Motrista br. 54

glasilo Matice hrvatske Mostar • srpanj-kolovoz 2010. • issn 15 12-5475

54Baotić, Beljan, Brkić Milinković,

Čajević, Damjanović, Dominković, Hakalović, Jašarević, Jurič, Kobaš, Kujundžić, Lovrić, Lucić,

Marošević, Matković, A. Mijatović, J. Mijatović,

Mijović Kočan, Mikić, Mikulić, Muselimović, Nedić, Nadarević,

Nedić, Orkić, Oršolić, Pehar, Rukavina, Šokić, Šubašić, Tadić, Vincetić, Vlahović, Vukić Skejo,

Wagner, Zalihić, Živković

br. 54, glasilo Matice hrvatske Mostar

Za utemeljitelja i nakladnika: JosipMUSELIMOVIĆGlavni i odgovorni urednik: MiroPETROVIĆUredništvo: fraAnteMARIĆ,DraganMARIJANOVIĆ(zamjenikglavnog iodgovornogurednika),MiraPEHAR,MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆLektor i korektor: JagoMUSAGrafičko oblikovanje: SHIfTkreativnaagencija,Mostar

Telefon/faks: +38736323501E-mail: [email protected]: UlicakraljaZvonimirab.b.,88000MostarŽiroračuni: 3060210000038226kodHYPOALPEADRIABANKd.d.Mostar, 1610200011500030kodRAIffEISENBANKBiH

Cijena: BiH10KM,RepublikaHrvatska50kn,Europa7,5€

Mišljenjemfederalnogministarstvaprosvjete,znanosti,kultureišportabr.08-91-4/97.od3.3.1997.glasiloMotrištaupisanojeuevidencijujavnihglasilapodbr.661ioslobođenoplaćanjaporezanaprometproizvoda.

Ovajbrojjetiskanuzpotporufondacijezanakladništvo/fondacijezaizdavaštvo,Sarajevo.

br. 54, glasilo Matice hrvatske Mostar

rukopisStijepoMIJOVIĆKOčAN:čitajućineizbrojenopjesamauuglednomeknjiževnomečasopisu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

književna radionicaJanWAgNER:guerickeovvrabacidrugepjesme. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9AlmirZALIHIĆ:Pjesme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17BerislavJURIč:Pjesme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25SanijelaMATKOVIĆ:Pjesme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27NedačAJEVIĆ:UjakJozo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28AdnadinJAšAREVIĆ:PosljednjiRobinson . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

izbor iz poezije bosanskoposavskih pjesnikaMiroslavBAOTIĆ:Jaiopetja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33MarijanaDOMINKOVIĆ:Akosidopustimšutnju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34IvoKOBAš:Mrav.....................................................35MladenLUCIĆ:vran-planina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36AmbroMAROšEVIĆ:Stotrenutaka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37LjerkaMIKIĆ:Novosvitanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38IvankaNADAREVIĆ:Pjesničkasloboda. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39MatoNEDIĆ:Biljkasjemenjača . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40IlijaORKIĆ:Osluškivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41MarkoORšOLIĆ:***. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42NadaRUKAVINA:Ljubavzemlje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43MirašOKIĆ:Kamenitrn. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44MirašUBAšIĆ:čekahte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45IrmirTUKULJ:Uzaludvrijeme. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46MarkoVINCETIĆ:Kruhimir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47IvoVLAHOVIĆ:Jaćuraditi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48MarkoVUKIĆSKEJO:Zvona. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49JosoŽIVKOVIĆ:Svetevišeumeninema. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50

baštinaAnđelkoMIJATOVIĆ:MartinMikulić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51MartinMIKULIĆ:Drvenistrojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

mozaikAnelaHAKALOVIĆ:Prošlostkojanasprogoni:Isabellina soba . . . . . . . . . . . . . . . . . 93AtifKUJUNDŽIĆ:Doprinoshrvatskojsakralnojumjetnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101

čitaonicaLjiljanaTADIĆ:Bosanskinacionalno-konfesionalnitrokutkaleidoskopskecjelovitosti. . . 105AtifKUJUNDŽIĆ:Aherontjevječan,lađarisemijenjaju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108IvaBELJAN:Malepričeivelikapitanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112MatoNEDIĆ:Pjesničkimolitveninagovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116fabijanLOVRIĆ:Traženjeravnotežemisli. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118MarijanDAMJANOVIĆ:RomansiranabiografijafraMartinaNedića. . . . . . . . . . . . . 120JasnaMIJATOVIĆ:Pobjeđivanjevremenaistrahasnadompodruku . . . . . . . . . . 122MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆ:Noktiumalteru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124

ljetopisJosipMUSELIMOVIĆ:Ljudi,mjesta,običaji…. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125MiraPEHAR:KulturnadogađanjauMostarusrpanj–kolovoz2010. . . . . . . . . . . . 140

Motrištabr.54,glasiloMaticehrvatskeMostar | 9

književna radionica

ŠAMPINJONI

srelismoihušuminajednomproplanku:dvijeekspedicijekrozsumračjekojesusenijemoposmatrale.izmeđunasnervoznotelegrafskozujanjerojakomaraca.

mojabakabilaječuvenaposvomreceptuzašampinjone farcis.zaključalagajeusvojgrob.sveštojedobro,reklaje,punisemalimvišenegosamimsobom.

kasnijesmoukuhinjidržaligljivenauhuiokretaliihnadrškama–čekajućinatihopucketanjeusrži,tražećipravukombinaciju.

JanWAgNER

guerickeovvrabacidrugepjesme

10 | Motrištabr.54,glasiloMaticehrvatskeMostar

SJEĆANJE NA LAS VEGAS

najednomsmomoglidaječujemo.upauziizmeđuaplauzaisljedećegkomada,ukratkomzatišju,velikaitiha:pustinja.najednomsmomoglidaječujemo.

visokonadrevijalnimteatromvisiorđajućiždrjepčićmjesecausvomularu.limuzinebezglasnoklizilepored–dugoispruženi,bijelilavirinti.

hladneočiajkuleuplivalištima...jošdanasvidimozatvorenihočijusvijetlećereklameišarenasvjetlagradaštosijalisija,danebimoraodaspava.

noćjeunama.

GUERICKEOV VRABAC

«...dragocjeniji od zlata, lišen svakogpostajanja i prolaženja...»-Ottovonguericke-

štajeto,nevidljivoaipaktakomoćnodamunikakvasilaneodolijeva?kruggrađanaokomajstoraguerickeainjegovekonstrukcije:vakuum-pumpekojanatrinogeusobuviri,savršenaisopscenomljupkošćumantis religiosa-e.sjajmesinga,kuglaodstaklakaorecipijent:ovdjesjedivrabackojisepočeodapovijakaošpiritusniplamen–vazduhajesvemanje.predprozorom

zrudžanarike,zujitoplota,rastetravanaruinama.nazidubakrorezstarogmagdeburga.nezbunjivostčasovnikasaklatnom,diopter,pedometar,astrolab;globusnastolu,gdjejebašsadaleđnoperajenovogzelandapresjeklopacifik,ikaoizvelikedaljineotegnutokasanjejednihkonjskihkola.«ovajmrtvivrabac»,šapućeneko,«jošćekrozpraznonebodaleti.»


BOTANIČKI VRT

tamandaodmjerimriječizatebe–parovi,šuteći,naograbljenimputevima,lejepokrivenelišćem,golodrveće,hladnocvijećeogradaodkovanoggvožđa,svjetloaristokratskiblijedopoputvoska–vidjehnabrežuljkulomanstaklenik,njegovabijelarebra,fin de siècle,ibrzopomislihnaoneskeletekitovazakojimsekaodijetevratiskriviumuzejima,nanevidljivimžicama,dasečinikako,obješeni,lebde,naonačudovišta,naplavljenanaobaluizdubinapravremena,sopstvenomtežinomugušena.

BOŽIĆ U HUNTSVILLEU, TEXAS

«To je kao da se stanuje na željezničkom nasipu.Najprije se još pazi na svaki voz, potom ih se jednostavno više ne čuje.»-jedanstanovnikHuntsvillea-

kadjestrujatevečeripala,povijalesuselampenabožićnojjelki,ugašene.udaljinikásnivoz.mi,noć,mirispečenja–guskesuspokojnoplivaleujezerimaodbijelogporculana.namjesečinioglodanekostiverandi.osluškivalismolakopokrenutukolijevkuvelikešumekojajeobuhvatalagrad,ondasusekoralivratilinaradio.usvakomtelevizorusjediojedanpredsjednik.željezničkinasip,bezpočetka,bezkraja.guščijepečenje.


STÖRTEBEKER

«Ja sam deveti, slabo mjesto.Ali još on trči.»(günterEich)

jošontrči,glavamotritijeloprinjegovomteturanjunaprijed.aligjejeon,onsam?utimposljednjimpogledimaizkorpeovamoiliuslijepimkoracima?jasamdevetiaoktobarje;hladnoćaikonopljanoužesijekudubljeumeso.klečimo,poredani,nadnamaoblaciutupferimaodbjelila,kaodasetamogoreperadčerupa–kaoštoženamapriličipredpraznike.otackojijeblijedimpesnicamadržaoobujmljenudržalicu,isjekirasjaktavaštoježmirkalanasvjetlu.dokjekrvavakokoštrčala,lepršajućkrajsvakogvrištećegdjetetadanađesvojputizmeđudvasvijeta.

(Störtebeker je bio vođa pirata u Baltičkom moru. Go-dine 1402. je pogubljen sa svojom družinom. Legenda kaže da je, po njegovoj posljednjoj želji, njegovo tijelo – tek što mu je odrubljena glava – protrčalo pored je-danaestorice od na gubilištu postrojenih drugova, koji su stoga trebalo da budu pomilovani. Prim. prev.)

KIŠNE GLISTE

onogljetazemljajetuležalaispucalaisuva.snaizmjeničnomstrujomižicamautlustvorismolažnovrijeme,danatenanenamamimogliste,onepolutanesjajnimudicamaizručimo.godinamapotom

vidimnjinesjenkekakose,ogromne,nebomvukuutamnimoblacima,svijetmipredprozoromhlapikaohladnikvadrat.čekamdapokucaju,tukunamojavrata,akišapredprozorskimoknompadalipada.nepovjerljivsampremasvakojkápi.


ČOVJEK IZ MORA

nalazegaufrakuodsoliipijeska.izanjegaprolazodalgi,ansamblharinga-galebova.magla.

negovori,zatonaklavirupuštadaodudarâfilcanihklavirskihčekićatalasiskaču,krozkućištesenjišu,takodaseljudičude.teškeepoleterukukojesenaramenameću;časslave,eratableta,

jesenjenoći:hodnicimasetiskajunjegovateljipoputsantileda.uvrtuklinikeizmeđuzidovaproplamsajposljednjeglišća,izstarešupepokojojsebršljanpenje,prigušenizvuciklavira.držisedajetošopen.

ZOVA

za Richarda Pietraßa

čemutinta,čovjekpita,ugranjucrnezrnastekapikojeseiznenadaukósovumrljuzgusnu?kojitekstzakojuzemljišnuknjigu,kojusvesku?

poredstarogambara,gdjeulejamazemljaiscuri,izaplota.mirisgrmovaštitastecvastiuaprilu,papirizkacekojionaizsvojihdubinacrpi,

dokvešsesuši,počinjenamotkidaleprša,kosoviseučavkepreobražavaju.kojućeslatkuiloporutajnu,čovjekpita,onasnamadapodijeli,

kadnajesenseokotamedubokihzdjelaskupimo,snašimsrebrnimkašikamaočišćenimdasesjaje,sonimodvećčistimnedjeljnimkošuljama,šutljivikaokopisti?


ZAPAD

rijekamisliuribama.štabješedakletoštojojjesergeanthenleykaoprviotrgnuo,očižuteiukočene,pipkedvadžaračaokopepeljastosivihustaodkojihčakpsistanudacvile?

riječnibrzaciinjihovapraštećagramatika,kojuslijedimoupravcuizvora.planineisparenjaudaljini,travnateravniceituitamoponekiurođenikkojizabavljajućsegledaovamopremanamaiondanestaneušumi:svetounosimouadamovustarukartu,imenujemovrsteidjela.groznicaumišićimaivećnedjeljamadijetaodkorijenjaipovjerenjauboga.ispodkošuljekrpeljikaočiodezaobilježavanjenakoži:takonamdivljinauzimamjeru.

čudanosjećaj:bitigranica,tačkanakojojsezavršavaipočinje.krajvatrenoćunašakrvkružiuoblacimamoskitokomaracanadnama,dokmitvrdimribljimkostimanašivamokrznajednonadrugo,cipelezanašciljipokrivačezasnove.dalekonaprijednedodirnutō,izanaszaneseninaseljenici,njihovapoveljaodplotovairešetki;izanaspokrivenakolatrgovaca,velikigradovipunibukeibudućnosti.

WEJHEROWO

«No one left and no one came»-EdwardThomas-

sjećamsewejherowa,imenasvakako–ipocrnjelognatpisaiznadperona.bezdaškavjetra,bezpovikâ,samoovojulskonebo,šestsedminanjegoveolujnetame.jedanbumbargoriojepoputupaljačalaganokupeom.

tezgastrešnjama,njenahladnavagaodsrebra,udaljiniparkranovanačetvrtdošest.hrakanjeuvagonu,finepukotinenapoljuuasfaltu–travaispodtogapostavilasvojuzelenućuskiju.ijošuvijeknatpis,

nigdjedrugdjenegouwejherowu:crnonebo,svezastavemlitave,trešnjesvejedrije,svezrelije,kadnaškondukter,crvenkaonekokojemučen,stupinapapučicu.jedanoštarzviždukikrajoliksasvihstranapohitaovamo.

(Wejherowo – grad u Poljskoj. Prim. prev.)


OSAMNAEST PAŠTETA

«Uz ručak Sir W. Penna koji je danas slavio svoj dan vjenčanja.Pored goveđeg buta i drugih đakonija stajala je i plitica sa 18 paštetana stolu, srazmjerno broju godina otkako je oženjen.»- SamuelPepys, Dnevnici –

«Sve zamislivo da se primijeniti za paštete, a u sastavljanju istih čestit kuvar može veoma jasno pokazati da posjeduje snagu uobrazilje i suda.»- CarlfriedrichvonRumohr, Duh kulinarstva -

1(shepherd’s pie)

ovcesuoblacikojivoletlo.čobanvolimariju.rasipaorahepoobronku,šapućetričuveneriječi.stadobleji,ždereihkaobijelopismonazelenojploči.izatogadođeglavnastvar,pasovčar.nadnudolinenavlačesevečernjesjenkenaprozore.nevideseobronakibrežuljak,nioblaci.oblaci,kojisuovce,gonjenevjetrom.

2(pâté chaud de harengs aux pommes de terre)

kadsejoost,ribar,uhvatiolijevozagrudiizateturao,shvatilismo:srce.dajekaomladićnajednomteretnombrodumoremplovio–istinskiženskaroš,

pijanac-,govorilose,idajemoreplavoavjetardaleko.ipaknijemostajaše.čakkadnebješevodaučašama,crvenookonjegoveluletinjaše;

akadbisepovjerovalodasepočeozagrijavati,činilosedamuseneštouugluustatrza,govoriojejedinoosamimjatimadubokodole.onomudaruperajautami.


KESICA ČAJA

I

samouvrećicamazamotan.malieremitusvojojšpilji.

II

ništadojedankonacvodipremagore.dajemomupetminuta.

S njemačkog preveo i bilješku napisao:Stevan Tontić

Jan Wagnerrođenje1971.uHamburgu,već15godinaživiuBerlinu.Pjesnikiprevodilacsengleskog.AutorjepoetskihzbirkiProbebohrung imHimmel(Probnobušenjeunebu,2001),Guerickes Sperling(guerickeovvrabac,2004),Achtzehn Pasteten(Osamnaestpa-šteta,2007)iAustralien (Australija,2010).SaBjörnomKuhligkomobjaviojedvijeantologi-je«sadašnje»njemačkelirike.Autorjeijedneknjigeputopisa.Dobitnikbrojnihknjiževnihpriznanja.Ujunu2010.imaojeknjiževnenastupeuSarajevuiMostaru.


AlmirZALIHIĆ

NEODREĐENOST

PostojiBog,makarmalikaozrnobibera-govoriloseumomdjetinjstvu.Malikaomrav-govorilosekasnije.NadživiosamHristovegodine.VećsamugodinamasmrtiMuhammedaa.s.Okomene,jošuvijek,vjerujudapostojinešto.Neodređenostvrijeđamravljeupornausvompostojanju.


U CENTRU MALMÖA

UcentruMalmöa,natrgukraljagustafsona,predpabomMascot,krajplinskevatre,grijemseipušimjerrigoroznisuskandinavci,nikotinskeovisnike,izzatvorenihprostora,kaouostalomiostaliEvropljani,zauvijekprotjerali.Nijemitoprvoprotjerivanje,iakomiovo,pušačko,izposvedrukčijihrazlogasmeta.Dvadesetjedanadomogpedesetogrođendana.Danasiovdje,krajplinskevatre,usamoći,prebrojavamsvojeneprijatelje.činisedaihimammnogo.Kadbistaliukrug,držećisezaruke,svabibrdamogadjetinjstvasobomopasali.Prvikojimeprihvatio,ovakvogkakavjesam,bioje,ustvari,mojstrašniklevetnik.Onjemojemahanepreuveličavao,vrlinegasio,takoprenaglašeno,da,napadajućime,ništaodsebe,uočimasvijeta,nisamizgubio.Ljudima,kojisu,nekada,zamnompogrdebacali,odjednom,imojemahanepostadošedopadljive.Jednomsam,umladosti,iakodalekoodsmrti,vidiosvojgrob.čitaosam,nanadgrobnojploči:Ja ću se ponoviti!Sadkadznam,daseveličinačovjeka,određujepremasnazitrajanja,kadznamzamoćponavljanjasebe,igramigrustalnihgubitaka.Akojednoizgubim,drugodobijem.Svojenastupesvjesnogžrtvovanjanikadnisamnapustio.Koizlažesvojudušuopasnostima,tijelokretanju,duhletupremauniverzumu,dobivaoblikfluidnesvjetlostikojanijebeskrajalitragjepostojanjakojisesazagonetnim,uovomvremenuiprostoruovom,uhvatioukoštacznajućidanasvojimsemukamaneuči.Izatodanas,krajplinskevatre,usamoćisumnjivogsklada,nalazećiseukrugutuđihočajanjapostajemtvrdijak,prznicagorkeduše,svadljivackojiseodričevlastitenevoljevidećibolnijemeđubolnima.

Malmö 10. 12. 2009.


ZAVJETOVANI DA PRIPITOME HOBOTNICU ZLA

UsamostanuSt.georguPaderbornukamenećelijezatvorenihprozorapružalesuutočištebosanskimizbjeglicama.Pojedanvelikiiteškikamenokokojegjezavezanabijelatkaninablagoslova,postavljenjepredsvakimvratima.Trigodine,trimjesecaitridanaćelijesubilezatvorene,akamenjenepomaknuto.Ljudiživenaovomsvijetu,premdavišenisunjegovdio.Dokprolazimpokrajnjih,čujemšapatrazličitihmolitviiznutra.Dignulioviljudiikadpogledpremasatu?Zapitajulisečijekorakečujupodprozorima?Osamljeneposvećenice,prošlekrozogledalosvjetlostiisjenaprepoznajuodrazkaoživotaživotkaoodraz,zavjetovanedaćepripitomitihiljadurukuhobotnicuzlautopioniciovozemaljskogmilosrđa.Dokovdje,udomovini,primjenasileidestrukcija,jošuvijek,traju,svebrojnijizatvoreniciuguantanamutješemahniteameričkestrahove,auliceiračkihgradovavrveodtenkovaivojnikaspremnihdapucajuiubiju.Onineznajudavelikikamenmilosrđajošuvijeknijeuklonjensasvogplemenitogutočišta.četrnaestgodinaveć,nabosanskimstratištima,majkestišćuodjećusvojihmrtvih,uPalestinišezdesetidrugugodinudjecagladujuzureći,krozunakrsnuvatru,uroditeljeodgojenedaumrunaspaljenojzemljisvojihpredaka.KadjednomzakoračimousjenovitopredvorjeahiretahoćemoliugledatiIsusakakokrvari


uprašini?Ilimoždatekumirućegvojnika?IhoćelinamBogrećištojerealnost?Našapatnja?Ilinadanaša? Sarajevo 17. 05. 2009.

* * * Metalnežaluzinekojeseuvečespuštajunaizlogeuuličicamastaroggradačinemisenekakopoznatim;Prepoznajemrešetke,teškekatance,četvrtastebraveipervazeodkovanoggvožđanastarinskimvratima.širećiseizpekara,mirissvježeghljebadolazimiususret.Imanečegteškoguatmosferiovogstaroggrada.Kaodasejedvamožerazabratigdjeprestajudobraznamenjaipočinjemora.Pločnicisumokriodkiše.Podsvjetlošćufenjeratragamzaonimstarinskimnoćnimokupljalištimaukojimaseidanas,kaopriješezdesetgodina,moguvidjetistarcisfesovimanaglavamakojiuzsaz,defišargijunavijajugolimvratovimalijevodesnonaprijednazadobasjanicrvenkastomizmaglicomlažnogkilibaranadnjihovimglavama.


MIROVNI SPORAZUM LežimnepokretanusredsobezamučenjeUonomnjenomdijelugdjeuskraćujušutnjuRebraosjećamnaivicistolakadasenagnemnaprijedDanjebiogotoviprijenegoštojepočeoNakiblunalijepljenjepapirNaslov:POTPISANMIROVNISPORAZUMUDEJTONUUkrasiosamdoneprepoznatljivostiCrnimhamajlijamaBijelimhamajlijamaCrnimgovnimaBijelomspermomUcrnojkošuljiNabijelepruge

* * * Ulicaukojojsamrođenzamagljujese,tamni.Mjesecuprvojčetvrtiisturenomoštricomzasijecanebo.Prošlojevrijemevečere.Pekaresuzatvorene.Policeprazneibijeleodbrašna.Piljaripakujuvoćeukartonskegajbice.Lijepaženakupujelubenicu.Nekičovjek,okrenutleđima,stojiporedzidaimokri.Vidisekakomlazmokraće,ublagomluku,zalivasmeće.Ulicavonjanajegulje.grčevitostežemšake.Osjećamdamojasumnjaraste.Sjećamsedosjetkiotvorcunihilizma,onesuvislostistida.Bjeljisamodkrede,zaliceselijepisitnaprašinakaosluzsapsećegjezikadokližerukuuplakanomdjetetu.Svisuproteklidanipostscriptumnavoznojkartibudućnosti,jer,narodujetijesnokaodimuumuštikli,jer,nimagarcineulazeuvodustovaromsoli.


POLOVINA PREĐAŠNJEG SVIJETA

UprepunojslastičarniciPrisluškuješrazgovorezaokolnimstolovima.Okružujetejezikdjetinjstva.Doktosebiuriječiprevodišshvatašdajenetačno:bosanskijesamojednapolovinatvogpređašnjegsvijeta.Ajezikomdrugepolovineovdjeodtrenutnihgostijunikonegovori.Kelnericakonačnostižeizapisujetvojunarudžbu:1+1Jedanjezikplusjedanživot.Značeliondadvajezikadvaživota?gostisesmjenjujuuslastičarnicikaoparčićiobojenogstaklaukaleidoskopu.goditiiznenadnaperspektiva?Osjećajdaposjeduješdvasvijeta?Ništaisveto.Kolačsatanjiranestajeuparpotezaviljuškom.Kafuispijašudvagutljaja.Ostavljašotiskeprstijunačašizavodu.Napojnicuporedplaćenogračuna.Izlaziškaodatenekogoni.Napoljuteočekujevjetar.Suncepozaleđenojkorisnijega.Itišina.Mehlemjednomriječju. Decembar 2006.

ČAMCI NA OBALI četiriribarskačamcaLeženaobali.Presvučenikrljuštima,nasuncu,širemirisulova,talasaiznoja.Mačkeihistražujuiposlijerazočaranonapuštajugladne.Nedalekoodčamacalepršajuraznobojnehaljinenaštriku.Zahvalnismozaturadostrazigranukojasedijelisnamaioblacimašto,također,nečujnoprolaze,nestaju.

POVRATAK Brodsevraća.Svjetlostposlijepodneva,useptembru,nakonkiše,natrentesjećaradostiimira,galebovaimirisaribarskihmreža.Alisadčitašoblakesnepovjerenjem.Njušišvazduhsasumnjom.Ovdjejenekoneštopromijenio.Odavdejetvojdomubeskrajudaljen.

Listopad 2007.


SOBA U KAMENOJ KUĆI Volim,većodavno,uPočitelju.ukamenojkući,ovusobubezijednogšumainačinnakojinoćpadanastarekrovove,sivekaodasuodsrebra.Ineštojošstidljivije:vrločistuprozračnostvečeri.Ovdjesesjećamzemljesretne,nikadposjećene,usnusamonaslućene:bezijednogzvuka,bezijednogdaška.Ostajemnepomičanutompristajanjunasumrakkojinijesasvimonoštoćebitismrtnitionoštojebioživot.Nepomičanmeđusurimkrovovima,svetac,saočimaizvrnutim,naglo,uzanosu.

August 2005. * * * Toploprijepodne;desetidanboravkauRavnom.Sjedimnaobalijezera,zavaljenudrvenunaslonjaču.Krozsladunjavdrijemežpratimigruzrnacaprašineusnopusunčevesvjetlosti.Sčašomtravariceinogamanaobližnjemkamenu,scigaretommeđuprstima.godimiodsječenostodsvijeta.Onamitresešaku.Hej, daj mi drugu, kud si se zagledao!?Podsjecaminokteljubećisvaki“prstić”.Ugodnojesjeditisrukomuženskomkrilu,alijavidimbolničarkukakomiobrezujenokteiberberinakojibrijeleševe.

TABLA

TablaiznadkafaneMostarkojareklamiracigaretemarkeMoravasaslikombradatamornaraukolutudimaškripinajutarnjempovjetarcuJekomoponašakapijuuCernicinakojojsejošljuljaonajdječakumeniProšlostkucapoputdrugogsrcaaulaznavrataitatablaškripedodanadanašnjega

* * * SlušamkakošumidôUtijelunjenomispodhaljeObodprstijupredkojimUgibasestakloRumenisedokljubimUsnuleljiljaneZatovrijemeSmeđibogšumePitomkaosmuđRazmještablijedeurneZaiscijeđenulutkunoćiPostojanjenijevišeOgledaloprisustvaNismrti


ZIDANJE SKADRA

Podizaosamkuću,ukršu,podkruškom.Lijepiosamjeznojem,sadržajemostalihžlijezdaiponekomkapikrvikojasedvoumilanaranicamaoteklihprstiju.gledaosamkrvbezužasa,nemilosnomiješaopijesakiprste,zrakizstegnutihplućaihladnoćudostupnogsvijeta.Podizaosamnjenezidovekaodaćejenastanjivatimojsin,otvaraosamprozorekaodajeunjojstoljetnimrak.Stavljaosampijesaknadlan,osjećaogameđuprstima,provjeravaonjegovutvrdoćuisposobnostvezivanja.Potom,pijesaksamuziđivaouzidanicu.Sam,bezmajstora,bezprojektaibezčvrstogplana,znajućidatakvukuću,ukršu,podkruškom,nikonemožedapodigne,drukčijesazdanuosimnaznoju,nasadržinižlijezda,iponekojkapikrvikojasedvoumi,mada,ipak,odustajeodobreda.


BerislavJURIč

STARAČKA

Pustinekasesvakamojalažosušinamojojkoži

inekasezvijerkojadivljaumojimgrudimanaboranadmojimobrvama

itadmevoli

kadzvijerpostanelažnamojojkoži

PONEKAD ŽIVOT

Upraznomdžepuuoznojenomdlanuživotsvojnepreplašenimznojim

Upunojglavinaoznojenomčeluplatnobijelopretvaranjembojim

LJUBAV STABLO

Mojerukesunajvećemojajedrasunajjačaivjetarslušasamomene

Očisumojenajsjajnijeisuncevidimiumraku

Rijekesumojenajglasnijezvijezdenajoštrijeilišćenajjasnije

Rukesumojenajvišemuke


NE VIDE ME

Sramimsekadmislimdaovajpogledvidi

Kaduzvijezdamavidimsvjetloinamjesecupošaranolicesramimse

Sramimsekadukišamavidimvoduiulokvamanemar

Sramimsejerusvijetunevidimsvojelice

PODNE U HERCEGOVINI

Ijabihsjaogrliopoljamilovaobrdagrijaokamenradovaoptice

MAJCI

Boljebibilodasiposlijeboliumjestomoglicanoćugledalailiumjestoglasamukcrni

SEBI

Dalekpredalekiizblizaiizdalekadalekdalekkaonajdaljadaljinakaodaljinadalekdaljini

I NEČIJE ŽELJE

šutipodamnomzemljaineboiznadmenešutinoćrežukrikoviinečiježeljezasmrćuzvijezdesedržezarukenijednaodnjihneželipasti


SanijelaMATKOVIĆ

LJUBAV JE DOBROSTIVA

Poputsvjetionika,štonauzburkanomemorudajenaduiizbavljaodpotonuća,

NamojimraskrižjimastojiTvojaLjubavrazapetanadrvukriža.

Brinenadmojimsvitanjima,strepinadmojimkoracima,razabiremojesne.

Mudrošćuosvjetljavamojput.

LJUBAV SVE PODNOSI

Nitiizdaja,nitizataja.

Nitipoljubac,nitiudarac.

Nitiverige,nitiporuge.

Nitibič,nititrn.

Nitičavao,nitikriž.

NištaTenijemoglo

odijelitiodvoljeOčeve.

Odmogaotkupljenja!


NedačAJEVIĆ

UjakJozoUjkaPepija,kakosmogazvaliufamiliji,iliJozu,kakosugazvaliprijateljilovci,ribiči

idrugovinaposlu,upoznalasamtekkaodjevojčurak,jernismoživjeliuistommjestu,alisamonjemuslušalamnogepriče.Svojedjecenijeimao.PodigaojetrojedjecekojujeujnaIvankadovelaubrak.UjakPepibiojepreciznimehaničar,vrlonačitaniradiojeusarajevskom„Zraku“.

Hobimujebioloviribolov,teprepariranjelovačkihtrofeja.Prepariraoježivotinje,zečeve,lisice,divljesvinjeiraznovrsneptice,odonihnajsit-

nijihpalčićadovelikihtetrijebaidroplji.Njegovipreparatibilisuvrloživotnikaodasufotografskimaparatomurađeni.Biojepravistručnjakdanapravi„mušice“„varalice“idrugemamceineumornoje

udubokimribarskimčizmamagazioMiljacku,Željeznicu,Bosnu,Neretvu,zabacujućiblinker.Imaojeuspjeha,ribesugrizle,aliujkosepridržavaopropisa,pajesveribeispod

dopuštenedužinevraćaourijeku.Ulovunadivljačpoštovaojelovostajipucaojesamonasrndaće,jersrnasemožda

jošbrinezasvojelane,pajutrebapoštedjeti.Ujkojevoliodruštvoičašicu.Svakogprvogsvraćaojeukavanugdjegaječekalo

povećedruštvo.Znalose:„Jozodanasplaća„.Redalaserundapića,rundapriča,aiaktualnipolitičaričestosubilinatapetu.Odsvihpričameniseposebnodopalaova.Kasnajesen,hladanvjetarnabacujekišnekapinaprozorekavaneukojojvećsjedi

veseloJozinodruštvo.Jozojedobroraspoložen.Primiojeplaću.OvajputkuvertajepodebljajerjeJozo

premašionormu,aineštoprekovremenihsatijenaplatio.Imadobrerazlogepočastitidruštvo.Većjezvaotrećurundu,apristala,vesela,konobaricatujedaposlužiičetvrtu.Jozo

ćeplatiti.No,hladnakišaivjetarukavanusunatjeraliljepuškastuCiganku.Zaprokislusuknjudržijojseprozebaodječaracaizmaramespretnovezanepreko

prsairamenaizvirujekuštravaglavicaosmomjesečnebebe.Veselodruštvoseneobazirenaispruženurukuijedvačujneriječi:„Udijeli,sadaka

tesačuvala“.ObilaziCigankastolove,nitkojojništanedaje.


Konobaricajojseobraća-:„Izlazi,neuznemiravajgoste,zvatćupoliciju“.CigankaupornonastavljaobilazitistolovepadođeidostolaujkaPepija.Dobroraspoložen,ujkojojseobrati:-štotejenatjeraloženodapoovomkijametuizlazišijošvodišdjecu?Nemampara, nemahljeba, nemamlijeka, a djecagladna - veliCiganka i pruža

ruku.Natoćeujko:-Evo,ovojemojaplaća,uzmiipobrinisezadjecu“rekavšito,tutnejojurukuku-

vertusnovcem.-štotoradiš,Jozo?!-povikašedrugovi.-Dadejojsvepare,koćeovoplatiti?!Ujakhladnoodgovori:-Kojepionekaiplati,aovaćesirotabarmalolakšepodićisvojemališane.Rekavšito,Jozostavistodinarkunastol,nataknelovačkišeširipolakokreneukišnu

noć.


AdnadinJAšAREVIĆ

PosljednjiRobinsonSamoća nije apsolutna - ona, krajnje je intimna, sebična, čak, reći ću, opsesivna... Biti

sam sa sobom jedino je što može zadovoljiti naš ego, samoljubiv kakav jest, netrpeljiv prema svemu drugačijem, prema drugom... Kako ̀ sam` ne trpi društvo, osim ako je ograničeno na duboki nutarnji dijalog (moj nekada bliski prijatelj Oskar bi ga definirao kao dijaloški mono-log), moramo samoću pretpostaviti kao dominantnu društvenu osobenost, uspoređujući je, naravno, s neuspjelim, sažaljenja vrijednim, pokušajima komunikacije s drugim (egom?).

Pišem...Vjerojatnozbogtogaštonisam,žalim,dosegaozamišljenosavršenstvousamovanju...Zašutjeti,bilo je lako...Konačno,štobismotomogli reći jednidrugimakadanasnezanimadrugodonašamala,sebičnaegzistencija.Neštotežeodrekaosamsepogubnenavikekojućeumniobrazložitigregarnimmotivom,promišljatiodruštvu(društvu!?),navikedazalazimnamjestagdjeseokupljajudrugi...Tuđinskimirisi,vonj,agresivnidodiri,kaoupijavice,požudnipogledisračunatinadosljednupornografiju(svlačenjekože,mesa,svedokostiju),e,kadasamsabraodojmove,poputsavjesnogmatematičara,izraziosamjednadžbuukojojvarijabliostatak svijetanemamjesta:ego – društvo = Samoća. Svakogpetkapakujemzapiseosebi–ne,nezamjerajtemištotokažem,jersvipišu

isključivoosebi–ukuvertukojućedostavitigospodinuDefou.Dopuštamsebiprepiskusanjimsamozbogobećanjadaćeposvetitimojojosobnostiknjigu,da,cijeluknjigu...Samo-ljubivsam,jesam.Iakomenezanimajudrugi,smatramdabimnogimoralidoznatiomeni,osamoći.Ja,naravno,višenečitamknjige...Teškosamseodrekaotogzadovoljstva,reci-monekakvečudne,nestvarnekomunikacijespiscem...Isprava,zavaravaosamse:knjigenisuvišeodogledala,unjimanemogunaćivišeodonogaštojesamja.Svremenom,uvjeriosamseusuprotno:uknjigamanemožetenaćiništaosimnjihovogautora,njego-vogsnažnogegaijošsnažnijepotrebedasečitalactomitakvomegupodčini.Kadasamshvatioukolikojmjerisuknjigeopasnepomene,poJA,daugrožavajumojesamotništvo,dagapotiru,odbaciosamih.što!?Spaliosamih!Tadasamseodlučionebašpisatisvojuknjigu:pronašaosamnekogspretnijeg,vičnijegperu,koćemojezamisliuobličiti–etokakoseodlučihnanedostojnumeneprepiskusonimpiskaralomDefoom.

Samoća nije sredstvo - samoća je cilj! Sredstvo su drugi, nepoželjni neznanci koji će pomoći, kamen po kamen, da oko sebe izgradite visoke zidine. Neprelazne... Neprozir-ne... Bešćutne... Svi da služe jedinstvenom cilju, potpunoj, nenarušivoj samoći...


Obećaoje,Defo,daćenapisatiknjigukojućečitatiširomsvijeta,generacijeigene-racije,dokknjigetraju...Moždaćemeobožavati?Slijediti...Podrhtavamprožetslašću:kakvatlapnja!Milionizavedenidameslijede,mene!Mene!Zavodljivaideja...Mojegoživjetćestoljećimaikadaseovokrhkotijelosmrviuprah.Oponašatćeme,obraćatikaoidolu,klečatipredamnom...Nećelimojesamotništvoustrajatiizvangranicakojemipostavljajumesoikrv?Iakopreziremostatakčovječanstvanemoguodoljetitakozavodljivojideji,uloziapo-

stola.Uvjerensamkakoćuuspjetiupotpunostiseosamiti,ograditioddrugih,samoukolikoinjihzavedemdapostanupoputmene.Da,da...Društvosamotnjaka,nacijaRobinsona,gradovisazdaniodpustihotoka–kakvaideja!...dostojnagenija...umjetni-kausamovanju...Morajumeobožavati!Morajuuvidjetikakosesviputovičovječanstvasvodekatom,jednom,jedinom,kaputusamoće...

Samoća i bol se nadopunjuju. Morate se navići na bol – bol za licima koja su se na-stojala ugurati pod zaštitnički kišobran Vaše ličnosti, licima koja su se nastojala poput parazita nastaniti unutar Vaše ličnosti, licima koja su Vas podražavala, naročito licima neprijatelja koja su Vam dala snage da budete JA... Društvo definiram poput bolesti ovi-snosti... Vi ste ovisnik: liječenje samoćom može biti naizgled neizdrživo: taj razdirući bol, cijepanje ganglija i drobljenje kosti i mesa u kašu... Boli, to boli...

Danijeljeobećaodovršitirukopisdokrajagodine.Ondagamorampročitati,ovjeriti,kakobihtomogaoreći...NijedapretjeranosumnjamuDefoovespisateljskesposob-nosti.Ali,razumljivo,nepovjerljivsamzbognjegove(ne)sposobnostiuživljavanjaumojslučaj.Kakobionmogaorazumjetisuštinupotrebezasamovanjem?Iakosumojina-putcijasni,nipoštopovršni,sumnjičavsam.Morambitisumnjičav:pretočitiegopoputmognastraniceknjige,bilokojeknjige,nemalijepothvat.Egonaputudosljedneme-tamorfozeduha,egonaputusavršenogodricanjasvijeta!Taknjigamorameogledati,suštinumojeprirode,iliprijeneprirode,donaizgledbeznačajnihsitnica.Ja,kojisamneponovljiv,ne mogu ne biti ja (1.) –razumljivo,nenamjeravammuzbogtogadopustitivišestvaralačkeslobodenoštojedopuštaPlaton(2.).Nadam se da će uskoro dovršiti knjigu... Sve teže razgovaram sa sobom. To je

problematično:kakoćupročitatiknjiguosebiakonemogupričatisasobom.Akonemogupodnijetdruženjesasamimsobom...Osjećamtosveteže,izdananadan,tajte-retsebe,nametljivog,samodobitnogJA.Osjećamdaćugaseodreći,dosećipijedestalsamoće:nebitisamsasobom,većbitisambezsebe,iliizvansebe...

Gospodine Defo, pretpostavljam da je ovo posljednje pismo, posljednje za mene. Sumnjam da ću biti sposoban pisati ubuduće. Teret komunikacije biva odveć težak, sva-ka napisana riječ poput žeravice na golom dlanu. Kako sumnjam da ću, ukoliko se moje stanje poboljša (dosegnem li ideal samoće), uopće moći pročitati knjigu koju pišete o meni, molim dostavite rukopis, dovršen ili ne...

Ljeta gospodnjeg... Svoj Robinson Kruso


DanijelDefodovršiojerukopis,kakonamjepoznato,prvobitnonaslovljenkao«Ro-binsonKrusoilikronikumpustinjaka».KakomugospodinKrusonijeodgovarao,po-tvrdnoiline,odvažioseposjetitiga.Uredakcijimnogobrojnihizdanjaknjige«RobinsonKruso» izgubljen je listaknakomeDefoposvećujepažnjuuzorunaosnovukoga jesazdaosvoj lik.Stjecajemsretnihokolnostipronađenje,stoljećepotom,usehariodorahovine,gdjejepisacsačuvaonekolikapismadragihmuosoba.I,naravno,zapisoRobinsonu,naiskrzanom,požutjelompapiru...

...nije odgovarao iako sam skoro iščupao zvekir iz teških hrastovih vrata. Težak vonj puzio je do mene, iz stana, zadah kakav znam osjetiti prilikom tajanstvenih šetnji kroz groblja, kosturnice, mjesta gdje stoluje smrt. Shvatio sam da ne smijem sebi dopustiti previše obzira prema privatnosti gospodina Krusoa. Nekoliko stanara pomogli su mi provaliti vrata, raščistiti barikade iza njih. Svjetlost je nahrupila kroz sjenke i prašinu po-put sječiva. Zakašljao sam se: zrak u stanu, ustajao, star, dugo nepomjeran, grebao je niz jednjak, opirući se – nije se dao udisati. Moji saučesnici u obijačini su ustuknuli. Ja sam se usudio zakoračiti u sumračnu rezidenciju gospodina Krusoa. Drugi, zastrašeni, čekali su me pred vratima – kao da su suočeni s katakombom. Nije ni meni bilo lako. Ali, onostrano, nestvarno, nezemaljsko, kako god hoćete, me ne plaši. Jedino, osjećao sam se neugodno na tom mjestu gdje su i sjenke bile nepomične, poput kamena. Pratio sam sve dublji trag smrada do dnevne sobe. Tamo je sjedio, zavaljen u fotelju, kao u nekakve mračne ralje, između očnjaka, na putu kroz jezovito grotlo, jednjak same noći. Prišao sam mu, dozivao ga... Uzalud... Njegove prazne oči otvarale su se odveć daleko da bi me primijetio. Dotakao sam njegovu prozirnu ruku, pipajući za bilom: osjetio sam ga, kao negdje u daljini, sve tiši eho... Gospodin Kruso bio je, ne baš mrtav, nešto poput toga – i umro je i nije, kako da kažem... Recimo da se uspio, konačno, u potpunosti osamiti. Nije mu bilo dovoljno zatvoriti se u svom stanu, zaustaviti ostatak svijeta nadomak zidova tog samotnog mjesta: on se, Kruso, zatvorio unutar sebe da ga više ništa, nikakav podražaj, čuvstvo, riječ, ne može nikada dotaći...

(rukopis pronađen u svežnju pisama što ih je čuvao Danijel Defo (3), nepotpisan. Ipak, potezi svojstveni slavnom piscu očiti su u tananom ` i`, naviše zavijenom `s`, dugulja-stom `o`, te je moguće da ga je upravo on zapisao...)

1.Navodizpriče«DerWolf»,filipaDavida2.Platondefiniraumjetnostkaopukopodražavanjestvarnosti3.Autoravanturističkogromana«RobinsonKruso»


izbor iz poezije bosanskoposavskih pjesnika

MiroslavBAOTIĆ

Ja i opet ja

Prijatelju,KadlutalicamjesecDohramadotvogprozora,Milujućitinevinečuperkekose,AtibudešsanjaoiživioNapozelenjelimstranamamladosti,čitatćešstarišarenibukvar,IponovorastigledajućipjenumoraMajkuVeneru…Aonda,ondaćešseprenutiIslušatiiskrenupričuznanogdruga.SvećetisečinitiNekomdalekomobalom,Buntovnimprotestomrijeke…Ali,vjeruj,tosamja,IopetjaIznestalihdana…Suzedvije,Inepovjerljivoklimanjeglavom–OnićepričatidasamtojaIopetja…SasnovimavraćatćešsestvarnostiKojevišenema,Amjesec,našpoznanikstari,NavratitćeopetIšaptatidasamtujaIopetja…


MarijanaDOMINKOVIĆ

Ako si dopustim šutnju

Imaneštoumirisuzemljeokupaneprvomljetnomkišom.Mirišenasjećanjezaspaloumojemspomenaru.Mirišenapokošenevlatitraveinaneboopijenobrezama.

Imaneštouzapaljenomnebuupredvečerjeiuočimaukojimasezrcaliladubinaduše.

Imaneštounerođenomsutraiupoklonjenomjučer–imajuistolice,istihod.

Imaneštouiščekivanju.Mirišenatebe,nanekustarunaviku,najutra.Mirišenatišinu.

Imaneštoutojtišinii,akosidopustimšutnju,hoćuliteunjojsrestijerimaneštoutebi:Mirišešnaljubav.


IvoKOBAš

Mrav

Koračam.Opalolišćegazim.Podlišćemkaotepihmekanatrava.

Ineznamdasam,dokkoračam,utravizgazionedužnogmrava.

Abiojevrijedan.Dobar.Iprav.Kakojeteškokadasimrav!


MladenLUCIĆ

vran-planina

poletjelamrkapticasvran-planinevranpoletjeispustiseuravnineumočvarepticamrkanapuškometdušmanimapaprozborivran-planina-pticoludamrkapticokudćešravnodušmanima-odvranpticespomenostadezautjehuvran-planinadušmanimaprkositi


AmbroMAROšEVIĆ

Sto trenutaka

Tisistohiljadamojihnemirnihnoći,signalsimojihcesta,mojpješačkiprijelazisviostalimojiprijelazi.

Nisamustanjustavitibetonskupločunahorizontmislikatebi.Tisikaovijavica,ajabihradotebeusebitopio.Slovaizknjiga,izizmišljenihmolitava,izneispjevanihpjesamanosemiristvoj,matematikaseučinatvojimprstima.

Tinisineonskosvjetlodatevidimizastotrenutakanestaneviđeno.Tisipamtljiva,neisparivaizkolutaočiju,da,takojamislim.


LjerkaMIKIĆ

Novo svitanje

Usnulidanpočivanamekanimvalovimašutljivogmoraiodlaziuvječnost.

Radostserazlijevaoblacimarumenimkaožeraviceiprelijevamlazovimaljubičasteibakrenebojekojarišeborovinu.

Ugođajblaženstvauokruženjustalnogtrajanjanade,buđenjavjere,rađanjaljubavi.

Velebnakoprenaminulogdanaprostrtaizmeđunebaizemljedozivaičekanovosvitanje.


IvankaNADAREVIĆ

Pjesnička sloboda

Uhvatimeponekadtrenutakdasenemogusmiritidoknenapišemkojeslovo,riječporiječ,rečenicuporečenicu…Nakraju:prazanlist.


MatoNEDIĆ

Biljka sjemenjača

Kadabihmogaobirati,najradijebihbiobiljkasjemenjača.

Proljećebimezalijevaloživotom,asuncebimedizaloizzemlje.

Ljetobimidarovalocvjetove.Ujesenbivjetrinosilimojesjeme,rasipalibimeuplodneoranice.

Snovimproljećemmnoštvobimojihsinovaikćeriživjeloumjestomene.


IlijaORKIĆ

Osluškivanje

Kišajesvunoćmilaceste,travu,stabla,krovoveizvijeri…,

auoknomojetukaojevjetarhotećimineštoreći.

Razumjehsamojedno:tvojeimejegovorio.

Itomibidostadagaslušamsvedozore.


MarkoORšOLIĆ

* * *

Mnogisupali,tojebolnaspoznaja.Mnogisuizgnani,toseidanasdogađa.Mnogisupobjegli,tooduvijekpostoji.Mnogisuizdali,onjimasemalozna.Malojeprobuđenih,anijevrijemespavanja.


NadaRUKAVINA

Ljubav zemlje

Lezinazemlju.Pustidatezagrli,otvorisvačulaiprepustise.

Slušajkakotesluša,kakotikažetišinomkolikojojznačišti,maličovječe.

Poljubinjezinutravku,pomilujmravaionaćetiuzvratitiljubav.


MirašOKIĆ

Kamen i trn

Nitkoodnasneželinasvojojživotnojstazinitrn,nikamen.Nitkoimdobrodošlicuneveli,izdalekaihzaobilaziismatrazalošznamen.

Aliživotihprednasdonosi,htjelosetonama–nehtjelo,doksvakiodnasneshvatidabašodtrnaikamenatrebastvaratisvoježivotnoremek-djelo.


MirašUBAšIĆ

Čekah te

čekahteugodinamadugim,usvimdanimahladnimivrelim,usnovimaružičastimicrnim.čekahteusvimproljećimasvojim,usnenimzimamaijesenimadugim,usutonimaisvitanjimaljetnim.čekahtekaoštosečekaljubav,učećiuvijekiznovaštoznačeriječičežnja,daljina,sanijava.


IrmirTUKULJ

Uzalud vrijeme

Cestakojaodmičenosećizbirkuuzaludnogstvarakompleksličnostinepoznajućisebe.

grimiznastvarnostpotičebeskrajpoistovjećujućisesgranicomkojenema.

Lutajućivremenom,nerazmišljajućiopočetku,iščekujekrajnadasvebesmislen,austvariidentičanvremenukojenepostoji.


MarkoVINCETIĆ

Kruh i mir

BrazdaposavskaUgašenaSuočenasasuncemgovoripovijestIzutrobe.Vrijemečemerno.Stojimonabespuću.BudućnostskrivenaUoblacima.Razumjezatajio,PametseNekupujenapijaci.Sitismobezakonja,HoćemokruhaOdmirasamljevena.


IvoVLAHOVIĆ

Ja ću raditi

Uzornoplodnopolje.Pogledplijenilijeposvud.Buja,cvate.Radujemse.gledajućiusvojtrudNačemusam,mukotrpno,prolijevaovreliznoj.Jaradio.Tisebrineš,hvalatebi,Božemoj.

Trebalobidadozrije.Idazberembogatrod.Trebalobi,aljošnijedošaoulukubrod.NapučinisinjegmorazahvatigasnažanvalIizbacimojunadunaotokapustižal.

štobilijepo,sveuništistrašanvihor,krupangrad.štobilijepo,višenije.Zaludznoja,zaludrad.Pustošostade.Jajegledamizbezumljen,kaolud.Pomiritsestimštojest.Aštodrugo.Nemamkud.

Ne.Klonutijanesmijem.Nekabijesnivihor,grad.Nećevazdamenetući.Pobjedućeodnijetrad.Zaoratiopetbrazde,naposaomoramsvoj.Jaćuradit.Tisebrini.Hvalatebi,Božemoj.


MarkoVUKIĆSKEJO

Zvona

Zvonaanđeoskaubjelinitornjevajecajimazvone.

Nadvjetrovimaproljetnimprosipajusezvonovi.

Cestamaposavskim,ucrninuobučena,hodaSmrt.

Pjeva!Želinadjačatizvonjavu,nadjačatijecaje…

Zvonaanđeoskanitkovišenenadjača.


JosoŽIVKOVIĆ

Sve te više u meni nema

Oprostimištosemalodružimstobom.Izgorjelesuvoštaniceuklicamasjećanjaisvetevišeumeninema.

Koracajućiizjeseniuzimu,izmeđuopaloglišćaijauka,umeniseponovnoomladiokrižijaopetslušammiristvojihrana.

Akomisadokrenešleđaizaniječešvapajmojenutrine,akonebudešvišeodčovjeka,moglibismosezauvijekmimoići-tiija,dvaprijateljanadnuživota,umorurijeka.


baština

AnđelkoMIJATOVIĆ

MartinMikulićNapomena priređivača.PrilogomofraMartinuMikulićukojiMotrištaobjavljujuuovombrojuhtjelobisedvoje:prvo,podsjetitinaličnostovogaizuzetnozani-mljivogaazanemarenogkulturnogpregaoca,pedagogaipisca,tenaizvanred-nuknjiževno-jezičnuenergijukojomjeoblikovaosvojeprozeizhercegovačkoganarodnogživota,idrugo,općenitoaktualiziratipotrebuivažnostsistematskogistraživanja i novogavaloriziranjaknjiževno-etnografskebaštine.Prilog jepre-nesenizDobroga pastira,revijeUdruženjakatoličkihsvećenikaBosneiHerce-govine (godinaXXIII,svezak I-IV,Sarajevo1973),ukojoj jezaslužni istraživačknjiževnebaštineAnđelkoMijatovićprijeskoročetrdesetgodinapubliciraotadananovootkrivenirukopisfraMartinaMikulićaDrveni strojevi,štogajefraOtonKnezovićbioprirediozatisakjoš1924.godine,paseumeđuvremenurukopisbiozagubio.Ovdjejeucjelinipoštovantekstizvornika,osimminimalnihispra-vakaočevidnihtehničkihpogrešaka.ZaozbiljnokritičkoizdavanjetekstovafraMartinaMikulića,kojećemoždabitipotaknutoovimprilogom,biobipotrebaninterdisciplinarnipristup–književnokritički,filološki,etnografskiihistoriografski.

ProšlegodinenavršilosešezdesetgodinaodsmrtihercegovačkogfranjevcaMar-tinaMikulića, svećenika i župnika, učitelja, pisca i sakupljača narodnog blaga.Ovaobljetnica,kolikojeautoruovihredakapoznato,spomenutajejedinoizdavanjemknjige„IzseoskogživotaZapadneHercegovine“uDuvnu,ukojojsuobjavljenečetiriMikuliće-vepripovijesti1.Jeliosimtogaupriličenaikakvakomemoracija,nijemipoznato.Jošprijetridesetakgodina(1940.)pisaojedobarpoznavalacMikulićev–književnik

IvanMilićević:„fraMartinjetolikovrijedan,tejezaslužiodaistotinjaknaspišeonjemu.Onjeuistinuprevrijedaniprezaslužančovjek,sadaposvemazaboravljen,kaoštotokodnasibiva.“NesamodajesvremenomMikulićsvevišepadaouzaborav,negoje

1 Prof.IvanAlilović,Pustinjakovepripovijetke–IzseoskogživotazapadneHercegovine,Duvno1982.PriređivačjeovdjeuvrstiočetiriMikulićevaliterarnarada:Djevacoddevedesetgodina,Zvonarevteljig,VitinskilovaciNarodnatorba.


injegovodjelo:pripovijest„Drvenistrojevi“–bilozagubljeno.Upravomepronalazaktepripovijestiponukaonaovajprikaz2.Mikulićjerođen15.siječnja1841.uBorajni,seluružićkežupe.PotječeodMikulićâ,

kojisedanasprizivajuIvišići,aživeuzaseokugrganovićiuistomselu.grgo,kakojebilokrštenoimeMikuliću,prvoznanjeizpismenostidobiojeodsvogžupnikafraIlijeVidoševića. Uočivši bistrinumaloggrge, Vidošević ga je u trinaestoj godini (1853.)poslaouširokiBrijegnadaljnje školovanje.šest godina kasnije, 1859., stupio je ufranjevačkireddobivširedovničkoimefraMartin.filozofsko-teološkestudijeMikulićjezavršiouItaliji:ufeltri,PadoviiBologni,od1861.do1866.PrviradupastvibilojeokopolagodinekapelanstvauPosuškomgracu.Od1867.do1870.biojenaširokomBri-jegu.Prigodomnastupanaovudužnost,usvojojdvadesetišestojgodini,napisaojezanauksvojihgojenacanalatinskomjezikupriručnikRetorica.Nakontoga,od1870.do1872.,Mikulićježupniknačerinu.IztogvremenaimamonjegovduhovniopisizperaknjiževnikaIvanaMilićevića:„Putmedovedeučerin,gdjesumeprivlačiliostaciizsta-rihvremena.Mikulićjetubiožupnik.Razgovorljividovitljiv,znađašelijepopripovijedatiostarijimvremenima,onarodu,onarodnomživotu,ozajedničkimhrvatskimnadamaiočekivanjima.Nozanijelomenjegovopoznavanjeilatinskekultureipisaca.OvdjeuzabačenomhercegovačkomseluraspravljaloseoTacitu,LivijuiCiceronu.Ondasamgutaosvakuriječumnoga,jednostavnogaiduhovitogpredavača.“godine1872.MikulićjeopetodgojiteljnaširokomBrijegu,zatimnaistojdužnosti

naHumcuod1873.do1876.Nakonovihdužnosti fraMartinMikulićbio ježupnikuKlobukuod1876.do1885.,gvardijannaHumcuod1885.do1888.težupnikuRužići-maod1888.do1902.godine.SvoježupnikovanjeuRužićimaprikazaojeupripovijesti„Zvonarevteljig“.Župa,opsegaokopedesetkilometara,sastajalamuseodnekolikoselaukojima„imavišekamenanegozemlje,višegoline,negogore“.U313obiteljitežupenitkoniježivio„upriležništvuniuprokletstvu“.Ali,„ovdjenemanikakveučionicezačitanje ipisanje...Pedesetmuškićanepravilnočita i triženskice;pravilnonepišunijedno“.Izobrazbasvihnjegovihžupljanabilaje:“...poštenje,čestitost,pristojnost,ću-dorednost,plemenitostsrca,izvanrednauljudnost,obzirnost,ustručavanje,skromnost.Starijisepoštuju,mlađisenepogrđuju.Olijepanaravnauljudbo!“No,njegovožupnikovanjeimaidrugustranu:„Krozcijelotovrijemeneprestanodo

danas,višenažrtvenikunegozastolom,višeuispovidnicinegoupostelji,višeseputaraskrivioizaplakaonegonasmijaoizapjevao.Obješenjaciudoživotnojtamnici,vojnicipodsabljomizapovijedi,osuđenicinaprisilnemukotrpnepodzemnetrudove,imadusvojevrijemenapora iodmora, janemamnidanjuninoću.Kolikomiosobaužupi,onolikomistarješinanaglavi;svakamenizapovijeda,janjoj.Smrtnirob!Istomrođeni,zamepitaju;odraslimesveđernapastujuisvestranotraže;umirućinaglozovu,mrtvimiranedaju;nalijepomdanukadštozdravodahnem,naružnombezoduškabolestantrudim,panitimitkozahvaljuje,nitimetkosažaljuje.Dvajestoriciseodužim,pedese-toricizadužim;danasukrivovim,sutraćubitionim.Danasobavljamčemusejučernenadah;sutraćuraditionoštodanasnepredviđam.Uvijeksenenadniposlovimiješajuinenadnosustiguju.Uistovrijeme,jedanvelidajedem,drugidasjednem,trećidapote-

2 Pripovijest“Drvenistrojevi”pronašaosamkrajemprošlegodineuZagrebu,EtnološkizavodiOdborzanarodniživotiobičaje,Opatička18,(JAZU).NazamolbufraViktoraNuića,ovajrukopissampripre-miozatisaku“Dobrompastiru”.


čem,četvrtidastanem.Jednimezovuamo,drugionamo;ovigone,oničekaju.Ovomropskomradunemanikakvaredanirazreda,većsamosmrtnepogibelji,vječitidrhatisrsidapoludiš,odjadaistrahote.“IzRužićajeMikulićotišaonaširokiBrijeg,uzasluženumirovnu.Prigodomodlaska

saružićkežupepozdraviosesažupljanimaovimriječima:„Nitikomeopraštam,jermenitkonijeuvrijedio;nitikogazaoproštenjemolim,jerneznamdasamikomeštokrivoučinio.“Osim navedenih dužnosti Mikulić je bio tri puta član starješinstva provincije: od

1879.do1882.,od1898.do1901.,od1901.do1904.UmrojenaširokomBrijegu27.studenoga31912.u71.godiniživota i54.godini redovništva.PokopanjenagrobljuMekovac.IuzmnogobrojnesvećeničkeiredovničkeobvezefraMartinMikulićpronalazioje

vremena izapedagoško-književni rad.OsimvećspomenuteRetoricesastavio jenalatinskomidvašematizmasvojeprovincije:prvi1882.,adrugi,zajednosfraRadosla-vomglavašom,1903.godine.Uobaovašematizmaprikazanajedjelatnostfranjevacahercegovačkeprovincijekrozprošlost,brojstanovništva,razvojžupaidr.Ovisušema-tizmibilipotrebnidabiseonemogućilonastojanjesvihonihkojisuomalovažavaliradhercegovačkihfranjevacainastojaliihpotisnutiizjavnogdjelovanja.OsimovihradovanalatinskomMikulićjedostapisaoinahrvatskomjeziku.Njegovi

radovi–zgodnepričice,poslovice,crticeipripovijetke–tiskanesuu„glasuHercegov-ca“,u„Radničkojobrani“,u„Osvitu“,ugodišnjaku„Hrvoje“,teuraznimglasilimaBan-skeHrvatskeiDalmacije.SvojeradoveMikulićjepotpisivaopseudonimima:PustinjakispodMaliča,jersežupnistanuRužićimanalaziispodistoimenogbrda,iPustinjakizBorka,poistoimenojsrednjovjekovnojtvrđavinaizvoruriječiceLištice.Usvojimcrtica-maipripovijestimaMikulićjeprikazaoživothercegovačkogseljaka,njegovsvakodnev-niživot,njegoveobvezeuvrijemeturskevladavineinjegovživotudoušničkojibiro-kratskojAustriji.Svesvojeradovepisaojenaosnovinarodnihobičaja,pripovijedanjaivjerovanjausvakodnevnemijeneljudskogživota.Njegovadjelaimajuosobitovelikuvrijednostsobziromnaleksičkisadržaj.Riječijecrpioizgovoraseljakakojemjebiopastir.Naprigovordateriječikujesam,odgovoriojeprotivniku:dajebilotkoprolaziokudaion,mogaoječutiteriječi.UsvojimknjiževnimradovimaMikulićjeprikazaoisvojvlastitiživotiživothercegovačkogžupnika.Unekimnjegovimradovimamoguseprepoznatimnogejošidanaspostojećepre-

dajeinekepoznateosobekojesumuposlužilekaouzorak.TakokôlāpredajaoLevanuizVitinekojije,hodajućistalnobos,imaotakvetabanedajenanjimamogaoduhanrezati; kad jeudrinovačkom jezeruKrenica tražiodvojeutopljenihMajića,mladića idjevojku,dajedaninoćproveopodvodom,zaronivšipodsusjednobrdo.Drugojutro,kadjeizašlosunce,zrakamamujepokazalokudsetrebavraćati.Jošidanassepri-čaoMatiBuliću,poznatommajstorudrvenihčešljeva.Onaženaiz„Drvenihstrojeva“kojasvojunedužnostdokazujevađenjemželjeza izvrelevode,nijenitkodruginegoSekaMikulića izBorajne, kojusuokrivili da jeukrala janje.Svaostala zbivanjakod

3 ZanimljivojedaTihoZubac,kadgovoriosmrtifraMartinaMikulićacitirainekrolognalatinskomjezikuizkogsevididajefraMartinumro27.rujna„Die27.septembrisan.1912...“,aoniznosinadnevaksmrti27.studenog.Poštosusviostali,kaoiZubac,citiraliovajnadnevaktegaijauzimam.Pravuistinubitrebaloprovjeritiunekrologu.


Mikulićasuodrazstvarnosti.NisupoznatisviMikulićeviradovi,jersepotpisivaoraznimpseudonimimailisekadštoinijepotpisivao.Dosadapoznatinjegoviradovijesu:„Zvo-narevteljig“,tiskanuMostaru1901.,„Dievacoddevedesetgodina“,tiskanu„Osvitu“1899/1900;„VitinskilovacLevan“,tiskanu„Osvitu“1900.(ovadvaprednjaradatiskanasu1903.uMostarupodzajedničkimnaslovom„Samac iBeskućnik“);„Naša torba“,tiskana1902.uMostaru;„Istinekojenisuistinite“(god.?).TihgodinanapisaojefraMartini„Drvenestrojeve“.Njihje1901.htjelatiskatiMatica

hrvatska,paihjevratilapiscudaobjasnimnogepučkeizrazeinazivekojidotadauhrvatskomknjiževnomjezikunisubilipoznati.OvofraMartinnijenikaduradio.Njego-vomsmrću1912.zagubiloseovodjelce.Pronađenoje1926.ušuiciuostavštinipok.fraPijaKnezovića-Bage.„Drvenestrojeve“jezatisakpripremiodrfraOtonKnezović,itoza„Našumisao“,kakosemožezaključitiiznapomeneštojeuztodjelonapisaosamKnezović.Međutim,kakosemožezaključitiizbilješkenasamojomotnici,ovajjerukopisistifraOtonKnezovićpredaouredništvu„Zbornikazanarodniživotiobičaje“9.rujna19244.PoKnezoviću,kojijetočuoodstarijesubraće,Mikulićjepjevaoipjesmenalatin-

skomjeziku,aliihonnijemogaopronaći.CrticeipripovijestiMikulićevepopriličnosucijeniliteihradijezikačitalimnogihrvat-

skiknjiževnici,osobitoKumičićiKranjčević.Njegovojpučkojpsihologiji,duhovitosti ihumorističnostiosobitosusediviliAntunšimčikiIsoKršnjavi.IdanasudonjojBekijipostojipredajaofraMartinuMikulićukaoojednostavnomi

svetomčovjeku,pačakiočudotvorcu.UZagrebu,1.travnja1973.

Literatura:IvanA.Milićević,OfraMartinuMikuliću,Napredak1929,10,90-91•TihoZubac,ZaboravljenifraMartinMikulić,Napredak1941,1,2-4•IvanAlilović,Pustinjakovepripovijetke– IzseoskogživotazapadneHercegovine,•Duvno1972.fraOtonKnezović,Napomena,širokiBrijeg1942(?)•

4 UzovupripovijestimaijednaslikafraMartinaMikulićakojusamipriložiotekstu.TakođerKnezovićjeupozorioinanedostatakstranica.IztekstasenevididalijefraMartiniliKnezovićuvrštavaoizasvakemanjepoznateriječiobjašnjenja.


Fra Martin MIKULIĆ

DrvenistrojeviI. Razglavak

KadnopodavnojunakinjaPèranaklinprela,nagobeljumotala,nagredusnovala,ondaigvozdeniPetardrvenimoruđemradio,aželjeznamuženasamonadrvenesta-novetvrdetäretkala.KadsepokazalanaprednaMarica,uzmakliprstipresti,odustalosenakoljenuvesti,

prestaovitaoirožaknapredivo,umuklastupaitrlicazapozderine.Ondajepočeodrev-niMarkoželjeznimoruđemposlovatiilipovamuženanagvozdenokolokonceotezati,narozinemotatiinapolugesnovati.Živionapredakiprosvjeta,anidrvetuništanebilo!Damoguljudiizgodine1800.

amodoćiividjetinasinašestoljetnestrojeve,ahštobisečudili!Istotakodamimožemovidjetinjihinjihovedrvenestrojeve,ohštobiseodčuda

snebivali!Kadrečem:sjetise,aga,kolikojeutorbikolača,datćutisvačetiri!Iakojepogodio.

Alikadakažem:tako,liho?–japogoditi,janepogoditi.Udavnojdavnininisuznalizagvozdenestrojeve,kojimasemoguogromnezgrade

ukrekupomaknuti.Udanašnjojdanjinineznaduzavaljuge,kojimasuogromnistećciprenašani.Staribisečudili zrakoplovu,koturači,brzoglasu,pariškojgvozdenojkuli,prokopubrdaiplanina,misečudimosvjetskimčudesima:velebnojcrkviuRimu,zvonuuMoskvitešku4.000pudovaili201.956kg,naotokuRoduapolonskomodtučagoro-stasu,komusuizmeđunoguprolazilelađesjedrima!Učenineki ljudinašli suuJeđiptunahiljade ispisanihopeka-čitaveknjižurine– i

čitaju ihkaovodu,anemogu iznaći,koji jenarodunaszbacivaogrdnegomilepovrhuncimabrdaibregova!Izmislilisukratkopis,anisuskovalistrojevazabrzopis,dajanjimapišembrže,bolje

negoprstima.glatkihliondaiodmjereslovaipismena!Negdjedavnočitah,danane-besimazvijezde,štoihnajboljizvjezdoznancimogošenabrojati,neprelazibroj3.000.Kad jenajvedrijanoć,brojpa ihnećešmoćizbrojitivišeod384.Jazvijezdanisambrojio,negosamtražiopoknjigamaiodvještaka,damikažu,štoikadsebrašnoranči,kadli,kojelineranči.Nenađoh!Iđemkmlinaru,kojimiodgovori:pšeničnobrašnolakosenešteti,audrugometnikamen-pločupaseneboj!Uvrećusolizabodiklipgvožđa,nećeserastopiti.Akosebojiš,datimišineprogrizuvrećupunužita,razdriješijojozgorapetlje!Timivišekazuješ–primijetihmu–nekotražim.Takomizdravlja,akojošštoučemu

zagonetnu,čegaumudrimknjigamanema,odgonetneš,tisimiživamudraknjiga.-Hepobrosimoj,odvratimlinar,nevoljajenaučilasjekirukovati,anijebijes,aiknji-

gesupametniljudinapisali.Daklesjekiranegradiživeglavenitiknjgastvarapameti.-Dobrati jeslobodno–jaću–štojesjekiraiblanjapanju,tojeiskustvoiknjiga

čovjekusamo,jerposlovicaveli:„Obzorjemjenjaju,anepameti,kojiprekomoraidu“.-Usvijetujepamet,nastavimudrimlinar.


Kadsejaumoranjednoćnalihubojitevode,naduhsekaonapuhanmijeh,tedamidosjetljivadružinanenavališetežakkamennatrbuh,jatigaučasupropadoh,makarbionajnaučnijiknjiževnik!Drugiputpokušahkablićmedatedatiganezalihdrugimkiselamlijeka,biobihpukaokaobabor,kadudarišnjimeoploču.Dok jemlinarovopričao,glušilaušipodmlinicomvaljatijadrvenastupamlateći

batimapotrubljiklašanja.-Nečujemdobro,mlinaru,rekohmu,lupastupetina.Maodkolikojekomadanači-

njena?Nemilotibuba!-Sjetiderse!–onće.Mislimusebi,bitćeih7-8.Hajderećićumu:sedamnaest!-Imaihdušanemoj,sedamdesetipet,odvratimimlinar.Damuodgovorihodmah,da

nezna,kaoštonisamniznao,manjebihsebionaružio,aonakoodvratihmu:-Oho!Tojestrojvelikogizuma,tiganapravljaš,paiznašdijelovemusvepoimenu.

Kazatćešmiihdrugiput!Sadazbogom!-Dabudešdavno!–odvratipotihoilukavomlinar.Kakvameželjabila,kaddavnovrtihježevceiudikovce,puhaholovomkamišetrnov-

ce,gradihipisahluleodzelenikovih,dračevihkvrgaiklenovihčvorova,dabacimrabošteučimbukvar,-onakvaivišamesadažudnjazgrabilazabacitislovaiazbuketevratitisenaraboš,drvenooruđeidrvenestrojeve.Naovomenagnašehvalenovihstrojeva,svjetskihizuma,prevareirazgovorsmli-

narem.Istina,novovjekiizumisjajnisu,lijepi,tvrdi,brzi,auspjesiružni,radnjecmigave,kratkotrajne.Nijetomudrovanje,negoprimjerak.Akonakonjutrčimpaseukinem,jaćuopetuzjahati.Aliakoskoturačenaglood-

letimiliizparovozaispadnem,višetiganeuzjašinikadare.Lijepouzrakoplovuletjeti,ljepšekadadaljeodeš,kućisevratiti.„Tkomožeobaćipaneće,većseuduši,nijegažaliti“–kazaojeCiganin.Imastvariprokuhanihikupusapodgrijana!Patvorenavina,građanicerakije,brašnopokvareno!Damožeodsvaštapitabiti,svakbipitujeo.Kakvesunovegargašekojimasepoderanosuknogargaša,kakvaliglačila,kojimasenovoizstaroganapravljenotličaigladi,nijemipoznato.Znamsamo,dajepodnovoskupoprodatoiposvenetrajno.Lakosedosjetimo.čovjekimastarukobiluiodnježdrijebe,ovoostaviupritvorku,aonupovedenasajam,daprodaiuzmemladuzanapredak.Dođe,prodajeftinoCiganinu,aCigoodmahodepjevajući.-Uzgrgaš,nizgrgaš,bježi,babo,kudgodznaš,jasammahnitaš!Dokčovjekposajmištutražiomladukobilicu,njegovtikupacsastaromuljeskovinu,

paudri,tari,pari,maži,anisebinepraštao,dasepreobrazi.Ondanasajamvičući:-Ah,haj,ljudi!Evojebrzekaolastavice,mladekaokapljice,amotese!čudisetrgovac.Kadjekobilukišaoplakalaigrivajojporasla,obistinilose,daje

svojustarukobilukupio!Tkoseboji,danebikupioštosvogailituđega,staropodnovo,onajnekanositkalji

svojupređu,aonaćemuzašestdanazgotovitigaće,kojećeganositišestgodina,ašavćemubiticioidvanaestgodina.Zaštoto?Zato,štoćebititkaneodnovevunezašestdananatkalačkidrvenistan.Uhaljineodovakvihklašanjaskrojenekadsvepro-pane,najposliješavostane.Vidimoder,kolikoćeizdržatitvrdoćatkaninanabrzegvozdenestrojevetkanih!Imatamousvijetu–bitćeuLondonu–tvornicaoddevetpodova.Tkonesmijeuzeti

gotovuhaljinu,ondonesesvojuvunutećeodpriliketvorničaru:


-Doniosamvune;majstore,daminapravišgaće!Krojačmuprijaznoodgovori:-Dajovamo!Dokmrvičakotpočineš,smotakduhanapopušišiuspnešsenadeveti

podtvornice,onećebitigotove!Sadotpočnebrzaradnja.Prvistrojpere,drugisuši, trećivlači,četvrtiprede,peti

tkaje,šestivalja,sedmiboji,osmikroji,devetišije,-gaćegotove.Nuredjeodjevenompaziti,dabrzonekoračaibezbrižnosenepriginje,jerbimugrdnošavipucali.Akobinaimerecimo,osimradnjeiklašnjebileiztvorniceodnepoznatepređesatkane,takvoodijeloizaraspucalihšavovaprosulobisekaoprosenicadošestmjeseci.Akojeodi-jelovrloskupocjenotečovjekdobročuvanosećiponjemumrežu,neuzimajućivrućehraneiuklanjajućiseodnagleradnje,nositćegagodinudana!

II. PrimjerciPreklaninesmijućiusamojkošuljiuljestiuzimunaručim,damiseuMostaruod

sebičnogsuknaskrojikoparan.šaljemnaročitosvogčovjekadavšimuomjeruinovac.Ovajsetamonamjerinakrojačainostranca,kojiimaoukrojačniciprilikeraznovrsnihkaputa,ćuraka,koparana.Zagledajućimjeruičitajućiopisnaručenogkaparana,pote-gnekrojačnacrtireče:TajkaputmoraseskrojitipoovomprimjerkuičohunaručitćuizBeča,bitćegotovdodesetdana.Došavčovjeknapredloženovrijemenađekoparanzgotovljeniupitaustrahu:Koli-

kozapada?Akomubudecijena,kaoštojesjaj,neisplatiganicijelakrajina.E,dragimojprijatelju–nadovezakrojač–svakimetarovečohestojišesnaestkuna,

priložijošradnju,janjetinu,gajtanidrugo,usvezapadastokruna.-Kakvihstokruna!Udarilotestoljuticazmija!Tkoćetoplatiti,tkoligasmijenaru-

čiteljunaočidonijeti?-Tinjegaponesi–krojačće–paakomunebudeugodan,nekmigavrati!Donio.štaćusada?-A–vičeljudina–imaliikotamotuđ?A,donesimiigluiklubašcekonca,jadnice,

iostavitunaplotu.Nazregaženauposvedrugomodijeluionakoošišana,stane,zapanjise,mislećida

jetotuđičovjek,zastidiseipobjegne.-Nebježi,nebojse,vikašeon–kukavice,jasamtvojMarko,podmladiose,nešto

miobrstilobrke,anovomodijelušavoviseraskinuli.šavovećuprošiti,brkovićenara-sti,čegabihseplašio?Haljinaibrcinečinečovjeka.Tanekoćnisamihimaokolikoniti,paksambiočovjek.Kadutegaošaveidošaovećkući,nevoljnaćemužena:-Ama,mojbijednidruže,akotinijetkousvađiisukobuuresidikupočinjao,jest

ihtamanzavijača,onapređavica,koravicaizgrizla,živujecrnvragodnio!Hoćeona,milomoje,kadsenavadiuklupku,svupređuiskositi.Toti jeodijeloodstarasuknailiodizgriženepređe,pasutiiznjegabezsumnjekoraviceibrkoveiskosile.Nisikriv,jerseprevariištetinevoljannenadao.Jakadklupkapređeostavljam,svakoprijenaplamenuoddlakaplanem,prahomodpelinaiduhanapospem,pagrizicenizabijeliti.Zakudeljuiigle,hrano,dokuzmognešmeđuljude.TkonebivjerovaoMarkovojnezgodi,moževjerovatiovojdrugojmojoj.Evojepreda

mnompa„akolažebara,ne lažerog“.Lanisamkupio jednuvelikuknjigu,okviranuucrvenukožu,ukrašenuzlatorezomisvilenimbilješkama.Lijepatibiješeona,Bože!


Kaodasijeizsiraizrezao.Osobitojekrasiosnopićcrvenihpričvršćenihiprometljivihbilježaka.Svijećeseodvrućineslijepile.Nekakoihrazlijepihijednuzasadiuobojendrveni

čirak,aonamisemotalakaomrtvajeguljatamoamoprekočirakainemoglastajatiuzgor,štojojnemetnutrijelovapodupornjića.Svijećazgarala,podupornjisezagaraliteihvaljalopodrezivati.Tojeučenikudosadljivijebilonegomeninečistulijenicunekoćuseknjivati,tebaci„Početnicu“ipreostalamu23slovacijeleazbuke.Imajoš.Podavnosepisalokokošijem,gušćijim,orlovim,ždralovimperom,aitrstikom.

Svakimsemoglopunovremenapisati.Kadotupi,atiopetzareži.Operušajguskupamesoulonac,aperjemuklak,onoizjedi,aovimpiši,kadseoproste!Tečno,tečno!Ovaperana-slijedilagvozdena.Za150podajdvijekrune,svakimćešnapisati50možebitiredaka,višene.Crniloizjedemukalionobudebatal.Zarezatisenemože,kalitiganeznaš,baci.ZamogvremenakupilesedubovešiškepoHercegoviniinosileuKreševo,ondje

sdrugimstvarima tukleseudrvenojstupicidrvenomstupaljkomtesepravilo lijepocrnilo,kojeniti jekartuprogrizaloniperaizjedalo. Imamozapisnikkokošjimperomiovimcrnilompisang.1797.,crnjasumuslovanegoštosedanasgvozdenimperomibečkimmastilompišu!

III. SitniKremenaikamenitamjesta,akoštosuunas,osobitoodkakojeponestalogore,

višeputaobilujusušomibezvodicomnesamoljeti,negokadkadiusredcrnezime.Pričajustarijiljudi,dasunekoćnaBadnjidanmesovarilinavinu.Dodvasatadalekoišlismješinamapovodu.gonećivoduzatečeihnaputukiša,oniizmješinavodompoledini,pakući.Kadonamo,kišenepalomanijednekapi.Kakojekomujošzazimnihiljetnihsušabivalo,neznam,samoznam,štasemeni

udjetinjstvuidružinimidogađalo.Zimibivalolakše,pomagaliseizjametinapokojomgrudomsnijegaikojomšakommraza,kadasezemljaodledasrižila.Takouproljećekadprosočikljen,mizasjecinavišemjestačašice,panassenadoj

svakisoka,kaogladnabuhakrvi.Maljeti, ljeti!DamiliBogsačuva!SvakinassecrniokoArapče.gorjelaglavaod

sunca,nogeodzemlje,pržiosejezikodžeđe,letilisvijetnjaci.Kakoinebi?Naklasajječma,propalikita,pasenadojonogmliječca.Kadseovajutrbuhuupalimipopanitikvevodenjačepaknaputrijeke,sathoda.Dokbijesbrdaugledali,zaprijetilibijoj,danećeteći,kaoštoteče,daćemojesmanjitiipresušiti.Nuuvijekmanjepopismonegožednimislimo.Svajojosvetautombivala,štobijeponeštozamutilikupajućiseisadi-rućiglibsasebe.Onovode,štobiponijeli,svebidokućegotovopopili.Elesutradan,kadnokadionajistidan,opetnarijeku.IdućičestoovakosasvojimdrugaromPaškomMusomsusretahčudnovatihsitnari-

ja.Jednomdjevojku,gdjenosinauprtburilovodeinagolojkobilijaši!Pitamosmijućise:„štato,kukavicevodarice?“-Evoovo–reče–ovakonamlakšeobadvjema,onasezaglavunevodi,ajapješke

neidem!Malodaljestigosmojednogdječaka,objesioovratuškrapučuvrhunaoblukrazvra-

ćenidašeuzpuhanjejakogvjetra,zobljašeizškrapučaprženabrašnaijašašenakonjunaopakoukabančicikrepuokrenut!


Kakvajetoobijest,junače?zapitasmoputnika.-Nijeobijest–prislonioon–negozaklonodvjetra,damineraskidujeprsaisuha

brašnaugrlonevraćaiunosnezasiplje.JošdorijekeupustudrinovištuzatekosmopoznatoganamMatuBulićačešljara

i trubljača. Ovaj imaše kod sebe punu trbu isječaka ili odkidaka od same crvenedrinovezačešlje.Zabiodrinovotopakmeđudvaživcakamena,jednugapodlanicurasjekaoucrijeputakaotrisku,pakraspilavatanjommale,adebljompilicomvelikezupce,ondabritvicom išćinja idlijetašcem ispisuje.Midonjegaumornipotrbuškelegli,nasloniliobjekosjericenadvijepodlanicepamurekosmo:-MazlatiosetiMate,kakomožeštakokaodlakomnadlakuraspilavatitutrisku?-Ljutogvožđe,momčićimoji,pahućerazdvojiti,abrijatijubritvuvjetaristupiti–od-

govorimismiješećisečešljar.-Dajnammalozatrubi,lijepiMate!–preuzesmomidaljenapastujućiga.Onodbaci

pilicu,poteže izdruge torbe jasenovuukolutskupljenumokru trubaljku,nazavojkenavi,udnuzašpiči,pisaknavrnupapuhnu,dasejesveokonastreslo.Jošnamjenadvosirkuproljetnusviraluzanosnosviraoinamješčićdiplio.Doksemioddragostipotravivaljali,očuseblicanjaknekakvihpraporaca.Tobiozveketbatljakadvijučobani-ca,kojeslušaleglazbuisvirkučešljarevu.Kadovajodisao,onehitroprometalesvojebatljakepletućistruku,jednatankunarozgice,načičkanja,druganastalakodeblju,zastručnihpasova.Batljacisumuklo,aliskladnozvečali,pasečinilo,kandazvučemalazvoncatamonadalje.čobanicezvonketajućibrdu,misčešljaremtrubećistrmunavodu.Kaddođosmo

gazuKlekovunadKlobukom,jednajaretaricasvaubijeluvabikozlićenavodu;„kela-voč,kelavoč!“Paškočavrljavdječakreče:-Kadjekugamorila,onakojehodalaubijelukanoonakozletarica.Prekoovoga

gazajedanjujeprenionadrugustranu.Kadjujeprenio,onamureče:„Nosimesadnatrag!“Nebiladruga,valjalonositi.Upitaganasredvode:„Jesamlititeška?“„Otkud–onćejoj–lakšasiminegoperce“.Dabuderekao,damujeteškaonabisebilajamač-nonanjemnapela.Kadbilinaovustranu,prestrašenakugabolnozaključi:„Sukadar,bukadar,uKlobuknikadar“...DokovakomeniPaškobajao,silapčeladolijećalanavodu.Tadaćeon:Daovdje

pčeledohodenapilokaona„omulji“ilinavrhašihdijelanaPloš-lokvi,mibimoglijutromispodsuncazamjeriti,kamoodlijeću,tetakoihnaćiukakvojdubinijaliuvisokojpećini.-Tojelako-rekohmuushićeno–otićemosutrarano,nemojprevariti!Bitćesvaku-

dapunoići,uKlobuknikada.štorekli,neporekli,sastalisena lokvi.Spilauvarbalikako inakojustranu lete,

paupravknjima,kaodasmoihostavili.Silanrojhučaoudubu,kaodaunjemoganjplamti.Sukljalepovisokonaširokooknopoputgustadimaizdimnjaka.Nebiletosit-nemalepčeleobične,negorijetke,krupne,svakaihdebelakaopalac,žutilasekaovosak–krstašice.Usumrakkadsesmirilezaparamonadubukrižkamenomiodemo.Nekazujemonikomuništa,negosepotajnodogovorimo,daćemoihprodatinekomunašemimućnukumuAnti.Ranimjutromidemdonjega,bojećisepasauspenjemsenadrvotećemonaizmje-

nuzvati:OkumeAnte!OMarko,Antinbrate!


Ozvasekrupnaglasina:Domasmo,zovešiliamo?Kumovanasčeljadobranilaodljutihpasaionnasprijaznoprimioipogostio.Mimu

zavirivaliujare,pojate,kokošinjake,pčelinjak,osobitouradionice.Punojetuosobaradiloovdjeondje,jednoovo,drugeono,sverazličito.Svenaszanosiloiveselilo.Antecijelu volovsku kožu raskrajaona vaše.Naprijeduzeoblodrvešce, izmjeri pedljom,polaodjelja inapetuzareza,poprijekoprekokožesvrhadrvšcakljunomodbritvenekolikoputatrcnuteodvratadorepaotkrojipravokaopokoncu.-Rizjojjemodariprašti,bitćederka–rečeraskrajalac.Kadasvuiskroji,svakuvašuizrezanaopanke,mjeromvelikogpedljaidočlanaka

donjih.NevjestamuMarkovicacijelodvorištemētućimlijekoglušila.Stapoddugadugšestroguša,nanjemušestdrvenihobruča,udnuširi,uvrhuužisuhom.Prihvatilagametarica lijevomgrčevito zauho, agrčevitijemećaju su šestprovrtinana vrhdrškadesnompaudrimlati.Znojilasekaoda ježrvnjomvrtila, ipaksestidjelaotpočinuti,negomjestoodmoramijenjalamećajusadujednusadudruguruku,povirivalaustapimlijekooblijevalastudenomvodom.Napokonizvalibubljubijelamaslakolikdječinjuglavu!Mijojsedivili.Neštoopetonamopod jednimsvodomvršljalo ipraštalo.TamoAntinakći turice

vunenabacivalanagrebeneivlasale,amatijojostatkegargašala.Lijepobilogledatiiumjetnooruđeivješturadnju.grebenesudvakomadaodtvrdadrvetaslopaticomidrškom,pedaljduge,rogušu

ulopaticiširokeimalozaobljene,pokovanerazvarenomrožinom,napojedinojunutraš-njojstrani33gvozdenazupcaudvareda,podlanicuvisoka.Uzelaradiljaonupolugrebena,nakojojbileturevunesrijedomposredzupcauzduž

podmetnute,lijevomzaperčinozgorazaprijevšidrškomulakat,pazubimadrugepoleteglivlas;zatimokrenedržakgore,lopaticuksebipaopetgrebena.gargašesugotovozadvojevišeodgrebena,četverouglaste,dvakomadaodme-

kogdrveta,postavljenadvostrukomkožom;krozdržakimaprovučenauzica;izkožnogpostavkanikla504dvostrukazupcau36redovapo14nasamitporedana,palacviso-ka,kdrškupognuta.Vlačiljauzicu,štojenadršku,nataklanaklipić,njimazauzdalatabane,kakoćena

gargašamadoćizupcinasamit,popotkuvlačuka,slipkenakudjeljeokoseberazmećetećeihnapreslicuozgordosrcanavijatiiotpredati.Vidjesmojošukumovojjarizabodenuuzemljujakurozgu,unjojvečalakozapreko

vratazašpičena,štoneljubilasvogakozleta.Ovurozguzovu„ljubicom“.Ukravaricidvoje junenjanaglavljenih, jednomozgonašunjcidvadrvenabadlja,

drugomunagornjojgubicikožaodježa,danemogusisatimater!Tudviježenestav-ljalekravu,jednaoddržalazauši,drugadižvuzauhoiprekopalcamuzla.Kravasenogatala,muziljaviče:-Tiljuš,vraguteušao,kadnećeš,datijeničije.Drugajeruži:-Neugoni,sestro,unjuvraga,bitćegore,većpustitele,nekaomine!Prostriješepostalkuvunenocijedilo,zapemuroglje iprocijedišemlijekouveliki

kotao,sjužišeteusiriše.Sirištesesastojalooddviježlicevinaslanjskegoveđemure.Ovasuhaiskrižanasitnobilapotopljenauvinoujednojcrnojtikvini.-Mećetelitekože,ikadkiselitemlijeko,kuma?–upitasmočudećisesirištu.


-Enismo,kumčadidraga,odvrationa,-ondauvarenikukussrebrnoganovcailitrigrabovadrvešcametnemo.Domaloizvadišemikurinusirakolikdnoukotla;dodašenamapojednububljicu,a

ostalometnušeuoblukodkostilovekore.Mrveucijetku.Naškumimaoikrdokrmenja.Nanekolikoihbijašeteljigkaotrklja,podvratomzašpićen,gorešiljast.Stakimtaljigompoštetnakrmadnemogukrozplot.

IV. DobiciSilukrupnihstrojevakodnašegakumanerazgledasmo,-vrzlanamseuglavipro-

dajanašastihpčela.PredmrakzovnemokumaAntunastranuipitamo,dalibiprodaokojeulištepčela.

Takogazađosmosnamjerom,davidimo,podkojubicijenuonprodao,teminjemuprevrnuvšipitanje,prodamosvoje.Onodvrati,danemausvomulenjakuniparojkazaprodaje,pačenadoda,daželikojiroj,osobitokrstašicaprikupiti.Imam,reče,krupnojednoulištekrstašice,pabihjošjednonabaviopoštozašto.A

kadbidrugihiprodaokoje,nebihgadaozaistamanjeoddviježutekremencije.Sadminjemuispripovijedismo,kakosmojučeranašliubrdupundubplečaikakosu-

dećipohukiiletumorabitimnogomeda,aonesamepoveličini,žutiniizvukukrstašice.-Datćemoti ihzamnogomanje,negobitinamajednoulištacedao,atimožeš

isjećidva–rečePaško.-Epaštapitatenajniže?–Antećepogledavšinas.-Pitamotičetiriokemedasamotoka,dviječistavoska,dvojeopankesoputomi

ovcusjanjetom.-Ijaprimam,maćeteobadvasnamadoduba–potvrdikumAnte.Jamivsezarukeipresjekavvratimoseustojnukućukčeljadi.IdućiustaviseAnte

predjednomstubomtećetiho:-Udaritćemonastomukaisjecajućidubiprogonećitolikepčeleuulišta.Vinejaki,

abratmiMarkobježiodpčelakaoodkuge.Novišutite,dragmujemed,ujamubizanjim.Taonodavnovećinezna,štosuikakvesupčele.Jednoćdjetetompuhaouoknopagaisklaledozla.Poslijetinijeknjimapristupio.Onmisli,sve,štojemalešno,krilato,štozuji,muhazvrkulja,osa,sršljen,damednosiidaćegajednakožacnuti.Bašminijestalo,kadgakojaižacne,nećeumrijeti,neksepitomi.-Takoimaunasjedan,padadaškišuimećavu,popiobi–pridodasmomi–aloze

nikadusaditikolik trava.Kadsenapije,reče:„uredneovesuze,milabraćo,blaženooko,kojeteprolilo!Ohveselaiplemenitakrvi!Saditćuteinadrvetuinakamenu!“Kadmuispuši,onda:„štaćemionasmuculja,nigoranitrava?!NarediAntebratu,dasutra ranonapravidvasamotvorasmrdljikovaulišta, lijepo

zaluženomgalebinomomaže,ljubicomnatareidužveprometne.Dadvamijehapripo-veže,naprodrtineudrepirle,apiljkenaugrce;dabacipetšestkomadakadatorbinuidvojakonjaosamari.Obilanjemedičovegodinepao–proslijediAnte–slobodećiinamamljujućibrata,

veseloMarkica,sutramedadogrla,nebojse,jaćupčelešikatitićešsamomedsaliva-ti!Ovasudjecanašlakrstašice,jasamsesnjimanaredio,onesunaše.Svanućem ja išaonaprijed,Paškonosiokablićkiseline,onadvojicavodili konje;

došlidodubainašlisvekakosmokazalikumu.


Dobrosu,stantedalje–Markoće,barnutćumalouokno,nećeliserasprhati.Odcaparijednudugumatorugupauoknožic,žvrc,avojskapčelakaopramkrupe

nanj.šmigMarkotamo,šmigamo,sinekaoblijesakuoblaku,suneglavomulomutinu,alizaludu,pčelesrditorade.Odčepimahomnizprodolinuiosvetnicezanjim.Mipopadalikzemlji.PodigavseAntezaurla:-Namojujedinudušu,sršljenovi!Iskalatćega,svecami!Pasjanijednavjero,šta

uradiste?štamibratasmakoste,vragvassmjestaodnio?!-Odniotikapuiglavu!–mimunedaliizdušiti–štasmomikrivi?Tatiznaš,štasu

pčele?Nikadaseonnevratio,nebijašeihdražiti!Ahostaviihnama!Onviše,miviše,došlodosvađeiborbenaviše,došlodosvađeiborbenamesnoidrvenooružje.Onnamapsovaotrgovinu,pčele,med ivoštinu,minjemuulišta,mjehove ikiselinu.Onnamamateritetku,minjemurazjareninjegovuičaćinumuženu,sveplemedodevetkoljena,temelj,vladuimišauduvaru.Svakomzamuklogrlo,zapjenilausta.Paškoimaodrvennožićukoricama,jamaludrvenupuškubezognja,napunjenuprahomigrahom.Nožićemmogleseguljatismokveivarenikrumpirirezati,apuškamoglakaperešetati.NavaliAntešakama,mibjegajućiokooblakukavikali:-Baci,neudaraj,kume!Odrenise,Ante,poginuosi!Suncećekrozate!Onnepometa,negozamahnu,daćemenešakomuzatiljak.Jamujevještodo-

čekahnalakat,onstadeipočepuhatiunju,paopetzamnom.Odskočivnekakonastranuodčepimnapušcivaljuipodviknem:-Držgazaoguzine,Paško,ibodiuvrat!Pobitćenas.Jabržeizkukuruznelulevatru

nakamenupauprsa–dam!Neštogazamlatigrah,neštodimzakusi,adobroiPaškokiljajućimuvratinutrzne

unazad,vjerujmi,padenauznakirazkrivise.Mipobjegnemosmijućise.Jedanizstra-nečujućiizčarkepuškudotrčaknjemuvoleći:„Ubilite,brate?“-Ubidušmanin–onće–izdušmanice,nijemoguće,damenijeubila,kolikojeblizu

menepukla!-Zarježiv?–zapitasmomiizšikarja.Bionebio,prividider,namjerniče,kolikoima

nanjemusmrtnihrana!?Nemasrećomni lake, odvrati onaj – nije okrvavljen, samomu runjanaprsima

spaljena.-Imalinavratuvašicu?PriupitaPaško.-Malomusešijazažarila,nemanikakvezadorine–opetćetobožnjividar.Paškojeuhitnjibiotrgnuoikrnjesnožićem,testoganidlakemusvrataneoma-

kao.Vraćajući se Ante kući često nam kurvekao i vražekao,mimu ne ostavali dužni

opreznozanjimidućinazorice.Kadatužnimglasomzvaobrata,mimusemjestonjegaodazivali:-Etome,ej!čekaj,dokprsteobližem!Antezakrenuojednomokukom,sastranestazicomneštočetveronožicepromicalo.

Basa,basa,bližetobliže–Marko!Otekao,punegagaće,nanjempožiliceikvrgekolikorasi.Obavioseutrojutravuinosionagolimplećimakamenupločukoliksiniju.Nebojećigasekolikošušnjevategranepitamo:-Nosišlitoljubiceisatovemedabratu?Kamotikrastašice,medaru?


-Žalceostavileumeni,aoneprošlekvragu–rečehučući.Jakriv,djeco,nuštojebilo,bilo,nekazujtenikome,datćusvakomvampoopanke.-Nećemo,nećemo.Tiseliječizmijskomtravom,amićemojezikzazube–obe-

ćasmobijednikuzatiskujućirukamausta,damuseuočinesmijemo,tesepoštenorazmijenismo.Nemogućidoprijetikućiobnoćimoseušumi.Paškometnuvarenogatrudanakre-

men,jaumanjemmahovine;jednomognjilomkresnu,truduhvati,njimumahovinidvatriputamahnusmoinavalismovatrukaoklačinu.-Dobratogautebetruda–začehjaPaški–tkotigadade,veseljati?-Tamogori–odvration-nekiJurešimićvrstaniumiješanzanapravititrudiiskopati

nabunaruVukićevculjutihbrusova,damujednakanenađe.Nakupionsbukavaiklje-nagubinetvrdekaorožinepaulončinislugomvari,istuče,prosuši–vidiosipamuk.Anađetigaoniunezakislušupljukljenugotova.Vidiosamjednom,gdjenanesenasuncenekakvookruglostakalceitrudzažeže.Zovegaon„biljurom“.Popržilismone-kolikoklipovakukuruza.ZasipljujućisePaškoreče.-Pripunidertoprašineizaspipijeskom,kadnemašsačme,znaš,da,prizveknevrijedi.

Ovašumanijesama,imaunjojsolilaiplašila.čuješliti,gdjeneštokatkadaprasne?-Plašljivsiti,mojjarane-jaćumu.Tokukuruzpucaisirovadrva,jalitebizauhom

žvačućipopucajuvratnežile.-Kakomudrago–uzeon–akonasštoplahne,nećuja,anemojnitizobatiku-

kuruzatrčeći!Takoje lani jednomdjetetuupalozrnoudušnikpaodtogaumrlo.NuštoBogda,kugaivukbježeodvatre,medvjedakodođe,neksegrije,datćemomukukuruzaisoli.Takostrahujućiizmjeniceseslobodili,međutimnesmjeliseizutiniraspasati.češće

smosekradomiceobaziraliiprisluškivali,čestonamkosjericenažvakotinamapostoja-valeineštonamgrudistezalo.Pomišljasmo:etokučibabezavrat;etoćoseskahvomkvatri;etomagaretapodmećatisepodnas,dauzjahamo;enolavežapsetetijeganasolilu,enobrdomškripakola i kreskonjas vihorom!Uovakvim i sličnimslutnjamaprogovoridrugmi:-Ukakvuteškuudaručegananasnijeuzdanjaudrvenupuškunidrinovnožić.Vidio

siudanašnjemkreševu,danemogašenakumuAntinizabijeliti.Drugiputoružatćemosebocunima,nasutiihživogaklakaiponijetitikvinuvode,pakćeštividjetilaguma.-Kakovakoristodtoga?Ljubopitnogapriupitah.-Voduubocun–kažeon–papredneman,ubitćejeboljenegopuška!Hoće,vjeruj

mi!Nedavnodvojeludedjecetakonasulibocunklaka,ulilivoduizačepili,tećegledati,kakoključa.Bocunserazleti,jednoostalonamjestumrtvo,drugoteškoranjeno.-Boljemirovatiitogsenedojimati,odgovorihmučudećisesiliislučaju–jerako

bocunpuknepredočima,netrebujetidruganeman.

V. TaslaciTakosekladajućipospali.Kadsuprobudili,suncegranulo.Sadnepošlikući,negoopetugoru,alinevišetražitinesretnihpčela,maprikladne

japijezasudiirazličitihstrojeva:obruči,smrekovihdugazakotlićaikablića,račavazavilaidračevila;gobeljazakolaigredalje;vržizalula;drvetauprančiokuzagusla;otki-dakazakutijazaklapačaiiglenjačaistotinudrugih.


Uistinumidječarciod15godinanitismomoglinitiznalikrupnestrojevenapravljati,negozamjerasmo,davještacimapokažemoizatoštodobijemo.Našavšipodostaukrivita i drugogadrveta tepobilježivši, vratimosedoma. Idući

rečePaško:-Neksekvasadzgode;bezkvasanematrgovine!LaninekiBrotnjanigonilisirće

prodavatiuBosnu,elekakoimbiložestoko,dagamaloublaže,nadolijuiznekakvebaretinedobrinjakvode.Točećikupcusirćeuposudu,izmješinekličnežaba,prodavačbržesnjomeunjedra,akupacće:-štato,znanče,tišteunjedra?Daj,lijepi,davidim!Domišljatiprodavalac:kvasac,

brate,zovese„ocat“.Dagatividiš,nebisemoglosirćekvasiti;čuosidasesirćezove„kvasinom“,pabibilaštetaipovasiponas!-Dok senaša zamišljena trgovinaugori ukvasi, prijanemoj, dostavihdrugu –

mi lakonedočekasmo,negoakomislimoštovrućesteći,prodajimomištouživupitomoga.štahasnesršljenovi idrveni taslaci,družemoj?Da ti kažem,kokoši sustrašnoposkupileuMostaru,provećurantrgovacmoženasvakojzaslužitinajmanje30novčića.Pokupimo ihnekoliko,okušajmosreću!Možemo,kadnoćiprihvatimo,drugisedanvratiti.Pristaodrugnapredstavuimigdjejednu,gdjedvijeskupimo30kokošiju,povežemozanoge,objasimonasrgpameđusobomponesemo.PošlisčerinaugornjemBrotnjuuzLipovac,kakoćemoprekoTrtarapodMostarskoblato.Navrhbrdazapadenammjesec,imiprekobusijaikamenjaodsvežalostiisčeprljanisgubitkomdođosmopodpolje.Ovdjenasdočekaševisokislojevipržineidubokerivine.Omukotrudna!Prvisezamuzeupržinuistane,zadnjimislećidaonide,sasr-gomprekonjega,kaodaćemuzasjedati,predanjtrgne.Istotakokadtonuliurivineiizlazili.Zadnjidozivaoprvoga,ovajsezanjimodazivao,akadprvizovnizadnjega,onsečešćeprednjimjavljao.Kokošikvrčaleikakotale,miimsvakupasjuparupso-vali.Pokojisvežanjostaviourivini,pokojisezaviraoudrače.Nijeihtrebovalovragudavati,samesuknjemuišle.KadsmobilinapovirVardi,ondjebilakrčma,kokošiuomotukrtožećisezakvrčale,

krčmaročuoiuplašenviknuo:-UhMare!Iznesi luč.Odnesenamneštokokoši!Dajmisklinapušku!Zakolac!

Zovijoškoga!Mihitimosrg inadremokpoljuukonopljiku.Progoniteljinenamjerišesenanas

ninasrg.Negosevrateipospu,amipredzoruugrad.Dvanaestizgubili,osamnaestprodalikonavatru.Vazdanhodaliizavirivalipogradu.Sveđernomumiješanjusvjetine,naglojžurbi,hukičudilise,naprašinuismradinupljuvali.Videćinamnogimkućamarešetkerekosmomeđuse:-Punotiseiovdjeuonimkošaramakokošijuleže,braćo!Pokojiputneopaženibacilibisepiljkomurešetke,dačujemohoćelikakoćati!Kad

namsekojegradskodijeteiskobeljikaobajagidanamnatijesnojulicizakrčiput,migasmjestailiizatrkeprekoči!IdućinatragzavidikaodTrtara,nemoglidalje.Opazimoujednojrupetini,neštoseuvelikojtminižari.PribližimoseinađemougljaraMišuSablji-ća,gdjepaližežnicu.Naslagaouzgornabadanjmnogodrva,zastrogrudamazemljeteržarilomjari.Imašejoškodsebejednuhrpinutaslakazakašikaivarnjača.Počenamse tugovati, kakomunekidannaočicenepoznatazvijerudavila živinče, tedamoraugljevljenasebinositiugrad.


-Sjekaosam–reče–uOzrinjubila,tegare,igleikrčalazabrana.Osvojimenoć,bilamjesečina,pripehživinčenapodinipaćuuspevsenajedankrošnjasthrastpočinuti.Okonekodobanoćičujembahatonamo,spazimneštomrkoprekoživincapreskakivatimalomanjeodnjega.Magaracseukočiopasamo,kadonoskoknepredanj,ćuli,kadzanj,tuliušima.Jednomgazagrlio ionsepruži.Osjetihse,dajevuk,nesmjedućihaknuti,rekohusebi:-Ujdelivukkenjca,kakovele,enogabašujde!Onakojemogaoimene.Oddrago-

stigapreskakivao,štomunebjegao.-Imaliovuda,Miše,vuka?Upitasmomi.-štavuka?Imaimedvjeda,zmajevaikravosaca,odgovorion.Kravosacjezmijetina

kaosjenskikolac.Žitkimseprutommožeubiti,pušćanimzrnomnemože,onoklizneponjemukaopoledu.Onbečekaotele,domamikravu,savijeseokonoguidoji.Akonasnoćaskogailisveprogutnu,odbitćenamodreda.Držimouzasepruća!

Vuknesmijenavatrunipas.Medvjedakonaspotjera,bježatćemonizbrdo,aneuz-brdo,pastćemukikanaočipanasnećevidjeti.SlušajućiMišinepriče i savjete zgledali se i zijevali tedo krajane vjerujućimu

pospali oko vatremalodalje od žežnice.Negdje kasnoočujemonasdvojica krozsan nekakvomumljanje iz gore. Probudivši se poskačemo za žežnicu.Miše u ko-paranuokoglavespavaokaopuh.Kadevoneštodobatakvatri,nižeodjuneta,nošire, tromo,žuto, runjavo.Obazrese, razgledapaprišnjuvaMišiu tabane.Mislimomi,odeMišazasvojimžaljenimživincem!Onakotiokrenukostikvatri,propesenazadnjenoge,kaodaćesesnečimrvati.Popostaneštoprisluškujući.Ondaspustivšise,nagrabizimosječipanavatru;navaljaokladine,nakrčipanjinainaloži.Zabuktišekrečine,prihvatinemannjimavitljarationamougoru,otkudabijašedošla.Nastaušumirega,skika,huka.-Miše!Sablast,medvjed,vukovi!Kriknusmomiibezobzirapobjegosmo.Mišesesmrtnoraskrivitetrčućisudismo,datigarūnjeskamušiipovečkara!IdućiispodOzrnjakBuhovunaiđosmonajednuvelikuzanovljenustribuiliogromnu

gomilu,kojunebimoglodesetljudizastodanarazbacati.Višenjedrvodjelacmajstorbrādvanekakvujapiju.BioIlijaPrusina.-Podranioiposustao,majstore!nazvasmomigledećiugomilu.-Dobro,dakakostevi,momčićimoji!odvratitesar.-Zaštaćetitoglavatodrvosadvaokanaprikriž?-Imazačega,damoguuraditi.Tavidjelistetkalačkistan.Ovojezavratila,aovo

sitnozavučila,brdila,nitila.-Eda,tako,tako,„tkozna,tkozja“ustvrdismoizapitkujemoIlijudalje.-Matkozbacaovdjenasredputaupustošiovolikugomilu,majstore,takotizdravlja

izanatatvoga?!-Vijojsečuditeiučuduvaratese–ustvrdiIlija–videćijenedavnoposutuzemljavim

kamenom,pakmislite,dajeskorašnja,aonastogodišnja!Bacitenanjupokamenpaćuvamispričati,kakojepostala.Mihitnopokamen,onzapočnekazivati:-Tamodoljebionekoćneizrecivgad,sramotačovjek,kojibinepozvannavadno

pirnegozbepohađao.Amogorenekakavpirujućizačujedamuidezlobnikupohode,razljućenprihvatigolicuposrijedi,ovdjedočekaiizaonogasmrdeljaubijezlićainanje-munazidagrudinu.Ovudavelikanaputnicaustaravremenabila,kojomljudi,osobito


gornjaci,gonilivincabroćancakaopogancatesvakimimohodacizmržnjebacikamennazloglasnugrudinu.Prvisuznalizauzrok,posljednjividjeliobnovljenugomilu,pakioninabacikamenčićpokamenčić.TakoetouvijekslijediiBogsamznakolikaćeonajošbiti.Vavijekćerasti,dokbudeovudaputaisvijeta.Usjekavšinekolikodrvečcazarabošaikrivihštapazapoigratise„gude“gdjeode-

mooddrvodjeleIlijesvojimputem.

VI. UmjetničkiTvariistvariumjetničkiizrađeneiuglađenenadalekosurastavljeneodsvojihtasla-

ka.Tkoćeihpripoznati,počemulisesjetiti,odkakvesurude?Etozar,akosujošnoveisvježe,drvenepoznajemopozaudaranjusmrdežiilimirisa,drugepakpobojiionome,štozasvaštoprijanja,t.j.imenu,akosmoupočeluvidjeliisaznaliih.Razgovarasmoseputemonašojnapokonjoj,zlosretnoj trgovini,kakonasumalo

glavenestade.-Jaćusevišeostavitiovepogibeljneradnje,milimoj,rekohsisudrugu–ipoćibilo

gdjemudragonazanat.Najmilijemijeodrveturaditi.Nepođelimitozarukom,ondatijaostavljamovajbijelisvijetipolazimupustinjake.Tamoje,kažu,lijepo,imasvega;tamoseneradinegosesjedećišaraiknjigeuče.NisamBoguhvalalud,imamgodina,pametiiželju.Vidiosam,kakolončarotkućene,zakućenekrivenaloncimagradi,takoćuijanadaščicamaipločama.Kadasenaučeonecmigenemati,vele,ništa,negounješutećigledatikaojunetuumravinjak,onećetigovoritiikazatisve,štoznašineznaš!Padatoniječudno?MojdrugPaškokrozmalovrijemekušaojezasebeijedanidrugimojzamišljajte

mogaomisavjetovati,kudabibiloboljekrenuti.Onjenaimedolazioknekomedrvo-djelcu,dagaprimi,onkodsvogujcapustinjakaKraljevićapokušaoučitibukvare.-Boljisimirovatinegotamoići,kudveliš,-nastavisavjetnikodvraćatime.Počuj,što

semenipridesilo,paondazlatnitiputi!Umjetnikposudar,bačvar,kakoligajošvabe,prestrašimesvojomvještinomgra-

dećinekakvukuljavubačvu.Onpotežepetnaestkomadasvogoruđaipočegabrojitiimenom:strug,bradva,pila,utornjak,šētka,zumba,nateganj,skobla,probojac,sječi-vo,tesla,turpija,blanja,nabojac,svrdao.Svakimtimonradiokaolastavicagnijezdoa janemogunizabijeliti,pobjegoh.E, „ja“kovačbiti, „ja“zadnjicenemrčiti.Znaš,štoreku.PetarTomićizBroćancakadčujedrugogamajstora,polsatadaleko,badanjnabijati,znapočuvenjumoželimudržatiilinemože!Ajabihpomislio,danekošupljudubinucijepa.-Sramotajeodličnumajstorusudezatapati,adikausuhelijevatiioninepušćati

manikapce.OvakojeizvrsniTomićgradiobadnje,bačve,kace,burila,stape,dižve,bukovekable,bucateidrugoposuđe;nasvakonabijajućisamodrveneobruče,vrbomililikomumjetnoutegnute.-Neuzdajućisepreobranimovakomumjetnikomnikadaizaći,pačebojećise,da

nebiprozvali„mlatačem“i„zlokovom“poželimučitiknjige.PromišljahsamusebikakonisamzapasosnagunitisamobdarentankimsluhomkaoTomić,ipakimamuši,velikeočiidugjezik,kojimkadnaučim,akoriječibudemizgovaratkaoštomlijekavevarnjačeoblizivati,nećememoćinadgovoritinajjezičastijažena.


Prijekimputemdohodimkujcu.Bilomudrago.Rastvaraknjige,kazujeslova:„a,ubukvi,vidi,glogovi,(=az,buki,vedi,glagoli),naredi,daihpromatramneprestanceunjegledeći.Nabrekleivrtilemiseočikonaražnjudopodne,aodpodnepočnusevrtitislovaimijenjatiboju.-Mičuse,milje,puzaju–iznebuharekoh–štoBogda,sadćeprogovoriti.Prisloni

uho,nečujemništa!Staleoči,ukočilaseslova,dođeujakireče.-Dobro,est,živjate(d,e,ž).-Jaživim–kažemmu–alislovaevosamiru,panijetigadobro.Svesebojim,da

miočineprsnuizanjimanepođu!Nastavljaojeujakjošzanekolikodanakazivatiminekakvo„iže“,nekaveižiceipsi-

kavice:as,jes,jos,ksi,psi,-nutomenineulazilouglavukolikoniukamen.Kadnamsevećobojicidojadilo,osornomireče:-Crntilonac,bukovaglavo,ljudiunajtvrđikamenslovaurežu,autvojojpustojtikvi

nemoženiciglojednoostati!Tvrđatijeodtuča!Vrvidoma!-Zbogom,ujače!–rekohumiljato,aizmaknuvšisenavratapridodah,uzgorito:toji

tvojipamravinetrebujuumojojglavi,mogui tamostršiti,dokučijušupljuglavuneulizu,dajojmoždanetoče!-Nevaljaseodmahplašitinizanatanislova,družemoj–primetnuhzabrinutopri-

čaocuPaški–kakosudrugimoglinaučiti,možemoimi.Aštatisečini–pitamga–akobihjapohvataoslovasva,bihlimogaopristatiu

kaluđere?Jesiliotomištoraspitivao?-Istraživaonisam–uzvratiPaško–alikakočujem,tamopristajesamoonaj,tko

sesvegaodrečeiglavumetneutorbu.Bježi,mojbrate,kadbistoslovasaznao,skupljebitestajalo,negopedesetmojihpokušajazapalobimenebilo.Tamo,kažu,dok temeđusvojeupišu, valjadobrostolicuugrijati i krvljumokriti. Jaštosamočetiridanaškiljihučetirislovainenaučihih,bilisupomeniskočilišklopcikaoodstjenicaistalamivodagorenegoodprosenekaše;aštabibilozavišedanaizavišeslova?-Predugobibilopričati,kakoseiskušavazvanjetražiteljazatakvistravičnistališ.

Ponajprijedajumujesti,štonimačkenejedu,balavihspuža,vodenihžaba,zaluženakruha.Kušajumustrpljivostirazgledajuropskupokornostnadotežućimuuši.Kadvećspoznadu,dasejeprigorio,danebježi,dajeporavnioiotvrdnuo,svukugaiznjegovihhaljinaiobukuusvoje.Natukunanjcrnusuknju,sasvihstranazatvorenu,svežuposrijedibijelompriuzomkaogovečeokorogova,ošišajumusvuglavudokože,ostavivšiokolonjetanakobruč,anavrhusoliloprobriju.Pridjenumuime,zabaceprezimeisprateupotiljakilikućar,gdjemuječamiticijelu

godinudana.Krozsvetovrijemezatvora,pokunjenkaodajenečijemaslopokusao,predasegleda.Očimuninakomu,svačijenanjemu!Dalisečednoponašailine,pokazatćevišeputabijeliicrnigrašci.Akogodinusretnoprebrota,posvetiseiostaneupustinjiuvijek;akolipakmalaksa,

protjerajugaizvatćegapustivukom,nelitogakovačstvomilidrugimvrlimzanatom.Svomumogupjevati: „Kaluđeređindere,neđinderibrade,neće tidatiMare!“Ondaovakosvrzlanaotpremeustranisvijetnamore,dapotucajućiseodnemiladonedragaučimudrinemjerimorskedubineinebeskevisine.


-Derekbi,akojeutomipolaistine–pretekohjaPašku–imatamomukevišenegoamoka.Tutimunetrebujeveleporadsebeićizabus,izlazitćemumnogonaznoj!-Ubojnajetadružba,brajanemoj,proslijediPašketina,datijasveonjojkažem,što

senaslušavahodonih,kojisuiznjeuticaliiotrgivalisekaopsetoizgvožđa.Jednipripovijedaše,dasunekoćbilasamodvasamoživcanasvijetutesusretnuvši

serečejedandrugomu:„Kakosi!“Onajodgovori:„Dobro,danijetebe, iboljebih!“Drugikazivahu:„Pustinjacisesastajunepoznajućise,živuneljubećise,umirunepla-čućise!“Trećiopetglasaše:„Vidjeliste,kadaseigraju‘slijepogmiša’uzmusljepetalazavezanihočijuzaporamice,dvatrikratobrnu,panjimuokrug:„Hajde,bako,napazar,dateprodamzadinar“!„Takoonidrugareuokolišturaju,danaučejezike,mudrostiisvjetovnevarke“.Nedamseja,negoćunaova:-činise,dajetoprevrtanjeiumovanjenjihovihodbjeglica,pobromoj.Tarođenase

braćatobožepoznaju,paksemrzeidijelenemogućiuljubavizajednoobitavati.Agdjesutionikojisesmrtisrodnihpokrvivesele?Mividimonasuprot,dapustinja-

ciodrazličitihotacaimatera,izraznihmjestazajedničkidosmrtiživu.Tobezljubaviiprijateljstvanebinikakomoglobiti.Sve,štosiispričao,meneneodvrati,danepođemucrnupustinju.-Zabacimostrahurine,negodoknam jeovo lijepihkrivuljavihštapa,akosedo-

kopamodruštva,poigratćemose„gude“,pakćutiostavitiištapeiraboše,ajakudokrenem.PribližavajućiseboravištudođemokSuhojčatrnji,kojasetakonazivlje,štozadržati

vodenemože,otkadsunevještepraljeunjusirinupropustile.Podčatrnjomzatečemonaravnicipetmladića,kojisuimalipokučeneštapeudnu,uvrhuzaoštrene,kaoštoimidva.-Hoćemoli„gude“?viknusmo.-Hoćemo,rekoše.Iskopamona lēdi rupupedaljduboku izovemo je„kazanom“:ondanaokolopet

pedaljadalekoučinimo razmjerno šestmalih rupica i rečemo im „kuće“.Sedmomukućenema,onćešudliti.Sadanađemoodkmenasvaljutakkolikkokošjejaje–„gudu“.Ovoposadimonarubukazana:napramanjojudaljimosepetkorka,zametnemopikisnjegaoštrimkrajemštapaunjugađamo.Tkonajdaljeodnjesmjerionajćešudlitiili„gudu“goniti.Svakipotriputauciljsebaci,trećimuseprimaibilježi.Jedanudreštapomposvaljutku,kakoćepodaljeodskočitipodviknuvši:sika,smradu!čikčobane!U„kuće“čuvari!Svakinaskrivomštapazabodeurupicuokokazanapozornoodbijajućinavalušud-

lača.Ovajgoni,dazoromisilomutjera„gudu“ukazan,mibranimoiodgonimo,štohitrijemožemo.Onpomnoitjeraiujednopreže,dakomubranitelju,kadsegnebubnuti„gudu“,ugrabipraznu„kuću“.Akosetodesi, tadaćebeskućniknatjeravati„gudu“.Uleteli istimmahomštapomurupicu,pogodi ihgađanjespikauciljkaogorepredigru.Strahpojedinogabranitelja,daneizgubi„kuću“,uprilogjegudaruteusprkossve-muskladnomuuzbijanjuuzaskrajnjinaporutjera„gudu“ukazan.Netomonaupane,nastanehitrapromjena„kuća“.Tkobisetadausudioostatiustaroj„kući“,moraobijeustupitibeskućnikuišudliti.Naovoj lijepoj igrinedobivaseništa izazamkojiguraj štapa ipotežiudaracpo

gnjatimasnezgrapnosti,anesčive.


VII. RačveIza„gude“ostavimsvojdrinovirabošusuhupodkamenom,alipovešibeikovrčasti

štappredamPaški,tesetronutorazdružimo.Kakovećprijezarekohsesudrugunaputu,nedržećisenimalonjegovasavjetani

kazavicemu,pođempotražitizgodnazanatailiupustaricrnihljudi,kojineposlujuru-kama,negoočimaucrnuodijelu,gologlavi,crnaslovaprebiru.Takojamišljah.Sustižemeputomčovjekscrnimdugimkolcemobavijenimtetivom,prekoramena;zapasommučađavamaljica,uzglavuzalizana.Biopucarspucnjem.Naovomimakukastpa-lackvrhu,udnustegno.Tetivaoddvizetaovčijegcrijeva,jerkozjepucaioputamu.Putujućipoduljezajedno,kazivaojanjemusvoježeljeičvrstuodluku,aonmeni,kakosepravetetiveodbravijihcrijevaikojujevunulakšepucati,matornu,jarinu,ilitušicujesenskuzastriž.Odvraćajućimeodzanataipreporučujućipustinjskostanjevrlipucarreče:-čuvajse,datenezavedušarovitačeljad,goraodvraga.Anećenionsmirom

sjediti,veććenatenavaljivati.Zlobanjenasvakodobro.Jasamimaorozgastštapzabranitiseodpasa,paću

pucaru:-Jelivragkaopas,bihlijanjegamogaouhvatitiuoverozgveitakomuseoprijeti?-Kojisugavidjeli,-pucarće–kazujugarepata,rogata,bradata,anadasvecrna

kaokalilju.PucarnamislioupravuJureBrkićauHrasnuvunupucati,takoimeniputbio.Idućigu-

stomšumomnaiđosmonenadanoispredjedneosamljenekolibe.Istimmahomizanjenaprijelazprekoplotaskočiprednascrnaženakaougljen,gologlava,goloruka,golognjata,ucrnojdugojjačermi.Odmahjapreplašenračvastimštapomkvratujojviknuv:-Izavrata,pucaru,teškimpucanjem!Evoticrnavraga!Naovoučudusrditocrnoglavaprosu:-štatije,pobijesnioisnjimzajedno,tkotijevrag?-Akonisivrag–mićemoobaujedanglas–danisivještičina?-Kakvavještičina–opetona–crnvashalubio!Akojaizaštoznala,ustamisena

zatiokokrenulaivassesvijetčudio,štoodmenebilo!Izgovaramprokletinju,kojunesmjeduvješticeizgovoriti:„Akojapukavješticabilai

akoikompomislilasrceizvještati,samagajasebiizviještala!“Utemjereizletijojčovjekizkolibesukoromiruglomnanas:-Dobriputnici,zarvitudaprolazite,dapravednučeljadnapadate?Tomiježene,a

nitijevragnitivještica,onajesamokalilja.Nevjerujte,hodividite,panećetesmokavasoliti!Povratismosemalo izastiđeniulizosmokčovjekuukolibu.S jednestranevatre

kacaodjednogtovaravode,navatriokotlenicikotluša,uzvatrudvalonca,usvatriovasudaključalavoda.Ukacivarešikaijasenovakora.Izliševrućuvoduukacuizalužišepanačep,opetjeotačuuisteposudeiuzvaruju.Tako-rekoše-svevaljauzvarivati,dokvodanepocrniidobroseneugrije.Ondasedvaputabijeleklašnjeilištohoćešokaliti,utokalilomeću,atrećiputnacvijetistogana24satatebuducrnekaogad,nitićeisplavitijaliizriđiti,dokihkonacteče.Došavši sretnou Jure ranim jutromnastaviopucar svoju radnju.Objesiopucanj

ouzicu,aovuoklinuugredi,nastroopranevunebremepamaljicompotetivipoče


tandrkati.Skačubičivuneirazlijećusepokućikaodasedesetmačakaunjozikolje,apucarjojpjeva:

Ojjabukošareniko,šarentisirodrodila!Natrigranetrijabuke,Načetvrtojsokosjedi,Sokosjedipabesjedi:Nugledajtedaljekmoru,gdjekodmoracarvečera:gdjekošutavinopije.Bježkošuta,bonabila!EtolovcaHercegovca!Onćetebeuloviti,Carućetepokloniti;Carćetebevečerati.Trimuslugekonjavode,Usindžirupozlaćenu.Sindžirpuče,konjuteče,Ulivadenekošene,Krozdjevojkeneprošene.Drždjevojko,konjamoga,Datćutebibratasvoga.-Ajaneznambratatvoga.-Lakoćeštipoznavatga:Umogbratatrojaperja:Jednoperožarkosunce,Drugoperosjajmjeseče,Trećeperotiharosa:Žarkosuncezagorice,Sjajmjesečezaputnika,Tiharosazapšenice,Želajemladajaranica!...

Kadzaustavipucarpjesmicuimaljicu,upitahgapodsakritopripolasku:-Kadnebijučeravješticaonacrnjka,bilitiznao,pucaru,takotitetivatvrdabila,

kakvajeona?-Kakaviđavo–kažeon-kadsenamažeiznekakvalončića,možeseusvašto

pretvoriti: u klupko ognjeno leteće, u zmiju, u lepiricu, u gundelja, u kozetinu, ukerinu,birdem,uvuka.Kazujukakosuvidjeli,gdježenapošlaubrdopodrva.Kadbilaonamo, izvaljavšisepostala jevuk,poklala inaklalasiluovacaususjedstvuzazlobljenih!Dajeopetčovjekbudiosvojuženu,onamusenedalanikakoprobu-diti,doknijenestalocrnagundelja,koji jeokonjezujao izvrcaopokući.čovjekbiokrenuoženiglavu,gdjesujojuspavanjunogestajale,pasebiozaronajzoljpobundao!


Svakajevješticabila–curommora.Kadseuda,vragjojudaripečatzalijevomlo-paticom;onizgledakaotragmačijestope.Kazatćuukratko,štomipripovijedaonekoćmojrođakIlija.Trlagaidomrtvamorilamora.Zalazilaganesretnicasnožnihpalacapaudritariiumrtvidozlajada.Posipalagabitićemrtvomzemljom,danijemogaoniprstommignuti.štaćejednom,negozasjedneismalompuškomurucimomakčeka,kadevotiunekodobanoći izmjesečnogosinja ispadeprednj,zecstrigućiušima.Umahonzalevac,daodapne,kadcura!Spustičarak,zec!Nategneiopetinanesepušku,atamocura!Onpuškomzapaspaupojatučekatibdijući,nebilijeurukeposrećiuhvatio.šuti,hrči,prisluškuj,negdjepredzoručujezveketđerdana,kova,britveipraljkanaterkiji:evotijepatamandaćesnoguponjemu,aonjednomrukomzaruke,drugomzavratkriknuv:-Kojasi,pijavicepohlepnačistemomačkekrvi?-Bormejataita–odgovaramiiznenađenaiprestrašena.Nemojmeodati,dokse

udam,datćutipas,podvezenakićeneivezenečarape!Onjeneodao,aonamusezaklela,danećevišedolazitiitražitiga,poštoseje

očitovala.Ostavimpucaraiidemzasvojimposlomnosećinesamorozgasti,negouzanjvržljiv

jedanštap.Tomibilooružjezabranitiseodzmija,anaosobodljutihpsetenja.Kadkojenamenavali,jagadočekajuravulje,pavržljivicemnizrebraopuzi.Kadsečovjekaudespriveže,nebudemuujednom.Nekakavžalećinesrećusvoga

prijateljaumjestotakoreći,rečemu:-Nećetiniutomsamombiti!Takoimeninesvršiloudojakašnjemstradanju.Nemislite,dasusknađenja,nego

praviprigođaji,štoćusadakrahćanoipričati.NakaniosamprenoćitiunekebabeVide,okojojsugovorili,dagatauplećeida

pogađa,kaodajeočimagledalaonoštoseodnjetraži.Došavšionamo,vidimje,sku-purilaseukutu,oslonilabradunakoljenairukeokonjihsključalapaštriljacaočimaiplacajezikompoputzmijeukolutu.SinjojMarkogradiograbljepredkućom.Sjednemkodnjega igledam,kako ihnapravlja.Utesaobiloodsirovadrveta,provrtiogaraz-mjernonašesnaestmjesta;udeljaošesnaestzubacaodsuhedrenovine;svakizubacimazaobljenuglavicuivratdugkolikpromjerprovrtineubilu.Ukucadrvenimbatićemzupceubiloinatačeganagradilište,baciireče:-Sadsugotove.-Kakonesvrtizupce,hoćeliispasti?Jaćunato.-Ispasti,jeli?Odvration.Kadsesasušibilo,stisnuzupceokovratatećeseprvlje

izlomitinegoćejedanispasti.DođeknamaizsusjedstvanekiPerlanskamišemuruci.Togavremenabijašesepokazala velikaboleštinanamarvi, crkavicanasitnoj, a

kuganagovedima.Žderućipsetenja lješinemnogasusezdrnula ipobjesnila.Svakstrnuoibojaose.PromećućiminekodrugoMarkovooruđe,iznebuhagrunumeđunaspsetetina.Bali,repinuodmotala.Udrismoga,jaračvom,MarkograbljamaovarisagaiPerlankamišem,aonoispodkamišanjegazanogu.Psetojebijesno,viknusmo,ujedeliteiokrvavilite?-NekatiDraganMajićzačetiripetkapustiispodjezikakrv–kažemuMarko–ipij

morskuvodu,drukčijećešdočetrdesetdanapobijesnitiiumrijetiistinito.Privijnarane


mahovinusmokračom,boljajeodzrnjabijeloggraha.Redatijedakledogodsiživ,tunosikožnizavojjerdateštotuočeprljaiprokrvavidrugiput,nebimogaoostatiživ.Takojenekoćjednoganakončetrdesetgodinaubolastrnina,gdjegajebilougrizlobijesnopseto,sutradanpobijesnioipetidanumro.Bioizvansebeidimiovaskaožežnica.PovečerizapočebabinsinMarkomeni:-Ostanitiovdjesbabom,idemjanajednomjestoposijeliti.Rednamijeotići,istra-

živatićesenekakrađa.Strahmebiloostati sneobičnombabetinom tepođem i jasMarkom.Zapalion

iscjepkanusuhucerovačupagoromprekoplotinahajdeonamo.OdmaknuvpodobrojaviseMarko:Dabuduoniljudipodnijelimojojstarojplećice,onabimibezmazije,akobisaznala,danećebitisvađe,svečistopokazala,tkoimikakoovnićešpednu,aonakoništa,većštoseosramotišeiženaostačistakaožeženasrma.Došavši kući,Markopovrhvatre leže, ja sdrugestrane, s jedne jebabasjedeći

spavala.Oponoćnimpijevcimaupirenekolakouvratazovućinajtiše:-Markane!Marko!Obako!otvorite,našismo!SkočiMakoprekresavglavnje,upuhavatruiotvorivrata,probudiseibaba.Upado-

šedvačovjeka,najednomtorba,drugiprazan.-Imalištete?Kojavasjenevoljapognala,milimoji?Zatečeihumahbaba.Marko

šuti,jaseučinio,kaodatvrdospavam.-Nijevelikaupatka,zlatnabajo,protarimaloočiirastresiseodsna;napotegnikap-

cu–gucni,gucni!–odgovorišedošljacidodajućibabitikvinu,bitćevina.Stavišepredanjušilježetjeplećevarenamesanatorbiveleći:pročupkajdertoipokrijepisemrvičak,milanašabako,pakćešnammaločakgutnuti!Oštriubakenokti,aiteknebiotupnitijedesniizdavaletebrzodoprladokosti.

Prelomipleće,odvrnulopaticuipočegatati:-Akojeiztvogtora,puntijekoš,aikesicanijeposveprazna.Mrtvacigrobdaleko.

Imašpodugupriuzu,jelitiiznještoispuzlo?-Jest,bako,jest,kaodasigledala–rečejedanodnjih.Preksinoćvraćajućiseiz

poljapretkolnjaksagonjamilomikaoižalostivopredsvimveomarikao,kaodajeznao,daćeonenoćiotputovati.Odmrkao,aneosvanuo.-Izdaogajeprvitisusjedivokrenuojeuzapad–progatabobanepomičnogle-

dajućiulopaticu.Najposlijećešdoznatizaizdajicu,azavolanikada.Neočitovavamtisusjeda,jerbidošlodosmutnje.Joštijeneštopoginuloodkrupnoguha,nuneznam,štaje.čovjekhvalećigataricuposlijekazivao,kakomuprijenanoćkobilapobacilanedo-

nošče,štojeonsamsamcatznao.

VIII. NoviKadsestarirabošidokrajanereskaju,pravesenovi,aoniseprerežu,višenevrijede.Sve,štočovjeku,paiženi,olakoćujetrudipomažeposlovati,možesezvatistrojem

istrojevima.Plug,žrvanj,damari,gargaše,vretena.Svesutostrojevikaoiumlinukola,uparovozukoturačiiuparobrodukotači.Metnimonaime,dasekomuistrgakrunica,onudjeljarabošinareska,pamulakše

molitiunjnegoupijesakiliprste.Istotakotkoneznapisati,zarezujeudrveneraboše-


spomenare.Tusuvamstaredrveneknjige.Prvistari ljudiogulilidrvo,pakremenompiši.Druginakorioddrveta.Trećinališćuodtrave.četvrtinakožiodjanjetailiodjare-ta.Nekiugljenomnadasci,nekiopetaptovinomnaplatnupisali.Kadponestalokožeičistaplatna,ljudinakupiliotrcaka,dronjakaisvakojakihkučinapavariirazlijevaj.Sko-rupskupiliinazvaligabijelomknjigom.Togasutakomnogonašarali,davećneznadu,štabiodlistova,negogradiliodnjihkrovovezakuća;kočakenaprozorima,pačecijelezgradenapravljati.Prijepraviliodkošuljetinaigaćetinaknjigu,sadaodknjigeodijelakroje,štiteikabanice!čujese,danekakvodrvomeljuiodnjegakartuizlijevaju!Etoihnastaredrveneraboše!Nenalazećinigdjepoćudnazanatasmislihnajednu:zaćinaimemeđupustinjakei

učitisameknjige,azabacitistrojeve,drvenerabošeiljudedrvenjake.-Nećeš,ne–rekohsisam–tupiiopakisvijetu,menevišezapunogodinavidjeti;

idemjausuho,akadmevidiš,upamtitćeš!Ponovitćuse,preobraziti,knjigenaučiti,damenećešraspoznati.Ondaćutiunospokazati,kakosineotesan,slijepisvijetu!Ali kako se putniku događa, kadmjesečevim sjajemputujući najednoć umraku

ostaneiželjenomciljunedomakne,takobiloimenitražećipustinjakeinjihovenauke.DođemusvojesvojteMateKraljevića,kojijestajaoblizupustinjačkihpećinaiknjigu

poznavao,dabaremslovaprimimprijenegoupećinuzađem.Nekabimedragovoljnijeprijaliiupoznali,začimkopnim.Matemimarljivokazivaoposliciiprilicidrvenihstro-jeva:a-račve,b-bačve,c-srp,č-spuž,v-vrljudalo,d-gundaloit.d.Preticaogajasam:j-otik,o-oko,t-svrdao,z-kukac!-Imatusoli,tićešovarisati,uporavitiistatiimsvimukrajbrzo,akoBogda–pohvali

meučiteljMate.OdMatinekolibekistokupribrduzjalasucrnaoknapustinjačkihstaništa.Kolikomi

bilodragoučitipismo,tolikomestrahbioonihmrkihzjala.-DragirođačeMate!Upitahnekoćsklopivbukvar–kakvisuljudionipustinjaci?Ako

suonakomrkapogledakaoštoimprebivalištaizgledaju,nećešništasnjimaučiniti.Moželi,bolannebio,kadonamočovjekuđeipostoji,pamupočemudozlogrdi,on-dalenezavratepoštenootrčati?-štaćeš,datirečem,draganemoj–Mateće–onojeonavrstaljudi.Istina,našisu,

maodulionamounutra,nekudseposvepromijenu,rekbi,nikadoninisu,kojisuamo-kabili.Tosmoosobitospazili,otkadaizBosnedosurljašeimeđunamasenastaniše.Dokihjebivalokaobijelihvrana;doksucrnepeškireidugereseljenosili,lakšesejebilosnjimarazgovarati.Nedadusadazavirivatiposvojimskrovištimaionimnekakvimzakutcima.Jateipaknesmećem,jerimneznamzazlo,negosamosuhoparnostinekopo-

benavljenjenalaziseopćenitosudećikodusijedilicaineoženjenihljudi.Tamoihvjetarnosi,nekseliječe,kakoznadu!Damirečeš,damesvecijelomkiselinomizamedenompuromhranili,jatisenebihmogaoondjeobiknuti.Višesamputaizdaljega,kradomiceropskoimstanjeivladanjepromatrao.Aneo-

bično!Kakoimprvinacsviri,onakosviigrajuiletezanjimkaoovcezasvojimzvona-rom.Nematitamoveselja, igre,sijela,negosesvakinamrgodio,kaodasimućaćuobjesio!Jednoćgledahizaugla,kakosestrkašeisviizjednevelikeknjižurinenapriu-zetmoliše.Predbogomoljomimoklinuvisenapoprijekodvacrtalausporedo.Ispadeneoklejedanšišiglava,podbigvozdenbat,uvučegameđucrtalaipočetući,dajeuši


glušilo.Umahseočututanj,mrmoranje,rojenje:evotivrvidesetdvanaestpustinjakaipustinjačićamanjihiviših.Uzdigošedvijedebeleknjigenadvijedaskeuvrhunasjekirulijeposklopljene,opasašeihkajišempodnu,kadrastvoriše.Izgledalekaodvijevrećenasamarpreprćene.Postavišeseudvaredapaudričitaj,sadovi,sadoni;oviviše,oniviše,ovijošviše?jesusatnasatu.Ipametmiodsjeca,kakosebijehuzaratili,dabisedomrkogamrakanadmetali,daihnesusreteuknjigamanekakvagroznanebeskapri-jetnja.Netomjeuočiše,padošeničicepopoduineštosvakiusebismrsivširazbjegošesepreplašenibezobzira.Evokolikosamblizu,tamoimupretvorkeneulazih,negomidrugivještijikazaše,kakozajednomsinijomizjednogčanjkanejedukaomi,negodaimadesvakipredsobomzdjeluskašikomiulomkomkruha.Toćebiti,pomislim,dasenebipojagmiliilijedandrugomtustijikomadpregrabio,te

idemjedaredosvjedočiti.Dođemnekakodogotovljačaimtegaumolim,davidim,gdjetipustinjaciručavaju.Naziduviđaniciotvorionvratašca,ukazaseprometalo-rotaljkaovaoblakolikpoulištaokretaljka,apodnjomčevrtaljka.štoodovudmetnepazavrti,onamoizleti,aštoodonud,ovamo.Nasredobrtaljkepripredaneluknjice,kroznjusemožešaptatiionamosverazgledati.Opodnezačekrtanekakvadrvenačekrtaljka.Ma-homočuseškripažujicanaviševrataišteknabravamarežena;evotiihublagovalištegologlavihčitavroj.Prremetnuvšinekolikonerazumljivihriječiposjedašezasinijudopasavisoke.Svimučekaostudenestijene.Jedandebeljkonavrhustolapucnupredsobomdrvenimključićempodasci.Uističasudnuprirotaljkipočejedaniznekakvabadnjačudnovatoglasomzavijati,kaodanabraja.Ondazaredašejednijesti,drugiči-tati.gvozdenimkašikamasrču,tupimbezkljunanožićimazalogajerežuičetverozubimoštrimvilicamauustanaglosmeću.Jadnodrugovanje,ajošjadnijeblagovanje,gdjeveselirazgovorzamjenjujenijemašutnja,smijanjeozbiljnočitanje,nazdraviceiurne-bes,zveketzdijelaikašika.Alijeboljeitako,negoserječkatiisvađati.Nisutuuzaludzatupljeniibezkljunanoži!Dasenemrzeizlaneboje,zarbionakosrditišutjeli?Odpunojeonomajka,dragisimoj.Jošjenekima,činilomise,bioposljednjizalogajugrlu,ajedanskočinasrijeduipozvadaustaju.Sunušesvikaojedaniposukašezanjimnavrata.Cijenećija,daćeonogamlatitiiliseveselo„vuka“poigrati,proletimnadrugavrata,alinezgledahvišenijednoganitiznadoh,kadumakoše.-Sitsamjatakvihpripovijedaka,učiteljumoj–odvratihnatoMati–onitakorade,

kakosumidrugikazivali,neizmržnje,negodaupokorejezičinu,kojajenajgoraprijelu,kakoisamznaš.-Jezičina–priuzeMate–kadsenavaljapirjana,natučepečenjainadojivina,da

budedevet na njemu katanaca. Progovorit ćemakar okom, rukom, nogom. Ja većvidim,dasi tionamomogao,paimkaži,aomeninegovori,akoćepravozauzdatiiupokoritisvoju jezičinu,nekasmočecrnikruhsbijelim icrnim lukom,zaliju ljutommlaćenicomibistromvodicom,panećemoćigovoriti,kadbiihtjeli,negoćetucatiimucati,aponajvišemučati.Nebiimondatrbusiraslinitibioddebelinastenjali,kaodađubrenose!PoštosamuzMatupokuki,motici,držalici,strugučuidrugimstrojevnimprilikama

podobričakslovaukvitao,izuzamšičetiriuzagratki,kojanijenionznaonitisusličilananaša,odemsamdopustinjačkihpribivališta.Prikažemodmahspragasvojuželjuikakoznamsvaslova,osimčetirijunakrajubukvara.-Anaštotisličetačetiri?–upitašemepustinjaci.


-Prvo–otresohjaneustrašivo–nazametnutonedovršenogudalo(12),drugonadvasrpazamićena(x),trećenataljigodtrikraja(y),četvrtonausukanuturuodprediva(9).Posljednjeimauzvraćenrepbezpodrepice,ustubočenvratbezglavice,dvatrbuhabezpovoraibezrebara.Krozanjsevidikaokrozpetlju.Kakogodmačkubaciš,onaćenanogepasti;takoionokakogagodokreneš,jednakoćeizgledati.RečemiučiteljMate,daononijepravoslovo,negonekakavraboškizarezakidaihjevidiopunupre-grštpredsucemuMakarskoj.Pustinjacisenasmijašeijedanmibrkonjareče:-Neizgovarajuseslovapoprilicidrvenogaoruđa.Hajdetamomeđuučenike,budi

dobar,ponizan,poslušan,nabarkajniukoga,mićemoteobavijestitiipoučiti!Novećeštirabošeučiti,asvestaretesvojemotike,kukiceizubicezaboraviti.Dovedošemeujedanprizemnikočak,nanjemdvijemazgalekzapadugledate.S

obadvijestraneduljinomodmazgaladovratapodignutadvakrevetavisokadopasa,nasvakompošestložnicakaozibaka,usvakojpojedinojsjediopoučenik–dvanaestihbrojem.Kakojekojiizkojegmjestabio,takoiodijelonosio:razlikovaoseCrnčaninodKlobučaninaigabeljakodDuvnjaka.Samosuimkikebilejednake,oduhadouhaposredčelapodstriženeiperčinibezugotnjakadosredvrata.Udrugomkočakusličnuprvom,prijednomkrajuzemljenapećnalončiće;odovek

prozoruuzazidokruglasinija,nadnjomdvijekrošnje,ujednojdrvenihdvanaestkaši-ka,udrugojdvanaestkomadakarišikovakruha.Drugimkrajemklimavadugatrpezasdvijeklupesastrana.Sasinijeučeniciizjednogčanjkajeli,zatrpezomzajednoučili.-PoslaomeBrkomeđuvas–kažemim–irekaomi,daniukoganebarkam,paja

toinećunebarnućikoprviume.Dirnelitkoume,smotatćumukobilicuistavitipuhalosodpuhalom,paenomučetiriputa,nekamepotužiBrkiiBrku.Dodijelimesetkomasamočvokom,perčinmi,perčinmu,paštotkoodnese.čuosamja,kakoseučenicinakoljenameću,nakonjeuzjahuju,ušiimprotežu!Zakojebabezdravlje?Kaodasejenekoprodaopadamusesilomslovaugoneuglavu,kaoklinutrupinu?Idaimjošvišmamačkuraskinem,kazahim,kakosamprošlihdanabijesnopseto

račvamaodbio,kaliljuzavratuhvatioikumaAntupalio.Namojekazivanjeiprijetnjudvojicastarijašapatommeđuserekoše:-Jaoškopiceovogmalogdrvenjaka,akosiBožji!Kakotiontaslači,aneznani

čitatinipisati!Divljak!...Dekadmuseračunizavrteuglavi:„Osamdoosamnaest,petudevet“ilatinskeriječizapnuuresici,mirnijićebiti.Imismobilinekederčine,mapostiprututjerašeubrazdu.

IX. SuhiMrkikomadionekarišikovniceukrošnjivišemeuznemiravahunegodamijetkogod

busomprijetioglavi.Ustrahurekohusebi:teškosjekiri,kojasebudenaonomtociljuoštrila!Teškozubima,kojićeonebruseveogrizati,jaogrlu,kojećeproždirati,iželuca,kojićeprobavljati!Mučnoćesebitisnjimasastajati,apunomučnijerastajati.Jaokonjunakarišikovoj

slami!Opetmeveselilo,štosamusuhojpećinipaminećezavratkapiti.štoimauoboru

bunar,paminevelinavodudanhodaići.Lijepomisečinilogledatikrozoknaprozir-nomkartomivedromtrbušinomzastrta.


-šetkasezaostanodškropcazaklanjalapajojbilolakšenegostatinagoleti;kojakapljauostanudarila,nesmjeralaunju,anekmolinećebitimeniuovakvojsuhoći?–nagađahdaljehrabrećisesam.Vremeniknazidukazivaoipripisivaosvemusvojradiured:utajsatučiti,utajkaza-

ti,štosinaučio,utovrijemešetati,utoustati.Jasečudio,kakonebilopripisano,kadseimalonadvorizlazitiporadsebe!Takosetuučilo,dajenajzadnjimojsuučenikbioučnijiodmogučiteljaMate,temenibilazgodaprimati.Učilimeslovikati:jedankaže:„od“,drugi-va,treći-li,četvrti-ti,ajazanjimaskupaizgovori:odvaliti.Jedanvikne–bez,drugi–dan,jasastavimirečem:bezdan.-Dostasadćusam!gdjekojuriječpročitam,kojunemogu,pitam.Trpezaseljuljalagotovokaonavodi;zanjomučenicišutimiceučili,kojislovnicu,

kojiskladnju,koji riječnike, jakodpećivrtiousvojbukvar.Dođeučitelj,minanoge.Pozvaprvogučenika,damuodjednomsklonisedamriječiusedampadeža:pijevac,pjevajući,kruške,jabuke,jedućikukurikuveleći!Zovedrugoga,damuizbrojipedesetriječirazličitihnapamet.Pitatrećega:„Jeliiste

sileizraz‘jabukarumenka’kaoi‘jabukarumena’?“Došaorediname,dasastavljamslovke.Jasastavljamirastavljam,štomogu,ne

bihliseodlikovao.Kadsesviobredismo,nastaviučiteljupućivatinas:-Buditedobriiponozni!Znanostbezdobrotepravajegolotinja,abezponiznosti

jeoholostitaština.Punklasprignuteglavestoji,prazanuzdignute.Kadčitaš,rastvoriknjigupravopredsobom,držiniposveblizuniposvedaleko,naravno:utrtičisepre-manjoj,kaodasištapavečerao;nenosajglavetamoamo,nekatiseočivrtekaonaražnju.Netomsijednuriječugrabio,idiokomnadrugupozorno,paćešizvrsnočitati.Dandanasiučiteljuiučenikučitanjejekabanica.Dastotinustvariznaš,alošečitaš,svatkoćereći,daništaneznaš.čitanjeknjigekogamudragojezikapokazuje,kakogačitateljpoznairazumije.Odbacitedjelatmina,štostenasvijetuznali,zaboravite!Nemojteseberožitinije-

dandrugomzavidjeti!Akonistebraćapokrvi,jestepoljubavi.Starijajeljubavodkrvi.Nistedošliuovestanovee,dapostanetebogatiimanjem,negouminjem.Boljejeznatinego imati. Imetakmožečovjekupropasti, a nauku samomusmrt ugrabiti.Nije senitkonaučanrodio.Svepomalo,paćebitidomalo.Kaoštoprstiurukenisujednaci,takoniučenici:jedniunaucimaprolazitćeboljedrugipogore.Alinesposobnijimarljivijiprestignutćesposobnijenemarljive.Upamtitedobro!Doklegorljivučiteljpodučavao,sviučenicirekbipažljivoslušali,akadonotišao,

nemirnibilikaoštoiprije.Trpezasenjihala,djecasekrtožila,bockalaipeckala.Nadovomdječinjomučionicompravogorestanovaojeučiteljtekadbičuotutanji

škripu,opominjaobištapomtukućiupod,daseumirnojidubokojšutnjiuči.Aliutakotijesnuškripcunijesemogloštaučiti,kolikojeliuprepunojkrčmi,gdjejednikihaju,hrču,zijaju;drugibuču,protežuse,ulaze,izlaze,šapljuigovore.Utakojsmetnjinajvje-štijimajstorposjekaobiseobručetešućiiporezaosebucatenabijajući.gdjedanasučenicistanuju,gdje,kakoikada,osobitonapametuče,nijemipozna-

to.Samosamviđao,gdjepolazećiuučionicepodrukomipunetorbakeknjiganose,akolikoodundauglavidonose,nitonepoznam.Daonolikoodvlače,kolikodovlače,manjebiihbrkatihibradatihsveučilištapohađalo!Pustitedjecu,neksetjelesnoojače


irazvijaju,paondaimpapirommozakispunjajte!Tanećemupametizglaveutećidodesetegodine,negoćemubitizdravazdravcataugojnuizdravutijelu.Mjestoštobijedanučiteljpodučavaosedamučenika,sada,kažu,sedamučitelja,podučajejedno-ga!Teškoždrijebcumazgacu!Petnaestegodinepreteććegavratuša,sedamnaestesušica,dvaestegrobnica.Mladavolajaramubije,konjasamar,težakamotika.Ranijepošli,kasnijedošli.Ipak

usvojoznačenojtjesnoćijaoporavihčitati.Uostalomnisamsebojao,daćemiseprstiosušititeizgledatikaopletitkeigle,jernisambioprepovijenizpelenaukantu!glavainosoddračavekvrge,prsiirebraoddrenovine,butiinogeodjasenovine,zardasezlomoćnikslovaplaši.Akosadaodgojitelji,rukovoditelji,učiteljinejakedjecepoučavajuih,doklesuna-

ravnohlapnjekorisne,aotkleštetonosne,tosumoždainamaondakazivali:akolidanas togaobičajanema, to tiga jamačnoniondanijebilo.Negošta? Izačitanjaodmahuveliurukeslovnicu,većinomtuđegajezika,pagrizitkomože.Slovnicaučipravilno:štiti,pisati,razumjetiigovoriti.Valjali?KolikoimadjelovaSlovnica?Imaih,bratacmoj,najmanječetiri:glasoslovlje,oblikoslovlje, izrekoslovlje,skladnju. Ide lidobro?Kakone,tamankaomačkuglavicapečenaluka!Takosetusviučenicivišemjeseci,pačeigodinazajednoistimredom,istacatimneradommučilipaiučili.Zaugodnavremenaučilipogaju,tkonadrvetusjedeći,tkopodadrvetomležeći.Podje-kadipotrbuškeslovapisali.Mjerilaimdrugognijebivalo,izvandabikojijezikomzaperomzaokruživao.Dostajenjihbiloiimenomlijepoizgužvati,aštojekojekraćeilidulje,štolisudaljeilisubliže,nemariloizamjerkenebivalo.Slovavelika,slovamala,masna,štaćeteviše?Jednogadanapregledajućinamučiteljkrasnopiseprozbori:-Skladiljepotarukopisa,dragimoji,nijemalastvar.Običajesereći,dajeuvelikihi

umnihljudiružnopismo,asamoprepisiocalijepo,jerdaovinemislenasastavakislogstvari,negokakoćeslovairiječiporedati.Ipakvještacinekiporukopisuoznačivalisućudiznačajpiscanepoznajućiinevidećiga,kaodasusnjimpunogodinadrugovali.Jasamoznadem,dasujednoličnogapismaprekosvegasvogaživotaljudi,silugodinaproživjeli.-Makakomože–molimte,učitelju,-učitajedansmjelijiiukupnijiučenikupoznati

sepisacposvojempismukaopoogledalu?-Tovisada–odvratiučitelj–nemožetepojmitiučećijoštekarslovnicu.Stanite,dok

vamsepametrazvijeidozrije,pakćetevidjeti.Vasčekaju:krasoslovlje,mudroslovije,pravoslovijeistotinuinihodsloviceidoslovica.Hoditćeteposvijetuodgradadogra-da,kaopčelapocvijetuodtravkedotravke,ovesabirativoštinuimed,aviiskustvoipamet.Kadsvatanaučite,nerecite,daznatesve,štojeBožje,nitiopet,daneznateništašto jekozje,negoponešto,što jeupravo ljudsko.Kolikogodbudeteponaučili,uvijekćevišepreostatinepoznatihvamstvari.Kratakjeljudskiživot,adajeinajdulji,svejedno,nebisvemudoskočio.Samozaizvrsnojedanjedinijezikznatihotjelebisečovjekuorlovegodine.čudovitjevelikibijelisvijet.čudnovitjemalisvijet–čovjek.čudnovatovajkraj,onaj

stroj,spravainaprava.Učovjekuduhitijelo,nepriličnadvaprijaelja,jedazadrugimujamu,aštohoćeduh,nećetijelo,aštoželiovo,nećeonaj!Sadprijateljinajtješnji,sadneprijateljinajžešći.čudesno!Arekbi,jošjeunjemučudnovatibesjedničkidar.


Sedamvremenanašegaglagolavinećeteznatizasedamgodina,apetmunačina,petzačinaišestredovailirazredazasedamdesetgodina.Utomćenestatiimeneivas,aslovoslovljeneizučenoostati.Djetetu,netomnauči,itonepravilnočitati,uklepatimuurukeSlovnicuistojekao

osamaritimaloždrijebeidobronatovariti,koje„akoneznareći,znaleći“.–Bržisamarinegokonji.Imaobiseprijeupoznatisvijet,narodiosobausvatrilica,kojagovori,kojojiokojojsekazuje,njihovgovorničkidar,svrhaiuzrokmupaondatražiti:„štojeSlovni-ca?“iodgovarati:„Slovnicajetoito“.Jezikoslovljetežejeimučnijenegomudroslovlje.Paakojeovo,pomnijenjumudraca,ostalimznanostimaključ,onojeibravaiključ.TkobipisaoSlovnicunaoglobinisvogapokojnogajezikainatemeljustranihine-

srodnihtuđihjezikapaihpotkućivaoneobrazloženeijednakeiučiteljimaiučenicima,tajbinaticaobozavacnaglavu,akapuobuvaonanogu.Nagoviještavajućegovakoučiteljapomnoslušasmotećemomu:-Kad je tomu tako,nasćeSlovnica i svi ti nepregledni tobožnji naucinajposlije

usmrtiti.Korisnijećebitiprihvatitidrveneraboše.Istarisunamrabošili.Nekisunamučiteljipropovijedali,kakoidanaspoArapskojiJeđiptunekakovejezičneslike,klinciizarečciproučavajuse.-Nedragimoji–nadodaučitelj–umjereninaucivasnećeupropastiti.Nekoristi

mnogačitatiniučiti,negomnogo,pakćeteondaštogodznati.Rečenetko:„Bojimsečovjekajedneknjige“.Aibabajenasušnojgodinikazivala:„Ovegodinicetkojeusijao,štogodćeštogod,atkonije,nećeđavazrna“.Tkosveđeruči,malozna,atkorijetko,neznaništa.Učećituđejezikenemojtese

zanijetiisvojzaboraviti!NemateriječnikaniSlovnicausvomjezikukaonapredniipro-svijetljeninarodi,nunekavamtonadopunizasada,štonaučisteodroditeljainaroda.Današjezikneostauživimustimaživanaroda,poknjigamaiučenimljudima–doselenikadmusezatragnebibiloznalo.Jedan,jadan!Kadaikakosetozbiloibivalo,kazatćevamusvojevrijemepovijestdrhtnoganamnaroda.Skočilisusenekinaširodoljubi,daproučezdravinašnarod,jezikinarječjamute

skujuSlovnicuiRječnik.Kadadakletobude,ondanećeteučitisvogajezikapopravi-limatuđega.Adotleredvamjetuđeštovati,ausebisvomseklanjati,iterkakobilo.Nijesramotetuđejezikeznati,negojeruglosvojpotuđemnatezati.Mirečemo:„Kolikojezikaznamo,tolikoljudivaljamo“.

X. NeviđeniNeštoizgledomdružine,neštosvojimmarom,ponajvišeučiteljevimdaromjaodoh

naprijed.Izaslovničkeskladnjeučilosekrasoslovje,mudroslovje,blagoslovje,uvijeknapri-

jed, nikadnatrag!Pun znanja kao šipak zrnja ili jarebicaočinjaka!Valjalo višeputautezatiglavu,danebirazbreklaipuklaodpustaznanjairazložnja!Zalazilosevišeputaizznaličnostibezučiteljauprirodoslovje,pjesništvo,bajoslovje,svjetskupovijest,zvjez-doznastvo,brojnoinebrojnoračunstvoičudodrugih.Alikadbezvođeneznaovojnik,kudaćenikakoće,pademinapametonamogaučitelja.„Bržisamarinegokonji“.štatoznači?Jednogadanaprokrademseizmeđupustinjakaprekrivglavujašmakom,danebiupoznali,kojaimsićaispodkolibaulicomprolazi,paćuudrveničara,davidimkaoonkrojisamareičinidabudubržiodkonja.


Tamo,gdjesamdošao,biladvamajstora:drveničar, isamardžija.Prviomjeraookonjudrvenicu,drugikrojiosteljuzasamara.Drvenicasesastojiodkrstaca,samotvoraidvijeukrivitekaluđericesvrćenesupetnaestdrvenihklina.Steljasekrojilaodcrvenetorbeibijelihklašanjadvostnelih;pečenicesenatiskivaleizrezanimozimičnimkrovompoprijeko iuzbrdo,ozgorasepometalaumeranakozjakoža,danebizakislastelja,ondaseutegamaiutegljimačvrstozadrvenicuvezala.Kadseuvuklauža:tovarnica,praće,potplećnica,poprug,pove,samarjebiogotov,bezikakvagvozdenazaglavka.-Dasamjadrveničaristeljar–primjetihmajstorima–činimise,drvenicebihskla-

paobezomjereokonju,austeljumetaokučineilivune,anekrova.-Uknjigamaimasvašta–odvratijedanih–tevaljdabivaljalouvassamar,kadbi

iglavićokrenulikrepu,akrstackvratu,nutounasprostakaneobičaju!Akobijošusteljevunuilištosličnoumjestokrovatiskali,timbinakolnusadnagradili.Namanisudragenakonjskim leđimaumjetnemasnicenizadorice.Krov jenadimljivpanebijekonja,avunaikučinepodtovaromsvaljujuseinemilotovarcabiju.Takibivamsamaribilibržiodkonja.-Jatomurazlogaumudrimknjigamanavidjeh–rekohmajstoru.-Vidjehjaetousamaruičitahnakonjskompovoru–odvrationtešućikrstaticeza

drvenice.Videćidanemogusnjimnizbijeliti,pozdravimgauljudnoiudaljimserazmi-šljajućinaglusvojudrzovitost.-Kudćujasasedlanasamar?–rekohsamsebiivraćajućisenatragustaje.Tra-

žimkodsvogaknjiževnogznanjasvjetskodrvenoumijeće!štamivrijedi!Nuskromnirazmišljajipotajnopitanjenepomažemi,dabrzoopetkoddrugoganenalijepim.Idućistazicomprekošumicečujemnekakvupraskuizvrku,kaodapotežikamennakamenvrtiš.Izanekolikokorakanabasahnakolibicuodpleteraišušnja,unjojsjediočovjekpodvijenihnogu,ženagologlava,desnerukezagrnutedoramena,stalauznekakvokolonakolu,dopasanačetiristupčićaodignuto;izkrajakolacrvenštapugreduza-pirao.-Tkoimatamo?–upitahispredvrata,gdjeseonomlinvrti?-Imanas–odgovoričovuljak–evomliniceimlina,mlinariceipomlioca!-Nisamdosadposuhogamlinavidio,bezjažvevodeiskoka–dodado–samosam

čuo,davjetrenimliniimadu.-Ovoježrvanj–uzvrationaj–inetrebujemudrugivjetar,dokmujeAničinajaka

desnica,atakonivodeniskok.Okrenide,nevjesta,jednopedesetputa,neksenadivionajnamjerniksuhommlinu.Prihvatimuškarazaonajcrvenikolac,kogazovumalen,padesnomsvojskihitrozažrvnja,lijevomzasipljući,kandajojrukomižrvnjommlinskokolo,vodenimpljuskomgonjeno,vrti.Sadpomliocizvadiizsupragekolačićiponudimeveleći:-Kušnider,sladilikrušacispodžrvnja!Žvaknudvatriputapaćumu:-Izgledatimukorakaosirovakrušca,asladikaozameđen.Nećuviše,bojimse,da

menepromune!-Hajdevrvi!–izadrisesrditopomlioc–viditisenaočima,dasiuhoda.Sirovati

jeglava!Ulitćetisemoždanisirovimnaukom,kodaizsvakakvihknjižurinažvačeš,aneznaš,pečenlije,medenlije.Ubrašnuispodžrvnjaostaneslasnajezgra,kojapodteškimvjetrenim,parnim,vodenimmlinomispuši,štotidovlenisiznao,patisepričinja


medenjak.Damisenebištogoregadogodilo,mučemgaljutoglednuvšiodoh,ku-nuvšisedrvetomikamenomdaćusličnučeljadsvagdjerizbjedavati,svedoklemudreknjigeizvrsnoneizučim.Javećveliki,počelemenausnicemrčiti,zreomladić,dragomipunoisvaštaznati.

Višemladmislinegomorenosi!Nabaviosammnogocijelihiraspalihknjiga.Nekrnječitajućikvario,krnjeioštećene

utežućikoncimakrpio.Rekošemipametnijidamitrebujeimati„zemljovid“,tedone-sošenekakvo čađavo klupkougvozdenuobručuna tronogu stalku, crnimkoncempopriječeno.Petšestdanavrtihklupkomksebiiodsebe,njimustresah,aliuzaludu,zemljenevidjehnijaniono!Jednakoprođohsašarovitimzemljopisnimmutapomisaraznimkolutarimateod-

govorihdružini,datoostavljamzastarosti,adasadatištehitnijiibitnijiposlovi.Pritužimčitatiinapametuzimati,osimredovitihzadaća,osobitozavrijemeprazni-

ka,mnogepoučneinepoučnestvari.Jednoćmisunuuglavu,štononamučiteljudje-tinjstvupregledajućipismareče,daumjetnicimogupoznatiznačajpiscaporukopisumu,idadugoživu,kojijednoličnoodmladostidostarostipišu.Mnogosamusvojojstanicirasporedaoirastvorioknjiga,danađem,kojimputem

inačinomtonaučnicidoznajuitakovještorasuđuju.Namjerihseodsvežalosnenajednoga,kojipita:„Moželisepopismupoznatiznačajpisca?Janevjerujem–odgovarasam–izim

valjdaštogoduopćeoćudorednomponašanju,alinikadaoraznolikomizrazuznačaja.Međutoispovijedam,daimadućizgodumetnutipredočijednogautomodličnjaka,višerukopisa,narazneredovedruštvaspadajućihosoba,šestputačudomsečudilovrhuse-damnjih,skojomvjernostiučenjakslikaše,izamalorazgledanja,slikedotičnihpisaca“.Nuuputaiupravazatakvenaukenenađoh.Metnuhsesobommotritionudrugu,

naimepodjednakopismoodmladostidomrtvestarosti.Zavišegodinadolazilomipismopredočidesetoriceljudi,kojesamličnopozna-

vao.Svakiihimaojenepromjenljivrukopiskrozvasživot.Osamihumrlo,advasuidanasživa.štoimbiladebljaiuvišemrazmakuslovapodmladost,acmigavijaitješnjeslaganapodstarost,tonijemijenjalolikarukopisu,negonaravnooznačivalostaračkuslabostiprignućenalakomost,nakoju,vele,čovjekuopćeustarostinaginje,jervidi,danemožedobivati.Tedesetoriceevogodine:90-86-82-82-78-75-74-72-dvamaživu-ćim86i79.Znamjošrukopisadvojiceistogaplemena,-jedanježiviopočetkomovogvijeka,adrugiuživotu.Rukopisimjetakosličaninaličan,dagaživčovjekneraspozna.Niječovjekdrvo,krvnijepura.Etoštatadaproučavah,sadapripovijedam,kadmepitastarostzamladost,kada

dolazesjedineuglavu,apametpolaziustranu.Mučećiseovakosknjigama,upadnekmenimojprviučiteljnasvijetuMateizapita:-Kadćeštrvenikom?Tojestkolskimdrumomunutra,put„mudreknjige?“.-Netomgoraozeleni,pticepropjevaju,moreutiha,dragiučitelju–rekoh.-štoćetitolikeknjižurine,prilikanije,daćešimmoćisvimadohakati?Dasupite,

kolikojeunjimalistova,unjihgledećinasjelabitikrvnaoči–proslijediMate.Jaimamsamodvijetripaimnemogudadoskočim.Akoseprekorednounjihupiješ,izvodnitićetimoždani,izgubitćešoči,amoždaiživot.Upamti,učeniče,varklijiježivmagaracnegolavmrtav!


Mnogionamodolazezdravi,mogaobinjima,štonosekaže,bregoverazbijatisaži-vimočimauglavi,avraćajuseblijediimršavikaooglobine,sastaklenimočimanagla-vi.Strahotaizaizornjake!Akoutuđinikošćurineneostaviš,donesimiprijekemoćiodpoganice,streljavice,skakavcaigusjenice!NezaustavljajsenigdjedogradaRima!Neprenagljujseniučem,štonemožešodjednomučiniti,atiuradiudva,utriputa,

panećešsepovratitikaosvrakaizgorjelarepa.Kodatijekosarebraizmotala,asvirkasrceizlokala.Muževnoiustrajnovelikeknjigeprouči!Nestidiseinestraši!Ustidusegubičovještvo,ustrahujunaštvo.OstajmismilimBogom!Zakasnitćusovostvari.Pošaoustodobrihčasa,dobriučitelju!–odgovorihja.Hvalatebi,gdječuješ,na

spomenuiprelijepomsavjetu!činitću,kolikouzmognem.Mojučiteljbioviđenmladoženjaoddvadesetipetgodina,premetnuosetkanicom

strukomtrostrukom,zaviošalokodvijekapenatrubaljkustruknastruk,spasaocrnudžoku,niznjumuvisilamazalicapoputoštriceilikosačkogavodira;unjojmubilize-mljanikalupići,nakoje izlijevaomjedenoprstenje ikositrenekrivezaženskihkajiša.Jošjenosiositnicanaprodaju:češljaricapleltenihodvuneikožnih;ručnihstančićazapodveze;lulicabakromokovanih;stogrečedabizadocnio,višesezadržavajući,doni-jetiihmeđunarod,kojisetakobrojantunahođašejednegodovine.Donekolikovremena,prednašpolazaknamore,vrlinašučitelj,visokihnauka,pri-

zovnunasšestoricuidadenammnogesavjete,popriliciove:-Uzornisinci,čeličnimladići!Domalovamjepoćiuinozemstvo,datamodovršite

svenaukepotrebitevam.čuvajtese,osobitouputovanjuiispočetka,dasenenaružite.Velikajekobilasvijet.Našasumjestapustošpremaurednimiuređenimmjestimadjecomoja.Amosunamspomenicikojagomiletinapobrdimakaoodšalezabacana,kojastećčinamaljinomneumjetnosmlaćena,akojasvodinarazrušenihdvorajošneobore-na.Drukčijećetevitamokavidjeti.Nunemojtesezanijeti!Bivalonekoćneopreznihmla-dića,kojimoždamišljahu,dasemožemorepregledati,testupivšinanjzapitivalibi:-Kakveseonostožinevideonimcrnimpoljem?Druginepoimljućispomenikeglaso-

vitihjunačina,prelazećigradomčudilibisezapitujućipratioca:„štaradionajkonjanikuonojkotariniidaliježiv,iliseonakonamjestuspratljačomuruciskamenio?“Vinitipropitujtenitinanjmahajte;a jošbinespretnijeučinio tkobisepiljkom ili

oplavkomnanjbacio.Naićićeteosobitopotrgovimanavisokekamenestupčine,uzanjihsepenjekamenibršljan,navrhustupcakameničovjek,gdjerogušomdesnepačiunebo,alijevomdržikamenuknjigu.Nebuditepotrčnipitati:-Učiliionprevisokenaukeilisugazazločinstvonakolacnabili:Nerecite:„Bitće

biokakvapodrikoritinailitesićina!Smućajpaproli!“čutćeteudruštvuimena:„Visost,preuzvišenost,presvjetlostisličnih.“Neizlanivassekoji,dajedannije,tražećidalisutoženeilikćerikakovihvelmoža!Svećetevi tosvremenomznati,što je ikako je,alizasadakodbitnijihposlova

boljejepametnošutjetinegoludoistraživati.Tkopoznasvijetikakounjemusevišeputadogađaikodonih,kojisupotpunosvojenaukedovršili,nećeninajmanječuditisepripomenamanašegučitelja,štonamihdadeupustinji.Nijevelegodina,došaouMostarnastanjepredstavnikipunomoćnikjedneevrop-

skevelevlasti,teprviputulazećiugradčujeuvikaonicinadsobomljudskiglasanglas,paćepratiocu:-štaseonodereikrivi?


-Mujezinnamunarisvijetnamolitvuzove,gospodaru,odvratipratioc.-Atkomujerekao?-Takomuuzakonu,gospodaru.-Hajdemureci,nekodmahsađe–zapovijedipoklisar.DrugiputidućipolovupodMostarskimBlatomnamjerisenačovjeka,gdjesdje-

compurukusa,iupita:-štatoradite?-Evopurukusamo,odvrate.-Dajte,davidim,štaje!Onimudadnukašiku,agospodinzakusnuvšiodmahispljuneveleći:-Ptu,ptu,svaćetidjecapokrepati!...-Pomrijetće,akojeneuskusaju,dragigospodarulovče–odsječečovjekčudeći

muse.Pobojaosesveučilišnihnaukačovjek,dadjecasiromašnogaseljakaodnekoliko

zahićajapurenepomru,asebisenijebojao,danepukneodokamesa,kojejemogaostopitiodjutradopodne!

XI. KrupniUnassuzarabotnikenajkrupnijidrvenistrojevi: i isprašenasamarinanamršavoj

konjini,pilananasuharikovojdubini,nakojojdva jakapilačaorahove rulje rastiruusluparke;mlinarska,stupačkaivodometnakolaskašikama:tkalačkistanovisatristazubacaitolikožica;plugnaosamvolovasojimaižagrama.Zaknjiževnikeipojmovnikenajvećesukukeimuke:sud,zaključciiodlukebezpar-

benika,istrageisvjedoka;jezicibezslovniceiživogagovora,prirodoslovjebezviđenjaisredstava;liječništvobezbolestiiljekarija;računstvobezbrojevaibeznovaca.Zasvegolubnjaciuzraku!Pitalinekakva,kakosenaučioliječiti.Onimodgovori:-Parajućimrtveitrujućižive!Namašestoricinajkrupniji strojevibijahunedokučivinauciumrtvimknjigama.

Učismoihsuhopetravnihgodinasovustranumora,apetsonu.Mnogočitali,amalohvatali.štozapočinjali,nesvršavali,štosvršavalivišenepreživljavalinitisenajednomučenopovraćali.Takoštočuhdonosio,vjetarodnosio.Tvrdanamglava!Ponaputkudrugih,aiodsvognadahnućasnarodomneopćili,većsamisebizaseučili!Ustranisvijet išlipase ipovratilisvelikimslikamaupameti,kaošto isada,kad

dopirudoCarigrada,Budima,Beča,Berlina,Pariza,Londona,paihpitaš:„štavidištetamo?“aoniodgovarajunajkraće:velikekuće,širokeulice,visokizvonici,magluština,konji,kola,huka,dreka,veliksmraduglja.Pustoljudstvoimnoštvokočijasvepritislo,danemožešmaknuti.Skupoćaodsvašta,najcjenijepivo!Osim„štonepoznaš,neželiš“,minitolikonevidjesmo.Namasesavjetovalo,da

nenosimoglavukaogačine;danerazgledamopoprozorima,pačenisasvojihdanevjetrimosvakome.-Kojakoristvidjeti,štonijedopuštenoimati?–rečejednoćučitelj.Ispraznost,ispra-

znost i svasupuka ispraznost.Putujućigradskimulicamapodvijte ruke,očioboritepredase!Valjasvijetusjajitiprimjeromponiznosti,skromnostiisamozataje.


Kolikojekoristisvijetcrpioiznašegpokorničkogponašanja,neznam,samoznam,damiiznjegovaneimadosmonikakve.Upećinamaiamoionamoudaljeniodsvijetaboravili.Isteglaveuistimtorbama,

podjednakomtučkom,sistimklinimadesetgodinavisjele.Nunemarilo,jersmoimaliknjigepredočima!Usamoćišutnjiučipauči.Akomisedojadi,zadrijemlje,jazaspi,pakadselijeposnomokrijepi,opetprisipljiuglavukaoiztorbeutorbu.Ponajmučnijebilo tražiti rasud isastavljatimnijenjapisacao jednoj te istojstvari:

jednigovorili:„Tojeitovjerojatno“,drugiopet:„Tojevjerojatnije,“trećipak„Najvjero-jatnije“;kakokojiboljividimao,onakoisudio,samosenijednomunedaloreći,danezna.Jedanudaraoučavao,drugiuploču,trećiuprst,potkovgotov!Mi,kaoštonidrugiprijenas,neučilisvikodjednognaroda,negonekikodNije-

maca,nekikodTalijana,anekiikodMadžara.Svaki,kakokodkognarodabio,novunaobrazbui„vjerovanje“udomdonio.Nekiseopadali,dasumaterinskijezikzabora-vili!Jednisečudilikakonanašimgrabimanemavoća!Drugigovorili,damjestohrastai jasenavalja jabukesaditi, anarandže i limuneuškripemeđu litice! Jedankazvaoznancu,kakojeunekakvojnjemačkojknjigičitao,danevaljanekožitosijatiumokruzemlju,aonmuotrese:-Puškarajtistimpiscemuvodupanekaklobukoviskaču,ajaćužitosijatiiumokro

iusuho,kakojenjemuhora,paćemeninjegabiti!Predavši ispiteosposobnostipođemoprosvjetljivati narod,odvraćatigaodzla i

mana,anapućivatinasvakoduševnoitjelesnodobro.Takveprikladneuputeinaukeispisivali,tkoizlatinskih,tkoiznjemačkih,tkoiztalijanskihknjiga,paudridanas,udrisutra,dokazuj.JedanprevedavšinekupropovijediztuđegjezikadoslovcepoSlovniciunaški,naučiiizgovorimnoštvu.Pitamonekogoštoumnikaodslišaoca,dalimusedopaokrasnigovoronogpripovijedaoca,naštonamreče:štaćetedavamkažem:ushodaosekaodagavodamuči,pirlitaibraniserukama,kao

štoćemunekoočiiskopati,zasukujegubicamaizakrčujekosjericama,kandaće,Boženedaj,zavrnuti;asveštotobožeikaže,nekudnalatinskizavija;janidevetunerazumjeh.Nećeš,kume,takosuditi,kadtijabudempripovijedati–pomislimusebi–kazatću

jatebisvenaškiiznenada.Duhovskajegodovina,pripravimse,štosammogaobolje,paćuspropovijedaonce

gromkoinenadno:-Otkleononagaovjetarhuji?Kakavplamenruji?-Južnakrivična–javisenetkoizmnoštva!Nepometamseja,negoslijedimpitatidalje:-štaonogluši?Kakvionozvukovizvuče?,čujemnevidim!-štamu,damu,nećeamo–opetćeonajilidrugikoji–detigovorislobodno.Ono

sezaplotomkljusinepovezanemuhajuipodzvonimastresaju!Istosedesilonekedrugesvetkovinedrugompropovjedniku,kojihtijućislušaoce

upozoritiiznenadaupita:-Tkosidobarčovječe?Najzadnjiobazreseividećidanemanitkozanjim,podvikne:-štozapituješ?Tanašismo,nismoizdaleka!JošjadnijejedanvraćajućiseodPetramesarasvratašamatorjaodgovoriopropo-

vjedaocunausklik:


-AštarečePetar?-Datćumu,kaže,rožinu,nijenionogaplatio,štojeonomadneodnio!-Ah,hu!ga,gu!

(Ovdje nedostaje pet stranica)

-Akosi tipomatupila iobnevidjela–započesmomi, istantise izglodao,možešzajednosnjimeujamu.-Mladasamjapremanjime–odvratibaba.-Kadsamdošlasvekrvamikazivala,da

gajeionazatekla.Tvrdojeto,junače,odsamestrži,kljenovevržiidrenovecrveni,teakomujemanjeodtri,višemujeoddvazastalnovijeka.-Imašmnogonanjemnekakvihputilicaiuzala–priuzehja–agvozdenasenevidi

ništa,štasemoženanjotkati?-Može,štosehoće–odbrojibaba:sukno,klašnje,vreće,torbe,pregače,pasovi,

tkanice,suvrećine,peškiri,pelene,povoji,mutapi,zobnice,gunji,aetonemaunjemunizaglavkaodgvožđa.-Pakakosezovesvataspravaitolikoimakomada?–pitamje-štogori,štodoli,petgori,petčeka,jedanleti,vratlomi.Provuci–bakaće–deset

pasamaodtrijestžicakrozdvanitaijednobrdo,pakćešsenabrojiti.Ktomudodaj:dvijegrede,četirinoge,petsoha,dvavratila,dvavučila,dvabrdila,jednonitilo,dvijepi-ječnice,dvijedaskepopriječnice,dvanaestšpica,tricijevi,jednovrteno,jedančunjak,jednopodnožje, jednupratnjačusasedamnaestprovrtaka;imašusvimaosamdesetidevetšupljica;akonisinasnovao,pridodajčismiceoddesetžica.čuvajdatiseneposnuju!Jazapanjenblenuoičudiosebabljojzagonetki,amojseSalomunpodsmijavao.

Nizanjvisilatikvicazavodu,ugledalamujebaba,paćepožudno:-Dajder,duško,dabakamaločakčmukneiztečuturice!Dodavšijojontikvicu,dvatriputakloknu,paćeuzdahnuv:-Kolikoovožuklo,onolikoitibiomuško!Petljaru!-Jasammuško–odvrati.

(Ovdje nedostaju tri stranice)

Samoukovukor,oračevabrojanica,babinagonetavicapodžegošeme,dasampo-đemdonekogastuparaimlinara,komuionakonekoćobećahuvratitise,teposlušam,kakojošionsvojestrojeveirazličitakolincanazivlje.NavreluNezdravici,štoutječeurijekuTihaljinu,imapetmlinica.Ujednojsamsred-

njojpoznavaomlinaraLukenduprizivkom„Bilku“,tećuvrcemdonjega.Nađohsnjimbratamunazivkom„Kiku“.Piju.Bilkosebjeliokaosnijeg,Kikocrveniokaokukurjek.Dvasilnačovjeka,dvablizanca.Prvijedebeoitakojakapovora,damožecijelactovar,kudgodhoćeš,nositi;drugitakovelikaitvrdamjehura,daćedvijemješinevinananoćpopiti!Mjestopozdrava:„Nadobrovamcrvenopivoibijelomlivo,blizančići!“rečem:„Evo

menikuma,samljećemibezujma!“Naovoonijednoglasno:„Evonamakuma,datćeonnamaidvaujma!“


-Nitićetevimljetinitićujadanasujmaprodavati,negoimadruga–rekoh.Ljetosmiamodoljenekistupardobaci,damuuvaljatijojstupetiniodpetšestonihgnjatinaimasedamdesetipetkomada!Jeliistina,dobriljudi?-Bitćenegdjeblizu–rekošeLukendeipočešebrojiti:osimžlijeba,dvijegrede,dva

podmetka, jednahrga ili stupa,dvaokusača,dvaoklopa,dvijestege,dvagrebena,četirinadepognjatima,jednovrteno,podnjimpodmetak,saddvijekrižnice,dvamača,četirigobelje,jednokolo,dvanaestkašikaičetiriključanice.Pačestani,stani,imajošžlijeba,kojomvodacuriikvasivaljalo,kadbijošterapribrojiliklineizaklinke...

(Ovdje nedostaju dvije stranice)

Dajetkoslušaoizapletera,mogaojelakorazumjeti,očemubišemojetužnjave,drhtniuskliciipoklici:a)Viditi,štabukoveidebeleglavedokazujulipovim!štosveganebiimjošmogle

pričati,dakojatražiidostojiseposlušati?b)„LakobibiloKraljevićuMarku,kojijecijediovoduizdrenovine,štosesušilatri

godinenadvatrom!“c)„Starisupeklivola,unjemovna,uovnupijevca,upijevcujaja,pakadpuknijaje,

gotovopečenje!“d)Sadanekiklaničarnagrohotupodijustijenuizovuje“pijevcem“.Njimkušaju,je

liklačinaizgorjela:polijugavodompaakose„pijevac“razdrobi,gotovaje.Drugimisleusvojojpraznovijernosti,daočimoguposjećiklačinu,teobnoćdozivljuovogionog,daimpošalje...Obdanmeđudvijesohenaporavljajunekeznakove–nećukazati,ka-kve–protiurocima!e)Jednivješajuogranjuureseodlučine,laptine,polutina,pasina,kadsvatoviza-

ručnicidomuvodu!Poštoizpotajebiva,bitćeodzavisti, izkoguzorkapotičuće,nemože se doznati. Stare odrtine samodaju nagoviještaji na svaku znamenitu šalu ilizbilju,kojeneslutedobru.f)Mnogiobičajiunarodu,osobitomrsnijipredajuseneriječi,negoznakom,pokom

nevješt stavi sepazećinavrijeme raznihprigoda iučinaka.Maranmotrioc ipožudanistraživaocvišeputaprevađajusežedniprekovodeigladniprekopunesinije,kazujeimsenaime,dakrozgorukaćunilijeponjadolazebrstitikupus!=Pomolmjeseca.g)Menijepoznatokaoinarodunekolikotajnihizreka,aliminjihovaotajnogzna-

čenjanehtjenikonikadaočitovati!Zatomislim,dasunekipisci„narodnogablaga“umnogočemuostaliprevareni, ilisamineshvatili.Povjerovalipaišlisgrlomujagode!Jagodesenesole.h)Božemojdragi,damijeznati,kadstupiceistupaljke,brusove,belegi-bruse,ko-

losukeisveimdrvenenašestrojevezamijeneljudizemljanima,željeznimailatamaodzbiljnekarte,hoćeliihnazivatiistimimenima,kojimaihsadanarodzove?Neće,nebojse,negopokovačunogaipoluga,pokopačuvrsteikuhačulončina,

potvornicikartušine,zbijačulistina,- francuski,njemački,grčki, latinski,svakimime-nomiprezimenom,samonesvojim.Istoonakokaoijezikoslovcinatežunaprimjer:„ićiulovnazecove“,jerseboje,dalovacnebiseuvrouzecove,ilidanebitakoznačilo.i)Dvojicasekladili: jedangovorio,dajebolje„štotkonauči“,drugi,dane,nego

dajebolje„prikomuseštorodi“.Prvinaučiomačkukafupećiidodavati;drugipenjao


tulaciloviomiše.Kadonogamačkakafunosila,ovajpustimiša.Mačkabacikafuičašupaodlezizamišom!j)Kogazanima,gladanbiižedanslušaonarodnogizgovoranaglaske,blagoglaske

idrugejezičnekrasote:kakosetusvecijepanatankudlaku;kakoimenastvaripoimljuirazlučujuse.Jednostavno,jeli?Jestkaoikrojhaljine.Vidimoder!Samoukakrojiljajamitrubljusukna,naumilajepokrojitimuškegaće,jačerme,kopa-

rane.Omjerikoncemčeljadekaodrveničarkonjče;odsučesukance,ponjempotegnekonce,modropobilježiizgorjelimkamenom,bijelougljenom.Izstanaistrizalapte,lati-ce,bedrenice,skute,kline,umetke;zasjecaporamiceizaoštravalepavice.A to takosve vješto i umjetno,pa samokoji tankiustrižakpropane, a istrižakni

najmanji.Toodijelo,niuskoniširoko,takopristajetijelu,kaodasejenanjemrodilo.Osvjedočise.Sporedinarodnikrojsumjetnimičuditćešse!MenijeovegodineuMostaruhaljinukrojiokrojač,kojijetrigodine,„nožiceprimio

ipilavdao“,pajeneomjeriooživučovjeku,negoodrvenukrižu,suknoprestrigaonadvojenatrojeihaljinunapraviokaomalašnudjetetuprimetnjaču.Takotijautojhaljinikrilimrukeiunakrižhodimkandaćusesnekimrvati,aonaminaleđimaprašti.Poprozimanarozimavolu,ponadometkuinadomladkugòrepoznajusegodine!k)Patke,kadimjeudubinenoriti,mašesekljunomumazalicunadtrticuitrnusenekoliko

putapaondauvodu.Tridanamrtvestojeuplenicama,avodaimnedođedokože!Našekabanicečvrstotkaneiizvlasaneodbijajuvodukaoptičijeperušice.Kupovne

kabanicenagvozdenestrojeveumjetnopravljenenitiimadumazenivlasa,neodbijajuvodu,negoupijaju!Izumzaprimitičetrdesetičetirikrune,anezaodbitisleđačetirivode!Tosunaravnačudilaiumjetnavarala.l)Umjetniknarodnisamouk tukačomprekodržalicevôćka, rizačemkonjicakroti,

prvoga liječi rasolom,durogasoli i prporom, jer znade,da vodaupija, lug razgriza,sostežeiuteže.Onćejednomriječivišestvarikazati:nasaditivršajsnopailinaklađajžitapodkonje,nasaditikokošugnijezdunajaja;nasaditimotikunadržalicu.Onjednustvar,kadmujedrago,supunoćeimenanazivati:djevac,neženac,beženac,samčina,samovoljčina, pustov, samoglavac, usidjelica, neplodnik, posilac, ništalac, ostalčina,jalovac,azum!m)Zbilja–govorihglasnodalje-dajesveštounarodubiva,istražiti,svojskiproučiti

imarljivoupisati,kakobitodebelaknjigamoglabiti!Naovonetkozapleteromsmijućisepočebrojiti:-Dajesveljudesastavitiujednogčovjeka;svesjekireujednusjekiru;svedubove

ujedandub;sverijekeujednurijeku,padaonivelikičovjekonomsjekiromposiječevelikidubionajpanepovelikojrijeci,velikbitipljusakbio.Dokjaizađoh,davidim,tkomiseruga,rugačumačeudrljače,-bilamrklanoć.n)Nećešmeviše,vadino,čutiglasnogovoriti–rekohivratihseukolibu.Odtada

počehsamomisliti,štobihikakobihoonome,štoprijenaznačih.Promišljavahnaime,bihli,nebihlijaštospomenuoonarodnomumu,izumuiobičajima?Pabih,zaštonebih?Možedoćivrijeme,tetovaljati.UmaličkojgradiniinadružićkimpoljemuMandinojgomiliimadu,govore,zakopa-

natribadnja:jedanprosa,drugisamlivenamesa,trećiblalga;pakdaćebitivrijeme,kadćeviševrijeditibadanjprosaimesa,negobadanjblaga.o)Nupodkakvimličjemiobličjemimalobisetospomenuti,adasenebiprišilamana?


Podimenompripovijesti,priče,pričaline,tezgerine?Ne,troje,kojimaćuizbjećidvijemaneijedanukor:„Djevcaoddevedesetgodina–vitinskogalovcaLevana“i„Drvenestrojeve“.Prvoganedostojigovoritioljuvenimimilostničkimposlima,jeronnebibiopravi

„Djevac“nipisacmu„pustinjak“.Drugomunetrebujuriječituđihjezika,jernagrčkimtabanimanebimogastizavatizecanisadiratiganjemačkimnoktima.Trećemunećebitiknjiževneocjeneniumjetničkeprocjene,jerreče,kojinepraozamrljanihdasaka:„Tkojevidio,dasedrvopere?!“p)Sasvimtimtojeredazarezatiurabošdrveniilinapisatiuknjigupaokviritiudrve-

nekorice,daizgledakaoraboš,aovajnalikujenaštap,aštapnaotik:ondadaklemoćićesezvati„Otiknarabošuzatesan“iunjemubitipismo,uovomuspomen,uspomenuum,uumuizum,uizumuobičaji.Kruničarskirabošdrži„djevac“,kućanski„Lovac“,is-pod„strojeva“ležiseoski.„Otik“stugačemzapireu„djevca“,ručicom„lovca“,trbuhomu„drvenestrojeve“;povormuostajeprost,damožeuzjahati,tkohtio.Tkonemakonja,nekajašinaštapu,padokledopre!q)Svaki oračmora imati na svompluguotik.Akonema, neka jami umene; ne

dopadnelimuseinebudemunaročit,aonnekazatešenaručitijega,-imajošubrdutvrdedrenovine!Otikuseznademjera,panetrebujekazivati,damujenavrhuilikraju„svrha“jali

konac–kolikje,tolikje.„Vijećatinakoncu,nakoncukonca“,utomnipočetkanisvr-šetka.„Tkojeikadavidio,dovolovijuglavumačkaodneseukuću?“r)Kadpreljaprimotajepređusvretenanaklupko,dadevretenodjetetuvelećimu:

„Drži,sine,držisinevretenozakrajeve,pakadizmotam,akouhvatišzakonackraj,datćutikolačić!“Prisvrhimotačicapohitiprimotavatiinapokontrznuv,djeteneuhvatikraja,nedobi-

jekolača.Svršilomotanjeikrajahvatanje.Potombitćeostalariječ,danepreglednojizavršenojstvari„nikrajanikonca“nema.š)štokokošijimperomnamrčihnabijelojplatici,štobrekusomzarezahutriraboša

neizglađena;štotuparinomsirovzatesak„otik“nagnjilojpanjini,evobrojećipomrč-kamaizarescimajedvadoslovat(tvrdo)doprih.Proslijedisadati!t,u,v,z,žipovratisenaa,papodvostručicijelu„azbuku“,imatćeš61zarezak,31višenegoja.Umenejesamodvadesetšestglavicaičetiribezglavice,autebećebitipetgornjihslovaidvaputapodvadesetosamdrugih.Počniodmah,akotejehoć,ovom:„Tkotvrdoveže,lakodriješi“.Razveži:-Nećešizgubiti,pakćešodriješiti;akoslabosvežeš,izgubitćeštenećešimatištaodriješiti.„Skočiovcasavrhdoca,slomistočetrdeset ičetirikoca.Žunagvozdenakljuna i

drvenarepahodaprekoravnepoljane“.-Kosactravukosi.„Ubrdutes,tes,uvodiples,ples,“=Lađaivesla.„Nitotankovito,prekosvegasvijetaprinito,predsvačijavratadonito“.=Putovi.„Boljejesvojutorbupotresti,negotuđunačeti“.–„Svaštanekakočovjekudoteče,

samopustepametinemože“.Sastarogognjišta,izživogcerovoguljenapoletjelanovaiskra,gdjedoprla,tusamrla.

IzpećineuMaliču1900.Pustinjak


Rječnik arhaizama i manje poznatih riječi

aptovina, bazga,bazgovinababor, zmijabarkati, bockatiberožiti, svađatibirdem, pačebocun, staklenkabozavac, čarapbrzoglas, telefoncmigav, nesigurancmige, slovacura, djevojkačanjak, zdjelačarak, koločarke, svađečirak, svijećnjakčoha, finobojadisanosuknoćiva, karuačoso, čovjekružnaizgleda,kojimsedjecaplašećurak, vrstkapedižva, drvenakovaduvar, zideksplozija, lagumgajtan, bojadisaniispletenivuneniilirudenikonacgak, vrstpticeiligrožđagalebina, svježekravljeđubregargaše, željezničešljinadascikojislužezagrubopročešljavanjevuneglušila, gluhoćagobelja, diotočka,kolagolica, vrstapuškegotovljača, kuharicagrohot, vrhgrebene, naprava,kojaslužizafinopročešljavanjevunehasna, koristiskobeljitise, narugatiseiščeprljani, ogrebenijamiti, uzetijamivzaruke, rukovavšisejanjetina, postavaiznutrakaputajapija, građajašmak, ženskirubacnaglavijara, kućazastoku,običnonaslonjaran, drugjažva, jarak


Jađipt, Egipatjoli, ilikablić, drvenaposudakaćun, volkad, hrastovagubinakal, oštricakalilja, ženakojacrnobojikarta, papirkerina, psinaklačina, krečaraklak, krečklašnje, suknoklip, komadkravarica, onaženakojasebrineokravamakremencija, madžarskizlatninovackrstošilo, gurkalokrnje, koricekrov, slamakučibaba, žabakojomsedjecaplašekuk, kamenlata, priječanicalamutina, priječanicalugom, pepelommatornavuna, vunadugihvlasimatoruga, toljagamazgac, muškikrižanacmagarcaikobilemazija, čelikmećaja, sredstvozametenjemlijekamješčić, diplio,gajde,sviralemrsna, nepristojnamura, želudacustokenapriuzet, naizmjenicenazorice, hotimičnonevele, netrebaomini, malopodojioplakala, opralaotopak, komadovarisaga, pogodigapalnem, opalimpetlje, šupljiokrajcipik, biljeg(crtakojaneštooznačuje)piljak, kamenčićpirujući, svadbujućipita, gibanicapod, sprat


pomlioc, onajkojijedotjeraomlivouvodenicupopani, pograbipoprug, konopacispodrepamagarcu,dabisamarčvršćestajaopraljak, predmetzaprobijanjeiproširivanjerupaprančioku, spramsuncemprebortati, prebolitipređa, opredenivunenikonacpređavica, bojakojanagrizapređuprizvek, grahprovećuran, okretanpržina, pijesakpucar, čovjekkojivunuštapommlatidaserazabere,izvlasapud, mjerazatežinuraskriviti, zaplakatiranči, kvarirazglavak, objašnjenjeresica, diogrlarotuljka, koturaljkarozine, diotkalačkogstanarunja, dlakasadno, ranasagonja, vosića, plašilosinija, okruglaniskatrpezasjužiti, stoplitisknađenja, izmišljotineslog, stilsolilo, ravnapločailikamennakojemsedajesolblagusrg, motka,kolacsrižila, smrznulasumit, izmjenicestap, sudukojemsemlijekometestavljatikravu, pomustikravuisastavljatisteletomstelja, uložakusamarustopiti, probavitisvijetnjaci, iskrekojevrcajupredočimaodžegešamatorje, groblješetka, lisicašikatipčele, zvatipčeleuulišteškrapuč, mješčićšpednu, ukradetare, nesvaljanosuknotriska, daščicakojanastajeprigodomtesanjatrud, hrastovagubinatust, debeo


udikovci, drvcazazrncakruniceugrci, progriženamjestauhostapa, držalicastapaukrivito, nakrivoumeran, umekšanuminje, umuseknjivati, čistitinosutrtičiti, usredočitiuvarbali, opazilivabe, zovuvaljuge, valjcivaša, parvidar, ranarnikvoma, volovimavrcem, pravozamjeriti, opazitizamuze, upanezdrmati, otrovati

Priredio:IvanLovrenović



AnelaHAKALOVIĆ

Prošlostkojanasprogoni:Isabellina soba(Uz predstavu Isabellina soba, Ian Lawers i Needcomany, 49. tea-tarski festival Mess)

I.Jednapredstava,kao‘’nestalna’’umjetničkaforma,čijaseestetičnost,kakokaže

ErikafischerLichte,ogledaunjenom‘’događajnomkarakteru’’,zahtijevajednood-gođenorazumijevanje,skupljanjekomadićaizsjećanja,njihovonaknadnosklapanje,čimeseneminovnogubiprvotnacjelovitostdjela.Svakorazumijevanjeiinterpretacijajednog‘’događajnog’’umjetničkogdjela,stoga,morabitipodložnaprincipunestal-nostikojijeimanentanteatarskojpredstavikaoumjetničkojformi.ErikafischerLichteističedaprimjenjivanjepostupkaalegorezenajednupredstavu,nužnomorapočivatinadvaprincipa:sjećanjuiverbalizaciji,aprocesrazumijevanjapredstavepodliježeimperativuprevođenjamemorisanih‘’nejezičnihznačenja’’ujezična(fischerLichte,2009:195).Stoga,ovajrad,kojipretendujedabudejednajezičkamaterijalizacijasubjektivnih

utisakaojednomumjetničkomdjelukojenosiatribut‘’događajnog’’,nužnoćebitise-lektivan;usmisludasenećemoćireferiratinadjelokojetematiziraunjegovojcjelovito-sti,negoćepokušatiizdvojitinekolikotemakojepotičeovapredstava.Predstavakojućupokušatianaliziratiuovomtekstunosinaziv Isabellinasoba

a djelo je belgijskog redatelja Iana Lauwersa. Izvedena je naprošlogodišnjem49.teatarskomfestivaluMess iodnijela jeglavnunagradu.Predstava jezasnovananaretrospektivnojfabularnojlinijikojapratiživotglavnejunakinjepredstaveIsabelle;akrozseciranjenjenihsjećanjavrši se i seciranjeglavnog fabularnog toka. Isabella,ženačijiživotpočivanalažnojprošlosti,pokušavapročitatisvojživot,reispisatisvojupričuiodmotatiklupkolažnozasnovaneprošlosti.fragmentiranjeIsabellineprošlostirealizirasenapoligonutjelesnosti;naime,nascenijeizvršenafragmentacijaIsabe-

mozaik


llinogtijelatakoštosuuvedenilikovinjenoglijevog,desnogmozga,njeneerogenezoneislično.Usporedno,ponovnimiščitavanjemIsabellineprošlostičitaseiprošlostjednenacije;naime,predstava,izmeđuostalog,tematiziraikolonijalnuprošlostBel-gije.Tijeloženepersonificiraitijelonacije,aonoštospajaovadvatijelajestčinjenicadasenjihovapovijestodvijalanegdjedrugdje,uprostoru imaginarneegzotičnosti.Međutim,tematskoraslojavanjepričesenezavršavasamonaovedvijerazine,onoidedalje,patakoovapredstavadobivaielementeautobiografskepoetike,jersenasamompočetkupredstavepojavljuje sam reditelj kojipojašnjavašto jebionjegovosobni povod zapredstavu.Upočetnoj sceni, koja je postavljena kaobijela sobastamnimeksponatima,redatelj,ubijelojodori,pojašnjavadasuarheološkiostaci,egzotičnieksponatibiliopsesijanjegovogoca,međutim,zanjegasetaopsesijapre-tvorilauproblem.Redatelj(liksinakojegprogoniprošlostoca)nasuvodiupredstavujednimautore-

ferencijalnimpostupkom(redateljnampojašnjavadaćemosadagledatipredstavuukojojćeVivianedeMuynickbitiIsabella,AnnekeBonnemaAnna,njezinamajka,BenoîtgobArthur,njezinotac,HansPeterDahlnjezinljubavnikAlexander,MartinSaghersnje-zinunukfrank,drugiljubavnik,JulienfaurePustinjskikraljević,YumikofunayaSestraJoy,Sung-ImHerSestraBad,aMishaDowneyPripovjedač)1.Igramožepočeti,prednamaseodvijasvijetslika,pokreta,plesa, riječikoji tvore jednu temukojasemožeizrazitisamopitanjima.štodaradimosprošlošću?Progoni linasona?Tri,naizgledrazličite, temesespajajuu jednu:utemi lažne/izmišljeneprošlosti (glavne junakinje,nacijeiredatelja).Međutim,tematskisklopovepredstaveneiscrpljujeseusamoovatriodjeljka,onidedaljeodtogaifragmentiraseurazličitefabularnelinijekoje,svakazasebe,tvorerazličitepriče.Uovomtekstu jaćupokušatiproblematizirati temuprošlostikojanasprogonina

temeljutriizdvojenatematskasklopa.Nakojinačinseproblematiziraprošlost?Kakojepostavljenopitanjeoprošlosti?Jeliikakonanjegaodgovoreno?UovuproblematikupokušatćuuvestiipojamperformativauonomsmisluukojemgakoristiJudithButleri kako ga tumači Erika fischer Lichte, da bih ukazala na to koliko jedna predstavaperformativnimponavljanjemjednepričeuspijevadestabiliziratiisubverzivnodjelovatiunutarsametepriče.Vjerujemdaćeodgovaranjenapostavljenapitanjapomoćiinaodgovaranjejednogdrugog,moždavažnijeg,umjetničkiegzistencijalnogpitanja,kojesetičeodnosaumjetnostiisvijeta.Moželiumjetnostmijenjatistrukturesvijeta?Moželiseklasičnimimezistransformiratiuneštoštomožebitinazvanoprincipomobrnutemimeze?

II.Ženskapovijestjepovijestpotisnutog,zabranjenog,skrivenog,tjelesnog,griješnog,

ustvrdilesufeminističketeoretičarkeikritičarke.Tokompovijestisveženskobilojeza-tomljavano.Kakodoćidoriječi?Uokvirufeminističkihstudija,posebnopodokriljemfrancuskogpoststrukturalizma, stvorila se ideja ženskogpisma, kojepromovira stavdaženamorapisati tijelom.Pisanje tijelom jesubverzivničin,kojinastojianticipirati

1 Navedenaimenasačinjavajuglumačkupostavupredstave.


razliku i različitost.2Upisivanje ženskedrugačijosti udominatni falocentrični diskurs,premazastupnicamaideježenskogpisma,mogućejeupravopomoćutijela.OnoštopovezujeidejuženskogpismaspredstavomIsabellinasobajeupravo‘’jezik’’kojimsepriča.‘’Jezik’’ovepredstavejesttijelokojebivafragmentirano,iscjepkano,razloženoidonekledobivaformuDeleuzovskogtijelabezorgana3,ukojemsvakidiodobivasvojuvlastituautonomnost.Diosenepodvrgavacjelini,nepriznajecentralizamcjeline,negočestonasebepreuzimaulogacentratakoštolikovikojipersonificirajupojedinedijelo-veIsabellinogtijelaprekidajutokradnje/pričanjakojeprovodiIsabella.Isabelladobivaodređeneelementemitskepripovjedačice,kojaposjedujesljepoćuHomeraiegzisten-cijalnuupitanostšeherzade,ičijepričanjebivaizjednačenosaživotom.‘’Pričanje’’tijelomsesuprotstavljaonomeštojeispričanoduhom;tijelodjelujesub-

verzivnoprema‘’zvaničnoj’’verzijipriče.Naime, ispostavljasedacijeli Isabellinživotpočivanalaži;njenaprošlostjejedanimaginarijkojipočivanaidejiizmišljeneegzotičneprošlosti. Isabellavjerujeda jenjenotacpustinjskiprinckojiobitava tamonegdjeuegzotičnimafričkimprostorima.Međutim,ponovnopričanjepriče stvaraobrnuti dis-kurskojipričuoIsabellinojprošlostitransformiraufikcijskufantazmu:pokazujesedaIsabellanijekćerkanikakvogpustinjskogprinca,negodajetaprošlostprepunaizda-ja,laži,iznevjerenihočekivanja.Isabellinopričanjetijelom,štojesvojevrsniparadoks,seidematerijaliziraprekoračivanjemgranicafizičkogsvijeta.Metafizičkodobivaformumaterijalneprisutnosti,štoproizvodidvasuprotnaprocesa:metafizičkobivaspuštenousvijetfizičkematerijalnosti,doksefizičko,manifestiranouoblikuodcijepljenih,samo-stalnihdijelovaIsabellinogtijela,uzdižedotranscendencije.ToposizkojegIsabellapri-časvojupričujesoba,štojeprisutnoiunaslovusamepredstave,kaomjestointimnog,osobnog,privatnog,aliiženskog.Naovajnačin,kaodominatnaseuspostavljaženskaperspektiva,apričakojusvojomizvedbomnudiovapredstavaježenska.Međutim,Isa-bellanezauzimasamomjestoženskogpovijesnognegoieuropskog(uovomslučajubelgijskog)kolonijalnogsubjekta.Njenasobanijesamotoposženskostinegoiprostoru kojem su smješteni osvojeni predmeti njenogoca; njena soba jemuzej osvajačačiji antikvitetiotkrivajukolonijalnuprošlost,prostoreukojimasedefiniraokolonijalnisubjekt.Koloriranjescenografijeotkrivaprincipprostornepodijeljenosti/dominiranosti:

2 Ženskopismosemožedefinisatikao‘’upisivanježenskostiutekst,’’toje‘’pismorazlike’’(Jakobo-vić)ionosepojavljujekaoopozicijamuškompismu.Dovođenjeuvezutijelaiženskogpisanjainiciranojevišestoljetnimanalogijomlogosaipisanja.Ženskopismoželiprevladatinametnutu(mušku)normuizbogtogaonomoraimatiizvorišteupodručjuneosvojenomlogosom,atojeupravoprostortijela.Žen-skopismosvakakoimasvojeprogramskoizvorište,onojeproizvodfeminističkogogrankafrancuskogpostrukturalizma,čijajenajvećazagovarateljicaHeleneCixous.Uovom,konkretnomslučajuiskoristilasamtoteorijskopolazište,jermiseučinilodobrimzaobjašnjenenačinanakojisevršipričanjeuovojpredstavi.Tijelo,itotijelokojejefragmentirano,izgubljenousvojimfragmentima,postajedominantnimjezikomIsabellinesobe.3 Deleuzeovafilozofijaje,kakoističeSenadinMusabegović‘’najprovokativnijakadatematiziraodnostijelainjegovihdijelova’’.Deleuzeuvodikategorijutijelabezorgana,čijeseobjašnenjemožeizrećinasljedećinačin:‘’Postajućitijelobezorgana,tijelosekreirakrozmnoštvovlastitihdijelova:svakidiotijelapostajesvijetzasebe,svakifragmentseotvaraumnogostrukostisvojihznačenja,mnoštvudimenzijakojenisuodređenecjelinomtijela..(...).ZaDeleuzea,samotijelojenomadsko’’(Musabegović,2008:36-37).ZaštosamsenaovommjestupozvalanaDeleuzeovukategoriju‘’tijelabezorgana’’?UpravoprocesomdecentralizacijetijelamožeseopisationoštosedešavanapozornicipriizvođenjuIsabellinesobe.


nabijelojpozadinipostavljenisutamnipredmeti.Kolonijalnaprošlostnacijeprogovaraizzatomljenosti:paralelnokrozfragmentiranjetijelaglavnejunakinjepredstavevršiseifragmentiranjetijelanacije.Traumaprošlostistavljenajepredzidsadašnjosti;imaginarijhistorijerazbijenjekroznjegovore-ispisivanje.Obrnutidiskursdjelujepoputzrcalnogodraza:prošlostdobivasvojodraz/značenjeusvojojiskošenojvlastitosti.Susretžen-skogikolektivnoguIsabellinomsubjektuočitujeseunjenomodnosupremaunukukojijeposredniproizvodIsabellinogodnosasafričkimčovjekom.OdnoskojiIsabellaželiuspostavitipremaunukujeprvenstvenotjelesni;tojepokušajnasilnepenetracije4eu-ropskoguegzotično;pokušajosvajanja,posjedovanja,definiranja...NatajnačinpričakojunudipredstavaIsabellinasobadobivasvojuvišedimenzijalnost,anjenafabularnalinijaprestaje ići jednim tokom; fragmentira seudijelovekojipretendirajuna ravno-pravnosu/postojanjesglavnimfabularnimtokom.OdcijepljenidijeloviIsabellinogtijelaprestajubitisamodijelovinjenefizičketjelesnosti,tedobivajuiznačenjedijelovanacije.fragmentacijaijednogidrugogtijelaimazaciljpostavljanjejednogegzistencijalnogpitanjaoprošlostisubjektakojegtvore.Destabilizacijapričeoprošlostipočinjeupravostijelom;prošlostdvasubjektakojisetematiziraju(Isabellinogsubjektaisubjektanaci-je)podvrgavaseistomprincipu,retrospektivnimpričanjempriče,njenimponavljanjem,citiranjem,vršisedemontiranjetemeljanakojemsuizgrađene.Prošlost koja progoni sadašnjost traži svoje prave temelje; pokazuje se da je to

prošlostkojasedesilanegdjedrugdje.Isabellinasobakonstituirastvarnostkojaprovo-ciranesamonekufikcionalnuprošlostkojasetematiziraupredstavinegoizbiljukojanosiatribuciju‘’objektivne’’.Parodičnoreispisivanjekanonskepričedjelujesubverziv-no;ponavljanje jedne izmišljenepriče (pričeo Isabellinojprošlosti, pričeoprošlostinacije,aliipričeoredateljevojprošlosti),možesemoždaboljerazumjetiakosedovedeuvezuspojmomperformativausmisluukojemgakoristipostfeminističkateoretičarkaJudithButler.5Ukazujućinaperformativnostroda,JudithButlerističedajenaturalizira-njespolarezultat‘’reiterativneiliritualneprakse’’,tedaseidentitetipokazujukaoutje-lovljenjarazličitihmanipulativnihstrategijaregulativnihmatrica,međutim,onaukazujeinapotencijalnusubverziju,‘’procjepeipukotine’’,kaoonošto‘’izmičevlastitojnormi’’jernemoženikadabiti‘’potpunodefiniranorepetitivnimradomtenorme’’(Butler2001:23-24). Isabellinasobakaojednapredstavakojaparodijskicitiraobjektivnuslikupo-stojećelegitimnoverificiranestvarnosti,upravootvaraprocjepeipukotinekojidjelujuuznemirujuće; nagrizajućimonolitnost strukture koju citira, Isabellina soba dovodi upitanjelogikunakojojsuseutemeljilepričeizprošlosti.

4 Ovdjesamnamjernoupotrijebilariječ‘’penetracija’’dabihoznačilavišedimenzijalnostsubjektakojiutjelovljujelikIsabelle.NaovajnačinjeistaknutodaIsabellautjelovljuje,nesamoidejuženskog,negoievropskog(tačnijebelgijskog)kolonijalnogsubjekta.5 Pojam performativnosti, u ovom kontekstu, preuzimam iz djela Erike fischer-Lichte, gdje ona,pozivajućisenapojamperfomativnogštogakoristiJudithButler,nastojiotvoritiprostorzajednues-tetikuperformativneumjetnosti.Sampojamperformativapostao jeaktualansaAustinovomteorijomgovornihčinova,kojipodovimtipomiskazapodrazumijevaoneiskazekojemoguutjecatinaodređenostanjestvariusvijetu.UučenjuJudithbutler,pojamperformativasepojavljujeuvezisakonstitucijomspolnih/rodnihuloga,a ‘’performativnost nije jedinstven čin; ona je uvek ponavljanje norme ili skupa normi’’ (Butler,2001:47).Uvođenjekategorijeperformativnostiroda,JudithButlerželiukazatinatodasespoljavlja,nekaopreddiskurzivan,negokaodiskurzivniproizvodnastaostiliziranimponavljanjemperfomativnihakata.Ovimprocesima‘’utjelovljujuseodređenehistorijsko-kulturnemogućnosti’’inatajnačinseproizvodi‘’kakohistorijski-kulturnomarkiranotijelotakoiidentitet’’(fischer-Lichte2009:22).


Parodijskoizvrtanjestvarnostinudi i imperativredefiniranjaestetskog.Umjetničkoseovdjedefiniraunužnojvezispolitičkim6namećućizahtjevzaetičkomodgovornošću.Promišljanjeodnosaestetskogietičnognužnovodiikapromišljanjuodnosapojmovaumjetnostiisvijeta,tepromišljanjujednogodključnihpojmovaknjiževnostiiknjiževnihteorija,atojepojammimeze.7Neniječućisvojreferentniokvir,nitipokušavajućiopo-vrgnuti činjenicu da svoju zbilju konstituira na temeljima ‘’objektivno’’ egzistirajućegsvijeta,Isabellinasobarazarastrukturusvogreferentnogpoljaukazujućina(ne)mjestatogsvijeta,naprostorekojisuispunjeniegzotičnimfantazmama;onaprazniteprostoreotkrivajućidasutomjestaupisanogznačenja.štojezaistautimmjestima?Odgovornaovopitanjeneotkrivaseusamojpredstavi.

Tojei,možda,ključno,slabomjestoovepredstave;naime,unatočkonstituiranjuovogdjelakaopredstaveukojojsignifikantisignifikatodbijajuzauzetisvojapredviđenamje-sta,unatočdemontiranjučvrstestrukturepriče/stvarnostikojuparodira,ovapredstavaipaknenudiglaszatomljenoga.glas‘’egzotično’’markiranognedobivapriliku,poslijeskidanjaaureegzotičnog,govoritiusvojeime.RazličitostDrugogabivateknaznačena,alijojipaknijedopuštenoostvaritivlastituartikulacijurazličitosti.Odnoskolonizatoraikoloniziranogdefinirasejednostrano;neukazujesenatodalinijakojadijeliovepo-larnostiipaknije‘’ravnaineprekidna’’(Biti,2007:393).Ovajpostupakmože,vjerujem,imatidvaosnovna(neijedina)značenja.TomožebitisvojevrsnisemantičkičvorkojimožemoupisatiupričuoIsabellinojsobikaopredstavikojiserealiziraanalognoono-meštojeJudithButlernaznačilagovorećioperformativnomkonstruiranjuroda.Naime,Isabellinasobaserealiziratakoštoparodijskicitirakolonijalnidiskurs,ukazujućinanje-govaslabamjesta,naprocjepeukojimapostojimogućnostrealiziranjaidrugačijihpri-čakojedjelujukaoosporavajućielement.Prematome,možeserećidaIsabellinasobadekonstruira iznutradiskurs u kojemdjeluje, djelujući, putem tri temeljnamomenta:uvođenjemfigureredateljakojiukazujenaartificijalnikarakterpričekojaćeseispričati,što opet djeluje kao svojevrsni generator relativizacije i povijesno utemeljenih priča,uvođenjemženskeperspektivekaoperspektivekojaje,samaposebi,izvankanonskaisamimtimmožepostatiizvorsubverzivnihartikulacija,teironijskimtematiziranjemkolo-nijalnogdiskursa.Trispomenutamomentaupredstavidjelujukaomjestaosporavanjadominantnenorme,mjestaukojimacitiranjedobivaatributparodijskog.Drugajemo-gućnostdanepostojanjeglasazatomljenih i isključivo jednostranodefiniranjerazlikenijenamjernipo-etičkielement,negoizraznemogućnostiizlaskaizkolonijalnogdiskur-sa.Kojejeodovadvarješenjaprihvatljivije?Vjerujemdaodgovornaovopitanjenijemogućedati,jerseIsabellinasobapodčinjavalogici‘’urušavanjasuprotnosti’’okojoj

6 ErikafischerLichteističedapredstave,zakojeonasmatradatražejednunovuestetikuperforma-tivneumjetnosti,upravokarakteriziraaktualizacijaodnosaestetskogipolitičkog.Utakvimpredstavama‘’onoestetskosenemožemislitibezonogetičkog.Onoetičko,štoviše,predstavljakonstitutivnudi-menzijuestetskog.Upravostogatepredstaveznačetakavizazov’’(fischerLichte2009:211).7 AntoineCompagnoneističedaupovijesnompregledurazmatranjapojmamimezisa,uokvirukri-tičko-teorijskihpromišljanja,postojedvije krajnosti: aristotelovska imoderna.Premaprvoj tendenciji‘’svrhajeknjiževnostidaprikazujezbilju’’,dok,premamodernojkoncepciji‘’referencijajeopsjena,aknjiževnostgovorisamooknjiževnosti’’(Compagnon,129).Compagnonusvomteoretskomakcenti-ranjunademonizmuteorije,sugeriradaovobinarnopromišljanjemoramonadići,jersvakakodapostojinekiodnosizmeđuzbiljeifikcije,tedaganemožemosmjestitiidefiniratisamouokvirujedneodovihkoncepcija.


govoriErikafischerLichte,tedaiovdjevrijedionoštoovaautoricadijagnosticirakaobitnuodlikuperformativneumjetnosti,atojenepostojanjeodnosa‘’ili-ilinegone-samonego-i’’(fischerLichte,2009:212).8IstalogikaomogućavaidvostrukostpoložajakogazauzimaIsabella.DvostrukaprirodalikaIsabelle(IsabellakaoženskidominiranisubjektiIsabellakaokolonijalnidominirajućisubjekt)podcrtanajeinačinomrealiziranjanara-cijeovepredstave.NarativniplanovinakojimaserealizirapričaIsabellinesobesuviše-struki;riječi,muzika,pokret,ples,pričemujeposebnozanimljivmeđusobniodnostihrazličitihplanovarealizacije.Odnoskojiizmeđusebegradepokretitijelom,izgovorenerečenice,vizualniefektiisl.nijeodnosharmonije,nitistabilnosti;planovirealizacijepri-česenedopunjujunego,naprotiv,stojeustanovitomodnosuproturječnosti,oniulazeuodnosborbe,uborbuzaprevlast,štodjelujeipomalo,uvjetnogovoreći,brechtovski,jerpublicinedozvoljavauživljavanje,negogaiznovapodsjećanasvojuartificijelnost,ali inamnogostrukost,kaoosnovniprincipkojiovapredstavapostulira.Isabellakaoženakojajerođenanasvjetioniku9,svojuintimnupričusuprotstavljahistorijskojnaracijieuropskogdvadesetogstoljeća.Kronologijadogađanjausamojpredstavinaznačenajepomoćudatumavelikihsvjetskihpovijesnihdogađaja(Drugisvjetskirat,Hiroshima,putovanjenaMjesecisl.).NaracijapovijestiučijiokvirIsabellapokušavasmjestitisvojupričubivadovedenaupitanjenjenimpromatranjemizintimneiisključivosubjektivneperspektive.10Pričanjepričeizintimneperspektivedjelujekaočinotpora,mjestoospo-ravanja,prostorukojempočinjedestabiliziranjeprocesanaturalizacijeimitologizacijejednepovijesnepriče.Naovajnačindovodiseupitanjelegitimitethistorijskenaracije;historijskanaracija

kaopričakojapretendiranaobjektivitetiopćostsvojihpostulatadovedenajeupitanjenjenimsuprotstavljanjemjednojsubjektivnojnaraciji.Poredovognačinaosporavanjahistorijskenaracije,uvodiseijošjedan.Naime,upredstavise,citiranjem,posrednimineposrednimukazivanjemnanekavelikaimenasvjetskeumjetnosti,žanrhistorijskenaracijesuprotstavljaiumjetničkojnaracijikojasvojomnaglašenomfiktivnošćujasnoukazujenasubjektivnuutemeljenostsvoje,aliibilokojedruge,naracije.Međutim,po-

8 Erikafischer-Lichtegovorio‘’suprotnostimakojeseurušavaju’’uumjetnostikojajenastalaper-formativnimzaokretomšezdesetihgodinaprošlogstoljeća.Urušavanjesuprotnostiiniciranojeredefi-niranjemodnosazbiljeiumjetnosti,jerje,premanjenomstajalištu‘’suprotstavljanjezbiljeiumjetnostigeneriralocijelinizdrugihdihotomnihpojmovnihparova,kaoštosuestetskovs.socijalno,estetskovs.političkoiestetskovs.etičko’’(fischerLichte,2009:210).9 Svjetionik,kaomjestokojeproizvodisvjetlost,mjestokojejeorijentacionatačkazalutajućebro-dove,sadrži izuzetansemantičkipotencijal.Kaoizvorsvjetlosti,onse,potradicionalnoshvaćenomirasprostranjenomvrijednovanjusvijetlo-dobro, tamno-zlo,postavljakaoonomjestoupredstavikojenamomogućavada Isabelludefiniramoikaokolonijalnogsubjekta. Igrasvjetlosnimefektimauovojpredstavipredstavljasnažnomjestoiizvormogućnosti‘’čitanja’’semantičkihčvorovaupredstavi.Osimfiguresvjetionika,semantičkiimpulspredstavljajuiafrički,egzotičnieksponati,kojisutamneboje;na-spramredateljevogodijelaspočetkapredstavekojijenaglašenosvijetlo.Također,Isabellajeimalaumladostitamnogljubavnikaitd.10 Prostorsubjektivnog i intimnogsečestopovezujespojmomženskog.DubravkaOraićTolićusvojojstudijiMuškamodernai ženska postmoderna,ističedasubinarneopozicijenakojimajezasno-vanazapadnacivilizacijaumodernomvremenudobilažestokaspolnaobilježja.Pritomesu‘’muškarcizauzelipozicijukulture,duha,općega,logosa,nužnosti,transcendencije,označenogismisla.Ženesupotpaleudruginizmanjevrijednihčlanovaopreka,tamogdjesenalazepriroda,tijelo,pojedinačno,osjećanost (alogos, odatlefreudov interes za žene), imanencija, označitelj i predmet’’. (OraićTolić,2005:71).


redovedestabilizacijskeulogenaracijepovijesti,metafikcionalnotematiziranjeumjet-nosti,njenogstatusa,imazaciljdovođenjeupitanjeisamogutemeljenjaumjetnosti,tenjenogodnosasprampojmovastvarnosti,istineipovijesti.Utomsmislu,naovommjestuponovnopostajebitanpojammimezisa,kaokonceptakojipropitujejednoodključnih pitanja umjetnosti, a to je pitanje odnosa umjetnosti i onoga što bi semo-glo,uvjetnogovoreći,nazvatiobjektivnoegzistirajućimsvijetom.Stvaraseneštoštosemožedoneklenazvatiprincipomobrnutemimeze;atajprincipizraženjeupitanju:moželiumjetnostutjecatinastrukturestvarnogasvijeta?Odgovornaovopitanjenijejednostran,usmisludasemožerećitočnojejednoilidrugo;Isabellinasobasvojompričompokazujedaumjetnostmože(imora?)provociratistrukturesvijeta,onamožedovoditiupitanjetemeljenakojimaseuspostavljajunaracijatogsvijeta.Svojomnara-cijom,tematskimsklopom,načinomrealiziranjapriče,ovapredstavaiskazujeprincipkojisemoženazvatiprincipomproturječnosti;stalnimdovođenjemupitanjekakosamesebe,takoireferentnogpoljakojetematizira,Isabellinasobaiskazujezahtjevzajasnomiartikuliranompolitičkomietičkomodgovornošćuumjetnosti,redefinirajućiipropitujućinatajnačinjedanodosnovnihkoncepataumjetnosti,atojekonceptmimezisa.Isamkrajpredstavedjelujeproturječnouodnosunanjenucjelokupnupolitičkui

etičkuupitanost.Nakrajupredstave,usvojevrsnomscenskommaršuupozadiniodje-kujepjesma,blagih, ‘’slatkastih’’ iumirujućih tonovakojakaodasvojombajkovitomatmosferomnosisveakterenasceni.‘’Wejustgoonandonandonandon...“-stihovisukojiodjekujuuposljednjimtrenucimaIsabellinesobe.Bajkovitikraj,kojisenaslanjanaokrutnostnaznačenukrozostatakpredstave,postuliražanrjednedubokouznemi-rujuće priče kojumožemodefinirati sintagmom ‘’postmoderne bajke’’, formulacijomkojujeJ.f.Lyotardnačiniodabiodrediojedanžanr,pričukojaje‘’mračna’’,ali‘’nijepesimistična’’,tojepriča/bajkakojazahtijeva‘’nedajojsevjeruje,negodaseonjojrazmisli’’(Belsey,2003:109).

III. Isabellinasoba jepredstavakoja jeomogućilaurušavanjesuprotnostinaosnovu

kojihsmoočekivali/pretpostavljaliznačenje.Jednaodtemeljnihsuprotnostikojajeuru-šenaticalaseodnosaizmeđuoznačiteljaioznačenog;neprekidnoredefiniranjeodno-saizmeđuovadvapolaonemogućavauspostavukonačnihzaključakaiinterpretiranja.Utomsmisluiovajradjenužnoselektivan;podređenkontekstuiuvjetimarecepcije,ali ivišestrukostimaznačenjaistalnimvariranjemoznačiteljskihpraksiusamojpred-stavi.Međutim,bezobziranapluralitetznačenjaiambivalentnostsematičkihčvorovauIsabellinojsobi,ipakje,vjerujem,mogućeizdvojitiodređenetematskesklopovekojeovapredstava,nerazrješava,negotekproblematizira.‘’Raspleti’’značenjagurnutisukapolurecepcije,aliipak,predstavanudiinekekodovekojinamomogućavajurekon-strukciju.Osnovnatemakojunamnamećesamapredstavaodnosisenapitanjeproš-losti,naproblematiziranjesamemogućnostiposjedovanjajednepovijestikojanijepod-leglaprocesimarazličitih ideologijskihredefiniranja. Isabellinasoba tematizirapitanjeprošlostinatriosnovnerazine,aterazinesemeđusobnoborezaprevlastdefinirajućikaoključnopitanjeovepredstave,neviše,kakvajetonegočijajetoprošlost?ProšlostIsabellekaoprevarenogsubjekta,prošlostnacijekaokolonijalnogiprošlostredateljakaodefiniranogipoviješćuopterećenogsubjektastvarajustanjeproturječnosti,kojese


pokazujekaotemeljniprincipovepredstave,aliikaogeneratorproizvodnjevišestrukihznačenja.Taproturječnostnamnedozvoljavanidadonesemokonačanodgovornapi-tanjedaliovapredstavanesvjesnopodržavakolonijalnidiskurs,daligaparodijskicitirainatajnačinpronalazinjegovaslabamjesta,ilisepakradiojednojantikolonijalnojpričikojakritičkipropitujediskurskojempripada.Vjerujemdasemogupronaćiargumentizasvakiodovihodgovora,ali,upravo,toijestmoždanajvećavrijednostovepredstave,štoonemogućavarazmišljanjeumanihejskimkategorijamaitjeranasnastalnopropiti-vanjezaključakakojedonosimoiznačenjakojaodgonetamo(ilimoždaupisujemo?).

BibliografijaBelsey,Catherine.(2003)• Postrukturalizam.Sarajevo:šahinpašić.Butler,Judith(2001)• Tela koja nešto znače: o diskurzivnim granicama spola.Beograd:Samizdat.Biti,Vladimir(2007)• Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije.Zagreb:Maticahrvatska.Compagnon,Antoine(2007)• Demon teorije.Zagreb:AgM.fischerLichte,Erika(2009)• Estetika performativne umjetnosti.Sarajevo:šahinpašić.Jakobović, Slavica (1983) ‘’Upit(a)nost ženskog pisma’’, U:• Republika: br. 11-12(1983):4-6.Musabegović,Senadin(2008)• Rat: konstitucija totalitarnog tijela.Sarajevo:Svjetlost.OraićTolić,Dubravka(2007)• Muška moderna i ženska postmoderna.Zagreb:NakladaLjevak.


AtifKUJUNDŽIĆ

DoprinoshrvatskojsakralnojumjetnostiGrafike Antonije Gudelj, Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, Umjetnička galerija Kristian Kreković, Tuzla, svibnja, anno Domini, 2010.

Izjednogaspektaizložbenupostavku/52/pedesetdvagrafičkalistaAntonijegudelj/mali format/dužni smopromatrati kao fragmenthrvatskog,ali i općenitosakralnogslikarstva,prijesvegazatojerjeriječosemantici ribe,kojaje jedina od vodenih životinja dozvoljena kao hrana jer su druge vodene životinje prljave /sv.Martin/,jeriIsusKristpri-kazivanjekaoriba/grč.Ihtis–Isus,Krist,BožjiSin,Spasitelj/,jerjeIsusKristnerijetkoprikazivankaoribar,tj.takovezivanzasvojeskromnoporijekloiosobnusposobnostdaživiodteškogradauteškimuvjetimaisvojimrukama.Toistodobnoznačikakojeriba tokomtisućagodinamitologiziranaukršćanskomshvaćanju.Antonijagudeljprihvatilase likovnihsredstava ivizualizacijekojomje likovnimsredstvimauzahtjevnoj tehnicigrafikedemitologizirala ribu,štojeblistavopostignuće.TijelaribanaAntonijinimgrafi-kamagradenajrazličitijiodnos:tujeribasama,ribauparu,dvijeribesribomdjetetom,kosturiribakaoostacihrana,međusobnaprivlačnostriba,ribageneral,riba list,ribakaoženasnaglašenimgrudima–jerjesemantičkiribaiznakplodnosti,aženskegrudiseispododjećečestoupokretunazirukaoribe.Etc.SakralnaumjetnostuHrvatskoj,gledanokrozprostorivrijeme,egzistiraodvreme-

nagrčkogirimskogupravljanjaovimkrajevima.Upočetkutoimaelementepoganskeduhovnosti,ali,postupno,artikulirasekaočistaijasnaduhovnarecepcijaiemanacijabiblijskeriječikatoličkeprovenijencije.Naime,snažno zahvaćeni Kristovom žrtvom i po-rukomljudisuostavljalipunosakralnihobilježjaveću2.i3.stoljećuuranokršćanskimbazilikama.Bilisutosvetitragoviiestetskauprizorenjakršćanskihmisterija,adogađalasuseudrvetu,kamenu,keramici,bronci,uarhitekturi,slikarstvu,kiparstvu,rukopisima,zlatuidrugimplemenitimmetalima,posebnonanadgrobnimspomenicima,etc.ZatodržimokakojeodiznimnogznačenjauvjetpremakojemjeuAkademiji likovnih

umjetnostiširokiBrijeguspostavljenpostdiplomskistudijsakralneumjetnosti.Osobnovjerujemkako tonijebez vatikanskemudrosti i blagoslova.Naime, umišljenju ljudiuvriježenojeshvaćanjedajekatoličanstvo = kanonsko pravo.Dakle,StegaiVjera.Da-


kako!Inačekakoizaćinakrajsasvimtimpoteškoćamailjudskimnaravima,aočuvatiBožjuriječidostojanstvovjere,bitidosljedanibitipostojannaputu?!Ipogledajtesad,upravotajedinstvenastegaimasnagepodržatiradslikaranaklo-

njenihsakralnomslikarstvu!Dakle,radumjetnika!Aumjetnostjeneograničenaslobo-da!čakiuvjeri,štojestvarno!Crkvatopodržava!Osimtoga,unašimprilikamaodizuzetnejevažnostizaTuzlu,kaoposvemubitnulikovnusredinuubh.kulturalnimilikovnimrazmjerima–povlaštenismoštoimamoumjetničkugalerijuKristian Kreković,krozkojudefilirainajmlađageneracijaizuzetnoobrazovanihitalentiranihslikara,kipa-ra,grafičara:MladenIvešić,MarijanaIvešićPažin,IlijaSkočibušić,MagdalenaDžinićidrugi.SadaiAntonijagudelj,većafirmirana,uglednaumjetnicasnekolikospecijaliza-cija,posebnougrafici.

***Zarazlikuodprethodnika,Antonijagudeljdjelatnosnažiidovisokogsjajačistise-

mantikulikovnogsmislaiživotnepoetikeiduhovnogznakaribeupovijestikršćanstva,posebnokatoličanstva.Ribaovdjekonačnomožebitištojest–ravnopravanživiBožjistvor–štojeizgrafikeugrafikuizvedenodosavršenstvakomuniciranja.InteresantnastvarjedanaAntonijinimgrafikama–sobziromkakojeriječografičkimlistovimaoti-snutimpresom–imamosnažnuasocijacijupremafosilnimostacimakojenalazimouslojevimakamenaukojesuseodlagaliskeletiribekaoreliktivječnostitogbezglasnogBožjegStvoraiBića.TakoAntonijaulaziurazinudubokekomunikacijespromatračima,kojisenaprostonemoguotetiistinitostilikovnogprikaza.Dakle,uotiscimanagrafičkimlistovima,Antonijagudeljzapravouspijevaujednoj

iznimnosloženojnakanidemitologizacijekršćanskogodnosapremaribi,organizirajućiribljatijelaupunorazličitihslikaiporedakakojeponjezinojželjiiinvencijitvorerazneprizoreizčistokršćanskogpoimanjaBoga,SveteObitelji–dosmislabiblijskeriječiičovjekovogživota,IsusaKrista,njegovogaPutaižrtvekojomćepredBogomiskupitisveljude,aliiunivouspoznajeosvijetuopćenito,zakojomčovjekupornotraga.

* * *fascinantnojevidjetitepedesetdvijesavršenegrafikeumalom formatukojeuosnovi

računajusjednimoblikom–subjektominjegovimkonkretnimisemantičkim/simboličkimmitologiziranimsmislomiznačenjem,tenekolikonijansiboje.Neslučajno/52/,jer,godinaimapedesetdvatjedna.Kaoiuvijek,najvažnijajestvardaautorimasasvimjasnupred-stavuotomeštoradi.Kadsetomedodainomen est omen–dobijeseugraficisrednjedubinecjelovitumjetničkiilikovnizahvatidoživljajsakralnogpredznakabezpremca.Antonijagudeljdemistificira/demitologizirasimbolribekaonečiste vodene životinje

premasvetomMartinu,životinje kojoj se glava ne odvaja od tijela,alikojasejedinaodvodenihživotinjamože jesti!Krećućiusvojslikarsko-grafičkipohododčinjenicedajeIsusKristčestoprikazivankaoribairibar/očitosnamjeromdaseposvjedočionje-govomčestitomisirotinjskomporijeklu,tespremnostidaživiodradasvojihruku!/.TajuvjetdajeribijedinstvenuuloguismisaouprostoručovjekovevjereuJedinogBogaiKristovuempatičnužrtvuzasveljude.Ulazećiuovajpothvat,Antonijagudeljpokazujevisokuljudskui inventivnuspre-

mnostiodgovornostzasučeljavanjesmitskimisimboličkimsadržajimaukršćanskom


vjerovanju imišljenju, ali i s konkretizacijom, tj. vizualizacijom togmišljenja koje širiprostor.Antonijagudelj jeposlanjekojerazrješavatustvar.Onaježivimdokazomotomeprednevjericomibesmislom,onatorazrješavananačinkojimožemoinventivnoijednostavnorazumjetiiprihvatiti,AntonijagudeljnašejeokoinašasvijestosebiužrtviIsusaKrista,jer,čakpremamezopotamskojribiOanneskojajesmatranaKristovimlikom,ribajeuopćesimbolomživotaiplodnosti.Ribajepovezanasidejomblagosta-nja.Sanjati da se jede riba donosi sreću.Ribajemitskisimbolplodnostizbogmnoštvajajašaca/ikrekojasenaspecifičannačinoplođuju.Etc.

***Inventivno i kreativnokombinirajućibroj ribljih tijelaAntonijagudeljnas likovno i

grafičkiuvodiuvrijemeisvijetnastajanjakršćanstvaičinitosuptilnoiodgovornopo-sebnounivouimenovanjagrafika.AntonijinegrafikenasprovodeputemSveteObiteljiikonačnoiribučinedostojnomhranomzavrijemeposta.Ucijelojstvari,Antonijanijesamodovitljiva,onajeistinskiznalacgenezekršćanstvakaoosobnogarhetipaiosob-neduhovnosti.Ovisnootomekojibrojribajenaslici,vidimosvetu obitelj,objedovanje,prisutnostiliodsutnost pojedinih članovailidrugedogađajeizživotasvete obitelji,Kri-stovo porođenje,etc.Ribeinjihovbroj,međusobniodnosuslici,javljajusekaoelementarnaBožjanazoč-

nost,ililikovniotisciiisječciizživotaSvete obitelji,donosećiatmosferuiduhjednogavremenakadaječovjeknastojaoshvatitiBožjuriječiBožjumoć,kadajenastojaorazu-mjetižrtvuIsusaKristaisamogasebe.Antonijasnagomsvogadaraiumjetničkomvje-štinomsvojegrafike,vrlouspješnoisugestivnorješavacijelomnoštvotihproblema.Zapravo,AntonijaslikaosobnomvjeromuBogaiNjegovogSina–BogočovjekaKri-

sta,pasujojbojeprimjereneosjećanjuživota,naročitosmeđakojasugeriraskromnostibojuzemlje,aliicrtež,pojednostavljendoporijeklanadahnuća,dosmislakojigaobli-kuje.Zato,ovajciklusgrafikaAntonijegudelj,pouzdano,ideuredznačajnihdoprinosahrvatskojsakralnojkršćanskojumjetnosti.grafikeAntonijegudeljnosesnažnubožanskuiKristovuporuku,tosugrafikekoje

svojimsmislom iestetikomspajajustarokršćansko isuvremenovrijeme ishvaćanje,kojesvojimcrtežomipatiniranimkoloritomkarakterističnimzagrafikuunašojsvijesti–mostevrijemeostvarujućijedinstvovječnoistogusudačovječanstva.Na grafikama Antonije gudelj možemo zapaziti kao svojevrsno i karakteristično

čudokonstantusvjetlostikojaobasjavaprizor/slikudomjeredasepitamojelitonašaizloženostBožjem svevidu?IlijetipičnoAntonijinaslikarskavještinaiumijećeitakodionjezinogdoživljaja,kojimožemonaćisamonaslikama/grafikamaautoranaglašenogdaraivelikesnage.TujeiopcijapremakojojAntonijagudeljslikavrloestetiranženskiaktkojigrudimasugeriraplodnostiizdvajamotivekojibiizvrsnoizgledalinatekstiluiliuvitražu,aliikazujudaispredlikovnoggovoraAntonijegudeljnepostojetabuteme.VještinuAntonijegudeljunutargrafičkoglistaumalomformatu,možemoocjenjivati

samokaonajvišemajstorstvoitvoraštvonesličnoglikovnogjezikaidakako,govoratimjezikom.

***Travnja,annodomini,2010.



čitaonica

LjiljanaTADIĆ

Bosanskinacionalno-konfesionalnitrokutkaleidoskopskecjelovitostiIvan Lovrenović, Unutarnja zemlja, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2010.

Ivan Lovrenović, Bosanski Hrvati, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2010.

U„historiografsko-esejiziranoj“naracijiIvanLovrenovićrazmišljaiobrazlaže;kakvaje„ta“Bosnarekti-daprostiš,odčegaikogasatkana,paičijaje(akosetoposuopćemožeomeđitiduhovnomposesivnošću),promatraliseobjektivnonjezinometafizičkobićeuparadigmatsko-empirijskojdijagonali krozpovijestpasvedoprezentaovakvogkakavčinjeničnojest.UzimauobzirpolitičkuiizvanpolitičkuutilitarnostkojajeBosnuobilježilaidanas točini,glinumultikulturalnogsinkretizmausamopostojanju ipotvrdikoja imasvojekorijenedubokouhistorijskomembrionutenerijetkoučitateljubudizabezeknutostproduktivnogparadoksaisimultanupercepcijukolektivnogsjećanja:povijest,tradicija,kultura.Lovrenovićstalnostavljanaglasakna„tu”Bosnukojujenemogućepojmitiizvannjezinogkulturalno-konfesionalnogipučko-nacionalnogbogatstva.Onajedivnaalegori-ziranapojavakojaneotvaravratanagrubostiilicemjerstvonegona„unutrašnji“perivojruža,ružičnjakilipakđulistan.Bosnajepersonificirana„Unutarnja zemlja“,prostorispisakonfesionalno-nacionalnetrigonometrijeukojojpovijestautentičnoiodvažnobilježioti-skesvojihstopalasveodpaleolitika,ilirskihplemenskihsaveza,antičkogilirizmaisred-njegvijekaprekostoljećaturskevlasti,austrougarskeiostalihpasvedodanas.UovedvijeknjigeLovrenovićje,dakle,smjestiodetaljnuibogatu„razradu“svihkul-

turalno-društvenihipolitičko-nacionalnihprocesauBosni,odnjenogfetusnograstado


prezentskogobličja:stećci,vladari,osvajanja,franjevci,jezikipismo,politika,društvo,psihologijakolektivnogumaipojedincaitd.Lovrenovićevski historijsko-literarni entuzijazam jest entuzijazamogenezi bosan-

skogpostojanjausvakomobliku,međukojimajesvakakoikulturastećaka:„Sa svojih šezdesetak tisuća srednjovjekovnih mramorova Bosna i Hercegovi-

na je ogromna otvorena galerija, jedinstven lapidarij jedne fascinantne umjetnosti. Tajnu njezina porijekla i nastanka znanost, dakle, i pored velikog interesa i ogro-mnog broja radova, do danas nije odgonetnula, niti je estetička misao sustavno zahvatila i osvijetlila njen umjetnički karakter i značenje. No, to možda i nije naj-važnije. Važno je da je moderni duh prepoznao mramorje kao uzbudljiv i autenti-čan umjetnički izraz i kulturnu vrijednost, i osigurao mu, još nedovoljno ostvaren ali neminovan, put u zamišljenimuzej svjetske umjetnosti.“

(Unutarnja zemlja, kurziv autorov, str. 86.)

Uknjigamajedetaljnorazrađenahijerarhijabhdruštva,pažljivooslikanpsihološkiispisodnosajedan-masa,nerijetkosproznimestetskimizrazomkojiteoretizirapovijestičinidapoglavljaporedesejističkežanrovskepercepcije imaju i literarnuanepriko-snovenuvrijednostsuplivimaparodijskogangažmana.Nijednopoljekultureovdjenijezaobiđeno,jezik,pismo,umjetnost,književnost,čakniunjenojmogućojutilitarističkojulozi koja znabiti „opterećena najvišim stupnjem nacionalno ideološke uloge i misi-je“.Zaboravnesmijezabilježitiimenapoput:Safvet-begBašagić,PetarKočić,franjoiIvanMiličević,IvanfranoJukić…Takokultura,umjetnost(književnost,stećci),pučkopamćenje,sveprerastauinstancukontinuirane(re)afirmacijebosanskogduha,menta-liteta,bosanskogdaha.Svakitekst-esejimasvojustrukturalno-tematskuzaokruženost,mudarzaključakspremannadiskusiju(isčitateljemis„naratorom“)iargumentiranjejer autorova rečenica ima kauzalno-posljedično semiotizirano tijelo u kojem se tezadokazujeutekstualno-historijskojprovjerenosti,društvojeključnahranarazvojuMaj-čiciHistoriji.OhegemoničnojdistinktivnojpercepcijivjereireligijeLovrenovićdubokoobjektivističkirazmišlja,činvjerejeintimantrenutakisusretsBogom,nikakodiokolek-tivnogustrojstva,naimereligijipripadatakvomjesto: „Vjera je, pak, ono područje duhovnoga života, u kojemu – pojednostavlje-

no rečeno – Bog dolazi čovjeku u susret, a pri tomu je naglasak na individualnoj i unutarnjoj naravi toga susreta, pa odatle izlazi da je istinski vjernički doživljaj svijeta onkraj kolektivističkih obrazaca i da on nikada nema potrebu ’legitimirati’ se posredstvom njih. Odatle i proizlazi mogućnost da se o vjeri i metodološki i sadržajno može govoriti u jednini, dok se o religiji mora govoriti kao o religijama, u množini.“

(Bosanski Hrvati, kurziv autorov, str. 138.)

gotovocjelokupnabosanskapovijest(injezinadruštvenazbilja)posljednjihpetsto-ljeća okarakterizirana je podijeljenošću na religije/konfesije gdje je religijska suštinauvijekbiladihitomična.Manipulacijapolitičkesvijesti stalno jeuzdrmavalabosanskosuštinskohistorijsko-društvenoakterstvo.Autornezanemarujeprosvjetiteljskuinada-sve humanu ulogu bosanskohercegovačkih franjevaca, kontinuitet njihove vjekovnetradicije,načinaživota,interesantnajeispecifičnamaterijalno-ekonomskasimbiozau


kojojsusnarodomživjeli.Knjigesuliterarnidokumentopovijesno-teološko-političkomviđenjuBosnenamjedine,uzčvrstostavnostautorovu,njegovuhrabrostdaotvorenoprogovoriostalnimtemamaovihprostorakojesupoputustaljenih/okamenjenihepitetausmenogstvaranja,uzautorovuuvjerenostdaistinaoslobađa.franjevcise,naravnouzostalekonfesionalno-nacionalneetničkeskupine,identificirajusBosnom.Teškojedenotativnikulturološkiidentitetjednedržaveodrediti,analiziratiipodrža-

vatiakojeonsredstvompolitičkihnadmetanja.Bosnasasvojomtradicijomubrajanesamohrvatskenegoiostalenacionalnosti,aliistotakobosanskiHrvati,premaLovreno-vićemnavodimaiargumentima,uzteisteostaleskupinebaštinicisubogate,osebujne,onenakojutrebabitiponosan,kultureBosne.Tojesepetprepunplodneljetine,imasenačemuraditi,mnogoizsepetaizvaditi,neštobitnozadržati,spominjati,prepričavati.Zanimljivojepromatrati„orijentalno-okcidentalni mikrosvijet“,jednuodrazinastruk-

turebosanskekultur(al)nearhitekture,naravno„zanimljiv i vitalan kulturološki unikum, koji je u orijentalno-islamskoj Bosni predstavljao jedinu tanku nit kontinuiteta s predo-smanskom, srednjovjekovnom Bosnom, i trajno živu kopču s evropskim kulturnim pro-storom“.Medijukojemsveokončavajest–tekstbilodajeAndrićev,fragrgeMartića,brojnihljetopisaca,autoradijaloškihrasprava…franjevačkaknjiževnostdjelovalajeikaopoljekultureteksta,kulturabosanskihkatolika–Hrvatapohranjenajeužanrovskojraznovrsnosti:propovjedničkaproza,molitve,stihovi,filozofsko-teološkitraktati,ljetopi-si,memoari,dijaloškeforme…UdjelimaćeLovrenovićprogovoriti io intimno-obiteljskombolu,noćnomnemiru

ipreznojavanjunadspoznajomdahistorijaimadvalicaodkojihjejedno,kućnolice,odrazboliinametnuteizdvojenostipojedincukojipodsvojomgordošćuiosamljeno-šćuučvršćujesvojevelikoznanje:

„Bolna je to historija bila, puna nijemih suza i teških uzdaha skrivanih među četiri zida, ali podnošljiva i prihvatljiva, jer nam nas same opisuju lijepo – kao nevine, izdane, pravedne žrtve. Osim toga, ona te uči izdvojenosti, zavjereništvu – nisi kao drugi, jest da si sam, ali si i gord na svoju usamljenost, otkrivaš slast i veličinu gorčine, gutanja, samozatajnosti, savladavaš tehniku samovanja, veliko i važno znanje.“

(Bosanski Hrvati, str. 256.)

Katoličko-hrvatskaegzistencijalnaietnografskaistinadiojeBosnekaoetničko-kon-fesionalnestrukture,kojajeprisutna„od najranijih razdoblja bosanske politogeneze u IX. stoljeću, pa kroza sve civilizacijske mijene i lomove, do danas“.Nenestajepovijestzabilježenaperomkulture,politike,historije,običaja.BezikakvogstubamarginalizacijebosanskiHrvatisudiobosanskohercegovačkogtla,umaibićaibeznjihnijeniBosnacjelovita,svasuživotnameđusvojimkonfesionalno-nacionalnimtijelimaonajebogat-stvodanonamnaponosidostojanstvo.ZaklopelisežednopročitaneLovrenovićeveknjige„Bosanski Hrvati“i„Unutarnja zemlja“,neminovanjeposjetmisli:hoćeliBosnisubaštinicinjezinogkultur(al)nogbogatstvaznatidostojanstvenouzvratiti?!


AtifKUJUNDŽIĆ

Aherontjevječan,lađarisemijenjajuGradimir Gojer: LAĐAR S AHERONTA, poezija, Hrvatski leksikografski institut, Mostar, 2009.

gradimirgojerjedoneusporedivostiznačajandjelatnikubh.kulturnomprostoru,jednakokaoredatelj,pisacidruštvenoangažiranaosoba.Obaviojeogromneposloveuteatruidruštvenomživotu,napisaobrojneknjigeofenomenimadruštvenihdogađa-njainjihovomusklađivanju,aondajeotkrioipoezijukaosvojepravobićenapoetičkojmatriciživotaiopstojnostičovjekakaodjelatnogimislećegbića.Pjesnički,gojer je jednostavnooblikovaosebeisvijetupoetskojmagmiosobnih

osjećanja.Njegovovelikoznanjeikulturnoiskustvo,učinilisudaodprve–propjevasdistance,snužneudaljenostidapjesmabudenjegovaujednakojmjeriipjesmasva-kogčovjekakojiimasposobnostiućiukomunikacijusnjom.Zakratkovrijemegojerjenapisaoinanizaopjesničkeknjigekojeubh.pjesništvu

imajusvojeneporecivoznačajnoiposebnomjestojerprosljeđujuenergijuizuzetnogljudskog iskustva ineusporedivovrijedne ljudskeenergije ispoznaje,karakterističnemudrostiirazumijevanjačovjekoveegzistencijalnepozicije.

***Svojučudesnoistinitumisijulađara na Aherontu,gradimirgojershvatiojekaonaj-

prirodnijufunkcijuismisaosvojeprisutnostiiangažiranja,jer,životjestrijeka bola,mijesmoljudikojiusprkosdatojmogućnostiživimoupodzemljusvijetaiiščekivanja da razum sine kao zora,kakobismovidjelisvjetlostisebeunjoj,mad,podzemljejenašjadniizgledunedogledu.Naime,Aheront,zajednosPirifledetontom,StigomiKokitomtečeuPodzemlju.Kadaseucrnoj kutiji scenenakojojgradimirgojerzarađujekruhnasušnicijelogaživota–pogasesvjetla–onostajejedinikrmanošilađar na Aherontu–kaorijecibola,kojunamjeprethodnopojasnioikojuvaljaprijećisasvimjednakokaoModru rijekuMakaDizdara,iakosto godina široka je, tisuć ljeta duboka jest.

***Interesantnojegojerovoposezanjezaantičkimsimbolimaiinteresantnajeistinitost

tihsimbola,kaoigradnjametaforaukojimasepoistovjećujeprotokvremenaiprolazak


životauteatru,aliiinače.Doduše,metaforegauistinuobjašnjavajuitumače,premdajegojer,posvemu–renesansnaličnostrijetkogobrazovanjaiznanja,kulturnogiskustva,nesličneioslobođeneinventivneenergijekojaširiprostornjegovojkreaciji.Dakako,takveodlike,njegovuosobnostinjegovukreacijunaprirodannačinher-

metiziraju,atakoinjegovupjesmuistih.gojerovpjesničkizanosrasteizknjigeuknji-gu,njegovapjesmasežesvedalje,zagradimiragojerakonačnousvimelementimapostajeproziranovaj–zavećinuljudineprozirniinejasnisvijet.Utomprozirukojimujedonijeloznanje,iskustvo,ljudskaiumjetničkazrelost,gojerpjesnički,karakteristič-nimstihom,nominiravrijednostisvijeta,njegovedistinkcijeizadatosti,rastvarastijenjestvarnosti,vještinomprisiljavanemuštostdajasnoprogovoridokrika,oblikujemoćnuipronicljivupoetičku,skoropaprofetskuvizurupjesme.

***Zapravo,realnojemisliti,kakojeuživotuiradugradimiragojeraborbazasvaku

teatrološkuidramaturškupojedinost,scenskuredateljskupostavku,radsglumcima,nebrojeneknjigeo teatru,društvenimprocesima ikulturnimdogađanjima–oduvijekbilaborbazajednuotvorenuživotnuidjelatnupoetikukojasemožesučelitisaŽivotomusvojukorist.Ujednomtrenutkuzrelosti,gojerjesvojdosegosjetiokaopoeziju,kaostvarnuriječilistvarnostriječi.Siguranusvojeosjećanje,leksičkiisemantičkismisaoriječi,nosivost jezika injegovesimbole,oznaku ioznačitelja, smjelogradimetafore,stihovljeipjesmeuzavidnomliterarno-estetskomključu,kojiotključavainas.Ponekad, zboggustoćesmislovaunutarpoetskog iskaza,gojerovostihovljenije

prostoprohodno,alijevrijednonaporaisvakogpregnućadasedoživiishvati,jerugojerovojjeprirodidaionostranostnesamoslutivećinesumnjivorazaznaje.Zatogojervidikakoprekorijeke bola,pjevač,lađaripojciodlazeU pjev, u nedosa-

njani vers, / u izvježbanu smirenost / u kasnu blagost odlaze / u rafinirani gipki pijesak / u vječnost odlaze te sjenke / u dobroti započete / u zrcalo porinute / ... Odmiče roj pojaca niz Aheront / Odmiče, strelovito, kao u onoj / Basni, kao u onoj pretpotopnoj; / Na trezvenost tvoju naslonivši / Trajno naslonivši uho i slaveći / Kao slaveći dan susretanja / Sa Sveviš-njim, sa njegovim intimusima / Sa patnjama zemnoga svijeta. /Aheront; pojci odmiču/.Bezsumnje,gradimirgojerjeuonojfaziljudskeiumjetničkezrelostikojamuomo-

gućavaotvorenoiradosnosuočavanjesasvimživotnimsituacijama,prijesvegasisti-nommakakvadajest:Izumu našega vidanja rana / Šaljem posljednji skorup i / Mlijeko naplavine ptica / Našega kora iz crkve /Ponad ostataka našeg življenja / Uprkos življenja, jer i ti / I ja, i on, ostajemo na / Obali, Aheront odmiče.Jer, rijekabolasenegasisnašimživotom iosjećanjima, rijeka bola jeneprebol

ovomesvijetu,lađariveslajuikrmare,alisvraćajuupristaništailisevraćajudaostanunaobali,prelazakostajeizazovnovimljudima.Ugojerovomprimjeruoblikovanjapjesme,doživljavamonjegovukrajnjuoslobođe-

nostkaobitnuodlikunjegovepoetike,atakoiprimjerenostformeipjesničkogiskaza.IzvrstanprimjerjepjesmaPjev smrti u Alpama.Svojestihovljeipjesmugojeroblikujeodautentičneovozemaljskegrađe,ljudskeneosjetljivostiipreosjetljivosti,škrgutazu-bala, litica,slobodnogpadau ljepšisvijet iorisaniperivoj,svepotapauWagnerovuglazbu,prošlostoljetnizvuk–pjesničkagozba jesavršena,aSveti se, posvećuje se, nada, / Dok tijelo stropoštava se, alpski se stropoštava.


***gojerovapjesnička recepcija je umnogo čemu istinski ekstatična, prije svega u

njegovomzdravomistvarnomdoživljajuokruženja,a istovremenojeprožetaspunoelemenatakojičinenjegovopjesničkostanjestvarnimdijelomovosvjetskepjesničkeslikeukojojdajeodabraneiprepoznatljiveelementekojijetvoreradisvoje/čitateljevepredodžbe.gojerovopjesmovanječinigakozmičkompojavomnanačinnakojijeZe-mljakozmičkotijelo,nanačinkakosebjelinavječnostiuseljavauslikeAnteKajinića,nanačinkakosežudnjajavljaigasneili,dokadrenalinrasteabikoviiljudijureulicamaSevilje,nanačin,kakovidikizranjaigasnesprambeskrajakozmičkogprostora,sasvimjednakokakotajsvijetvidiigradinanačinHalilaTikvešeodgunjaikoporana,lastreivunenihčarapa,octaivinasmokveivarenike–vječnostzazivljući–vječnosttrajanjaiživljenja.AvodeAherontateku,amisaougorkivalbolauranja,aŽivotmijenjaoblikprolazeći.

Moje je žiće s trenom vječnoga sna / Spojeno–rećićegojerromorećioonomeštojeU stećak zabilježeno.Dok vječnošću odjekuje topot konjskih kopita.Dakle,Lađar s AherontafunkcioniraiuHercegoviniitonesamokaotragnastećku,ilimonologOvdje, onkraj staklenoga sveca / Za Dučićeve krajobraze, vitrajske/,jer,lađar je Putnik za vječ-nost,makojismjerslijedio,makakvomikojemodredištutežio.Nakraju,dušajebolna,adušajesamoostalauz njemake smrtnosti,dabineočekivanosasvimdušom besmrtni postali.KomožerećidalađaranemanaTrebišnjici?!Iponornicamaredom?

***čudojedno!Svesedogađakakojedinomože,usprkossvimnevjericamaisumnja-

maokojimasmotragoveostavljalikaoosobnupovijestkojaseudogađajimazbrajauljetnom panoptikumupostajućidijelomživota.Agojersneviđenimrafinmanomnižeživotne čestice u trajanje i kontinuitet.Stoljetna hladovina,Orguljaš sa Ploča,Sluša-jući Ibricu,Osjećaj oskorušadoOpservatorije Warsawa,asocijacijanadjetinjstvoNa koncertu komorne glazbe, Silvestar na margini /terca za prošlost/,misaoostoljetnom krajobrazu,Pred slikom Nade Pivac,Trajanje,doVersa otrovanih /za Hamleta na način čitanja Ivice Kovačevića/,etc.–gojerovepjesmepadajukaopaperjeuotvorenuknjiguisvijest,uneponovljivost/inaših/života,uVječnost.

***Interesantnojenakojinačingradimirgojerpjesničkiakceptirasebeisvojuosob-

nost u pjesmi kaomogućnost dodira i komuniciranja s Vječnošću, ništamanje kaoodnosurazličitimaspektimasaktualnostimapolitičkogidruštvenogživota,sbliskimljudima,literaturom,tendencijamaistremljenjimapremaZapadu.Interakcijamaopće-nito.Na zidu djetinjstva / samo dva znaka naših / istočnicama sličnih / sjećanja siju strast / Ostaju odgrisci bogatstva / Koji netragom galopiraju / Vraćajući nas zapisima / nesigur-nih gurua, naših. / Na zapadnoj strani /Dakako,riječjeomalimrastojanjimaiistovreme-novelikimrazlikama,atoštomislimonijebašpouzdanoslonacusuvremenomsvijetu.Dakako,pogotovoakoneštoznamooeuropocentričnosti svojemisli i svijetukoji jeznatnoširiičinjenici,dajegradimirgojersvojompoezijomisvojimdjelomodriče,jerpodjelesuizmišljene,inače–nepostoje.


***Valja reći,kakosusvenašeknjige inaglašeno biografskečinjenice,ali kako je i

knjigagradimiragojera inaglašenoautobiografska iznjemunajbližih ljudskih ipro-fesionalnih razloga, sasvim jednako – kako jeAheront ona rijeka bola koja protječepodzemljemsdrugimrijekama,alikojainadzemnotečekaorijekaljepoticaNeretvaugojerovurodnomgradu–Mostaru.Ovdjenijeriječniokakvojmudroliji,većoprostojčinjenici,dajegradimirgojerdobar lađar na obje rijeke,čakiondakadamusrcepucanadvojeinačetvoro–jernikakostićinadruguobalu,doćidosebeidatisedrugima,rijekomspojiti.Uegzistencijalnomsmislu,ogromnajegojerovastiska,velikijenjegovnepreboldo

razmjeradagazazireiskazatičakiupjesmi,uriječioskakačimasMosta.Ali,svejepitanjevremena.

***gradimirgojerseubh.književnostiiposebnopjesništvu,javljakaoosebujnapo-

javas iznimno razvedenimosjećanjemsuvremenihknjiževnih i kulturnihopcija iori-jentacija.gojerov ljudski i pjesnički senzibilitet uvjetovan je u velikojmjeri njegovimdugotrajnimprethodnimradomuteatruikulturiopćenito,angažiranjemupoliticiidruš-tvenomživotu.Njegovoznanjeiiskustvosugolemi.Ali,njegovaidentifikacijaupjesmijenajstvarnija.gradimirgojerjepoeta doctusudobromsmisluiznačenjutesintagme.Njegova

znanjasuprimjerenonjegovojprofesijiprodubljenadoneslućenih,domjereukojojsemožeismrtinasmijatiravnoulice.

Kolovoza,annoDomini,2009.


IvaBELJAN

MalepričeivelikapitanjaSonja Jurić: Usamljeni lav (slikovnica), ilustrirala: Marija Ćavar. Naklada M design i Synopsis, Međugorje – Zagreb, 2010.

Ne treba čovjekpomnijeproučavati ponudu zabavnih sadržaja zadjecu kakobiprimijetiodominacijuindustrijskogakičaimaterijalakojineodgajadobarukus.Taseboljkanijeproširilasamonaigračkenegoinaponuduknjigaislikovnica.Edukativnaseliteraturapritomobičnovezujezaškolutepodsjećanadosaduinapor.Danemorabititako,pokazujeuradakpjesnikinjeiautoricepričazadjecuSonjeJurić–slikovnicaUsamljeni lav,kojujeilustriralaMarijaĆavar.Riječjeonaizglednepretencioznudjelcuzadjecu,aliispodtesupovršinestvaridalekosloženije.Jednostavnajepričasmještenausvijetafričkih lavova,uskladnulavljuobiteljkoja

osiguravahranucijelomečoporu.PočetakpričezatječelavoveuvelikojradostizbogtogaštojenajljepšalavicaLaladobilamladunče,neobičnairazigranalavićaLeona.Veseljebivakratkavijekajersejednogadana(kakovećupričamazadjecubiva)malilavićne-opreznoizgubi.Uplašenogisamogpronalaziganjemuneobičnaživotinjazebraipružamudom.LavićLeonodrastaunjezinojobitelji,smalimzebramainjihovimprijateljicamaantilopama.Okruženljubavljuisigurnošću,izrastauprekrasnalava.Međutim,kakotoopetobičnobiva,onnijeposvesretanjermislinasvojuobiteljtejeodlučujenaći.Tomuiuspijeva,alavljiječoporsretanzbognjegovapovratka.AliseubrzopokazujedaLeonneznalovititečoporulaženaporekakobistekaopropuštenevještine.Usvomprvomsamostalnomzadatkunapadaskupinuzebraiantilopatesenađeočiuočisasvojomzamjenskomobitelji.Leonihpozdravljaipuštadaodu,štorazočaralavovetegaisklju-čujuizčopora.UmjestopripadnostinekomilinečemlavLeonnakrajupričepronalazisigurnostusamoćipodzvjezdanimnebomiuuvjerenjuoispravnostisvogaizbora.Kadapromotrimorazinuizraza,uobradipričepronalazimo,posveočekivano,jed-

nostavnepripovjednetehnikenamijenjenedječjojpublici.Pripovjedačjeizvansvijetaokojempripovijeda,nekomentiranaeksplicitnojrazinitekstapostupkelikovanitijekpriče,štostvaradojamprirodnogaprotjecanjadogađaja,primjerendjeci.Simulirasesi-tuacijaukojojsepričaodvija„samaodsebe“,kaodasesamotakoimožeodvijati.Kro-nološkislijedizlaganjaposhemi„itada,itada“činipripovijedanjepristupačnimdjeciiograničavasesamonajedanfabularninizodpočetkadokraja.Jednostavnastrukturarečeniceinepretenciozanodabirriječitakođerčineizrazrasterećenimteusmjeravajupozornostnasadržajpričeinjezinusemantiku.


Jednostavnost pripovjedne tehnike, primjerene dječjem recipijentu, nije, dakako,znakznačenjskeplošnosti.Upravoobrnuto.Kao isvedobrepričezadjecu(idobrepričeuopće),aosobitoklasičnepoputMaloga princa,Ružnoga pačetaidrugih,kojesunamobilježiledjetinjstvo,iUsamljeniselavbavivječnimljudskimpitanjima:odnosompojedincaizajednice,problemompripadnostiisamoodređenja,izboromizmeđuosob-nogashvaćanjaetičnostiikodeksaskupine,daklepitanjimakojimasebavei„velike“priče,odgrčkihtragedijanaovamo.PričaSonjeJurićtonepostižesloženomobradom,negooslanjajućisenadubinskustrukturuimehanikurazvojaklasičnihpričazadjecu.Pričasetakorazvijaunekolikosekvenci,aosnovnebisedalesvestinasljedeće:po-četnaravnoteža–narušavanjeravnoteže–djelovanjeusmjerunjezinaobnavljanja–ponovnauspostavaravnoteže.Na početku nalazimo sklad jasno izražen uvodnom rečenicom: „Duboko u srcu

Afrike,unepreglednojpustinji prekrivenoj vrućimpijeskom, živjela je skladnaobiteljlavova“(str.4).Sljedećajetočkaurazvojupričenarušavanjeravnoteže:neoprezniselavićizgubi.Neskladjeizraženrečenicomkojazahvaćapsihološkostanjeprotagonista:„VećjesvitalokadjeLeonshvatiodajesasvimsam,uplašeniizgubljen“(str.12).Po-novnuuspostavuravnotežepredstavljasusretsazebramaisigurnostkojulavićupružanjihovdom:„Biojesretan,siguraniobasutljubavlju“(str.16).Međutimtakvaravnote-ža,bezobziraštojerazriješilanapetostujednojsekvenci,ipaknijekonačnapapričatežidaljemrazvoju:protagonistseneosjećapotpunim jer,bezobziranaodrastanjeokruženo ljubavlju,nijemeđusvojima.Slijedinovasekvenca:potragazasebislični-ma,odnosnozasvojomstvarnompripadnošću.Ravnotežaseopetuspostavlja,ovogaputa,činise,dalekosežnije, jerLeonpronalaziobitelj isvojčopor,kojigaprihvaćasradošću.Međutimslijedinovasekvenca,motivirana jednomtočkomurazvojupriče:Leonne zna loviti.Odrastanjemeđudrukčijimanijemuosiguralo vještinepotrebnezaživotuvlastitojzajednici.Učenjejeponovniprocesuspostaveravnoteže.čoporsetrudinadoknaditinedostatakiprotagonist,činise,utomeuspijeva.Pričatakodolazidokulminacije,ukojojsveprethodnesekvence–gubljenje,lutanje,odrastanjesdruk-čijima–dobivajusmisao,atojetrenutakizbora.LavLeonstojipredpitanjemkojenezaokupljadrugelavove,jerpoznajusamoživotsvogačoporainjegovezakone:slijeditizakonezajednice,začoporposveprirodneirazumljivejermuosiguravajuopstanak,ilislijeditizakonevlastitasrcaiiskazatiprivrženostonimakojimatoduguje.Leonbiraovodrugopatajizborizazivaposljedicu,novonarušavanjeravnoteže:izgonizčopora.Naizgledjepričaponovnonapočetkuisavseprijeđeniputčinibesmislenim.Dapače,nepripadnostiizdvojenostprotagonistaovogasuputadvostrukejermupovratakkući,kojimučvršćujeidentitetlava,nedopuštavraćanjezebrama.Bezobziranaiskazanuimljubaviprivrženost,Leonvišenepripadanjima.Konačnaseuspostavaravnoteže,netipičnozapričezadjecuatipičnozapričeza

odrasle,premještasvanjskogaplanazbivanjanaunutarnji:protagonistostajeposvesamipitaseovlastitojpripadnosti.Međutim,tosepitanjenerazrješavapridruživanjemnekojodskupinauvanjskomesvijetu,negopovlačenjemuunutarnjisvijet,ukojemjeveć,svjesnimizboromuključnometrenutkupriče,uspostavljenaravnoteža.Pitanjepripadnostitakoserješavaukoristpripadnostisebi,apotragazamjestomprenosinaunutarnjiplan.Usamljenostiznaslovapriče,kojanapočetkuimanegativnekonotacije,dobivanovismisao:samoćapostajerezultatsvjesnogizboraitimesepreobražava,više


nijebesmislena.Pretvaraseunajuzvišenijepostignućekojepojedinacmožedoseći,prikladnoobilježenopridjevom„kraljevski“ujednojodposljednjihrečenica:„Sklopiojesvojeočiipustiojednukraljevskusuzunalice“(str.36).Problempripadnosti,kojiobilje-žavamehanikukretanjacijelepriče,nakoncujeriješen,alineukoristnekogvanjskogmjesta iliskupine,negoukoristpripadnostisebi.Protagonist (p)ostaje lišenvanjskesigurnostiiodređenostismjerovaukojimabisenjegovživottrebaokretati,alizadobivabeskrajnoprostranstvo:„Sveštojeimaobilojezvjezdanoneboiznadnjega.Ipreplav-ljenosttugomiljubavljuistovremeno,umalomlavljemsrcu“(str.36).Pričaravnotežuuspostavljaparadoksom:potragazamjestomipripadnošćuzavršavaizmještenošćuiisključenošću,aliravnotežanaunutarnjemplanu–bezobziraštoponeštoiznevjeravadječjaočekivanja,uvijekvezanazarazinuvanjskogikonkretnog–nepogrešivojojdajedojamdovršenostiizaokruženosti.Atojedojamkojemtežepričeikojizatopokrećečitavulogikunjihovarazvoja.Osnovnesekvence:početak–lutanje–životsdrugima–povratak,takoucjelinipriče

savršenofunkcioniraju.Izperspektivekrajamožesesagledatiulogasekvencikojeseina-čedoimajubesmislenima:zaštonarušavanjeskladaitolikamukaokoponovnenjegoveuspostave?Narušavanjem,dakako,započinjepričaidrukčijejenebinibilo,alijelionotusamozbogpukepotrebezapričanjem,potrebezakretanjemipromjenom?Kadsekvencepromotrimouokvirucjeline,uočavamonjihovusimboličkuuloguu

gradnjiznačenja.Naime,početna ravnoteža izperspektivesekrajapričedoimakaoprivid.Protagonistinapočetkudoistaživeskladno,kakovelipriča,ali je tozatvorensklad,prividansklad,aprividanzatoštoprotagonistinemajuizbora.Njihovojedjelo-vanjenesvjesno,mehaničko,pozakonimazajednice,kojisedržeprirodnima.Dabiseuspostavilastvarnaravnoteža,potrebnojenarušitiprividnipočetnisklad.Prividjemo-gućerazotkritilutanjem,odlaskomodkuće.Tomeslužesljedećesekvence,odnosnogubljenjelavićainjegovživotuskupinidrukčijojodoneukojojjerođen.Alinitonijekraj:upoznavanjedrugihpostajevažnojedinoukontekstupronalaženjasebe.Protago-nistsevraćasvojima,postajeopetčlanvlastitegrupe,aliovogjeputatoishodsvjesnepotragezavlastitompripadnošću.Njegovživotsdrugimasadapostajevažanzasa-gledavanjevlastitogaprostoraizakonavlastitezajednice.Upravogagubljenjeilutanjenapovratkustavljajupredključni izbor,gdjeseinačenebininašao.Međutim,pričanijesizifovskiposao:sugeriradateksvjestanodabirnekogačinislobodnimi,zapravo,živim.Izborje,pokazujerazvojpriče,imogućjedinousvjesnosti,itekjeunjojmogućeprihvaćanjeposljedicate,konačno,otkrivanjevlastitihdubinaipotencijala.Značenjepričetakonijeusmjerenosamonaonoštosenamećeprvompogledu,a

tojenijekanjementalitetaskupineiotporpodvrgavanjučoporu.Takvobiznačenjebiloizoliranoizapravoposvebesmisleno.Urazvojupričeotporskupininijeodlučujućinegojetekposljedicasvjesnogizborapanaglasaknijenanjemu,negonaputuusamoo-stvarenje,uvlastitubit.Nepristajanjeuzzakoneskupinenerazvijaseupolemičnostiioptuživanju.Skupineprotagonistaupričinisucrno-bijelokarakterizirane.Svakasekrećeposvojojunutarnjoj logici, jednakozebreiantilopekaoi lavovi.Onoštopričasugerirakaorješenjezapravojesvjesnostzakonaobijuskupina,kojuposjedujesamoglavni protagonist: riječ je o jasnomesagledavanju koje rađa sigurnost,mogućnostizboraiosobnuodgovornost,aliisposobnostmirnogprihvaćanjaposljedicainesuko-bljavanjasostalimakterimapriče.


Nevelika opsegom,primarnonamijenjenadjeci, nepretenciozna i izrazom jedno-stavna,pričaUsamljeni lavSonjeJurićpokazujedaseista,„velika“pitanja,obrađujuiuslikovnicamaiugrčkimtragedijamai,primjerice,uproziThomasaManna.Pokazuje,nadalje, da značenjskobogatstvo i višeslojnost jednostavnapriča sebimožeosigu-ratioslanjanjemnapotencijalkojisvojomunutarnjomrazvojnomlogikomnudisâmopripovijedanje,tajuniverzalniivječniljudskifenomen,tedase„velikeistine“zapravoprenoseuonomeštojeupričiuniverzalno,anesamoindividualno.Kako je riječo slikovnici, jednakuuloguunjezinuučinkuuzpriču imaju i crteži.

Premdaautoricaovihredakaolikovnojstranislikovnicenemožekompetentnogovoriti,ilaičkomseokunadajedalikovnarješenjaMarijeĆavaruspješnodopunjujuknjiževnipredložak.Crtežiposveodmaknutiodprodukcijetvorničkogašarenilasvojimmirnimkoloritomskladnodopunjujuriječi.Odabranebojeipojedinostinacrtežimapratedina-mikurazvojapriče:odpočetnihjarkijihidnevnih,prekozemljano-smeđihtonovakojipratelavićevolutanjetenaglašenijihnoćnihtonovakojipratelov,suočavanjesantilo-pamaiizgonizčopora,doposljednjegacrteža,čijinajdubljiplavitonovinoćnoganebainaglašenazelenabojatrave,kakveuprethodnimcrtežimanema,sugerirajuuzvišenusamoćuijasnoćuspoznaje.Jednostavnimpripovjednimtehnikamaikompleksnošćuznačenja,kojucrpiizuni-

verzalnogpotencijalapripovijedanja,SonjaJurićpričomousamljenulavupokazujedaknjiževnostzadjecunemorabitipukazabavatedajemogućenapravitineštozabavnoimudroistodobno.


MatoNEDIĆ

Pjesničkimolitveninagovorifra Miljenko Stojić, STOPAMA MIRA, Otajstva krunice, Informa-tivni centar „Mir“ i Naklada K. Krešimir, Međugorje – Zagreb, 2009.

Međusvimljudskimpotrebamamirzauzimajednoodnajvažnijihmjesta jer tamogdjeonpostoji,postojeizadovoljstvo,izdravlje,isreća;mirjeishodištemiutočištemnašihželja,našihhtijenja,preduvjetomnašegauspješnogživota.Nasuprotmiru,nemirunamaizazivaosjećajnelagode,zarobljenostipitanjimanakojateškoilinikakoinika-danenalazimoodgovore.Koračanjestopamamirazapravojehodususretsebisamo-me,svojemubitkujertakoupućenikrajnjemcilju,miru,mihodimokrozživotsčežnjomdagadosegnemoidagaživimo,nesamousmisluizvanjskogamira,negoprijesvegausmisluunutarnjegasmirajanašihduševnihbura.Naslovom svoje pjesničke zbirke fraMiljenko namStojić (rođen uDragićini kod

Međugorja1960.godine)ukazujenanajmanjedvijebitneodrednicekojimajeodređenljudskiživot,atosu:hodkrozvrijeme,hodkojisepretvarauhodočašćečijijekrajnjiciljvječnostshvaćenakaobezvremenostilikaoneograničenovrijemeosmišljenoBožjimpromislom,ljudimanedokučivo,osimpomilostiSvevišnjega,imirkaopotrebasvako-gaživogbića,aposebicečovjekakojigačestogubi,zahvaljujućirazumukojiseznaprometnutiiunerazumnost.Pjesnik u podnaslov svoje zbirke stavlja sintagmuOtajstva krunice čime čitatelju

neposrednosugerirakojisu,ponjegovomemišljenju,putovikojivodedounutarnjegamiraunamaidomiraokonas,dakleusvijetu.Molitvajeizvorukojemusemoguspratisveljudsketjeskobe,amolitvomkrunicemisejošvišepribližavamosredištusvojegabića,timeiBogukojinamudahnubesmrtnudušu.Krunicom,naime,dotičemospozna-juživotadrugeosobe,svetcailisvetice;akojeriječokruniciBlaženeDjeviceMarije,dotičemospoznajuživotaBogorodiceitajnutrpljenjaižrtvekojujepodnioIsusikojujepodnijelanjegovaMajkate,obogaćenidodiromsevanđeoskimistinamakojemolećipromišljamo,milakševlastitiživotusklađujemostimistinamaisaživotimakojeumo-litvisusrećemo,akojinammoguitrebajuposlužitikaouzori.Oblikujućisvojustihozbirku,fraMiljenkoStojićpredčitateljaiznosidvadesetidvije

pjesmeporedaneušestciklusaodkojihsuprvi (Pogled) iposljednji (Korak)zapra-vouvodno i zaključnopromišljanje, oni suokvir u koji suuglavljenapreostala četiriciklusa koji se sastoje od po pet pjesama u kojima se razmatraju radosna otajstva


(Drugi), otajstva svjetla (Ti), žalosna (Suza) i slavna otajstva krunice (Prosvjetljenje).Ovakokoncipiranazbirka,obogaćena fotografijamakojeprikazujuumjetničkaostva-renjaotajstavakrunicenaBrduukazanjaipokrajcrkvesv.JakovauMeđugorju,kojihsuautoriTvrtkoBojićiMiroslavšego,većprilikomprvogaprelistavanjaostavljadojamčvrstineismislenepovezanostifotografijestekstom.Izostanakstrofičneformeiduljinastiha(odčetrnaestercadošesnaesterca,uglavnom)Stojićevimpjesmamadajuvezushrvatskompjesničkomtradicijom,učvršćujućičitateljauuvjerenjudaseovdjeradiopjesmamakojesu,dajeautortakohtio,moglebitioblikovaneikaopjesničkaprozatepritomništanebiizgubileodsvojeobavijesnostiiumjetničkevrijednosti,ali,oblikovanekaostihovnastruktura,onejošvišezovunapromišljanjeonihtemakojesusastavnimdijelomnjihsamih.PjesmefraMiljenkaStojićaobjavljeneuzbirci„Stopamamira“svojevrsnesupje-

sničkemeditacije.Tosu,naime,vjerničkapromišljanjaoživotnomeputuIsusaKristaodnjegovoga rođenja,prekoovozemaljskogadjelovanja i naučavanja,muke i smrtidouskrsnuća iuzašašćananebo.Promišljajući Isusovživot,pjesnik isuvremenogačovjeka,čestoizravnoisebesamoga,stavljaukonteksttogaživotatepokušavaživo-tesuvremenihljudi(isvoj)osmislitipromatrajućiIsusovživot,svojumukuvidjetikrozNjegovumuku,svojuradostkrozNjegovuradost.Slavenemabezmuke,radostibeztruda,svjetlostibezspoznajetamepaničovjekabeznemiraibezpotrebedausvojudušuuvedesvjetlo,unesemir.Naizgled jednostavnim riječimapjesnikopjevavaKrista,dabi odmahzatim istim

takvimriječimaopjevaočovjeka,dabibiorazumljivinjemu.DotaknuvšiIstinu,pjesnikjepjesmomširionimakojisuotvorenizaprimanjeIstine.Kao dijete roditelji su me vodili na misu,/ gledao sam ih odrasle, ponizne, htio biti isti,/ danas jasno vidim da sve nije tako lagano,/ traži se nutarnja preobrazba, ne puki omot,/ tek je to pravi put, svjetlo u nedoumici,/ lijek zavodljivim porukama javnih glasila.,kažeStojićupjesmiRazlijevanjeizciklusaTi(ootajstvimasvjetla).Tanutarnjapreobrazbakojupjesnikspominjeglavnimjepreduvjetompostizanjasrećezakojomžudisvakičovjek,adabisedošlodosreće,potrebnojeosjećatiunutarnjuduhovnuravnotežu,naštopjesnikcijelomzbirkomželiupozoriti.HodočastećigospiizMeđugorjailihodećijojbilokadaibilogdjeuriječimamolitve,mogućejestavitisvojestopeustopehodočasnika,stopamamiradoćidovr-huncanakojemujecvrkutptica,sunčevsjajineizmjerni,blaženimir.No,putdovrhauvijekjetežak;navrhsepenjunajuporniji.NadatisedaćesvakičitateljStojićevezbirkedoćidovrhasvojegaživotahodećinatomeusponusmolitvomnausnamaiusrcu,obogaćenpjesničkimmolitvenimnagovorimakojemunudipjesnikzbirke„Stopamamira“,avjerujemdaćeisamautorovestihozbirkedosegnutivrhunac,nesamosvoje-gaživotnoga,negoipjesničkogaputanakojemujezbirka„Stopamamira“tekjedna,veomavrijednaiobiljempjesničkihdarovabogatapostaja.


fabijanLOVRIĆ

TraženjeravnotežemisliBauer, Ludwig: Patnje Antonije Brabec: ur. Seid Serdarević: 127 mm x 212 mm, tvrdi uvez u ovitku, 256 str.: Fraktura; Zaprešić, 2008.

Već uvaženimeštar konstrukcije, narativno ozbiljan, spretno vodi radnju romana

koristećisuvremene termine jezičnih ipsihološkihkonstrukcija,kakobi temuproveoželjenimputemdocilja,postavljajućipsihološko-emotivnislojterminološkestrastisa-dašnjostikrozpopularneterminepolutkimozga,kaointeresneparadigmesvjetovasa-dašnjostisjednestraneiprošlostiibudućnostisdrugestrane,učestorabljenomter-minulijeveidesnepolutkemozgakaomisaonefunkciječovjekovesvijesti;čovjekovogsjećanjaiuspostavljanjaslijedamisli.Polazećiodsadi ja,odorganizacijedruštvenezabavekojajezahtijevalaorganizacijuodnule,upletenajeidruštvenaskupinaukojojsetrebaokušatipojedinac,odnosno,šesnaestogodišnjakinjaAntonijaBrabecsasvimočekivanjimaizahtjevimaspramdruštvaidruštveneulogeudruštvuodkojeočekujeodređeniuspjeh.Navikačitanjajepresudankorakusamoobrazovanjuiodgoju,aknjiž-nicamjestoukojejeskupljenoznanje,ali imjestogdjejemogućsusret:„Sljedećegpetkaopetsusesrelipredknjižnicom.Opetjeprovjerionjezintovarknjiga.-Balzacjezapravosjajan–rekaojePrugasti.–Biojevrlomudar,knjigesumupre-

punemudrosti,aistodobnoznaojebititakoromantičan.JesteličitaliLjiljanudolu?Tevečeriotpratiojujedokuće.Ispalojetoslučajno,išlisuistimpravcem,anjegaje

zanimaloštoonamislioknjigamakoječita.-Volimdobrezavršetke–reklajeAntonija.–CijenimZolu,alimijemučan.Svejeto

takostrašno.-Strašnouknjigamaponekadnaszaštićujeodonogstrašnoguživotu–rekaoje

profesor.Antonijanijerazumjelanaštomisli,aliosjetilajeugodnutoplinu:onjojseobraćao

kaosebiravnoj.“(14.str.).Desnastranaobavljapovjerenu jojzadaću. Ideja isvijestsurađujudo realizacije,

emocijeimajusvojslijedismisao:strast,ljubav,otrježnjenjeisagledavanjeonogaštojeststvarnostrealnihokvira.Koristećiseemocijama,sadašnjošćuiprošlošću,desnastranadolazidorazumnihiracionalnihrješenja,temeljećiihnastvarnosti.Lijevastranamozgaobavljadruguzadaću:koristilogiku,sadašnjostibudućnost,

temeljisunazamišljanjuimogućnostima.fantazijajeposebnovrijednafunkcijalijeve


strane.Sadašnjost,ponekadgorka,isplivavausvojsvojojpuniniiprepoznatljivostina-metnutepojedinostikojaselakouklapaushemustvarnosti:„Mamadolazikući.gegaseuhodukaopatka.Kaonervoznapatka.Predkućomubrzava,kaoubrzanesnimkeunijemomfilmu,skreneudvorište.Mogaobipostatimornar,iliotićinaAljasku,kaoJackLondon.Divlji zapadvišenepostoji, tamo jesvevećcivilizirano, tramvaji,neboderi,Amerikajesvesamneboder.“(63.str.).Kratkerečeniceunosebrzslijedmisli,reakcijanadogađaj.Ubrzavajudoživljajneslikeistvarajudinamiku....TemaodlaziupodručjenakonDrugogsvjetskog rata, interesnozahvaćaodgoj i

obrazovanje, prelazi granice nacionalnog i upliće u priču narode bivše Jugoslavije,odnosno, likovekojisupredstavnicinarodavećrečenogaprostora,pa išire.UtjecajNjemačkeuEuropi je vidljiv, ne samokroznametanje silomnegouekonomskom iprivrednomrazvojukaoprepoznatljivojupornosti.Izmeđusvega,trebalojenačinitipauzu,interludijkojibiomogućiosabratise,raz-

mislitiosvemuštovežeosobuzadogađajeuovozemaljskomživotu:„...Antonijajestiskalazubeimrštilačelokakosenebismješkanjempridružila“...(124.str.).JasnojekakoBauerzaokružujesverečenouprvadvadijelačinećicjelovituslikunakonseci-ranjamozgainjegovihfunkcija,asvetočinikakobiosuvremeniokonstrukcijupričeiučiniojeprilagodljivomvremenu.Zatonakoninterludijazapočinjeigrunovadvadijelalijeveidesnepolutkečinećipsihološkeradnjeuprotokuvremenskihzonadabisepri-bližioobiteljskojslici:„Asadakadasamtezamoliladapomognešuuređenjupotkrov-lja,zadjecu,timenidržišbeskonačnigovor...Podigaojedlan.Da,upravusi,Antonija,evozaustavljamtusvojunepredviđenubujicuriječi.Potkrovlje–razumijem!Jaćutoučiniti.“(204.str.).Takoobiteljpostajeosnovaisvetinja,onoštosenjeguje,razumijeičuvai,nemacijenuuočuvanjuzajedništva.Sve je rečenosamouvodudramski tekstPatnjeAntonijeBrabec,gdjesu likovi:

AntonijaBrabec,Martingeiger,MarinaiViktorijinglas,štojeopetbesprijekoranplodidisciplinakonstrukcijegdjejeBauervirtuozodnosa.NjegovaAntonijavišenijesigurnaudefinicijusreće,alitopokušavaizrećislijedomslika:„Jestelinekadaizjurećegvlakapromatraliproplankepodnovisokihplaninaipoželjelidasteondje?Jestelipritomeugledalineku jednostavnukućicuuzelenilunaosami i ispredtekućicenekuosobukakodokonogledavlakuprolazu?Naravnodajeste.Inaravnodastepoželjelidasteondjeispredteidiličnekućice....“(253.str.).Zaista,gledamolisvikrozprozorjurećegvlaka,iliutonemousandokonačneodred-

nice,kadanasprobudisuputnikilikontrolorvoznihisprava;štoigdjesuangažirananašačula,našasvijest,ilivodimoodređenimonologutišinisamogasebedoknamkrozsvijestprodirečeličnaglazbakotača?štogodbilo,buditiseusrećijedinijecilj.

Knin,15.ožujka2009.Nedjelja,22:27sati.


MarijanDAMJANOVIĆ

RomansiranabiografijafraMartinaNedićaMato Nedić, Pater Martinus, Zaklada „Terra Tolis“, Tolisa, 2010., str. 224

MatoNedićnastavljaspisateljskutradicijuobiteljiNedić,nastavljaknjiževnodjelo-vanjekojejeudevetnaestomestoljećuzapočeofraMartinNedić,anastavilisugafraBonoNedićteIvoNedićMikić.Naime,MatojeNedićostvarioopusvrijedanpoštovanja.Dosadajeobjaviošestsamostalnihknjiga:Bijeg,pripovijetke(1997.),Godina strada-nja, roman (2000.),Pomrčina sunca, kratkepriče (2005.),Svršetak početka,pjesnič-kaproza(2006.),Govor gradova,putopisnecrtice(2007.),Ljudske priče,pripovijetke(2010.).Pišeipjesmekojesenalazeumnogimzajedničkimzbirkamaičasopisima,atakođerpišeeseje,književnekritike,recenzije;urednikjeipredstavljačmnogihknjiga.SuautorjeisrednjoškolskogajezičnogpriručnikaSlovo o jeziku(2002.).

Pater Martinus je knjigaonajvećem inajznačajnijem toliškom iposavskomsinu,književniku,povjesničaru,prosvjetitelju,graditeljuisvećeniku,prvomuilircuBosne,anadasvedomoljubu koji je bio jedanodnajučenijih i najcjenjenijih ljudiBosne togadoba.Romansiranabiografijajeknjiževno-znanstvenaformaukojojsenazanimljivnačin

želiprogovoritioživotuznačajnihosoba.Onazahtijevaozbiljan istraživački rad,ali idovoljnomašteiduhadasepronikneubitnečijegaživota,unjegovnačinrazmišljanjaiunjegovodnospremasvijetuiljudima.Autorniježaliotrudaivremenatenamjeispri-čaozanimljivupričuofraMartinu.RomanpratiživotnusudbinudječakaIve(fraMartinaNedića)kojegasuujaci,kojisudobropoznavalisvojpuk,zamijetilikaooštroumnog,sposobnog idostojnogdapostanepastiromtoganesretnogpuka.Nisuseprevarili.Pripadaojetomesnažnomsojuposavskogačovjekaukojemusenaprvipogledneprimijetisnaga,ali jeonatuiprogovori iznjegaondakadajenajpotrebnijaikadajedrugimaponestane.fraMartinNedić jebioodonih ljudikojinikadanezaboravljajusvojepodrijetlo, koji znaju i tkosu i što su i koji uvijek stoje sobjenogenazemlji.Samotakviljudiuspijevajuusvojimnakanamajerimajudovoljnoupornostiisnagedadočekajusvojtrenutak.Imajuoniionajmirusebipotrebandačovjekbudesiguranusvojput,usvojeposlanje.Toimajusamorijetkiljudikojimajejedinonačeloljubavpre-mabližnjemusvomu,matkoonbio.MoždafraMartinovaveličinaposebnodolazidoizražajautrenutkukadamuuRimunudekandidaturuzaprimamljivomjestodefinitora


franjevačkogareda.Ontoodbijajerznadajenjegovomjestouznarod,aliizatoštojebioodonihkojimogunadvladativlastitutaštinu.školujućise,shvatiojedadobrihiplemenitihljudiimasvugdjenasvijetu,oddo-

brogafraBoneBenića,kojigajekaodječakaodveousamostanuKraljevuSutjesku,fraMarijanašunjića,njegovogaduhovnogocaiučiteljaistočnjačkihjezika,židova,kojijeplatiotroškovenjegovogamladomisničkogslavljadoJosipaJurjaStrossmayerakojimujepomogaougradnjisamostanaicrkveuTolisi.Njegovadiplomatičnostjedošladoizražajautrenutkukadajeshvatiodajeononajkojimoravoditipukidajenjegovazadaćasačuvatinaroduzluvremenu.Vidiojedasedobrotamožepotaknutiusvako-meakomusepristupinapravinačini,kakojebioiznimanpoznavateljljudskeduše,uglavnomjeuspijevaoishoditionoštoježelio.PovijestfraMartinaNedićapamtikaoknjiževnikaipovjesničara.Kaoknjiževnikoso-

bito je značajanpoautorstvuepskepjesmeRazgovor koga vile ilirkinje imadoshe u pramalitje 1835. godinekojuje,posredovanjemLjudevitagaja,objaviouKarlovcutese timeubilježiomeđuosnivače ilirskogapokreta, štomu jedonijelo inazivprvogailircauBosni.NjegovonajznačajnijepovjesničarskodjelojeStanje redodržave Bosne Srebrene.Iako fraMaertinaNedićapoznajemokaopisca,onsamsvojemupisanjunijepri-

davaovelikoznačenje.Misliojedasuobrazovaniljudidužniraditisvedabipotaknulinarodniduh.Biojevišeokrenutodgojuiobrazovanjumislećidajetojedininačindasenarodizvučeizvišestoljetnezaostalostiikreneputemnapretka.Jednojevrijemeisamradiokaoučiteljhrvatskog,latinskogiturskogjezikauKraljevojSutjesci.MatoNedićjeromansiranubiografijuPater Martinusnapisaourealističkojmaniris

elementimamodernizmaineketananeliričnostikojamalokogamožeostavitiravno-dušnim.PosebnoplijenefiktivnapismakojafraMartinšaljeljudimakojisuimalivažnuulogu u njegovom životu.Ona se nalaze na kraju svakoga poglavlja i predstavljajunekuvrstupoante,emotivnogazaključkavezanogazaonoočemujebilariječutomepoglavlju.RomanimasedamnaestpoglavljakojasuuokvirenaUvodnimpoglavljemiZavršnimpoglavljem.Iznimnuvrijednostromanudajei jezičnisloj.Naime,udosadašnjempripovjedač-

komraduMateNedićavećjeprimijećenaskladna,lijepaimelodioznarečenica,asadazapažamoipoznavanjejezikasredinedevetnaestogastoljećatakodauknjizisusre-ćemonekevećstareizaboravljeneriječi,turcizmeteterminologijuvezanuzacrkveniustroj,aliisintaktičkekonstrukcijetestilskeosobitostijezikatogadoba.Nakraju,trebaistaknutidajeromanPaterMartinusiznimnovrijednaknjigaočo-

vjekučijiživotzornopokazujedaseživljenimnačelomljubavipremabližnjemusvomumožebitikoristanisebiidrugima.Autortakođerpokazujedasečovjekuzluvremenunesmijeprepustitidefetizmuimalodušnostiidasesmislenživotmožeostvaritijedinoaktivizmomičinjenjemdobra.


JasnaMIJATOVIĆ

PobjeđivanjevremenaistrahasnadompodrukuNada Rukavina: Moć nade, pjesme, HKC Domaljevac, 2009.

Slagatiriječuzriječkakobinjihovskladgodioumu,slikativiđenotedočaratipro-življenokakobismopobudilisvačula...isvetouzpomoćjednostavnihriječiizsvakod-nevnogvokabulara...mogućeje,naravno,prikazatiljepotuiljubavriječima,predstavitinamačitateljimanemir,potragu,čežnju, iupravotočinepjesnici,astihovimakojisuprednama,točininovoimeusvijetupjesnika,NadaRukavina.TrenutcimaizosobnezbirkeproživljenogaNadanampredstavljadiosebekakobismouživaliuspektruosje-ćajaiuborbiživota.Svakinjenstihgovorioživotu,svakapjesmajepunaosjećajaisamazbirkapjesamaMoć nade oslikavaživotjednebogatedušekojasamo voliiživi.Triciklusačineovuzbirku:Na dlanu ti nudim, Nešto slično životu i Jutro nad ravnicom.PrviciklusNa dlanu ti nudim činevećinompjesme ljubavne tematikealegorijski i

simboličkibogate.čistasedušakaosubjektupjesmamabori,nada,gubiioporavljateopravdavakakoželisamoosjećatijerjojjetopotrebnozaopstanakitimeopravdavasvakupogreškuisvakirizikkojijespremnapreuzeti:

Mogla sam reći neI zaobići tugu u velikom kruguAli ja sam rekla da jer to sam japuna osjećajabez kraja (pjesma JA)

Upravotaemotivnadušaistražujesvijetbogatprirodnimljepotamakojeupjesma-maneslužesamokaoukras,negoprikazujubogatemetaforepoimanjaljepoteovogmalenog, šarenogimračnog svijeta (kakoganazivapjesnikinja)izperspektivenemirneduše.Prirodapomažetojdušijeruznjenupomoć,uzjutrokojesimboliziranovipoče-tak,neboirosudušalakšetragazasigurnomlukom,zautjehomisrodnomdušom.Tasepejzažna ibiblijskasimbolikakrijeupjesmamaRazlog, Plašt, Darovisvječitimpitanjemiodgovoromozajedništvumuškarcaižene.Dokuprvomciklusupratimotraganjeipronalazaknadeispasauprirodi,uzajed-

ništvu,drugiciklusNešto slično životu započinjestihovimaizistoimenepjesme:


Sputaše mi dušu, ograničiše vidikeZamutiše pogled suzama.Ljudi koji tvrde da me vole.

OvistihovikaoiostalinasloviNoć, Strah, Ograda, Ponoć ukazujunapukotinu,naporaze, nadubokeintimističkestihovečijijesvijetdeterminiran,čijasupsihičkaraspo-loženjapesimistična.No,pesimizamslabi,izstihaustihiščitavamoprožetostvjereuizlazak:LjudskanesigurnostpopuštapreddrugimljudimaipredBogom.Strahipatnjablijedejerkakopjesnikinjakaže:

Odlazi posljednjaKao kapetan zadnja napušta brodI uvijek je uz tebeDok si živ, ona je tvoja sjenaMoćna, pobjeđuje strah.(pjesmaMoć nade)

Iskustvojeonoštoprožimapjesnikinju,iskustvoulaziiusvijestiupodsvijest,na-mećese iprotivvoljesamepjesnikinje.Ono je filtaručijem jesredištusamčovjek.Iskustvo jeobogatilo i trećiciklusJutro nad ravnicom, kojičinepjesmeoSlavoniji ukojempjesnikinjanalaziutočištekojepredstavljaostvarenjesrećeirazrješenjedvojbinabezbrižnostipovratakprirodi:

Lezi na zemlju.Pusti da te zagrli,Otvori sva čulaI prepusti seSlušaj kako te sluša,Kako ti kaže tišinomKoliko joj značišTi, mali čovječe. (izpjesmeZemlja)

NadakaopjesnikinjasentimentaliziranadSlavonijom,osjećajuibilježinostalgič-nomintonacijom,prisjećaseinudiopetsmisaoljudskesudbine.Pjesmeprednamasujednostavneičiste,vedreibliske,auistovrijemeopsjednute

prolaznošćuidvojbama.PoezijajeslikovitaipredstavljamirisnidahiosvježenjekojimseNadaRukavinaželiafirmiratikaopjesničkaličnost.Sveukupnidoživljajjeemocionalan,neposredanijednostavansmelodičnomvibra-

cijomduhaiispovjednomnotompretežitozaokupljenimpobjeđivanjemstrahaivreme-najersmo,kolikogodnamnadapomagala,unatočsvemu,samoputnicikrozživot:

Što smo? Samo putnici kroz život.Netko zvoni, netko muklo ječi,Netko nosi sve bogatstvo svijetaNetko samo dušu, misli, riječi. (pjesmaPutnici)


MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆ

NoktiumalteruFranjo Bratić: Nokti u malteru, poezija, Sarajevo – Usora, 2010.; HKD „Napredak“ Sarajevo i HKD „Napredak“, Podružnica Usora

ZbirkapjesamasvestranogfranjeBratićamoglase,umjesto–„Noktiumalteru“,slobodnozvatiipobilokojemdrugomnjegovustihusmještenommeđustraniceoveknjige,raspoređenomeudvaciklusa,s„JAstvom“unaslovuoba–„Sebedapotražim“i„Sebedaprokažem“.UBratićevimpjesmamabijebiloegzistencijalizma,uronjenostiusvijetstalnihpita-

njaiodgovora,propitivanjaiistraživanjasebe,smislaživota,svijetakojigaokružuje.Svakanjegovapjesmajepotraga.Zanekimodgorenavedenihelemenata.Motividoma,obitelji–oca,majke,brata,djece,provlačesekrozpjesmeukojima

autorželiotkritisvakodnevneputanjenjegovihzaštoiopćeprihvaćenih–zato.Usvojimpjesmamakaodapriča,ponekojzamišljenojnitisložene,sekvenceizvla-

stitaživota.Istotako,njegovvlastitiživot,itvojjeimojinašživot;zakonitostzadanauneprestanimvremenskimmijenama.Takogradnjakuće,diobazemlje,sinzaklonjenuočevukrilu,pačakinoktiumalteru,mogusvjedočitiotraganjima,težnjamaičežnjama,nastojanjimadosećisanjanicilj.KritičarVojislavVujanovićstogajepotpunoupravukadkažedasepoezijafranje

Bratićanemožečitati s lakoćom.Pojednostavnit ću; ono što jemeni jedan simbol,nekomedrugomeneštojesasvimdrugo.Sampjesniksamoznatočnuopredijeljenostporukakojeodašiljeusvojimstihovima.Stječesedojamdapjesnikovcilj,zapravo,inije,dagacijelisvijetshvatiirazumije.Unutarnjeborbesvojegabića,svijetstalnihpitanjaiodgovorakojisevrteukrug,samo

onodgonetnutimožeiumije.Njegovapoezijaiskribojama,prirodom,sasvimobičnimpoja-vamakojenasokružuju.Pjesmesupisanenepravilnimstihom,nopunesuritmikeiugodnezauhokadihsenaglasiščitava.SvakaBratićevapjesmazapravojemetaforakoju,kakosamvećnapomenula,svatkoodnasmožetumačitinanačinnjemunajbliskiji.Igra riječi ono je što oblikuje njegovpoetski izričaj; stječe sedojamdaod riječi

stavljenihnanekuzamišljenugomilicu,Bratićtočnoznakojućeiukojemkontekstuupotrijebiti i kako ih složiti.Nositelj radnjeuvijek smo „mi“ ili „ja“.SvojompoezijomBratićkaodaartikulirasveonenagomilaneupitnikekojesvatkoodnasnosi,otkadjevijekaičovjeka.I„noktimaizmaltera“pokušavaiščupatiodgovor,nadu,optimizam,aliipitanje,čežnju,dvojbe,takosvojstvenečovjeku.Iliegoistiunama.


JosipMUSELIMOVIĆ

Ljudi,mjesta,običaji….Predsjednik Matice hrvatske Mostar odvjetnik Josip Muselimović, u proteklih je nekoliko ljetnih mjeseci bilježio svoja zapažanja, sjećanja, priče s ovoljetnih odredišta, podsjećao na neke možda zaboravljene ljude, mjesta, događaje… Njegove kolumne i putopisne reportaže objavlji-vane su u „Večernjem listu BiH“.

Od kada sam se u Mostar udala….

Prijedvadesetakgodina,poustaljenojnavici,svakogajutraodlaziosamukafić„Tri-ca“.KafićsenalazionapočetkuuliceštoseutovrijemezvalaimenomEdvardaKarde-lja,abiojevlasništvolegendarnognogometaša„Veleža“DžemalaHadžiabdićačorbe.Svatkojeznaosvojstol.Znalosetkoizačijistolmožedoći.Takojeujednommalom,urednoopremljenomkafićuzapočinjaonašmediteransko-orijentalniugođaj.Susretsprvomjutarnjomkavomiprvimstranicamadnevnihnovina.Zamojstol,bezpozivainajave,uvijekjedolazioMateMandarićBaroty.Neponovljiviugostiteljminulogstoljeća.Nakonugodnihiveselihsusretasvatkobiodlazionasvojustranu,zasvojimposlom.Onikojisupošliusmjerusjeveramoglisuuživatiulijepimrobnimkućama,bankamaizgradama,apopotrebipredahnutinaterasiHotela„Hercegovina“.Onikojibipošliudrugomsmjeru,usmjeruistoka,moglisuuživatiupatinirestorana,prodavaonica,ljekarniistarihmostarskihhotela.Izanassugodineratainezapamćenihrazaranja.Mjestonašegaomiljenogsastajali-

štasravnjenojesazemljom.Namjestugdjesusenekadanalazilistolovikafića„Trica“,sadarastesamoniklodrveće.Naprašnjavojpodlozikafićaparkiranesu limene taksikutije.Tusuinjihovivlasnicikojikratevrijemeičekajuslučajneprolaznike.Danas,kadapođeteusmjerusjevera,zatećićevasprizorspaljenoggrada.Ruševinadoruševine.Istina,napočetkuinavrhuulicenalazesedvavelikaobjektauizgradnji.Hrvatskona-

ljetopis


rodnokazalište,objektodvelikoginajvišegnacionalnoginteresa, izapočetazgradanoveKatedrale.Ijedanidrugiobjektgodinamasuokovanizaštitnimogradamaibezna-đem;Hrvatskonarodnokazališteidanasjebezsvogavlasnika,bezsvogaravnatelja,bezansambla,bezproračunskogstatusa,beznadeunovepredstaveinovepremijere.Povijestnasučidasekatedralnazdanjagradedesetljećima,paistoljećima.Ipak,svakidobronamjeran čovjekmora seupitati - što sedogađa s ovimobjektima?Zašto sugradilištautihnulaidokadaćesenapušteniizapušteniprostorinazivati„kazališnimilikatedralnimzdanjimaunastajanju“?Anjihovitemelji-blagoslovljenisu.Onekojipođunizulicu,usmjeruistoka,sačekatćesablasneslike.Prostorirestora-

na„Janje“i„Petica“,urarskeradnjeobiteljiBencoiZlatarne„Celje“,pretvorenisuujav-nikontejner,uskladištesvakojakogotpada.Okogomilerazbacaneodjećeiobuće,okoplastičnihbocaiinihpredmeta,nemožetevidjetinikog.Nikog,osimpasalutalica…Kadasamutravnjuprošlegodine,spredsjednikomCrnegore,pošaonaotvore-

njeMostarskogproljeća,pokušaosamodvratitinjegovupozornostnaovoočiglednoruglograda.Nisamutomuspio.Niuovomčasunemoguopisatiiznenađenjeireak-cijugospodinafilipaVujanovića.Sasvimjesigurnodaćenaistinačinreagiratisvakiposjetitelj, svaki turist.NekadašnjeKorzo,kultnošetalište i sastajalište,potpuno jezapušteno.Nasamomekrajuulice,nasredišnjemgradskomtrgu-Musali,sačekatćevasjoš

jednograđevinskoplašilo.Nekadašnjaaustrougarskaljepotica,prelijepiHotel„Nere-tva“.Uovomehotelunajvećepolitičke,filmskeiinezvijezde-JosipaBroza,RichardaBurtona,OrsonaWallesa,dočekavalisu i ispraćalidoajeni iponosmostarskogugo-stiteljstva-Baroty,IvoiBrankoSulaver.Tagospodauglađenihpokretaimanira,spo-nosomsunosilibijeleobruse,crneleptir-mašneiveseleosmijehe.Iovdjesemorajupostavitibrojnapitanja.Zaštojeodbijenasigurnazagrebačkaponudaihotelu,unajkraćemvremenu,nije

vraćennekadašnjisjaj?Kakoipodkojimuvjetimajehotelprenesenuvlasništvo,očito,nesolventnomvisočkompoduzetniku?Dokadaćetrajatirekonstrukcijahotela?Imaliutomezanimljivomodnosuikakvih

uvjetairokova?Pitanjedopitanja,svakotežeodonogprethodnog.Iza nas su desetljećamira. Lijepo je vidjeti uredno popločane sarajevske ulice i

nogostupe,novezgradeimodernefasade.PrisvemukorisnojeupamtitidajeMostarpovijesnoiprirodnosredištezemlještoseHercegovinazove.Ida jesnjegapotrebnoskinuti luđačkukošulju,otkopčatigumbekojigastežu i

guše,otvoritinjegovuZračnu luku iomogućitidesecimatisućahodočasnika i turistadoćiovdjeiodavdeotići.Nepravednojeinepoštenodasetodogađasbilokojedrugezračnedestinacije.Svakaodnjihdalekojestotinuivišekilometaranaših,dakle-krivu-davih,opasnihinikakvihputova.PrijedvadesetakdanautihnulojeMostarskoproljeće.Utihnulajekulturnamanife-

stacijakoja jegradMostaruvrstilanazemljovidnajvećihkulturnihmetropolasvijeta.U vrijeme njenog održavanja izvedeno je 35 brižno odabranih dramskih, glazbenih,poetskihilikovnihprojekata.Uproteklečetirimandatnegodine,Maticahrvatskaorga-niziralajeoko180kulturnihdanaiizvelatolikoprograma.Sponosomističemodasunaspohodilinajvećimeđunajvećimumjetnicima,predsjednicidržava,veleposlanici,


ministri,župani igradonačelnici.Žaonamještouproteklečetirigodinenismo imaliprilikupozdravitiministrakulturenašežupanije.Apisalismo,zvaliimolili.Uproteklih12godina,navalovimaentuzijazmaipotporedobrihljudi,Maticahrvat-

skaorganiziralajeoko500značajnihkulturnihdogađaja.SveuslavugradaMostara.gradakojijuje,zauzvrat,izostaviospopisakorisnikaproračunskihsredstava.Nevje-rojatno,aliistinito.Prednamajeizbornagodina.Moždasedogodenovavremena,noviljudiidrugačiji

odnosi.Predizbornakampanjapoprimilajeoblikeozbiljnihnesporazuma.Nahrvatskojpolitičkojsceninemasporazumaniokotogatkobi,nanajboljinačin,mogaoartikuliratiinteresejednog,umnogočemumarginaliziranognaroda.Svatkopolazispozicijasvojestrankeinjenihinteresa.TakoćesezamjestočlanaPredsjedništvaBiHnatjecatišest-sedam,a,možda,ivišeosoba.Akoikada-danastrebaglasnoreći:-Bože,oprostiim,jerneznajuštočine!Naravno,akoseovakvaneozbiljnostuopćemožeoprostiti.Sumrakće,najvjerojat-

nije,idaljetrajati.AnamaostajenadatiseipjevušitiBarotijevuomiljenupjesmicu:-OdkadsamseuMostarudala,grohotomsenisamnasmijala…

Od Mostara, preko Dubrovnika, do Boke kotorske i Cetinja

Uutorakujutro,9.srpnja,doksegradspremaozanovidan,pošaosamputDubrov-nikainjegoveljetnečarolije.NaputupremaBuni,izjednogaidrugogsmjera,pristizalesukolonevozila.Užurbaniprometnametnuo jepitanje:kojimputempoći -dolinomrijekeNeretveprekoPočitelja,čapljineiMetkovića,ilionim,neštotežim,kojivodiprekoStoca,LjubinjaiTrebinja?Neznamnizašto,ujednomčasu,ipotkoznakojiput,presu-diojepoglednakulusdesnestraneputa.Istaonaukojojjestolovalaneobičnaosobaburnehercegovačkepovijesti.NikadanisamposjetiogradhercegStjepanainikada,dokraja,upoznaonjegovoggospodara.Osvakome,patakoioovomvladaru,mogusečutirazličitepričeirazličiteanegdote.

Tako jednagovorida jebiočovjekprijekenaravi,daseženio i razvodio,da jesinoverastjerao,anačasusvojesmrti,uHercegNovipozvaokatoličkog,bogumilskogipravo-slavnogsvećenika.Dajeutovrijemebilohodžaiimama,vjerojatnobiseioninašlinaispraćajunjegovegrešneduše.NiutajnomDubrovačkomarhivunemapodatakakojibipomnijerasvijetliliovuzanimljivupovijesnuosobu.Tektoliko,zapisanoje:-Danasjeza-sjedaloMalovijeće.OdobrenajetraženapomoćnezasitnomhercegStjepanu.Bezobzi-ranapriče,anegdoteizapise,graduhercegStjepanatrebalobiposvetitidužnupažnju.OvodrevnozdanjeirodnakućakraljiceKatarinemoglibipostatizanimljivoturistič-

koodredište.NašhercegovačkiBobovac,našMedvedgrad.Stakvimmislima,pošaosamusponom,serpentinamaičudnimzavojima.KadaputujeteHercegovinom,narav-no,akonepratitetokrijekeNeretve,uvijeksenegdjepenjeteinadateravnomputu.Aono,zajedantren,predvamasepojavinovobrdoinovaprepreka.Nakonštosamsvladaousponi izasebeostaviomostarskudolinu,zastaosamu

Rotimlji.Ovomalo,pitomohercegovačkomjesto,sasvojimkućamaikućicama,pro-davaonicamairestoranima,tornjevimaiminaretima,prolaznikapozivanapredah.Takosamisamzastaoiuvikend-kućiposjetioroditeljeMiljenkaPuljića.


ŽeliosamihpozdravitiičestitatiMiljenkovznanstveni,magistarskiuspon.Srećko,Miljenkomotac,čovjekveselenaraviiurođenogmostarskog„liskaluka“,kratkomiod-govori:-Neznamštojepreskakao-štoodmahnijedoktorirao!?-Ijatakomislim,dragiSrećko-odgovorihjoškraće.Matija,Miljenkovamajka,blagimosmijehom, i jošblažimpogledom, ispratime i

poželisretanput.Nakonsatvremenavožnje,nakonbezbrojzavoja,sdesnestraneputa,ukazase

poglednaRavno.Znam,danasjeusvomerodnommjestudr.JureBurić,bivšižupandubrovački.-Akonavratim,moratćuponovnogledatistrahotebarbarskograzaranjamalogai

pitomoggradićaislušatipričeopostavljanjuspomenikavelikomznanstvenikuRuđeruBoškoviću-pomislih.Dobrojeitoznati.DobrojeznatidasunaovojgrudipostojbineRuđeraBoškovića,

IveAndrićaiVladimiraPreloga.Slušajućižupanovaobjašnjenjaioduševljenja,pomislihkakotrebarealiziratiiOd-

lukuMaticehrvatske,iugraduMostarupostavitispomenikebosanskohercegovačkimnobelovcima.IvoAndrićiVladimirPrelog,zajedno,jedandodrugog.Moželibitivećegponosa?Ikonačno,evo,posljednjihserpentinaipogledanaŽupudubrovačku.Nagranič-

nomprijelazunijebilopunovozila.Nijebiloočekivane turističkegužve.Moraosammalopožuriti.Nadogovorenommjestu,uambijentuprelijepogRestorana„Domino“,čekaonasjedr.IvicaPrlender.IzSarajevajedošaoproslavljenioperniumjetnikIvicašarić,izLjubljaneDarkoBr-

lek,predsjednikSavezaeuropskihfestivala.IzZadraRenatošvorinić,ravnateljZadar-skogkazališnogljeta.IzZagrebamr.MiljenkoPuljić,ravnateljZagrebačkefilharmonije.I,naradostsvihnas,došlajeigospođaIvanašutej,skćerkomEmomisinomNikšom,slikomiprilikomocaVjekoslava.Bila je toprigoda još jednomnazdravitiuspješnomokončanjuMostarskogproljeća-DanaMaticehrvatskeisutrašnjempočetku61.Du-brovačkihljetnihigara.Takojebilo.Točnoudevetsati,nakonštosuseoglasilazvonasKatedraleSv.Vlaha,izsusjednogKneževogdvorapočelajeizlazitidugakolonazvani-ca.PredsjednikRepublikeHrvatskedr.IvoJosipović,predsjednikRepublikeSlovenijedr.DaniloTirk,ravnateljDubrovačkihljetnihigaradr.IvoPrlender,brojniministri,župani,gradonačelnici, kulturni poslanici, himna i podizanje zastave Libertas.Nakon što suumjetnicimapredaniključevigradauslijediojevatromet,svečaniprijam,čestitkeinaj-bolježeljezauspjehovogodišnjedubrovačkeljetnečarolije.Prije nekoliko dana u uredu sam zatekao svečano pismo predsjednika Crne

goregospodinafilipaVujanovića,sčijomodvjetničko-liječničkomobiteljimevežedugogodišnjeprijateljstvo.BiojetopozivzaprijamkojipriređujenaCetinju,upovo-duDanadržavnosti.NavrijemesampošaoimiruproputovaobiseromJadranskogmora,proputovaoBokomkotorskominjenimdraguljima:Herceg-Novim,Perastom,Kotorom iBudvom.Bilo je toputovanjekrozstoljećaslavnihbokeljskihmornara.Cetinje,drevnaprijestolnicaCrnegore,polako,alisigurno,vraćasesvomesjaju.Uugodnomdruženju, još jednomsamzahvaliopredsjednikuCrnegorenaproš-logodišnjemdolaskuuMostar isudjelovanjunasvečanostiotvorenjaMostarskogproljeća.


RanoujutroljubaznidomaćinipovelisumeupodnožjeLovćena,uopjevanopla-ninsko izletište IvanovaKorita.U jednomčasuprihvatiosampoziv ipošao“osvojiti“Lovćen,posjetitimauzolej,ividjetiepohalnodjeloIvanaMeštrovića.DovrhaLovćena,doNjegoševogmauzoleja,trebalojesvladati471stepenicu,popetisena1660metaranadmorskevisineidoćinavidikovacskojega„puca“vidiknasvečetiristrane.NaulazuumauzolejsvakogaposjetiteljadočekatćeKarijatide,dvaženskastiliziranalikavisokačetirimetraiteška15tona.Isklesaneujablaničkommramoru.UtomeistommramoruslavnijeMeštarisklesaolikPetraII.PetrovićaNjegoša.Kada

čovjekzastaneipogledaskulpturuvisoku3,75metaraitešku28tona,morazanijemitiiupitatise:jeliikadaiigdje,nakonMichelangela,nasvijetupostojaovećikipar!?Za-nimljivojedauMostarusvojeuliceimajuhajduci,razbojniciimarginalci,alineiovakovelikisvjetskiumjetnik.Bilobilijepodaovaopaskapotaknerazmišljanjeopotrebiime-novanjajedneuliceimenomIvanaMeštrovića.Isamumjetnikbiojesretaniponosan.UpismuVladiCrnegorevelikiMeštarnapisaoje:-Honoraranebihtražionikakva,osimkriškesiraiplećkeodovna.Tajmojposaoje,

kakokažufrancuzi,“hommage“pjesnikuinarodukojigajerodio.Sutraujutro,prekoNjeguša, rodnogamjestaPetra II. Petrovića,pošao sampre-

maKotoru.Put jeuzakivijugav,alipoglednaBokokotorskizaljevjeneštoštotrebadoživjeti.-Ne,tonijemogućeopisati!-priznavalisuivelikanipisaneriječi.Prijepodnesam

proveosmaestromRatimiromMartinovićem,umjetničkimravnateljemKotorArtaikole-gomVladomBegovićem,ravnateljemgradskeglazbeKotor,bliskimsrodnikompokoj-nogdonBrankaSbutege.Teistevečeri,predKatedralomSv.Tripuna,sagrađenojprije1200godina,otvorena

jeInternacionalnakulturnamanifestacijaKotorArt.Iovegodinepodvisokimpokrovitelj-skomUNESCO-a.gradježiviozaovuvečeriovusvečanost.Bilo je i razloga.Bilo je toprvopredstavljanjeSimfonijskogorkestraCrnegore i

mlade, čudesnonadarenepijanisticepetnaestogodišnjedjevojčiceVladanePerović.Međubrojnimuzvanicima,uprvomeredu,sjedilajemajkanadarenedjevojčice,inačeprofesoricaglasovira, idjedNikola, takođerprofesorglazbe.Silnozaljubljenusvojuunukuiponosannanjenevelikeuspjehe,djedNikola,inačečovjekuposvepoodma-klojživotnojdobi,neprestanoje,kažumi,ponavljao:-E,damijedočekatidamojaVladanazasvirasvelikimorkestrom,paondamogu

iumrijeti!Idogodilasetavelikanoć.Vladanajesviralasvelikimorkestromioduševilaprisut-

nupubliku.Nislutitinijemogladaturadostnećeizdržatisrcenjezinogdjeda.Dokjepublikaustajalaifrenetičnopljeskala,prof.Nikolaostaojeusvojojstolicii,sushitom,otišaounekidrugisvijet.Uzasvepočasti,sutradanjepokopannagradskomegrobljuuKotoru.UnašimsjećanjimažividonBrankoSbutega.Sjećamosenjegovogdolaskasgrad-

skomglazbomKotor islavnomBokeljskommornaricom.SjećamoseiovogodišnjegnastupamaestraRatimiraMartinovića.NatragudobrekulturnesuradnjeMostaraiKo-tora,vjerujemouskoropotpisivanjesporazuma.SporazumaizmeđuMostarskogpro-ljeća-DanaMaticehrvatskeiKotorArta,izmeđudvijumeđunarodnihkulturnihmanife-stacijakojesupodzaštitomSavezaeuropskihfestivalaiUNESCO-a.Nastavakizvrsne


kulturnesuradnje,vjerujem,nastavitćesevećdogovorenomvelikommonografskomizložbomnašegaslikaraiarhitektaMarinaTopića.

Dobro jutro, Istro mila

Kada jeJamesJoyce, slavni irski i svjetski književnik,u jesenprije stotinudesetgodina,stigaonaJadranskomore,ugradPulu,tadaglavnuaustrougarskupomorskubazu,poslaojepismosvomebratuuDublinijaviomudajesretnostigaonaplaniranoodredište.OduševljenJadranskimmoremigradomukojijedošao,pozvaojebrataJohnada

gaposjeti,odmoriseividionoštonikadanijevidio.Premasačuvanimpodacima,mla-di,tadadvadesetogodišnjipisac,napisaoje:-Odmahuzmizemljovid,pronađiJadranskomore, inaćićešgradPulu.Bitće ti

lakšeakoteuputimdajetoodmahiznadTurske.Nekakosovimpismom,počelojeprošlostoljetnootkrivanje„Rajskihotoka“:Velikih

Brijuna,MalihBrijuna,SvetogMarka,gaza,Okrugljaka,Supina,Supinića,galije,grunja,Vange,Madone,Vrsara,SvetogJerolimaiKozada.SviseoninalazeuneposrednojbliziniPule,iujošneposrednijojblizinisvojih„vrata“-malogaipitomoggradićafažane.PrijedesetakgodinaupoznaosamipočeoprijateljevatisobiteljiJurkić.Skolegom

MirkomJurkićem,odvjetnikomuPuli,njegovomsuprugomdr.Vesnomgirardi-JurkićinjihovimkćerkamaTamaromiKristinom.KolegaMirkosin jeslavnogaodvjetnikaMirkaJurkića,koji jedugovremenaob-

našaočasnudužnostglavnogatajnikaMaticehrvatske,ibratićjošslavnijeglikovnogumjetnikagabrijelaJurkića,adr.Vesnagirardi-Jurkić,sveučilišnaprofesorica iživa,hodajućaenciklopedijaarheološkihistraživanjanapodručjuIstreiBrijuna.AuztoiministricauVladiRepublikeHrvatskepriUNESCO-u.NjihovidolasciuMostar,sudjelovanjeuorganizacijivelebneizložbegabrijelaJur-

kića,pijanističkikoncertkćerkeTamare,predavanjekćerkeKristine, inačevoditeljiceArheološkogmuzejauPuli,širomsuotvorilivratasuradnjidvajugradovaidvijuregija.Navalovimatakvihodnosa,dogodiloseneštouštojemalotkovjerovao.Dogodio

seveličanstvenikoncertpodnazivom„IstraHercegovini“.IstraiHercegovinazajedno;mnogimatonidanasnijeposvejasno…Vrijemejegodišnjihodmoraineophodnogtjelesnogpredaha.Odlučiosamnapu-

stititradicionalnaljetovanjanaMakarskojiliDubrovačkojrivijeriimirpotražitiuBrijun-skim,rajskimotocima.Naravno,naproputovanjukrozPulu,srestiseisdragomobiteljiJurkić.Uzeosamzemljovidikrivudavimputem,punimzavojaiuspona,prekočitluka,Ljubuš-

kogiVrgorcadođohdospasonosnograskrižjaRavčaisuvremenogahrvatskogautoputa.Nakontoga,svejebilodrugačije.Jednatraka,jedanpravaci jedancilj.Nekoliko

satiopuštenevožnjedovelisunasdogradaPule,dogradaprepunogantičkihspome-nika,slavneArene,dogospodarskoga,kulturnogiprometnogsredištaIstre.IprvogapogledanaBrijunskootočje.DoksamobilazioveličanstvenuArenuitražioodgovornapitanje-kakojesagrađe-

noovovelebnozdanje,neboselaganooblačiloizaprijetilodolazećimnevremenom.


Samonekolikotrenutakakasnije,doksamselaganimhodomspuštaopremasredištugrada,kišusunanijelinekihladni,zaovogodišnjedoba,neugodnivjetrovi.Bježećipredolujom ljetnoganevremena,utrčaosamukafić „Miramare“.Utrčao,

otresaokapljicekiše,i,onakozatečenimokar,poželiodugoostati.Naulazuukafić,napodestupredulaznimvratima,sašeširomnaglavi,prekriženihnoguisklopljenihruku,njegovegostedočekujeipozdravljaslavniirskiisvjetskiknjiževnikJamesJoyce.PodizanjemovogaspomenikaPulaseodužilasvomsugrađaninu,inačeprofesoru

engleskogjezika,itakoobilježilavrijemenjegovogboravkaugradu.Bilobilijepodase,uzspomenikslavnomknjiževniku,nalazi ispomeniknjegovoj

djevojciNoriBarnacle,djevojcikojaje,prijestotinudesetgodina,došlauPulu,iupo-morskojmetropoliAustrougarskogCarstva,ostalaživjetisasvojimmladićem…Ovairskagospođicabilajepretečaovovremenih,zajedničkihodlazakamladihljudi

nagodišnjeilinekedrugeodmore.Kafićukojisamsesklonioodpobješnjelognevre-menabrižnočuvauspomenenaistoimenibrod,naslikukraljiceElizabete,kako,prije150godina,polažekamentemeljaczagradnjutvorniceUljanik,natrofejnooružjeau-strougarskihratnika,nadvogledskojimsuistarskimoreplovcioplovilisvijetipomoćukojegsuosmatralitekotkrivenuAmeriku.Razgledajućiunutrašnjostkafića„Miramare“ idragocjenostipoloženeponjegovim

zidovima,zaboraviosamnanaručenuivećposluženukavu.Inijemibiložao.Kavasemožeponovnoporučiti,azaovovidjetitrebalobijošjednomdoćiuPulu.Imalodužeostati.Ako,kaoputniknamjernik,nistedoplovilibrodomilijahtom,doletjelizrakoplovom

ili helikopterom,prije izravnogsusretasBrijunimamoratedoćinanjegovavrata -uprimorskigradićfažanu.Ovoribarskomjestonijemijesvjedokminulihstoljeća,dolazakaiispraćajakralje-

vaikraljica,princezaiprinčeva,predsjednikaipremijera,biskupaikardinala,slavnihknjiževnika iumjetnika. Istina,uposljednjevrijeme i turistaželjnihpravogaodmora iugođajaBrijuna.NabroduilibrodićukojićeVas,zanekolikominuta,dovestidopristaništanaBriju-

nima,nemavozila,motora,nemablagodatibenzinskecivilizacije.Nasamomeotokudočekat ćeVas turistički vlak,maloelektričnogvozilo i bicikli

marke„Rog“.NaVamajeodlučiti-vlak,maloelektričnovozilo,biciklilivlastitecipele.Dokbrodsti-

šavamotoreilaganoulaziulukuVelikogBrijuna,svakogaputnikanamjernikadočekatćeneobičnegrađevinerađeneusecesijskomstiluaustrougarskeprimorskearhitekture.Dočekujegaspremištezačetiribrodića,„Lacasadottore“-kućaosobnogaliječni-

kavlasnikaotoka,tehoteli„Neptun“,„Istra“i„Carmen“,izavrijemeJosipaBrozaTitauspostavljeni-Trgprijateljstva.PrekocrvenogatepihaovogTrgaprodefiliralesumoćnekraljevskekrune,silnivla-

dari ivelikiumjetnici:Churchill,Hruščov,gorbačov,Adenauer,Causescu,HaileSela-sije,Sadat,Sadam,Degaulle,WillieBrandt,Brežnjev,Nehru,Naser istotinudrugihmalih,malovećihinajmoćnijihvladarasvijeta,slavniumjetnici:ClaudiaCardinale,SofiaLoren,RichardBurton,ElizabethTaylor,PlacidoDomingo,Pavarotti,MariodelMonaco,NaomiCampbell,OrsonWalles;najvećiknjiževnici-MiroslavKrleža,IvoAndrićidruginobelovci.


Smjestiosamseuhotel„Neptun“ipokušaosreditinagomilanedojmove.Pokušaopronaćiodgovornapitanje-štojemoćnevladaresvijetaikreatoresvakoganereda,velikeumjetnike iumove,vodilonaotoksmještennasjevernomedijeluJadranskogmora.TikuzpoluotokIstru.Alii,prijesvega,pronaćiodgovornapitanje-gdjesamdošao:naBrioneiliBrijune?Kakonaš„zagađeni“okolišzahtijevaobjašnjenjenabrojnapitanja,potražiosam

odgovorinaovuosobnudvojbu.štojeispravnoreći-BrioniiliBrijuni?Istarskootočje,poimenicenavedenouuvodu

ovogaputopisa,odVelikogBrijunadoKazade,natalijanskomjezikunazivaseBRIONI.Zavrijemebivšedržavnezajednice,upretežnojuporabibiojetalijanskinazivotočja,

patakoinašanavikareći,npr.„OvajgodišnjiodmorproveosamnaBrionima“.Međutim,nekolikomeđunarodnihdokumenatapodržavaonajdrugi-NARODNI,

anetalijanskinazivotočjakao,npr.,Brijunskadeklaracijaiz1956.godineouteme-ljenjuPokretanesvrstanih,Brijunskadeklaracija iz1991.godineoprestankuratauSloveniji.Uhrvatskomejezikuudomaćilaseriječgrčkogapodrijetla-„bryon“ilimorskama-

hovina.Dakle,ako Istarskootočježelitenazivati talijanskim imenom,kažite -Brioni,ako,

pak,hoćeteonimpravim,narodnimjezikom,nazovitegaBrijunima.I,nakoncu,jedansavjet:zaboravitenaoverazlike,odlučiteseipođitedofažane,a

potomvelikimbrodomilibrodićem,svejednoje,uplovitćetena„rajskeotoke“.IznajmilismomaloelektričnovoziloipošliupotraguzačarimaBrijunaiodgovorom

nanametnutopitanje.Uovomeljetnomputopisunećuseosvrtatinaznanstveneekspertizeotomejesuli

otisci,tj.tragovidinosaura,stari120milijunagodina.Omilijunimagodinaovihotisaka,o rimskom ljetnikovcustarom2100godina,ne

moguništareći.Alimoguposvjedočitidaonačasnastarina,onamaslinasasvojih1600godina(za-

sađenauIV.stoljećuposlijeKrista),izazivadivljenjeprolaznika.Iovegodinenosiplodovezaizvrsnomaslinovoulje.KaonajstarijamaslinaSredozemlja,spravomnosinaziv„Kardinalabrijunskogperivoja“.E,kadajetotako,poželimoovoj„djevojčici“,jošmnogostoljeća.ZavrijemeboravkanaBrijunimamalimelektričnimvozilom,željanmiraispokoja,

prošaosam274kilometra.Upravoonolikokolikojenaotokuasfaltiranihstazazanor-malanprometvozilima,otočkimtramvajemibiciklima.Putujućiispodsvjetlosnihčarolijastarihkrošanja,promatrajućiplessrndaća,jelena,

modrihantilopa,uživajućiuponosnimšetnjamapauna,gazela,šarenihzebri,trokatnihdeva ipogrbljenihslonova,osluškujućipjevgaleba,dahšume i šapatmora,čovjekmorazahvalitiireći:-Bože,hvalatizaovajdar!HvalatizalijepuIstruineponovljiveBrijune!Posljednjegadanaboravka,ranoujutro,odmahnakonobjeda,predhotelom„Nep-

tun“,sgospođomDanicom,živahnomveselomIstrankominjenimbrodićem„Laguna“,pošlismouobilazakMalihBrijunaidrugih12otoka.Dootokanakojemu je ljetovalaprincezaodMonacanismomoglidoći.Jednako

takonidoonoganakojemujebiosmještenslovenskipremijer.Naravno,nismomogli


nidootokaVange,otokanakojemusenalaziTitovavila,njegovivinogradi,podrumiivoćnjaci.ProlazećiporedotokaSv.Marko,gospođaDanicaispričalanamjeneobičnupričui„požalila“sekakonatommjestu,uprolazuširokomtekstotinjakmetara,čestomora usporiti vožnju, a nekada i sačekati dok ne prođe „obred“ jutarnjega plivanjajelenaisrndaća.Napovratku, ispredmuzeja„Tito“naBrijunima,zateklismoovećuskupinuznati-

željnihturista.Razgledalisuifotografiraliseuzparkiranicadilac-cabriolet.Tozanimljivovozi-

lo,neobičnoposvojojdužini iširini,pounutarnjemuređenju ivanjskom izgledu,davne 1952. godine, darovao je Josipu Brozu predsjednik Sjedinjenih AmeričkihDržava.Zanimljivojetodaovounikatnovozilonijevidjelodrugihputova,osimonihbrijunskih.Nažalost,uzovovozilonijebilo„zlatnihkočija“štoihje,istojosobi,darovalaengle-

skakraljevskaobitelj.Krijeliseuovome„skromnom“voznomparkuodgovornamojepitanjespočetka

ovogputopisa?Nidanasnisamsiguran.Alisiguransamdajeljepotubrijunskihotoka,usvomestihu,najljepšeopisaopje-

snikMatkoLaginja:

„četrnaestsmaragdnihočijuknebusJadranamodrogodaslalosjaj,Toodrazjesuncaštoponavljasvijetu,Brijunisuspomennazemaljskiraj..“

Nakondesetodnevnogputovanja,vratiosamseuMostar.KolegicaAnaPrimoracjenagodišnjemodmoru,auuredsupristiglebrojneobveze.ZatekaosamljubaznopismoMiheKozinca,predsjednikaOdvjetničkezborniceSlovenije.Bio jetopozivzaSvečanuakademijuupovoduDanaslovenskogodvjetništva,kojaćese,sredinommje-secarujna,održatinaBledu.-Evosjajneprigode!-pomislih.Upovratkuću,autoputomprekoLjubljaneiKopra,doPuleiponovnobitiuprilici

radosnouzviknuti:Dobrojutro,Istromila!

Mostarske ulice, kafići i zabave

Kadabi,nekimčudom,uskrsnuoneimarivelikigraditeljMostaraMiroslavLooseiprošetaoUlicomkraljaZvonimira,prekoKorzadoMusale,vjerojatnobi, istogačasa,poželiovratitiseodaklejeidošao.Njegovaljubavpremagradukojijedesetljećimabrižnooblikovao,nebimoglaizdr-

žatisusretsposlovnim“zakrpama“,načičkanimuznogostupe,s„posrnulom“zgradomPrivrednebanke,sazapuštenimprostoromštosejošitrgomhoćenazvati,sdijelomKorzakojijepretvorenujavnikontejnerilirazrušenimHotelom„Neretva“,čijabiobnovamoglapotrajatijoškojedesetljeće.


Međutim,kadabiprošetaosusjednomulicomkojaseponosiimenomStjepanaRa-dića,vjerojatnobiseisamunjojželionastaniti.Ovaulica,kojajeprijenekolikogodinarekonstruiranaiproduženazadvjestotinjak

metara,odstarogaHotela„Mostar“inoveprelijepezgradeHDZ-aBiH,padoBijelogBrijega,odišeurbanimskladom.Pošteđenaodposlovnih„zakrpa“iispadagrađevinskeorijune,ulica,sasvojimsta-

riminovimzdanjima,živiupotpunomskladuimiru.Obnovljenefasadestambenihobjekataiizloziposlovnihprostora,svojimmodernim

izgledom,spravomjojdajunazivnajljepšegradskeulice.Mnogićereći:-Pa,iniječudokadaunjojživiionjenomdrvoredu,nasvojnačin,brinedr.Jakov

Pehar,našovovremeniMiroslavLoose.UlicaStjepanaRadićaspravombisemoglanazvatiiUlicomslavnihMostaraca.Na razdaljiniodsvegastotinjakmetara, rođeni su i stasali: IvicaĆurković,Enver

Marić,JadranTopićigradimirgojer…Sasportskimmegazvijezdamainogometnimlegendama-Ivicom,EnveromiJadra-

nom,ujutro,upodneilinavečer,zapravo-usvakodobadana,moglistesefotografirati,družitiirazgovarati..Bilajetoprivilegijaokojojsumaštaletisućeitisućepoklonikanogometnevještine.Usvimgradovimaukojesudolazili, inasvimstadionimanakojimasuigrali…U

zemljiiinozemstvu,jednako,naistinačin…Podkrovovimaoveulicesvojublistavuknjiževnuiredateljskukarijeruzapočeojei

gradimirgojer.

Ima ulica i svoje ovovremene zvijezdeSlijeveidesnestraneulice,odmaknutihodnogostupa,nalazisenekolikougostitelj-

skihobjekataukojejeuvijekzanimljivonavratitiisrestidrageljude.Kafića„BatidadeCoco“nebisepostidjelani renesansnafirenza,apizzerijom i

slastičarnicom„Roma“mogaobiseponositiivječnigradRim.Uovimmodernoopremljenimugostiteljskimobjektima,usvakodobadana,možete

seposlužitiizvrsnomkavom,pizzominadalekopoznatimkolačima.Alinivlasniciovihobjekata,inačedragiivrijedniljudi,nisuodoljeliopćojpomamiuporabestranihriječiinaziva.BATIDADECOCO,ROMA…-štonamtoznači?Protestirajućiprotivovepojave,protivkorovakojinassvevišeosvaja,IvoAndrićna

jednommjestukaže:- Potomekakoseborizačistoćusvogajezika,možesemjeritikulturajednognaro-da.Zaštonašsvijetmislidaviševrijediakoseneštozastrenekomstranomriječi?Tomenisličiudavačikojabiizdravzubizvadiladabinatomjestostavilapozlatu.

Ipak,kaoponekomustaljenomritualu,ulicapočinježivjetiispredkioskakojivodiljubaznagospođaLozaNikolić.Prijenegoštoutoneumirsvogateljea,prijenegoštopostavištafelaj,zategneplat-

no i izmiješaboje,sasvežnjemdnevnogatiska,možetesresti idružitisesMarinomTopićem-arhitektom,slikarom,kroničaromsvihzbivanja.


Uistovrijeme,tuispredkioska,možetesrestilegendarnogmostarskogliječnikadr.SlavkaMusuipromatratigakako,sasvojimkćerima–dr.Inesidr.Ivonom,odlaziuordinaciju.Kakoodlaziliječiti,popravljatiiuljepšavatisvijetokosebe.Inače,ova liječničkaobitelj desetljećimaponaša sepo zakonimakoje je,davnih

stoljeća,propisaoSvetifranjoAsiški-„učiti,raditi,usavršavatiseiićinaprijed“.Kadabiseiudrugimsferamaživotaradilonaovakavnačin,ondanebimibili„crni

vilajet“,negomjerilostručnosti,radinosti,obiteljskoga,paidruštvenoguspjeha.KodljubaznegospođeNikolićredovitokupujemidnevnitjednitisak.Prijenekolikodana,kaoisvakogpetka,uzeosamjedansarajevskitjednik.Ovajča-

sopisčitamzbogodličnihosvrtaglavnogaiodgovornogurednika,izvanrednihstudijaIvanaLovrenovićai,napose,poučnihkolumni„grandepoete“-MileStojića.PisaoonoSvjetskomnogometnomprvenstvuilivuvuzelama,Chopinailipovijesti

valcera,očitlučkompožaru ilimanekenkama,ovekratke,vesele ipoučnekolumne,čitamnajradije.Međutim,togajutranaiđemnarazgovorsjednimkazališnimredateljem,aktome

iaktivnimpolitičarom,kojiseraspričaoosvemuisvačemu,patakoioMeđunarodnojkulturnojmanifestaciji„Mostarskoproljeće-DaniMaticehrvatske“.čitaminevjerujem!Ponovnočitamiponovnonevjerujem!NisammogaopovjerovatidajejedanozbiljanpolitičarMostarnazvao„provincijom“,

anjegovumeđunarodnukulturnumanifestaciju,„običnompriredbom“!A pritom sve sarajevske festivale – „planetarnim kulturnim događajima“! Od-

ložio sam časopis i potražio odgovor na pitanje - što je to „provincija“ i što je to –„priredba“?OdkadajeBogaičovjeka,ljudiseorganizirajuporazličitimosnovama.Izvanobitelji,kaoprirodnezajednice,najčešćeponacionalnom,konfesionalnomili

zemljopisnompojmu.URimskomCarstvupod„provincijom“smatraosesvakiprostorkojijeizvanItalije

ikojisenalazipodupravomsredišnjevlasti,unekimzemljamakaoprostorizvanglav-nogagrada,aupodrugljivomsmislu-kaokulturnoipolitičkizaostalasredinauodnosunasvojumetropolu.Ako se pod pojmom festivala podrazumijeva svetkovina kulture ili velika smotra

umjetnosti,ondapriredbanije-nijednonidrugo.SpravommožemozaključitidajejedanpoznatiredateljiambicioznipolitičarMostar

svrstaoukategorijukulturnoipolitičkizaostalihsredina.I uz to što je njegova kulturnamanifestacija, na temelju izrazito visokih kulturnih

dometa, jednoglasnomodlukomglavneskupštine,primljenaupunopravnočlanstvoSavezaeuropskihfestivala.Evoozbiljnezabludeijošozbiljnijegnesporazuma!Eto,Krležaje,boljenegoitko,pogodiousržnašihproblema.- Svinašinarodinjegujusvojezabludenaistinačin.Poistompraviluiistimrije-čima,obmanjujusebeisvijetokosebeonekimsvojimposebnimsvojstvimaivrijednostima.

PrisjećasemudriIvoAndrićisavjetuje:- Upisanjuigovorutrebabitiodmjeren.Ništatakonenavodinagrijehkaojezik.Suvišnuriječnebinikadatrebaloizgovoriti.Najtežajeizgovorenariječodkojesetrebabraniti.


Voliobihdasesvojihsarajevsko-mostarskihzabluda,štoprije,oslobodinašizvrsniredateljida,kadavećzaproteklih12godinanijeuspio,dođenaXIII.Mostarskoprolje-će-DaneMaticehrvatske.Uovojkolumni,unekolikonavrata,spomenuosamimenašeganobelovcaIvuAn-

drića.Prošlo je 25godinaodnjegovogaposljednjegboravkauMostaru. Isto tolikogodinaiodnjegovesmrti.Idućiput,neštovišeotimobljetnicama…

O Ivi Andriću – od Travnika do Trsta: Zašto mi se Travnik zamaglio?

Uvrijemegodišnjegodmora,doksamtražiotjelesnipredah,mir iodmor,putmeje jednogpopodneva,sBrijuna,odveodoTrsta.Nakondvadesetljeća,poželiosamprošetatiznanimulicamaitrgovima,razgledatiizloge,počastitisepravimcapuccinomivratitisjećanjananekadašnjeizlete.Nanoćnaputovanja,cjelodnevnešetnjeikupnjusvegaisvačega.Nisamimaosreće.Samoštosampronašaoparkingnakojemusamostaviovozilo,

oglasilisusenekineugodnivjetrovi,amalozatim,počelajepadatikiša.Neboseotvori-lo,kišajepljuštala,ulicesuzačaspoplivale.Bježećiodneočekivaneljetneoluje,utrčaosamujednuzgraduiostaoiznenađenonimštosamvidio.Sdesnestraneulaznihvratajednevišekatnice,uvisinigornjegaštoka,odbijelog

karerakamena,postavljenajepločasnatpisom:“UOVOJZgRADIJE,OD1923.-1925.gODINE,BORAVIOIRADIOIVOANDRIĆ,

NOBELOVAC“.Istrčaosamnaulicu i, fotoaparatomskromnihmogućnosti, ovjekovječioonošto

samvidio.UtomčasupočeosamzahvaljivatiBogu,kišiivjetru.Zahvaljivatizbogtogaštosamseprednevremenommoraoskloniti, inače,znatiželjabimeodvela tkoznakudainebihvidioonoočemuuovojkolumniželimpisati.OknjiževnikuinobelovcuIviAndriću,onjegovomodnosupremanašojzemljiigra-

duMostaru,a,prijesvega,onašemZABORAVU.

Rođen je genijeUTravniku, uUl. Zenjak br. 13, odmajke Kate rođ. Pejić, radnice u sarajevskoj

Tvornicićilima,iocaAntuna,školskogpodvornika,10.listopada1892.godinerođenjeIvoAndrić,prvoijedinodijeteusvojihroditelja.Dvijegodinekasnije,ujesen1894.,odteškebolestiumrojeotacAntun,anjegovamajka,mlada,nezaštićenaiutovrijemenezaposlenaudovica,moralajesvogadvogodišnjegsinapovjeritisestriAniudanojzaIvanaMatkovščika,podrijetlomPoljaka,nastanjenoguobiteljskojkućiuVišegradu.Višegradsko,sarajevsko,zagrebačkoikrakovskoškolovanjedalojenaslutitidaje

uTravnikurođenaknjiževnaveličina,veličinakojaseujednojzemljirodijednomi,vje-rojatno,nikadaviše.NaSveučilištuugrazu,u svibnju1924.godine,Andrić je, sodličnimuspjehom,

obraniodoktorskudisertacijupodnazivom“RazvojduhovnogživotauBosnipodutje-cajemturskevladavine“itakostekaotituludoktoraznanosti.


U zreloj životnoj i stvaralačkoj dobi, u listopadu 1961. godine, dodijeljenamu jeNobelovanagradazaknjiževnost.Bilajetoprvanagradakojajezaknjiževnostdodije-ljenapiscusprostoraBalkanskogpoluotoka.Takojetoidanas.I,dajBože,datakonebudezasvevjekovevjekova.DodjelaNobelovenagradepiscukojidolaziizjednemalezemlje,aporedtogaiizatzv.„željeznezavjese“,bilajepravasenzacija.Takoseisamknjiževnikprisjeća:-VraćaosamseizStockholmasasvečanostidodjeleNobelovenagrade,odlučio

predahnutiuBečuiposjetitiprijatelja,inače,poznatogaaustrijskogknjiževnika.Zavri-jemevečere,doksmonazdravljalivelikomdogađaju,domaćin,inače,mojodličanpri-jatelj,učtivomiseobratiriječima:-MoguliVasneštoupitati,gospodineAndriću?-Izvolite,pitajte,godinamasepoznajemo…-Mojepitanjejeneštointimnijenaravi-spunopoštovanjanastavimojprijatelj.-Izvolite,pitajte,štoVastoposebnozanima-odgovorihmu.-Jelitočno,gospodineAndrićudasteVirođeniuBosni?-Da,rođensamusredištuBosne,ugraduTravniku,tamogdjeseponosnopjeva:

„BukovicaVilenicupita-zaštomiseTravnikzamaglio?…Itakoveselozavrširazgovorotometkosam,odaklesam,iotkudnašegačovjekau

društvuapostolapisaneriječi.OvajknjiževniiintelektualnigenijenijerođenuSloveniji,Hrvatskoj,Srbiji,Crnojgori,

grčkoj,Bugarskoj,Rumunjskoj.NiujednojdrugojzemljibrdovitogBalkana.Rođenjeunašojzemlji,ugraduTravniku,naponosprošloga,ovogisvihdolazećihstoljeća.Kadajetotako,zaštosmopostalizaboravni?

Bosna je njegova najbliža rodbinaSuvremeniciIveAndrića,usvojimzapisimaisjećanjima,zornosvjedočedajeBo-

snabilanjegovoduhovnopribježište.Isampisacčestojeponavljao:-UBosnunajradijeodlazim,tamojemojzavičaj,tamosemojeuhoprimiriiodmori,

tamo je i zrakmekankaokolijevkamojemajkeKate.Kadabi, nekimslučajem,po-novnodolazionasvijet,jabihbionesretankadatonebibiloumojojBosni.Uraznimprigodamaponavljaojeistočnjačkumisaodaječovjekdužansvomezavičaju.govoriojedaBosnutrebaprosvjećivatikakobi,vremenom,unjojbiloštovišeobrazovanihipametnih,ištomanjeonihdrugihljudi.NjegovisuvremenicisvjedočekakojeAndrićneprestanogovoriodaBosnitrebajuknjigeimodernečitaonice,adokumentisvjedo-čedajeCJELOKUPANIZNOSNobelovenagradedarovaoSavjetuzakulturuBosneiHercegovine.Pripremajućiovukolumnu,pronašaosamAndrićevopismoupućenoUpravnomeod-

boruRepubličkogfondazaunapređenjebibliotekarstvaukome,međuostalim,piše:-Mojaježeljadaseovasredstvaupotrebezaunaprjeđenjenarodnihbibliotekana

područjuBosneiHercegovineiutrošenanajcjelishodnijinačin...Ovdje treba reći da su to bila značajna novčana sredstva, sredstva koja su se

mjerilastotinamatisuća,uonodoba,vrijednihameričkihdolara.Zasvogaživota,ito1967.i1970.godine,IvoAndrićdoživiojedvavelikaiznačajnapriznanja.Novčanasredstvaovihnagradaponovoje,ucijelosti,darovaozaunapređenjenarodnogabi-bliotekarstva.


OovojstraniAndrićevogdomoljubljaukulturnojiinojjavnosti,malosezna.Maloseznazbogtogaštojeseonodlučnoprotiviodasenjegovoimeističe,moliojedagasenetitulirasdoktore,akademiče,nobelovče,asvejetobio.Uprijepiscisprijateljemkaže:-ZnamdanigospodBognemožebezzvona,alijaseplašimpublicitetaitoje

velikapreprekaumomživotu.Oovomeneobičnomčovjekumoglebi sepisati kolumne i kolumne,ali zaovu

prilikunekaiovobudedovoljno.SvremenanavrijemeukažemiseprilikapoćidoSudauTravniku.Bezobzirau

kojećevrijemepočetiprocesilirasprava,kaonanekizavjetnisusret,urodnukućuIveAndrićadolaziosamsatranije.KadasenamagistralnomputuSarajevo-Travnikizdvojiteulijevutrakuiuđeteusporednuulicu,putnikanamjernikadočekatćepro-metniznak:„RodnakućaIveAndrića“.OvajprometniznaknipočemusenerazlikujeodonogakojićeVasuputitiuprav-

cususjednećevabdžinice,praonicevozila ilikioskazaprodajunovina.UprizemljurodnekućeIveAndrića,zamislite,nalaziseugostiteljskiobjekt,tipičnabosanskakrč-maikavana.Usvakodobadana,ljubaznikonobariposlužitćeVaskavomilirakijom,ćevapčićima ili pljeskavicom,uštipcima ili begovomčorbom.Problemćenastati učasuakopoželitepoćidokataiprostorijeukojojsenalazinekolikofotografijaineko-likoknjigaslavnoganobelovca.Utomslučajutelefonomtrebapozvatiosobukojaimaključevesobenakatuičekatinjendolazak.Naravno,akosteuspjelidobitituosobuiakosteuspjelidogovoritinjendolazak.

Mostar je bio njegova ljubav-Mostarmeumnogočemupodsjećanafirencu.Ovojegradumjetnika,obrtnika

ipjesnika.PoezijajeovdjebilazastupljenakaoiWeimarukogajegoetheopjevao.KadčovjekprenoćiuMostaru,nijezvukonoštogaprobudi,nego-svjetlost,neka

naročitasvjetlost,pojačiniikakvoći.Jugje,samposebi,raskoš.Ovdjeseiusiromaš-tvuveselijepati-pričaojeAndrićdruštvuokupljenomnaterasiHotela„Neretva“.Apotom,naslonjennaogradu,dugojepromatraorijeku,njeneobale,špiljeisti-

jenjeneobičnogizgledainastavljao:-Neretva jepravablagodatzaMostar,višenegoNilzaEgipat.Pogledajteonaj

Starimost,onizgledakaonajljepšadjevojkakojajezagazilauvodu,paonakomalosuknjupodigladajenebiskvasila.OsjećamjedandugpremaHercegovini.Želiobihistražitiživotnjenihprvaka,prijesvegafraPetraBakuleiAliPašeRizvanbegovića.OdposljednjegposjetaMostaruiodnjegovesmrtiprošloje35godina.IvoAndrićsvojoj jedomovinidonioslavuiNobelovunagradu.Njoj inikomdru-

gom,darovaojenovčanasredstvaodNobeloveisvihdrugihnagrada.Doposljednjegdolaraidinara.Njegovadomovinainjegovrodnigraduzvratilisumunezahvalnošćukojejeteškoshvatitiijoštežeprihvatiti.Jednaciviliziranazemljacjelokupnojjesvjetskojjavnosti,sponosom,pokazalada

jeunjenomgraduod1922.-1925.godineboravioknjiževnigenijenobelovacIvoAn-drić.Otomsvjedočionabijelamramornapločanabroju1jedneprometnetršćanskeulice.Ajedandrugigrad,rodnigradIveAndrića,nijednojškoli inijednojulicinijedaonjegovoime.Takojetoiudrugimgradovimanašezemlje,paiugraduMostaru.


Zaborav na sve strane. Stoga je hvale vrijedna inicijativa i odlukaMatice hrvatskeotrajnomeobilježavanjuvelikogineponovljivogdjela i imenanašegnobelovcaIveAndrića.DonekenoveprilikesrdačnoVaspozdravljam.


MiraPEHAR

KulturnadogađanjauMostarusrpanj–kolovoz2010.

01.07. Održan znanstveni skup „Život i djelo Hivzije Hasandedića“uMuzeju„Her-cegovina“.Naskupujepredstavljenodvadesetakznanstvenihradovaeminentnihstruč-njaka,povjesničaraikulturnihdjelatnikagradaMostaraišire.

03.07 - 04.07. Održana dvodnevna književna manifestacija „Šantićeve večeri poe-zije“ uorganizacijigradaMostara,MuzejaHercegovineiSPKDProsvjeta.

03.07. Predstavljena publikacija Salke Šarića „Šantićeve večeri poezije“unakladiMuzejaHercegovina.PredstavilisujeAlmafazilObad,savjetnicazakulturuugraduMostaru,IvanKordić,književnikiautorSalkošarićubaštiĆorovićakuće.

03.07. Na prostoru mostarskog parka Zrinjevac , na oko 500 četvornih metara po-stavljenaizložbainstalacijaizciklusa„Network“(Mreža)umjetnikaDaliboraNikolića.

08.07. Održan koncert međunarodnog triausastavuMarijanašipkaizBiH(violina),Hee-JungAhnizJužneKoreje(klavir)iMohamedHamcyizEgipta(klavir),podpokro-viteljstvomgradaMostara,uorganizacijiSimfonijskogorkestraMostarugalerijikraljiceKatarineKosača.

08.07. U okviru programa „Književnost uživo“ u OKC-u Abrašević,predstavio se Zvonko Karanović, književnikizSrbije..

08.07. Održana tradicionalna izložba XIII. Anale crteža Grand Prix Mostar usklo-puMostarskogljetnogfestivalauCentruza kulturu.PrvunagraduosvojiojeMustafaSkoljak,druguAndrijanaMlinarević-Cvetković,atrećusuravnopravnopodijelileVesnaVuga-SušaciDraganaNuić-Vučković.

09.07. Otvorena zajednička izložba akademskih slikara Jasne Zovko i Mire Šimu-novića uKlubuAluminij.


16.07. – 18.07. Održan 8. Mostar Blues Festival (MBF) u Muzičkom centru Pavarotti.PrvuvečernastupilajednaoddanasnajtraženijihbluesglazbenicaDeborahColeman,drugu večer nastupila je Zdenka Kovačiček , a „Partibrejkersi“ su svojim nastupomzatvoriliovogodišnjifestival.

17.07. Pozorište lutaka Mostar premijerno izvelo lutkarsku predstavu Pinocchio CarlaCollodia urežijiJaroslawaAntoniukauPozorištulutakaMostar.

19.07. Otvorena 11. izložba mladog mostarskog slikara Marka Šaravanjepodnazi-vom„Hybrid“uCaffegaleriji„Mala“uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

20.07. Predstavu „Fame“ Mostarski teatar mladih (MTM) premijerno odigrao nagradskojsceni„ToniPehar“.

22.07. Na Sportskom centru „Kantarevac“ održano finalno natjecanje „In Site 2010 - Recording Star“.goranaNikolićizčapljineodnijelajepobjedu.

23.07. – 30.07. Održan IV. Mostarski World Music FestivaluorganizacijiWorldMusicCentraizMostara.

24.07. Održan koncert grupe „Goribor“izBora,SrbijauOKC-u„Abrašević“.

25.07. Izveden kabare „MEĐUIGRE 0- 24“ Zijaha SokolovićauClubu„Aleksa“.

25.07. Izvedena gostujuća predstava „Mesnevija“ dramskog studija „Orient espre-sso“izZagrebanagradskojsceni„ToniPehar“uMostarskomteatrumladih(MTM-u).

31.07. – 03.08. Održane po drugi put ove godine „Šantićeve večeri poezije“.OvajputuorganizacijiSKPD„Prosvjeta“,SPKUD„gusle“ izMostara,SrpskepravoslavnecrkveOpćineMostar.

03.08. Predstavljena zbirka poezije „Manastirski baštovan“ autora Đorđa Sladojauokviru„šantićevihvečeripoezije“ugalerijikraljiceKatarineKosača.

06.08. – 07.08. Održan „Sat’Rashmi festival“ koji ima za cilj ujediniti i promoviratidemobrendoveizsvihdijelovaBiHisusjednihzemalja.

12.08. – 13.08. Održan 2. po redu Džepni fest 2010.uorganizacijiUdruge„Hrvatskodruštvozapromicanjekultureiumjetnosti–ProljećeuMostaru“nalokacijinekadašnjeSveučilišneknjižnice.

22.08.- 29.08. Otvorena izložba pod nazivom Green up, izložba radionice stude-nataarhitekturepodnazivom„Majstorskidžepniperivoj“ugalerijiuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.


24.08. Otvorena izložba UNESCO-a „Culture Matters“usuradnjiAustrijskeambasa-deuSarajevuiCentrazakulturu,MostaruCentruzakulturuMostar.

24.08. Premijerno izvedena predstava „Murlin Murlo“ po tekstu pisca Nikolaja Ko-ljade uKamenojbaštikodšpanjolskogtrga.Predstavajeuneovisnojprodukcijiproduciranaodsamihglumaca,arežijupotpisujeSnježanaMartinovićkojaupredstaviiglumi.

25.08. Odigrana predstava „Zemlja nedođija“prematekstuvladikeNikolajaVelimiro-vića,urežijiZoranaRistovićauNarodnompozorištuMostar.

27.08. – 31.08. Održan „Međunarodni festival autorske poetike“uorganizacijiMo-starskogteatramladih(MTM)ugalerijikraljiceKatarineKosača.

27.08. Odigrana predstava Dječjeg dramskog studija MTM-a „Ružno pače“usklo-pu„Međunarodnogfestivalaautorskepoetike“.

27.08. Odigrana predstava „Fame“ Omladinskog dramskog studija MTM-ausklopu„Međunarodnogfestivalaautorskepoetike“ugalerijikraljiceKatarineKosača.

31.08. Odigrana predstava „Ćelava pjevačica“ Eugena IonescaurežijiferidaKaraji-ce,uizvedbiMTMugalerijikraljiceKatarineKosača,usklopu„Međunarodnogfestivalaautorskepoetike“.

Trajna suradnja Kotor ART-a i Mostarskog proljeća – Dana Matice hrvatske Član Saveza europskih festivala Mostarsko proljeće - Dani Matice hrvatske i Međunarodna kulturna manifestacija, pod stalnim pokroviteljstvom UNESCO-a, Kotor ART, potpisali su 10. kolovoza u Kotoru Ugovor o trajnoj kulturnoj suradnji dvaju festivala.Po riječima Josipa Muselimovića, prvi veliki događaj koji je znatno utjecao na kulturno zbližavanje ovih gradova bilo je gostovanje don Branka Sbutege, Gradske glazbe Kotor i Bokeljske mornarice u Mostaru. Potpisivanje ugovora pozdravio je i predsjednik Saveza europskih festivala gospodin Darko Brlek.

S lijeva: umjetnički direktor Don Brankovih dana muzike Ratimir Martinović, voditeljica, Josip Muselimović, predsjednik Matice hrvatske Mostar i Juan Pinilla, proslavljeni pjevač flamenca, umjetnički voditelj Flamen-co konstelacije iz Španjolske.

Documents

Motrista br. 54