jagodicnom kosti i obrazuje luk (arcus zigomaticus).

Os parietale

Tjemena kost je parna kost koja se nalazi izmedju potiljacne, sljepoocne i ceone kosti. Gradi krov i dio bocnog zida lobanje. Na njoj se razlikuju dvije strane, vanjska(facies externa) i unutrasnja(facies interna) i cetiri ivice (margo frontalis koji ini suturu coronalis, margo occipitalis - sutura lamboidea, margo sagitalis - sutra sagitalis i margo squamosa - sutura squamosa) i etiri ugla(angulus frontalis, angulus sphenoidalis, angulus occipitalis i angulus mastoideus). Na spoljasnjoj strani parietalne kosti se nalazi izboina (tuber parietale) a ispod njega dvije kruzne linije (linea temporalis superior et inferior). Na unutrasnjoj strani parietalne kosti se nalaze udubljenja (impresiones digitate) koje ostavljaju vijuge mozga i juga cerebralia, arterijski i venski (sulcusi) zlijebovi. Na unutrasnjoj strani duz spoja dvije tjemene kosti se nalazi zlijeb (sulcus sinus sagitalis) u kome je smjesten istoimeni venski sinus.

Os frontale

Ceona neparna kost gradi prednji dio lobanjske duplje i krov ocne duplje ( orbite), straga se spaja sa parijentalnim i sfenoidalnom kosti a dole sa etmoidalnom, nazalnim, lakrimalnim kostima i maksilom. Ona se sastoji od uspravnog dijela, ljuske (squama frontalis), nosnog dijela (pars nasalis) i orbitalnog dijela (pars orbitalis). Squam frontalis se sastoji od tri strane: unutranja (facies interna), vanjska (facies externa) i temporalna (facies temporale).Na unutrasnjoj strani nalazi se izbocina (crista frontalis) na koju se nadovezuje zlijeb (sulcus sagitalis) koji dijele frontalnu kost na dva dijela. Takoer nalaze se impressiones digitate, juga cerebrali i zlijebovi arterija (sulcus arteriosus).U gornjem dijelu vanjske strane ljuske se vide dva izbocenja (tuber frontale). Ispod njih odmah iznad korjena nosa nalazi se udubina (glabella). Spolja od nje se nalazi luk (arcus superficialis) cija donja ivica (margo supraorbitalis) cini granicu izmedju ljuske i ocnog dijela ceone kosti. Na spoljnjem kraju ljuske se nalazi nastavak (processus zygomaticus). Na ovoj ivici nalaze se otvori (foramen supraorbitale i foramen frontale)za prolaz nerava i krvnih sudova.Temporalna strana je lateralni dio skvame koji se na stavlja na dio sfenoidalne i parijetalne kosti.Pars nasalis se nalazi izmedju ocnih dijelova i na njegovoj donjoj strani se nalazi nosna bodlja (spina nasalis) i bocno od nje otvor ceonog sinusa (apertura sinus frontalis). Iza nosne bodlje se nalazi urez (incisura ethmoidalis) u koga ulazi horizontalni dio ethmoidalne kosti. Sprijeda na mjestu koje odgovarara glabelli, kost je pneumatizirana tj. posjeduje upljinu (sinus frontalis) koja komunicira sa nosnom upljinom. Septum sinum frontalium je podijljen na dva dijela koja ne moraju biti simetrina.Pars orbitalis ocni dio ceone kosti koja ima orbitalnu lamelu koja cini krov orbite. Na gornjoj strani ocnih dijelova ceone kosti nalaze se udubljenja koja odgovaraju vijugama mozga (impressiones digitate i juga cerebralia). Na njegovoj donjoj strani u vanjskom uglu se nalazi jama (fossa glandulae lacrimalis) u kojoj je smjestena suzna zlijezda (glandula lacrimalis).

FRONTALNA KOST SE KOD NOVOROENETA SASTOJI IZ DVA DIJELA KOJA SE SPAJAJU OKO 2. GOD. I TO TRAJE DO 8. GODINE IVOTA. FRONTALNI SINUS POINJE RAZVOJ U 2. GOD. A ZAVRI OKO 15.-20. GODINEOs ethmoidale

Neparna kost lezi u dubini baze lobanje izmedju osnih duplji i gradi gornji dio nosne supljine. Na njoj se razlikuju dvije ploce: uspravna (lamina peprendicularis) najveca okomita ploa u medijalnoj ravni i horizontalna (lamina cribrosa). Uspravna ploca (lamina perpendicularis) ini dio nosne pregrade (septum nasi) spaja se sa ossa nasali, spina nasanils ossis frontalis, cartilago septi nasi, sa vomerom i crista sphenoidalis. Horizontalna ploca (lamina cribrosa) se uvlaci izmedju ocnih dijelova ceone kosti. Crista galii je izdanak lamine cibroze za koji se hvata falx cerebri koji je izdanak durae matris u formi srpa koji nepotpuno dijeli cavum cranii na dva dijela koji uva mozak pri leanju jedna polovina ne pritisne drugu. Posjeduje veliki broj otvora kroz koje prolaze vlakna prvog mozdanog zivca (filla olfactoria). Na spoljni kraj horizontalne veze se kostani labirint (labyrinthus ethmoidalis). Ispunjen je pneumaticnim celijama (cellulae ethmoidales) koje cine sinus ethmoidalne kosti (sinus ethmoidales). Unutranja strana labirinta ini veliki dio lateralnog zida nosne upljine (cavum nasi), formira je od sprijeda prema nazad bulla ethmoidalis i dvije kostane ljuske u obliku skoljki , gornja i srednja nosna skoljka (cocnha nasalis superior et medius) . Izmeu nosnih skoljki nalaze se hodnici: meatus nasi superior u kojem se otvara frontalni sinus preko infundubuluma ethmoidale i stranje ethmoidalne celule, meatus nasi medius u njega se otvaraju prednje etmoidalne celule i maksilarni sinus preko hiatus semilunaris, sprijeda hiatus komunicira preko infundibuluma sa frontalnim sinusom, meatus nasi inferior u njega se otvrara suzni kanal (canalis nasolacrimalis). Izmeu bullae ethmoidalis i conche nasi medius nalazi se kotani izdanak (processus uncinatus) koji sa bullom ethmoidalis omeuje polumjeseasti otvor (hiatus semilunaris)koji komunicira sa infundibulum i sinus maxillaris. Vanjsku stranu labirinta zatvara ploca (lamina orbitalis) koja ucestvuje u izgradnji unutarnjeg zida ocne duplje. Na gornjoj strani labirinta nalaze se otvori foramen ethmoidalis anterius et posterius. Sve ethmoidalne celule dijelimo na prednje, koje se otvaraju u srednji nosni hodnik (meatus nasi medius) i stranje, koje se otvraraju u gornji nosni hodnik (meatus nasi superior). OS ETHMOIDALE SE RAZVIJA IZ 4 JEZGRE (2 U LATERALNIM DIJELOVIMA LABIRINTA SE POJAVE U 4. MJ. INTRAUTERINOG IVOTA I KOD ROENJA SU LATERALNE STRANE OKOTALE. 2 MEDIJALNE JEZGRE SE POJAVE KRAJEM 1. GODINE IVOTA I POTPUNO OKOTAJU DO 6. GODINE

Kosti lica: U kosti lica spadaju gornja vilica (maxilla), donja vilica (mandibula), nosna kost (os nasale), jagodicna kost (os zygomaticum), raonik (vomer), suzna kost (os lacrimale), nepcana kost (os palatinum), donja nosna skoljka (concha nasalis inferior) i podjezicna kost (os hyoideum)

Maxilla

Gornja vilica je najveca parna kost lica, na njoj se razlikuju: tijelo (corpus maxillae) i nastavci. Tijelo gornje vilice ima oblik trostrane piramide cija baza (facies nasalis) ulazi u sastav bocnog (lateralnog) zida nosne duplje, gornja strana tijela gornje vilice (facies orbitalis) cini pod ocne duplje, slobodna strana (facies anterior) i zadnja strana tijela (facies infratemporalis) gradi prednji zid podsljepoocne jame (fossa infratemporalis). Na bazi tijela gornje vilice nalazi se veliki otvor (hiatus maxillaris) koji vodi u pneumaticnu supljinu gornje vilice (sinus maxillaris) kojeg omeuje sve navedene plohe. Izmeu zadnje i gornje strane nalazi se rub (fossa pterygopalatinae) koji cini prednji zid pterigoidnog nastavka sfenoidalne kosti.Od tijela gornje vilice (corpusa) polaze cetiri nastavka: gornji za frontalnu i lakrimalnu kost (procesus frontalis), donji (procesus alveolaris) na kojem se nalaze jamice (alveoli dentales) u kojima su smjesteni zubi, spoljasnji za zigomatinu kost (procesus zgyomaticus) i unutrasnji (procesus palatinus) za nepanu kost sa kojom formira tvrdo nepce i dijeli nosnu od usne upljine.

RAZVIJA SE IZ VIE DIJELOVA KOJI SE SPOJE OKO 6.MJ.INTRAUTERINOG IVOTA

Mandibula

Donja vilica je neparna kost sastoji iz horizontalno postavljenog dijela (corpus mandibulae) u obliku potkovice, od cijih se zadnjih dijelova penju desna i lijeva grana donje vilice (ramus mandibulae). Korpus i ramus mandibule zaklapaju ugao (angulus mandibulae) koji je kod odraslih oko 90 a kod djece i starih oko 139. Na gornjem kraju vilicne (ramusa) grane se nalaze dva nastavka: prednji nastavak (processus coronoideus) i zglobni koji je straga (procesus condilaris) i sluzi za uzglobljavanje sa bazom lobanje, izmeu njih je incisura mandibulae. Na ovom stranjem nastavku se nalazi glava (caput mandibulae) i vrat (collum mandibulae). Glava mandibule nosi zglobnu plohu za fossu mandibularis na temporalnoj kosti to ini tempomandibularni zglob (art. Tempomandibularis). Tijelo (corpus mandibule) donje vilice se sastoji iz dva dijela, donjeg bazalnog (basis mandibulae) i gornjeg zubnog dijela (pars alveolaris) u kojem se nalaze jamice za zube (alveoli dentales).Kroz tijelo donje vilice prolazi kanal (canalis mandibulae) ciji se ulazni otvor (foramen mandibulae) nalazi na unutrasnjoj strani. U Svom prednjem dijelu ovaj se kanal dijeli i njegova se spoljnja grana zavrsava sa otvorom (foramen mentale) na spoljasnjoj strani tijela donje vilice. Na sredisnjoj liniji tijela donje vilice se nalaze dva ispupcenja, prednje (protuberantia mentalis) i zadnje (spina mentalis). RAZVIJA SE IZ DVIJE POLOVINE KOJE SU I NA ROENJU VIDLJIVE, ODNOSNO ODVOJENE VEZIVNIM TKIVOM-SPOJE SE DO 2.-3. MJESECA IZA ROENJA

Nosna kost (os nassale) je parna kost koja formira skelet vanjskog nosa i ima oblik pravougaone plocice. Ona se nalazi u korjenu nosa. Svojom donjom ivicom ogranicava kruskoliki otvor (foramen piriforme) na koji se spaja trouglasta hrskavica nosa. Spaja se sa margo nasalis ossis frontalis na gornjem rubu, donji rub gradi gornji dio aperture piriformis. Lateralni rub se spaja sa processus frontalis maxille. Medijalno sa os nasale suprotne strane i na medijalni rub nalijeze spina nasalis frontalne kosti i lamina peprendicularis etmoidalne kosti. OSIFICIRA U 3. MJ. INTRAUT. IVOTA

Suzna kost (os lacrimale) je parna tanka plocasta kost. Izgradjuje medijalni zid ocne duplje. Na njoj se nalazi greben (crista lacrimalis) koji omeuje sulcus lacrimalis. Na spoljasnjoj strani suzne kosti nalazi se jamica (fossa sacci lacrimalis) u kojoj se nalazi suzna vrecica (saccus lacrimalis). Crista lacrimalis zavrsava nastavkom hamulus lacrimalis koji ograniava ulaz u canalis nasolacrimalis. OSIFICIRA U 4. MJESECU INTRAUT. IVOTA

Jagodicna kost (os zygomaticum) je parna kost lica koja prebacuje glavni pritisak zuba na frontalnu kost. Grade je tri povine i dva nastavka. Vanjska (facies malaris) koja obrazuje jagodice-obraz, unutranje (facies orbitalis) koja ini prednji dio poda i lateralnog zida one duplje i temporalna (facies temporalis). Nastavci su na processus frontalis i processus temporalis. Processus temporalis zigomatine kosti se spaja sa processus zygomaticus temporalne kosti i cine arcus zygomaticus. KOST SE RAZVIJA IZ TRI DIJELA KOJA SE SPOJE OKO 5.MJ. INT. IVOTA-MOGU OSTATI NESPOJENE: OS ZYGOMATICUM BIPARTITUM, TRIPARTITUM

Nepcana kost (os palatinum)parna kost koja sa maxillom formira tvrdo nepce a straga je osnova za meko nepce. Ima dvije ploe sastavljene pod uglom od 90 stepeni: vertikalni list (lamina perpendicularis) ulazi u sastav bocnog zida nosne supljine i horizontalni list (lamina horizontalis) gradi zadnju trecinu tvrdog nepca. Vertikalni list na svom gornjem kraju ima dva nastavka, prednji (processus orbitalis) i zadnji (procesus sphenoidalis) koji sa tijelom klinaste kosti ogranicavaju otvor (foramen sphenopalatinum). Od njegovog donjeg kraja nazad odlazi piramidni nastavak (processus pyramidalis) koji se uvlaci u donji kraj pteroidalnog nastavka.

Donja nosna skoljka (concha nasalis inferior) je ovalna kostana ljuska koja je pricvrscena svojom gornjom ivicom na lateralni zid nosne duplje. Njena spoljna strana sa lateralnim zidom nosne duplje ogranicava donji nosni hodnik (meatus nasi inferior) u koji se otvara suzni kanal (canalis nasolacrimalis). Medijalna strana obloena je sluznicom ispod koje su lijezde i krvni sudovi: plexus cavernosi concharum. OSIFICIRA U 3.- 4. MJESECU INTRAUT. IVOTA

Raonik (vomer) neparna kost koja dijeli nosne upljine sa stranje strane, omeuje choane. Ima oblik cetvrtaste ploce i gradi zadnji dio nosne pregrade. Na bocnim stranam se nalazi lijeb (sulcus vomeris). Gornji dio je rascijepljen u alae vomeris i alae se spajaju sa rostrum sfenoidale sa kojim zatvaraju parni kanal (canalis vomerovaginalis). OSIFICIRA U 2. MJESECU INTRAUT. IVOTA

Podjezicna kost (os hyoideum) se nalazi ispod donje vilice u muskulaturi vrata. Na njoj se razlikuje tijelo (corpus) i dva para rogova velik (cornu majus) i mali (cornu minus)