mp sve u 1

7/18/2019 mp sve u 1

http://slidepdf.com/reader/full/mp-sve-u-1 1/108

Monetarna

politika

SKRIPTA za 1.

Kolokvij 2011./2012.

Autor: bezbrižan, mentor:rade ulica

7/18/2019 mp sve u 1


2

ContentsPOGLAVLJE 1. ........................................................................................................................................... 4

NOVAC I NOVČANI SUSTAVI KROZ POVIJEST........................................................................................... 4

1.1 Složenost naravi novca .................................................................................................................. 4

1.2 Povijesni razvoj novca ................................................................................................................... 4

1.3 Novčani surogati – zamjenici novca .............................................................................................. 5

1.4 Valuta, važenje .............................................................................................................................. 6

1.5 Valutni (novčani) sustavi metalizma .............................................................................................. 7

1.5.1 Valutni sustavi bimetalizma.................................................................................................... 7

1.5.3 Slom zlatnog standarda ........................................................................................................ 10

1.6 Suvremeni novčani sustav ........................................................................................................... 10

POGLAVLJE 2. ......................................................................................................................................... 11

MONETARNE INSTITUCIJE U FINANCIJSKOM SUSTAVU ........................................................................ 11

2.1 Financijski sustav i uloga banaka kao monetarnih institucija...................................................... 11

2.2 razlika poslovnih i sreišnje banke .............................................................................................. 12

POGLAVLJE 3. ......................................................................................................................................... 13

KREDITNI NOVAC ................................................................................................................................... 13

3.1 Uloga banaka u procesu kreiranja novca .................................................................................... 13

3.1.1 Emisija kreditnog novca ........................................................................................................ 14

3.2 razlike između robnog i bankovnog kredita ................................................................................ 15

3.2.1 Pretvaranje robnog kredita u bankovni kredit ..................................................................... 16

3.3 Kreditni potencijal banke ............................................................................................................ 16

3.4 Analiza likvdnosti i promjene kreditnog potencijala banke ........................................................ 18

3.4.1 Statistički kreitni potencijal banke ..................................................................................... 18

3.4.2 Mikrokreitna multiplikacija i utvrđivanje inamičkog kreitnog potencijala banke.......... 19

3.5 Makromultiplikacija depozita i kredita ........................................................................................ 21

3.5.1 Granice kreditne ekspanzije ................................................................................................. 22

Poglavlje 4. ............................................................................................................................................ 23

PONUDA NOVCA ................................................................................................................................... 23

4.1 Problem definicije novca ............................................................................................................. 23

4.2 Monetarni agregati – mjere ponude novca ................................................................................ 26

4.2.1 Primarni novac – M0 ............................................................................................................. 27

4.2.2 Novčana masa u užem smislu – M1 ...................................................................................... 29

4.2.3. novac kao dio imovine – M2, M3, M4 ................................................................................... 30

7/18/2019 mp sve u 1


3

4.3 Teorijske koncepcije novčane mase ............................................................................................ 30

4.4 Monetarni agregati u praksi nekih zemalja ................................................................................. 31

4.4.1 Obuhvat monetarnih agregata u SAD-u ............................................................................... 31

4.4.2 Monetarni agregati u praksi ECB .......................................................................................... 32

4.5 Monetarni agregati u RH ............................................................................................................. 33

4.5.1 Novčani optjecaj i novčana masa ......................................................................................... 33

4.5.2 Monetarni agregati u RH ...................................................................................................... 33

4.6 Heterogenost strukture monetarnih agregata ............................................................................ 35

4.7 Mehanizam promjene monetarnih agregata .............................................................................. 35

POGLAVLJE 5. ......................................................................................................................................... 37

INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE .................................................................................................. 37

5.1 CILJEVI MONETARNE POLITIKE: ................................................................................................... 37

5.2 STRATEGIJA PROVOĐENJA MONETARNE POLITIKE ..................................................................... 37

5.3 TRADICIONALNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE .............................................................. 38

5.3.1 DISKONTNA POLITIKA (politika diskontnog prozora) ........................................................... 38

5.3.2 POLITIKA OTVORENOG TRŽIŠTA ........................................................................................... 38

5.3.3 POLITIKA OBVEZNIH REZERVI ............................................................................................... 40

5.3.4 SELEKTIVNA KREDITNA POLITIKA ......................................................................................... 40

5.4 POLITIKA KAMATNJAKA ............................................................................................................... 40

5.4.1 ULOGA KAMATNJAKA U MONETARNOJ POLITICI EUROSUSTAVA ....................................... 41

5.5 EVIZNE OPERACIJE SREIŠNJIH BANAKA .................................................................................. 41

5.6 INSTRUMENTI I MJERE MONETARNE POLITIKE HNB-a................................................................ 42

5.6.1 OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU ................................................................................. 42

5.6.2 STALNO RASPOLOŽIVE MOGUDNOSTI.................................................................................. 43

5.6.3 OBVEZNA PRIČUVA ............................................................................................................... 43

5.6.4 DEVIZNE AUKCIJE .................................................................................................................. 44

5.6.5 BLAGAJNIČKI ZAPISI .............................................................................................................. 44

5.6.6 OBVEZNI BLAGAJNIČKI ZAPISI ............................................................................................... 45

5.6.7 MINIMALNO POTREBNA EVIZNA POTRAŽIVANJA .............................................................. 45

5.6.8 KRATKOROČNI KREIT ZA LIKVINOST ................................................................................ 45

PITANJA ZA PONAVLJANJE..................................................................................................................... 47

7/18/2019 mp sve u 1


4

POGLAVLJE 1.

NOVAC I NOVČANI SUSTAVI KROZ POVIJEST

1.1 Složenost naravi novca

Novac je:

o POSREDNIK u razmjeni roba i usluga, OPDI EKVIVALENT kojima se izražava cijena

svih drugih roba i usluga, UNIVERZALNA ROBA koja se može zamijeniti za svaku

drugu robu, ROBA NAD ROBAMA

o Zakonsko i efinitivno srestvo pladanja na oređenom poručju:

ZAKONSKO – upotreba, oblici i optjecaj propisan zakonima svake ržave

DEFINITIVNO – novac je krajnji oblik pomirenja pladanja

o Je NAJLIKVINIJI OBLIK IMOVINE kojim je obveza pladanja konačna i završena

FUNKCIJE NOVCA:

o PROMETA I PLADANJA

najvažnija fja.; novac omoguduje neometanu razmjenu roba i usluga; novčani

surogati – fja. prometa

o

ŠTENJE

šteimo a bismo zaraili na kamatama, problem je inflacija; omoguduje

postojanje financijskih institucija čiji je ključni zaatak efikasna alokacija

štenje svima onima koji trebaju novac za razvoj gospoarske aktivnosti ilizadovoljavanje drugih potreba

o MJERE CIJENA, odnosno MJERE VRIJEDNOSTI

postavlja se pitanje je li suvremeni novac mjerilo cijena ili vrijednost? –

ispravnije je govoriti kao mjera cijena jer se sve cijene iskazuju u novcu, a

mjera vrijednosti bi bila u smislu zlata i srebra ili u smislu priznatog rada

o

SVJETSKOG NOVCA

Danas ju obavlja mali broj svjetski priznatih valuta – dolar, funta, euro, jen,

švicarski franak

1.2 Povijesni razvoj novca

Novac se prvo pojavljuje u ulozi prometnog i platežnog srestva transakcijska fja –

omogudila inirektnu (posrenu) razmjenu novca i usluga

Njegova pojava omoguduje snažniji razvoj gospoarstva tog vremena i u to vrijeme on

prestavlja „robu na robama“/“sveopdi ekvivalent“

Prije pojave novca razmjena se ovijala pomodu trampe

o TRAMPA

razmjena robe za robu; svaka roba obavljala je fju slučajnog transakcijskog

sredstva (danas se povremeno pojavljuje u obliku kompenzacije)

7/18/2019 mp sve u 1


5

o NATURALNI (ROBNI) NOVAC

Npr. stoka, žito, ..

o SIMBOLIČKI NOVAC

Kasnije se kao novac počinju koristiti različiti premeti (školjke, životinjski

zubi,..) koji su izgubili svoju uporabnu vrijednost i postali simbol vrijednosti i

sredstva koja služe za nabavku ruge robe

Nema vlastitu unutarnju vrijednost, ali vrijednost crpi iz odnosa

reprezentacije prema pravom novcu (pr. Rusije, str. 31)

FIAT NOVAC (fiducijarni novac) – vrijenost pladanja počiva na vjerovanju da ljudi mogu

zamijeniti novac za robe i usluge (lat. Fiducia - povjerenje)

Ulogu novca preuzimaju metali, a zatim i zlato i srebro jer su prenosivi, velika vrijednost im je

saržana u maloj težini, jeljivi su, homogeni i trajni, te prepoznatljivi i opde prihvadeni

Penzatorijski sustavi – svaki koma metala se važe i na temelju toga se oređuje njegova

vrijednost

S razvojem kovanja novca odvaja se realna od nominalne vrijednosti, te se stavlja prvosimbolički metalni novac, a zatim i rugi oblici simboličkog novca

Zlato je postupno istisnuto iz prometnog srestva zbog ograničenih količina rastude putanje

gospodarstva zamijenjeno je simbolima vrijednosti

Povijest hrvatskog novca:

o

o kraja 12.st. korišten bizantski novac

o BIjeli Hrvati – modno pleme s poručja anašnje Češke, kovali su novac u 10.st.

o Herceg Andrija na prijelazu u 12.st. kuje srebrne denare i poludenare naziva hrvatski

frizantici; njegovi nasljednici kuju banski denar koji je cijenjen zbog finode izrae

o U prvoj polovici 16.st. nastaju kovanice Nikole Šubida Zrinskog – najljepši hrv. Novac

o

Paški asignat nastaje na Pagu krajem 18.st.

1.3 Novčani surogati – zamjenici novca

Pojavljuju se u obliku različitih cirkulacijskih papira

Zamjenjuju novac i aju imatelju pravo na oređenu količinu kurentnog novca (obveznice,

mjenice, čekovi) ili zlata

Pojava nočvanih surogata posljeica je razvoja i stanja novčanog prometa

Prestavljaju zakonsko, ali ne i efinitivno srestvo pladanja

Pojavljuju se zbog:

o

NEELASTIČNOSTI NOVČANOG SUSTAVA

Ograničene/neovoljne količine zlata i rugih metala u onosu na rastude

potrebe gospodarskog prometa

o

NESREĐENIH VALUTNIH SUSTAVA I NESIGURNOSTI PRENOŠENJA VEDIH KOLIČINA

ZLATNOG NOVCA

Nesređenost valutnih sustava oraz je obezvrjeđenja moneta koje provoe

vladari, pa se nominalna i realna vrijednost monete mogla bitno razlikovati

7/18/2019 mp sve u 1


6

Kao razvijeniji oblik novčanih srestava razvile su se BANKNOTE (novčanice) jedan od

najranijih novčanih supstituta u metalističkom valutnom sustavu; iz njih se razvija danas

najznačajniji novčani surogat: DEPOZITNI NOVAC

1.4 Valuta, važenje

U ŠIREM SMISLU

o Skup zakonskih propisa koji reguliraju novčani sustav jene ržave

o O ržave uređeni novčani sustav jene ržave

U UŽEM SMISLU

o Povezanost osnovne zakonske novčane jeinice s objektivnom vrijednosnom

podlogom

o Pojam valute upotrebljava se još za oznaku strane novčane jeinice (strani efektivni

novac)

VALUTA ≠ DEVIZA (potraživanje o inozemstva nastalo na temelju oređene transakcije)

Nakon novčanog pluralizma slijee

o

Metalistički sustavi

Skupina vezanih valuta gje je novčana jeinica zakonski i tehnički efinirana

kao izvjesna količina nekog objektivnog stanara

Novčanice SB uvjetno ili bezuvjetno razmjenjive za punovrijeni novac

o

Sustav papirnate valute

7/18/2019 mp sve u 1


7

1.5 Valutni (novčani) sustavi metalizma

Ako izostavimo razoblje novčanog pluralizma, koje i nije bilo organizirani novčani sustav, u

glavne (metalističke) valutne sustave spaaju

Sve navedene valute svrstavamo u grupu VEZANIH VALUTA – novčana jeinica zakonski i

tehnički efinirana kao izvjesna količina nekog objektivnog stanara

1.5.1 Valutni sustavi bimetalizma

1.5.1.1 PARALELNA VALUTA

o Primitivni novčani sustav

o Novac se kao zakonsko i efinitivno srestvo pladanja kuje iz va valutna materijala: zlata i

srebra

o U prometu postoje i ravnopravno cirkuliraju dvije vrste novca: zlatni i srebrni novac, ali

između tih viju vrsta novca nije zakonski utvrđen nikakav onos; pladanje ovisi o volji i

ugovoru sudionika u prometuo Onos vrijenosti ovisi o onosu tržišnih vrijenosti zlata i srebra i stalno se mijenja

ugovori stoga sarže KLAUZULU VALUTE

o 2 novčana sustava koji funkcioniraju paralelno

o Ogovara početnom razoblju prijelaza u kapitalizam i još uvijek je primitivan novčani

sustav

1.5.1.2 DVOJNA VALUTA

o Alternativni novčani sustav

o

Novac se također kuje iz obaju valutnih materijala, ali je među njima uspostavljen oređenzakonski onos (npr. 1 kg zlata : 15,5 kg srebra, utvrđen u Francuskoj Početkom 19.st.)

BIMETALISTIČKI SUSTAVI

•PARALELNA VALUTA

•DVOJNA VALUTA

MONOMETALISTIČKI SUSTAVI

•SREBRNA ili ZLATNA VALUTA

•ZLATNI STANDARD ili ZLATNAVALUTA:

•zlatna valuta sa zlatom uoptjecaju

•zlatna valuta na bazi zlatnihpoluga

•zlatna valuta na bazi zlatnihdeviza

7/18/2019 mp sve u 1


8

o GRESHAMOV ZAKON

Pojava koja govori da tamo gdje zakonski dvije robe imaju funkciju mjere vrijednosti,

faktički uvijek samo jena ostaje

ok je valutnim sustavom na jenoj strani bio uspostavljen oređen onos

između zlata i srebra, s ruge strane je olazilo o mijenjanja tog onosa

vrijenosti na slobonom tržištu izvan zemlje. Ako je zlato, tim službenim

odnosom, bilo podcijenjeno u odnosu na situaciju drugdje, dolazilo je do izvoza

zlata radi kupovanja srebra u inozemstvu. Kupljeno se srebro uvozilo i davalo se

prekovati u novac. Na taj je način bolji novac olazio iz prometa, a ostajao lošiji,

pa se zato taj sustav i naziva alternativnim. Čas je bilo precijenjeno zlato, čas

srebro. Pocijenjeni metal bijaše povučen iz prometa, pretopljen i izvezen.

1873.g. demonetizacijom srebra u Engleskoj prestaje razdoblje bimetalizma, a zadržava

se sustav monometalističke valute, kao što je sustav srebrne valute ili sustav zlatne

valute

1.5.2 Valutni sustavi monometalizma – zlatni standardi

Pod monometalizam spada valutni sustav u kojem se novac kuje iz jednog metala: zlata ili

srebra

1.5.2.1 Sustav zlatne valute sa zlatom u optjecaju

U optjecaju kao zakonsko i efinitivno srestvo pladanja služi ZLATNI NOVAC

Nominalna vrijednost svakog komada novca odgovara njegovoj stvarnoj materijalnoj

vrijenosti. Razilaženje nominalne i stvarne vrijenosti, o koje je olazilo zbog trošenja

zlatne monete, nije bilo bitno jer svatko ima pravo onijeti zlato i tražiti o emisijske

ustanove da mu iskuje novac

Novčanice, ako uopde postoje, konvertibilne su bez ogoe i troškova; u svakom trenutku se

mogu zamijeniti za punovrijedan novac

KARAKTERISTIKE SUSTAVA

o Samo zlatni novac smatra se pravim valutnim novcem i definitivnim sredstvom

pladanja

o ržavne novčanice su novčani surogat i razmjenjive su za zlato – FAKULTATIVNI

NOVACo Postoji apsolutna sloboa kovanja zlatnog novca za privatni račun

o Apsolutna sloboda uvoza i izvoza zlata

o Imao je karakteristike svjetskog monetarnog sustava

o

Često se iealizira zbog tzv. Automatizma

PROBLEMI

o Ograničena količina zlata u uvjetima rastudih potreba gospoarstva razvoj

novčanih surogata koji popunjavaju kanale novčanih optjecaja i omoguduju promet i

razvoj gospodarstva

o

Nije omogudavao ravnomjeran razvoj gospoarstava različitih zemalja

7/18/2019 mp sve u 1


9

1.5.2.2 Sustav zlatne valute na bazi zlatnih poluga

Razoblje između va rata

Novac se ne kuje iz zlata, ali je vezan za zlato

U prometu ne cirkulira zlato, ved na osnovi njega izane novčanice koje služe kao zakonsko i

efinitivno srestvo pladanja, a zlato je koncentrirano ko SB kao emisijske ustanove

Ukia se apsolutna konvertibilnost za zlato, a novčanice su razmjenjive za zlato samo u

oređenim iznosima ili po oređenim uvjetima

1.5.2.3 Sustav zlatne valute na bazi zlatnih deviza

Novčanice se zasnivaju na evizama koje glase na neku stranu valutu ili neku značajnu

svjetsku valutu, iako same formalno nisu zasnovane na zlatu

Taj sustav uvode uglavnom zavisne zemlje koje nisu mogle organizirati svoj novčarski sustav

ni kao sustav sa zlatom u optjecaju ni kao sustav na bazi zlatnih poluga jer nisu imale

dovoljno zlata

Valutni novac je novčanica emisijske banke koja je i zakonsko i efinitivno srestvo pladanja

1.5.2.4 Teorije emisije i pokrića novčani ca

Monetarno-teorijski pravci

CURRENCY PRINCIPLE (teorija/načelo optjecaja)

o

Prva polovica 19.st.o Sve novčanice u optjecaju moraju imati pokride u zlatu, osim oređenog kontingenta

koji može biti nepokriven, a unaprije se oređuje zakonom

o

Prema toj teoriji u Engleskoj je uređeno izavanje novčanica i organizirana je Bank of

England bankovnom poveljom (Bank Charter Act) iz 1844. poznatom kao Peelov

zakon. Od 1844.-1928. Bank of England mogla je izdati vedu količinu novčanica o

zakonom utvrđenog kontingenta (14 milijuna) jedino uz suspenziju Bank Charter Acta

BANKING PRINCIPLE (bankarska teorija/načelo)

o

Prva polovica 19.st.

o Sve novčanice u optjecaju ne moraju imati pokride u lzatu, nego i u obrim

kratkoročnim mjenicama

Iz tih dviju teorija ili njihovom kombinacijom razvijani različiti sustavi pokrida i emisije

novčanica

Sreišnje pitanje: koliko treba iznositi zlatno pokride?!

o anas: pokride ne treba biti potpuno, ved takvo a zlato služi kao NACIONALNA

REZERVA SVJETSKOG NOVCA, tj. NOVCA MEĐUNARONE RAZMJENE

7/18/2019 mp sve u 1


10

1.5.3 Slom zlatnog standarda

Prvi svj. Rat ga je načeo, velika svj. Ekonomska kriza (1929.-1932.) ga je ozbiljno poljuljala, da

bi s Drugim svj. Ratom u potpunosti nestao

Sustav zlatnog stanara temeljen je na automatizmu zlata čije su glavne osobine bile:

o

Sloboda kovanja novca, tj. sloboda monetizacije i demonetizacije zlata

o Sloboda uvoza i izvoza zlata

o Zamjenjivost novčanica ko emisijske banke

Novac ostaje ono uvijek ono što je bio: izraz ruštvenog značenja raa i njegovih proizvoa i

kao takav ostaje proukt ne samo ržave i monetarnih organa, ved ruštva i njegovih onosa

proizvodnje

DEMONETIZACIJA ZLATA kreiranje papirnatog i žiralnog novca bez pologe u zlatu ili

drugim plemenitim metalima

1.6 Suvremeni novčani sustav

Sustav papirnate valute

Suvremeni novčani sustav u kojem papirna novčanica emisijske banke NIJE ISKUPIVA u

punovrijednom valutnom novcu (ZLATU)

Novčanica se pretvorila u čisti papirnati novac

Sustav papirne valute postoji kaa su papirna platežna srestva u prometu valutni novac i

ako se njima obavljaju neograničena pladanja te primatelji nemaju nikakvo pravo ni

materijalnu mogudnost tražiti zamjenu

Suvremene papirne novčanice u pravilu NEMAJU ZLATNO POKRIDE iako ga mogu imati, ali

ono predstavlja diskrecijsku odluku vlae i nema veze s kretanjem količine novca u optjecaju

Stvarna (kupovna mod!) i formalna vrijenost novca ne moraju biti jenake, ali ako je

upravljanje emisijom pravilno i zasnovano na realnim potrebama proizvodnje i prometa,

onos između papirnog novca i zlata je stabilan

Možemo pratiti kako razvoj robnog prometa izaziva promjenu novca i njegovo oblikovanje

zatim olazi o pojave različitih zamjenica novca novčanih surogata u različitim oblicima

kreditnog novca

Suvremeno gospoarstvo naziva se još i KREDITNO GOSPODARSTVO

SUVREMENI NOVAC – bilo u obliku papirnatog ili kreditnog novca, predstavlja oblik kreditakoji kreiraju banke:

o NOVČANICA

prestavlja trenutnu likvinost jer ne postoji ništa likvinije o nje

PROBLEM – skupa proizvonja, troškovi fizičkog osiguranja, troškovi

manipulacije gotovog novca i troškovi zaštite o krivotvorenja

o EPOZITNI (ŽIRALNI) NOVAC

Novac koji se nalazi na žiro- i tekudim računima ko banaka i koji služi za

pladanje ili za štenju; prozvan elektroničkim novcem

7/18/2019 mp sve u 1


11

POGLAVLJE 2.

MONETARNE INSTITUCIJE U FINANCIJSKOM SUSTAVU

2.1 Financijski sustav i uloga banaka kao monetarnih institucija

Financijski sustav zemlje čine:

o

Valuta

o Platni sustav

o Financijska tržišta

o

Financijski posrednici

o Institucije regulacije i nadzora

Drugim riječima, FINANCIJSKI SUSTAV čine fin. institucije, instrumenti i tržišta

ZAADA financijskog sustava:

o Transfer financijskih srestava o ekonomskih subjekata s viškom novca o

ekonomskih subjekata s manjkom novca

FUNKCIJE financijskog sustava:

o Mobilizacija štenje

o

Očuvanje kupovne modi o

Mogudnost zauživnja

o Plasman novčanih tokova

o Smanjivanje rizika

o

Osiguranje likvinosti i pladanja

MONETARNE INSTITUCIJE

o imaju sposobnost stvaranja i poništavanja novca, tj. u pasivi svoje bilance imaju

obveze na ime emitiranog novca sreišnja banka i banke

o

Sve fin. institucije koje u transakcijama s nebankovnim subjektima (stanovništvo,

pouzeda, ržava) prenose, kreiraju i poništavaju novac, tj. sve one fin. institucijekoje u pasivi bilance imaju gotov novac ili epozite koji ulaze u novčanu masu

SREIŠNJA BANKA

o I emisija primarnog novca (M₀) čine prvu (primarnu) razinu definiraju maksimalni

iznos novčane mase kroz oređivanje razine primarnog novca

o

Glavna monetarna institucija jene ržave, koja ujedno ima monopol nad kreiranjem

novčanica

o U pravilu treba uživati visok stupanj samostalnosti u onosu na politiku i političke

ciljeve

7/18/2019 mp sve u 1


12

o Okosnica monetarnog sustava i monetarne politike, time i gospodarstva, pojedine

zemlje

o TEMELJNI CILJ je očuvanje stabilnosti cijena, odnosno niske stope inflacije

o Emitira PRIMARNI NOVAC (monetarnu bazu, novac visoke snage) administrativnim

mjerama i ne mora (osim u ekstremnim slučajevima) imati pokride za emitirani novac

stoga se emisija primarnog novca objašnjava i terminom ex nihilo (lat.ni iz čega)

o Kontrolira sekundarnu emisiju novca koja se odvija kroz sustav poslovnih banaka

o

Kreitna sposobnost i kreitni potencijal SB je neograničen

POSLOVNE BANKE

o Druga razina monetarne institucije koje kreiraju sekundarnu emisiju novca (M₁)

kroz kreditnu aktivnost

o M₁ monetarni agregat ili novčana masa u užem smislu, predstavlja sastavnu

komponentu novčane ponue, a to je epozitni novac stvoren poslovnom aktivnošdu

banaka, zajeno s gotovim novcem koji emitira sreišnja banka o

Iznos novčane mase koji oni mogu kreirati ograničen je mjerama i aktivnostima

banke

o Kao financijski posrednici, prikupljaju sredstva u obliku depozita, a plasiraju ih

primarno oobravanjem različitih vrsta kreita

NEMONETARNE INSTITUCIJE/SUBJEKTI

o Svojim aktivnostima prema monetarnim subjektima utječu na kretanja novčane mase

ostale financijske institucije

Povedanje/smanjivanje količine novca u optjecaju izazvano je olukama i aktivnostima

monetarnih i nemonetarnih institucija

U RH monetarne institucije su HNB, banke i štene banke

2.2 razlika poslovnih i središnje banke

Sreišnjom bankom, obzirom a je ržavna institucija, rukovoe ljui koji su više ili manje

povezani s ostalim organima vlade profit im nije osnovni cilj kao kod PB; njihovo

poslovanje usmjereno je ka ostvarivanju ciljeva gospodarske i monetarne politike moraju

imati posebnu vezu s PB kako bi mogle izvršavati vlainu ekonomsku politiku

SB ne može biti nelikvina

Ko PB veličina pasive (izvori) oređuje aktivu (plasmane) ok je ko SB obrnuto

Samo SB emitira efektivni novac (primarna emisija). Dok PB emitiraju novac sekundarnom

emisijom, odobravanjem kredita u obliku depozitnog novca. Obujam sekundarne emisije

novca oređen je mjerama sreišnje banke, kroz visinu rezervi i na epozite

PB obavlja dugoročne i kratkoročne transakcije, ok SB obavlja samo kratkoročne

KLIJENTI PB su svi, a klijenti SB su banke, šteionice i ržava – NE i stanovništvo!

7/18/2019 mp sve u 1


13

POGLAVLJE 3.

KREDITNI NOVAC

U RH žiro i tekudi računi

DEPOZITNI NOVAC

o su stalno raspoloživa novčana sredstva nemonetarnih subjekata na transakcijskim

računima otvorenim ko banaka i rugih monetarnih institucija, a koje njihovi

vlasnici mogu koristiti za potrebe obavljanja bezgotovinskih pladanja

o novčani surogat koji u svakonevnim bezgotovinskim transakcijama zamjenjuje gotov

novac i olakšava ovijanje razmjene

o

izdaju ga banke

o bankovni novac, žiralni novac, kreditni novac ili knjižni novac

o

NE uključuje srestva štenje, a nastaje pologom gotovine, proajom strane valute,

kreitnom aktivnošdu poslovne banke i prijenosom sredstava

o NIJE isto što i epozit epozit ne služi kao srestvo pladanja

o u prometu cirkuliraju novčanice izane na osnovi zlata, a koje su zakonsko i

efinitivno srestvo pladanja

3.1 Uloga banaka u procesu kreiranja novca

temeljne monetarne institucije koje kreiraju i poništava ju suvremeni novac su SB i PB;

sreišnja banka emitira gotov novac (novčanice i kovanice), ok poslovne banke stvaraju

epozitni novac buudi a se ko njih nalaze otvoreni transakcijski računi nemonetarnih

subjekata; emisija epozitnog novca IZNIMNO može obuhvatiti i SB ka su ko nje otvoreni

transakcijski računi ržave i ržavnih institucija

poslovne banke stvaraju depozitni novac odobravanjem i isplatom kredita zbog prirode

nastanka se naziva kreditni novac

sveukupni depozitni novac nije ujedno i kreditni; sustav za emisiju kreditnog novca je SUSTAV

BEZGOTOVINSKOG PLADANJA

va zasebna, ali međusobno povezana procesa kreiranja i poništavanja novca su: 1)

Primarna emisija novca koju provoi sreišnja banka

Gotov novac predstavlja obvezu sreišnje banke i viljiv je kao

komponentaprimarnog novca u pasivi njezine bilance

Dva tipa gotovine:

a) Gotov novac u optjecaju

o papirnate novčanice i sitni kovani novac u rukama

stanovništva, pouzeda, ržave i rugih nemonetarnih

subjekata koji rže gotovinu ponajprije za potrebe obavljanja

razmjene i pladanja

o

M₁ novčana masa u užem smislupredstavlja najlikvidniji

oblik imovine, egzistira u aktivi bilance nemonetarnih

7/18/2019 mp sve u 1


14

subjekata i pasivi bilance sreišnje banke kao njegov

izdavatelj

b) Gotovina u blagajni

o pozicija rezerve likvinosti banaka; uključuje novčanice i sitni

kovani novac kojim trebaju raspolagati poslovnice banaka

kako bi mogle obavljati gotovinske transakcije po nalogu

svoji klijenata

o

iznos je vidljiv u pasivi bilance sreišnje banke kao

komponenta primarnog novca i u aktivi bilance banaka gdje

predstavlja dio primarnih rezervi likvidnosti

o

ne obavlja funkciju novca sve do trenutka njezinog ulaska u

novčani optjecaj

2) Sekundarna emisija novca koju provode banke

Depozitni novac stvaraju poslovne banke (ponekad i druge mon. Instit., npr.SB)u procesu sekundarne emisije novca

Isplatom gotovine s tekudeg računa smanjuje se količina epozitnog novca, a

uplatom s povedava

Buudi banke svojom kreitnom aktivnošdu stvaraju epozitni novac on se

još naziva i kreitni novac

Pojam „žiralni“ proizlazi iz činjenice a novac kruži, cirkulira s transakcijskog

računa jenog komitenta na račune rugih komitenata

3.1.1 Emisija kreditnog novca

Banke posreuju u prenošenju financijskih sredstava o šteiša pozajmljivačima i kao

monetarne institucije kreiraju i multipliciraju novac

Oobravanje i isplata kreita prestavlja najvažniji kanal sekunarne emisije novca

Sveukupni depozitni novac nije ujedno i kreditni novac jer dio depozitnog novca nastaje

pologom gotovine na račune (tekude i žiro) ili pretvaranje rugih oblika imovine (npr. šteni

depozit ili deviza) u depozitni novac

Emisija kreitnog novca ovoi o postojanja vostrukog užničko-vjerovničkog onosa

između banke i pouzeda kojem je kredit odobreno Pouzede se javlja kao užnik i ima obvezu vradanja glavnice oobrenog kreita

uvedanog za pripaajude kamate ok istoobno, buudi a oobreni kreit banka

ispladuje u korist žiroračuna pouzeda, stvarni užnik ujeno je i vjerovnik koji na

temelju pozitivnog sala na žiro računu ima potraživanje prema banci

o

Banka se javlja u ulozi vjerovnika na ime kreitnog potraživanja ok s ruge strane

banka istoobno prestavlja užnika za iznos obveza u formi epozitnog novca

Emisija kreditno-epozitnog novca ne bi bila moguda bez sujelovanja nemonetarnih

subjekata koji svojim ponašanjem i financijskim olukama iktiraju smjer promjena ponue

novca

Bitna pretpostavka za emisiju kreitnog novca je SUSTAV BEZGOTOVINSKOG PLADANJA

7/18/2019 mp sve u 1


15

3.2 razlike između robnog i bankovnog kredita

KREDIT

o

Posuđena kupovna mod koju kreitor stavlja na raspolaganje pozajmljivaču na

oređeni rok i po ugovorenim uvjetima, uobičajeno uključujudi vradanje glavniceuvedane za kamatu

o

užnicima je u interesu platiti što nižu kamatu, zbog čega je potražnja za kreitima u

pravilu opaajuda funkcija kamatnih stopa

BANKOVNI KREDIT

o Pomodu njega pouzeda, stanovništvo i ržava olaze u posje novca koji im

omoguduje kupovinu roba i usluga u saašnjem vremenu

o

Alternativa mu je štenja kroz razdoblje

o Specifičnost je učinak na kreaciju novca: promjene ponue novca u optjecaju javljaju

se u situacijama ka banke oobravaju kreite stanovništvu, pouzedima, ržavi,

investicijskim fondovima ili drugim nemonetarnim subjektima dok s druge strane,

kad banke odobravaju kredite drugim bankama i SB, kreditiranje nema nikakav

učinak na promjenu novčane ponue; čak financijski tijek koji se javlja između

banaka nije financijski tijek nego tijek viškova likvinosti koje jena banka posuđuje

drugoj banci

ROBNI KREDIT

o Novčane transakcije među nemonetarnim subjektima međusobno nemaju nikakav

učinak u povedanju ili smanjenju količine novca u optjecaju – primjer su robni krediti,

porezni kreiti i ruge užničko-vjerovničke ugovorne obveze među nemonetarnim

subjektimao

Tipičan oblik robnog kreita prestavlja kreit obavljača – u razmjeni posreduje

mjenica

MJENICA

o Novčani surogat i tipični instrument osiguranja naplate potraživanja na ime

kratkoročnog robnog kreita koji obavljač oobrava kupcu

o

Pisana izjava kojom njezin izdavatelj (trasant) preuzima obvezu a de po isteku

oređenog vremena isplatiti naznačeni iznos novca ovlaštenom posjeniku mjenice.

Osoba u čiju korist se mjenica treba isplatiti naziva se remitent (bjanko mjenica, solo

ili vlastita mjenica i trasirana ili vučena mjenica)

o

Razlika između mjenice i novca je u tome što se mjenica ne mora primiti kao

instrument za izmirenje obveze pladanja; ona to i nije, ved smao obveza a de se

pladanje izmiriti u novcu

o Razlika između bankovnog i robnog kredita odobravanje i isplata bankovnog

kreita ovoi o kreacije nove količine novca, robni kreit nema učinak na

promjenu novčane ponue

7/18/2019 mp sve u 1


16

3.2.1 Pretvaranje robnog kredita u bankovni kredit

ESKONTIRANJE MJENICE

o

označava postupak otkupa mjenice, onosno mjeničnog potraživanja prije roka

ospijeda o banka na temelju mjenice oobrava eskontni kreit u sklopu kojeg novac ispladuje

onositelju mjenice (pouzede X), ok naplatu kreita provoi ko pouzeda koje je

izavatelj mjenice (pouzede Y)

o eskontiranjem mjenice kod banke, robni kredit pretvara se u bankovni kredit

o

eskontni kreit banke ovoi o povedanja ponue novca u optjecaju (povedanje

kreitnog (epozitnog) novca na žiro računu pouzeda X)

3.3 Kreditni potencijal banke

banke su profitno orijentirane institucije koje zarau temelje na neto kamatnoj marži i

aministrativnim naknaama za pružanje bankovnih usluga dok pasivni poslovi banaka donose kamatne rashode, aktivni kreditni poslovi bankama

donose kamatne prihode

najvažniji oblik izvora sredstava banaka su depoziti, a osim njih bitne izvore sredstava

prestavljaju kapital i kreiti primljeni o rugih banaka ili sreišnje banke

epoziti, kapital, primljeni kreit i rugi izvori srestava banaka saržani su u pasivi bilance

banke

na temelju prethono prikuljenih „starih“ epozita, banka oobrava kreite kojima stvara

nove epozite, u nastavku novooobreni kreit ovoi o kreacije nove količine epozitnog

novca itd.

pouzede Xkomercijalna

banka

7/18/2019 mp sve u 1


17

KREDITNI POTENCIJAL BANKE

o Predstavlja maksimalan iznos kredita koji banka može oobriti nakon što je izvojila i

oržala zaovoljavajudu razinu rezervi te zadovoljila sve propisane uvjete koje je

odredila monetarna regulacija i supervizija

Dok je monetarna regulacija usmjerena na očuvanje stabilnosti cijena, očuvanje vrijednosti

novca, te kontrolu obujma kreita i novčane ponue u optjecaju , supervizija brine o

upravljanju rizicima u bankarskoj praksi

OBVEZNA REZERVA (q)

o

Obuhvada novčana srestva koja banke izvajaju na posebnim računima ko

sreišnje banke, u sklau s propisima koej ona oređuje

o Obračunava se kao postotak iznosa epozita i eventualno rugih izvora srestava

banke tako da npr. uz stopu obvezne rezerve 10% i primljene depozite u ukupnom

iznosu va milijuna, komercijalna banka treba izvojiti obveznu pričuvu u visini

200.000 kn

REZERVA LIKVIDNOSTI (r)o

Buudi abanka ne zna ka de odi o povlačenja epozita po viđenju, ona mora

raspolagati rezervom trenutno likvinih srestava iz kojih može ureno pomirivati

dospjele obveze svojim komitentima

o Stopu i osnovicu za oržavanje rezerve likvinosti samostalno oređuju banke

o

Egzistira u formi trenutno likvine imovine na računu za namiru koji banka ima

otvoren ko sreišnje banke

VIŠAK LIKVINOSTI (E) / višak rezervi

o Prestavlja slobona novčana srestva koja banka može iskoristiti za oobravanje

novih kredita

Kaa višku likvinosti na računu za namiru banke prioamo iznos ranije oobrenih kreita

obit demo ukupnu veličinu kreitnog potencijala banke:

LP – kreditni potencijal banke

L – iznos ranije odobrenih kredita

E – iznos viška likvinosti (višak rezervi, slobona novčana srestva)

Račun za namiru banke prestavlja žiroračun preko kojega se ovijaju novčane transakcije ukojima banka sujeluje u vlastito ime i za račun banke ili u ime i za račun svojih komitenata

1) ↗ salda računa za namiru banke priljev novčanih srestava npr. zauživanje

banke ko Sb; polog štenog epozita komitenta; uplate plada u korist tek. rač.

radnika

2) ↘ sala računa za namiru banke posljeica isplate novčanih srestava „u ime i za

račun banke ili u ime i za račun njezinih klijenata“ npr. banka ispladuje srestva

novooobrenih kreita; banka kupuje ržavne obveznice na tržištu

7/18/2019 mp sve u 1


18

3.4 Analiza likvdnosti i promjene kreditnog potencijala banke

Likvidnost i kreditni potencijal banke mogude je promatrati s 2 stajališta:

1)

Likvinost banke označava sposobnost urenog pomirenja ospjelih obveza

U sklau s tim pristupom, kreitni potencijal banke mogude je efinirati kaomaksimalan iznos kreita koji banka može oobriti, a da pritom ostane

likvidna

2) Likvinost banke označava sposobnost povedanja aktive bilance banke, onosno

sposobnost kreditne ekspanzije ona ovisi o lakodi i troškovima pribave izvora

srestava koji mogu biti korišteni za oobravanje kreita (pojmovi likvidnost banke i

kreitni potencijal banke ovje se praktički javljaju kao sinonimi)

epoziti po viđenju prestavljaju izvor srestava na koji banka treba ržati va oblika rezervi,

obveznu rezervu i rezervu likvidnosti

Za potrebu pribave viškova likvinosti banka može proati trezorske zapise, ržavneobveznice, blagajničke zapise sreišnje banke ili bilo koji rugi oblik imovine

3.4.1 Statistički kreditni potencijal banke

Analiza statičkog kreitnnog potencijala onosi se na analizu stanja u oređenom tren utku

(vremenu t=0), nakon čega se ne razmatra inamika promjena u buudim razobljima.

Preciznije, ne razmatra se multiplikacija epozita i kreita koja se ogađa nakon što banka

pribavi viškove likvinosti koje može plasirati u formi novooobrenih kreita

LPs = ( 1-q-r ) DD + ( 1-q ) TD + B + K - S t=0

LPs – statički kreitni potencijal banke

DD – epoziti po viđenju (uključujudi epozitni novac na tekudim i žiro računima te štene epozite)

TD – oročeni epoziti

B – primljeni krediti

S – vrijednosnice u portfelju banke

K – kapital

q – obvezna rezerva

r – rezerva likvidnosti

7/18/2019 mp sve u 1


19

pravila:

o obvezna rezerva izvaja se na poseban račun otvoren ko sreišnje banke

o

rezerva likvinosti oržava se na računu za namiru banke

o stopu obvezne rezerve propisuje sreišnja banka, ok stopu rezerve likvinosti

samostalno oređuje banka

o

obvezna rezerva obračunava se i izvaja na sve oblike epozita, ok se rezerva

likvinosti obračunava i oržava samo na epozite po viđenju

o na primljene kredite i kapital ne izdvaja se ni jedan oblik rezerve

o banka je profitno orijentirana institucija, pa ne rži nepotrebnu razinu rezervi

3.4.2 Mikrokreditna multiplikacija i utvrđivanje dinamičkog kreditnog potencijala banke

inamički kreitni potencijal ( LPt= L0 + Kt+1 ∙ E0 )

o

prestavlja maksimalan iznos kreita koji banka može oobriti kroz oređenorazdoblje u kojem se odvija emisija i multiplikacija kreditnog novca

pozicija likvinosti banke mijenja se zbog promjena veličine izvora srestava, promjena stope

obvezne rezerve ili rezerve likvinosti, te zbog ponašanja nemonetarnih subjekata

mikromultiplikacija

o promjene inamičkog kreitnog potencijala banke ovijaju se usporedno s

multiplikacijom depozita i kredita na razini jedne banke

uz multiplikaciju bezgotovinsko pladanje omoguduje bankama a oobre aleko više kreita

nego je to iznos primljenih depozita

posljeica plasmana viškova likvinosti kroz oobravanje kreita stanovništvu, pouzedima ilidrugim nemonetarnim subjektima je stvaranje dodatne količine novca

stopa zaržavanja srestava u banci [ h ]

o pokazuje koliki postotak sredstava odobrenog/ih kredita ostaje u banci koja je

kreit/e oobrila, a koliki de postotak otidi iz te banke u neke ruge banke, u

sreišnju banku, u ruke stanovništva kao gotov novac itd.

o nalazi se u intervalu 0 ≤ h ≤ 1

o oređena je:

1)

veličinom banke, tj. brojem njezinih komitenata

2) strukturi i međusobnoj povezanosti komitenata banke

3)

sezonskim čimbenicima

što je postotak zaržanih srestava oobrenog kreita vedi, banka de kre ditnom

multiplikacijom stvoriti više epozitnog novca

stopa obnavljanja sredstava [ z ]

o

jednaka je umnošku stope zaržavanja srestava u banci (h) i postotnog udjela

obnovljenih izvora srestava koje banka može koristiti za oobravanje novih kreita

nakon odbitka obvezne rezerve i rezerve likvidnosti

z = (1 - q - r)h 0 ≤ z ≤ (1 - q - r)

7/18/2019 mp sve u 1


20

o obnovljivi izvori srestava, io koji se može koristiti za avanje novih kreita

mikrokreditni multiplikator = mikro multiplikator kredita

o

pokazuje za koliko de se jeinica povedati iznos novooobrenih kreita banke ako se

višak likvinosti banke poveda za jenu jeinicu

o obzirom da se [z] nalazi u intervalu od 0 do (1-q-r) veličina kreitnog multiplikatora

može se nalaziti u intervalu

kt – kreditni multiplikator u t-toj fazi multiplikacije

q – stopa obvezne rezerve, koja se obračunava na sve vrste epozita

r – stopa rezerve likvinosti, koja se obračunava na epozite po viđenju

h – stopa zaržavanja srestava u banci

t – broj vremenskih jeinica promatranja, pri čemu vrijei a je t ≥ 0 i t→∞

v – brzina kreitne multiplikacije; označava broj faza kreitne multiplikacije u jeinici

vremena (tjedan, mjesec itd.); ukoliko je ona veda, proces kreitne multiplikacije de odi brže

o izražaja

z – stopa obnavljanja sredstava u banci

za t,v=∞ vrijenost multiplikatora kreita koji se ostvaruje nakon beskonačno

mnogo faza (t,v=∞) izračunava se kao:

o „k“ tako može poprimiti vrijenosti iz intervala (h=1):

Kumulativno povedanje oobrenih kreita

o

Na kraju oređenog razoblja (faze) promatranja LGT možemo izračunati kao

umnožak kreitnog multiplikatora u oređenoj fazi multiplikacije k t i incijalnog

(početnog) iznosa viška likvinosti (slobonih novčanih srestava iz kojih je poizašla

emisija i multiplikacija kreditnog novca) E0

o LGt = ktE0 LGt = Lt – L0

o

Kaa iznos kumulativnog povedanja kreita u razoblju t ( t ≥ 0 i t→∞) pridodamo

iznos oobrenih kreita u početnom razoblju L0 te višak rezervi u razoblju t, obit

demo iznos inamičkog kreitnog potencijala na kraju promatranog razoblja

7/18/2019 mp sve u 1


21

inamični kreitni potencijal:

makrokreditni potencijal

L0 – oobreni kreiti u početnom razoblju t = 0

Kt+1 – kreditni multiplikator u razdoblju (fazi) t+1

E0 – višak likvinosti (višak rezervi) u početnom razoblju

LPt – inamički kreitni potencijal banke na kraju razoblja t

3.5 Makromultiplikacija depozita i kredita

Makromultiplikacija depozita i kredita odvija se na razini cijelog bankovnog sustava (sustav

poslovnih banaka bez sreišnje banke)

Analizu makromultiplikacije epozita i kreita možemo provesti korištenjem konsoliirane

bilance banaka u kojoj su na konsolidiranom principu prikazane ukupne obveze, kapital i

imovina svih banaka koje posluju unutar granica jene ržave (ili valutne unije)

Makrokreitni potencijal koji označava maksimalni iznos kreita koji bankarski sustav može

oobriti nakon što je zaržao aekvatnu razinu rezervi i uovoljio svim propisima iz omene

monetarne regulacije i supervizije banaka

o LPt=L0 + kt+1 *E0

o Pri čemu se iznos oobrenih kreita te iznos viška likvinosti saa onose na

konsoliirane vrijenosti koje bilježi bankovni sustav u cjelini, a ne svaka pojeinačna

banka zasebno

Brzina kreitne multiplikacije „v“ je u makromultiplikaciji manja, jer se oređeno vrijemegubi prilikom prebacivanja sredstava iz jedne banke u drugu

Korištenjem makrokreitnog multiplikatora možemo izračunati maksimalan iznos kreita koji

bankovni sustav može oobriti na temelju inicijalnog (početnog) povedanja viška likvinosti

maksimalan iznos kredita

7/18/2019 mp sve u 1


22

Analiziranje epozita po viđenju () zbog toga što uključuju i epozitni novac

Max. iznos epozita po viđenju jenak je umnošku kreitnog mulitiplikatora i iznosa

inicijalnog povedanja epozita po viđenju:

OR – iznos izdvojene obvezne rezerve

RL – inos oržavane rezerve likvinosti

3.5.1 Granice kreditne ekspanzije

1) FORMALNE (stopa obvezne rezerve)instrumenti monetarne politike

a.

POLITIKA OBVEZNE REZERVE – kreditna aktivnost banke, kreditni multiplikator,

multiplikator epozita; centralna banka koči ili ubrzava monetarno-kreditne procese

u ruštvu

b. POLITIKA OBVEZNE STOPE – reguliranje eskontne stope, lombardne stope, centralna

banka refinancira monetarni sustav

c. POLITIKA NA OTVORENOM TRŽIŠTU – kupnja i prodaja vrijednosnih papira od strane

centralne banke

2) MAKROEKONOMSKA GRANICA („opde stanje gospoarstva“) oređena je mogudnostima

oređenog ruštva a se u anim okolnostima razvija; tu spaaju razina makroekonomskih

ograničenja zbog kojih investicije, štenja, potrošnja i kreitna aktivnost mogu biti vede ili

manje, razlikuju se od prilika do prilika

LIKVIDNOST BANKE MIJENJA SE ZBOG:

o Veličine izvora srestava

o

Stope obvezne rezerveo

Stope rezerve likvidnosti

ULOGA NEMONETARNIH SUBJEKATA:

o ržanje štenje

o Podizanje gotovine

o

Korištenje otvorenih kreitnih linija po tekudem računu

Stopa zaržavanja srestava „h“ veda je na razini sustava nego na razini pojeinačne banke

jer je manji oljev srestava (samo ako je riječ o isplatama u gotovini i transakcijama sa SB)

Brzina multiplikacije „v“ manja je na razini sustava nego na razini pojeinačne banke jer se

oređeno vrijeme gubi na prebacivanje sredstava iz jedne banke u drugu

7/18/2019 mp sve u 1


23

Poglavlje 4.

PONUDA NOVCA

4.1 Problem definicije novca

Na ponuu novca presuno utječe ponašanje sreišnje banke, banksarskog sektora (poslovne

banke) te nebankarskog sektora (pouzeda i stanovništva) i ržave

TKO i na KOJI NAČIN utječe na ponuu novca?

o Bankarski sektor (monetarne institucije)

SREIŠNJA BANKA oređuje monetarnu bazu M0 (tj. količinu primarnog

novca), emititra gotov novac u obliku novčanica i kovanica (primarna emisija)

POSLOVNE BANKE oobravaju kreite (emitiraju epozitni ili žiralni

novac), s tim da im SB stopom obvezne rezerve likvidnosti regulira taj proces

sekundarna emisija

o Nebankarski sektor

RŽAVA emitira svoje obveznice (ržavne vrijenosnice)

POUZEDA I STANOVNIŠTVO odluke u kojem obliku de ržat novac i što de

sve prihvatit kao transakcijsko ili prometno sredstvo

FINANCIJSKI INSTRUMENTI

o Novčanice, kovanice, mjenice, čekovi, obveznice, žiralni (epozitni) novac, kreitne

kartice itd.o

Obavljaju funkciju novca međusobno se razlikuju po svojoj likvidnosti i nije

svejeno kojeg de oblika biti više u novčanom optjecaju; koliko de u novčanom

optjecaju biti pojedinog oblika ovisi o tradiciji, navikama, udjelu sive ekonomije, ..

o

Mogu u oređenim okolnostima obavljati funkciju prometa kao glavnu funkciju

novca

o Normalno funkcioniranje gospoarstva zahtjeva i oređenu opskrbljenost novca

važno je ne samo a u optjecaju bue ogovarajuda količina novca, nego i a taj

novac kvalitetno obavlja svoje funkcije

FORMULA FUNKCIJE PONUDE NOVCA:

Ms – ponuda novca

rD – kamatnjaci na štene epozite po

viđenju

rT – kamatnjak na oročene kreite

rS – kratkoročni kamatnjak (na

kredite)

rL – ugoročni kamatnjak (kreiti,

obveznice)

rd – kamatnjak SB na kredite banaka

rO – kamatnjak na prekonodne kreite

R – stopa obvezne rezerve

Y – nominalni nacionalni dohodak

B – monetarna baza (primarni novac)

7/18/2019 mp sve u 1


24

Ponuda novca ovisi o nominalnom nacionalnom dohotku i o monetarnoj bazi (koju

kontrolira SB koja je ne može mijenjati), te o veličini slobonih novčanih srestava banaka i

gotovine koju želi imati nebankarski sektor

Slobona novčana srestva ovise o:

o

Kratkoročnoj kam. st.

o

ugoročnoj kam. st.

o Kamatnoj stopi na prekonodne kreite

o

Kamatnoj stopi SB na kredite banaka

Ponua novca je funkcija više varijabli promjena jedne vrste kamatnjaka u navedenoj

ejnažbi izaziva promjene rugih kamatnjaka i preusmjerava novac u druge oblike

(gotovina, depoziti)

ANALIZA UTJECAJA PROMJENE PONUDE NOVCA, tj. kako promjene pojeinih varijabli utječu

na druge:

o Ako se poveda monetarna baza (B), povedat de se novčana masa (Ms)

o

Ako se poveda nacionalni ohoak (Y), povedat de se gotovina, a smanjiti bančiniznos sredstava

o

Ako se poveda kratkoročni kamatnjak (rS), povedat de se profitabilnost imovine koja

je lako zamjenjiva za slobona novčana srestva te zbog toga smanjiti potražnju za

slobonim novčanim srestvima

TREBA NAGLASITI da ponuda novca ne ovisi samo o ekonomskim varijablama koje se mogu

mjeriti (kamatnjak, veličina ohotka, ..) nego i o nizu neekonomskih varijabli (ponašanju

gospoarskih subjekata koji imaju različite preferencije i različito reagiraju pri čemu

restrukturiraju svoje imovinske portfelje različita je struktura imovinskih portfelja)

o U analizi utjecaja promjene ponude novca zastupljen je i vremenski pomak (fin.

sektor se ne može prilagoiti unutar jenog kvartala, ved prilagoba traje o čak 6

kvartala)

Promjene u ponui novca neposreno se oržavaju na važne ekonomske veličine kao što su:

o (Ne)zaposlenost

o

Razina cijena

o Stope rasta BDP-a

o evizni tečaj

o

Trgovački onosi s inozemstvom, ..

Za funkcioniranje gospoarskog sustava važan je oređeni stupanj opskrbljenosti novcem te i

da taj novac kvalitetno obavlja svoje uloge ULOGE NOVCA:

o Kao kupovno sredstvo (kao srestvo razmjene i srestvo pladanja)

o Kao rezerva kupovne modi (kao oblik imovine)

NOVČANA CIRKULACIJA „krvotok gospoarskog tijela“ - „živac koji sve pokrede“ – nervus

rerum garendarum

Monetarna politika zahtjeva slijeede:

1) mora postojati uska veza između teorijske efinicije novca i empirijske efinicije

2) monetarni sustav mora biti u mogudnosti kontrolirati empirijsku efiniranu količinu

novca sa sredstvima koje ima na raspolaganju kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi

rasta novca. Ciljevi se ne mogu irektno postidi, ono što može koristiti (monetarni

sustav) je njegova mod a mijenja „novčane“ veličine

7/18/2019 mp sve u 1


25

3) empirijska definicija novca mora biti usko povezana s bitnim nacionalnim ciljevima

o

ukratko, uspješna monetarna politika zahtjeva o SB ispravno mjerenje novca i

djelotvorno kontroliranje njegove stope rasta

NA KOJI NAČIN KAMATNA STOPA UTJEČE NA PONUU NOVCA?

o Krivulja ponude novca: ovisnost ponude novca o kamatnoj stopi

o

↗ kam. stope ↗ ponue novca/kredita (banke odobravaju kredite) povedanje

potražnje za novcem

o

SB (monetarna vlast) oređuje oređeni raspon kamatne stope unutar kojeg onamože oscilirati

može povedati ponuu novca upravljanjem monetarne baze (B) ili da aktivira

neki od instrumenata monetarne regulacije, npr. obveznu rezervu likvidnosti

o

ograničavanjem ponue novca krivulja Ms bila bi okomita na os količine novca, u tom

slučaju bi rastuda potražnja za novcem uzrokovala stalni rast kamatnjaka prisilila SB da

orei novu količinu novca krivulja Ms ponovno u desno

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

0 0,5 1 1,5 2 2,5

K a m

a t n a s t o p a , i b

Ponuda novca, M

Ms

Ms

7/18/2019 mp sve u 1


26

o Horizontalna krivulja ponude novca: fiksna kamatna stopa

o Fiksna kamatna stopa omoguduje bankama neograničeno zauživanje ko SB

povedavajudi obujam oobrenih kreita povedanje ponue novca (pomak krivulja Ms i

Md udesno uz isti kamatnjak dolazi do pritiska na ciljeve rezultat: POJAVA

INFLACIJE!

o Rješenje:

Nova, viša razina kamatne stope (poizanje kam. st.)

Ograničavanje oobrenih kreita bankama (nova zauženja ko SB) =

ograničavanje zauživanja

o

Kako SB oređuje nominalni kamatnjak? 1. Odredi razinu realnog nacionalnog dohotka kao krajnji cilj

2. Ocijeni položaj IS krivulje (stanje na tržištu roba i usluga)

3.

Izračuna visinu kamatnjaka potrebnog za ostvarenje zaanog cilja

4. Usmjeravanje i ržanje kamatnjaka na oređenoj razini

Sreišnja banka može jelovati na nominalnu količinu novčanih srestava, ok na realnu

količinu novca ne može jelovati!!!!

4.2 Monetarni agregati – mjere ponude novca

Kako bi mogli učinkovito upravljati ponuom novca potrebno je različite oblike novca

razvrstati u oređene skupine novčanih srestava monetarni agregati

Saržaj pojeinog monetarnog agregata različit je o zemlje o zemlje, a ovisi o brojnim

čimbenicima: stupanj razvijenosti financijskog tržišta, organizacija i efikasnost platng

prometa, udio sive ekonomije, itd.

MONETARNI AGREGATI skup financijskih instrumenata (oblika) istog stupnja likvidnosti

o Širina skale o najvišeg o najnižeg stupnja likvinosti ovisi o:

a)

Konkretnim institucionalnim prilikama

b)

Razvijenosti fin. tržišta c) Stupnju razvijenosti gospoarskog tržišta i dr.

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

k a m a t n a s t o p a , i b

količina novca, M

Ms

Md

Ms`

Md`

7/18/2019 mp sve u 1


27

Istovremeno su u funkciji monetarnih inikatora (pokazivača) kakav se utjecaj monetarnih

kretanja može očekivati u pogleu ostvarivanja ciljeva ekonomske politike na poručju

proizvodnje, zaposlenosti, cijena, .. npr.: gotovina u rukama građana ili epoziti na

tekudem ili žiroračunu ko banaka su najlikviniji; epoziti na rugim računima ko banaka

koji su oročeni ili je njima ograničeno raspolaganje na oređeni rok, modi de se upotrijebiti za

pladanje obara i usluga nakon isteka roka. otaa su oni u funkciji štenje, onosno

novčane imovine

Na koji način mjeriti novac? (va pristupa)

DVA PRISTUPA DEFINICIJI NOVCA:

1) Transakcijski pristup

Naglašava funkciju novca kao srestva prometa (razmjene) i pladanja . Samo

takva novčana srestva su uključena u empirijsku mjeru novca. To bi bile

novčanice, kovanice, tekudi i žiro-računi jer su najlikviniji i mogu omah

sudjelovati u prometu

2)

Pristup likvidnosti Naglašava ulogu novca kao srestva očuvanja vrijenosti, a zanemaruje

ulogu novca kao sredstva razmjene. Svaki oblik imovine služi kao srestvo

očuvanja vrijenosti samo uz različit stupanj likvinosti. Oblici imovine su

financijska sredstva (mjenice, obveznice, dionice) i nefinancijska sredstva

(automobil, stan, zemljište)

TRI GRUPE MONETARNIH AGREGATA

o Primarni novac (M0)

o

Novčana masa u užem smislu (M1)

o

Novac kao io novčane imovine (M3, M4)

4.2.1 Primarni novac – M0

Monetarni agregat (M0), monetarna baza (B), rezervni novac (R), novac velike snage (H)

Obuhvada

o

Gotov novac u optjecaju (novčanice i kovani novac izvan banaka)

o Rezerve koje poslovne banke rže ko sreišnje banke

Podjela rezervi poslovnih banaka na:

o Obvezne rezerve (propisuje SB)

o Rezerve banaka koje prestavljaju slobona novčana srestva u vidu depozita PS kod

SB, a o čijoj veličini olučuju same PB. To su:

Depoziti banaka na računima za namiru (svaka banka ima otvoreni žiroračun

kod SB)

Izdvojena obvezna rezerva

Blagajna banaka (gotovina u blagajni banaka za potrebe svakodnevnog

poslovanja)

7/18/2019 mp sve u 1


28

Druge obveze SB prema poslovnim bankama izražene u omadoj valuti (u Hr.

su to upisani blagajnički zapisi)

Računi za namiru banaka uključuju:

o Viškove rezerve (likvinosti) – prestavljaju mogudi rast kreitnog potencijala banaka

(preoređuju kreitnu aktivnost banaka koja ima za posljeicu sekunarnu emisiju)

o

Rezervu likvidnosti – banke ju rže a bibile likvine u smislu mogudnosti pomirenja

obveza prema nemonetarnim subjektima

Spomenuti viškovi rezervi koji, ko ji figuriraju kao vlastita likvidna sredstva poslovnih

banakana žiroračunima ko sreišnje banke, oražavaju kreitni potencijal banaka, onosno

označavaju iznos likvinih srestava koje one mogu plasirati, naravno, uz zaržavanje

minimalne rezerve likvidnosti

Na temelju ove primarne emisije, PB oobravaju i kreite svojim komitentima, vrše svoju tzv.

Sekundarnu emisiju novca, te tako kreiraju i sekundarni, tj. bankovni (depozitni) novac

Buudi a ukupna veličina primarnog novca kreiranog o strane SB (prva grupa transakcija)

predstavlja temelj kreditne aktivnosti poslovnih banaka, tj. preoređuje maksimalan iznosnovca koji kreiraju monetarne institucije, primarni novac također se naziva i monetarna baza

(B) ili rezervni novac (H)

MONETARNI MULTIPLIKATOR

o Između primarnog novca (M0) i novčane mase (M1) postoji funkcionalan odnos koji se

uspostavlja pomodu monetarnog multiplikatora „m“ m.m. pokazuje odnos

ukupnog novca i novčane mase

(M1 - gotovinski + depozitni novac)

o

Pokazuje koliko je jeinica novčane mase (M1) mogude stvoriti iz jene jeiniceprimarnog novca (M0)

BILANCA SREIŠNJE BANKE

AKTIVA PASIVA

- Krediti bankama

- Kreiti ržavi - Devizne tranksakcije

- Kupljene ržavne vrijenosnice

- Depoziti banaka kod SB

- Gotov novac kod komercijalnih banaka

(blagajna banaka)

- Gotov novac kod nemonetarnih subjekata,

tj. nebankarskog sektora

-

epoziti ržave

o

Bilanca SB otkriva nam kanale emisije i količine primarnog novca, ali i povezanostposlovnih banaka sa SB

o

U aktivi bilance SB nalaze se tokovi kreiranja primarnog novca, a u pasivi se nalazi

ukupni ostvareni primarni novac i tokovi njegova poništavanja (sterilizacija)

o

Uk. Pasica bilance SB prestavljala bi primarni novac u najširem smislu, tj. ukupne

obveze koje su protuteža njezinim plasmanima

Primarni novac nastaje, tj. kreira se, trima transakcijama:

1. Odobravanjem kredita SB (PE – primarna emisija)

2. Kupovinom i proajom vrijenosnica na otvorenom fin. tržištu (ONA – ostala neto

aktiva)

3.

Deviznim transakcijama (DTI)

7/18/2019 mp sve u 1


29

Kako SB utječe na kreiranje primarnog novca?

o Kupnjom eviza ili ržavnih obveznica o strane SB kreirat de se primarni novac, ok

njihovom prodajom, onosno kaa banke vradaju pozajmljena srestva SB, odi de

do poništavanja primarnog novca

o Sterilizacija monetarnih učinaka – aktivnost SB kojom se ne ostvaruje porsat

primarnog novca. Npr. SB kupuje evize o 1000 NJ, a kako bi spriječila rast

primarnog novca prodaje bankama vrijednosnice u istom iznosu (1000 NJ). Time

kažemo a je SB sterilizirala monetarni učinak eviznih transakcija

o Devizne transakcije su primjer stvaranja primarnog novca na temelju nečega što ved

postoji, što je realno, a to su evize koej je netko zaraio npr. izvozom robe, i saa ih

želi proati komercijalnim bankama, a one sreišnjoj

o iako je SB jeina ovlaštena emitirati primarni novac, postoji io primarnog novca koji

ona može kontrolirati (nekreditni dio primarnog novca koji je rezultat operacija na

otvorenom tržištu – proaja eviznih tržišnih obveznica; i otkupa eviza) te dio kod

kojeg ima ograničenu kontrolu (kreditni dio – odobravanje kredita bankama)

primarni novac može se emitirati u

o materijalnom obliku (novčanice i kovanice)

o

nematerijalnom obliku (porast sala na žiroračunu proavatelja)

EMISIJSKADOBIT

o

Ostvarena zarada SB putem kamatnjaka (SB oobrava bankama kreite i zaračunava

im oređenu kamatnu stopu te nakon povrata kreita ostvaruje obit)

o Za SB prestavlja važan izvor srestava za financiranje njezinog ukupnog poslovanja

4.2.2 Novčana masa u užem smislu – M1

Transakcijski novac, monetarni agregat

Obuhvada:

o

Gotov novac u optjecaju (omade novčanice i kovanice izvan banaka)

o epozitni novac (stalna i slobona raspoloživa srestva na računima ko banaka,

epoziti po viđenju, tj. na zahtjev)

Prestavlja sve one instrumente pladanja koji suže kao zakonsko i efinitivno srestvo

pladanja u zemlji

Kreirale su je ili SB ili druge monetarne institucije (poslovne, komercijalne, depozitne banke)

Različita o zemlje o zemlje razlike se javljaju kod definiranja depozitnog novca

7/18/2019 mp sve u 1


30

4.2.3. novac kao dio imovine – M2, M3, M4

Širi monetarni agregati

Obuhvadaju komponente M0 i M1 te oatne financijske instrumente nižeg stupnja likvinosti

(s rokom ospijeda o 1 goine) ili one nelikvine (s rokom ospijeda uljim o 1 goine) koje

nemonetarni subjekti rže ko različitih financijskih institucija (time ne obavljaju funkciju

prometa i pladanja)

Njihova širina obuhvata razlikuje se o zemlje o zemlje, a razlikuju se i nazivi (potencijalna

likvidnost, eksterna likvidnost, monetarni volumen, ...)

Ukupni njihov zbroj L (liquidity – ukupna likvidnost)

Novac kao io imovine je manje likvian u onosu na srestva koja čine novčanu masu koja

služi za obavljanje transakcije. Zato se M1 često naziva transakcijskim novcem, a širi

monetarni agregati „novcem kao ijelom imovine“

G – gotov novac u optjecaju

D – depozitni novac

S – šteni epoziti (ostupni po viđenju)

D0 – oročeni epoziti

4.3 Teorijske koncepcije novčane mase

Novčanu masu možemo promatrati u užem i širem smislu

1. TRAICIONALNA KONCEPCIJA NOVČANE MASE polazi o stava a se ukupna količina

novca u optjecaju sastoji sam oo financijskih oblika koji su u zemlji prihvadeni kao srestvo

pladanja i prometa i da se takvi u praksi koriste. To je suma gotovinskog i depozitnog novca

2.

MILTON-FRIEDMANOVA KONCEPCIJA novac ima cilj a ujeno služi kao privremeno

„prebivalište“ kupovne modi i kao srestvo štenje (novčana imovina), a ne samo

transakcijsko sredstvo. Njegova efinicija obuhvada gotovinski novac u optjecaju i sve

depozite kod poslovnih banaka

b1 – epozite po viđenju (na trans. I štenim računima)ib2 – oročene epozite

3.

J. GURLEY I E. SHAW KONCEPCIJA smatraju a u novčanu masu osim gotovinskog novca u

opptjecaju, epozitnog novca, štenog epozita po viđenju te oročenog epozita spaaju i

depoziti nebankarskih financijskih institucija proširuju krug fin. institucija ko kojih nefin.

Subjekti rže svoja novčana srestva (štena, kreitna i osiguravajuda ruštva) koja po

oređenim mjerama mogu koristiti na zahtjev

4. RACLIFFEOVA KONCEPCIJA ILI „IZVJEŠTAJ O LIKVINOSTI PRIVREE“ najšira koncepcija

novčane mase. Prema njoj, u novčanu masu treba uključiti sve likvidne financijske oblike.

akle, sve „mjerljive“ likvine fin. instrumente (supstituti novca), te n“nemjerljive“ kao što su

kreitne linije, mogudnost izavanja čekova izna pokrida (klauzula overraft), mogudnostdobivanja bankarskih kredita i sl.

7/18/2019 mp sve u 1


31

Tablica teorijske definicije novca

Obuhvat

po definiciji

Gotov

novac

Depozitni

novac

Štenidepozit po

viđenju

Oročenidepoziti

Depoziti

nebankarskih

fin.

institucija

Kreditne

linije

1. Sredstva

razmjeneX X

2. Milton-

FreidmanX X X X

3. Gusley i

ShawX X X X X

4.

Radcliffeov

komitet ili

izvještaj

X X X X X X

4.4 Monetarni agregati u praksi nekih zemalja

Quasi-novac monetarni termin koji označuje novčana srestva koja ne obavljaju fju

prometnog sredstva, ali se svakog trena mogu pretvoriti u prometno sredstvo

Quasi-novac vs. Depozitni novac quasi-novac je također raspoloživ na zahtjev i jenako

kao srestva koja čine epozitni novac, može se lako upotrijebiti kao srestvo pladanja.

Razlika je u tome što quasi-novac nije u fji srestva pladanja, ved ponajprije u fji štenje, pa

kao takav nije sastavni io novčane mase pr. šteni epoziti su tipičan prestavnik quasi-novca. Oni se, za razliku o oročenih

štenih epozita, ne mogu smatrati ograničenim epozitima jer se povolji vlasnika mogu

svakog trenutka pretvoriti u srestva pladanja i prometa. S ruge strane, ne mogu se

izjenačavati ni s epozitima koji ulaze u novčanu masu, jer su to srestva namijenjena

funkciji štenje, a ne prometa

4.4.1 Obuhvat monetarnih agregata u SAD-u

naziv i saržaj monetarnih agregata u SA-u često su bili položni promjenama zbog razvijanja

fin. tržišta tokom vremena i pojave novih fin. instrumenata različitih stupnjeva likvinosti

70-tih obuhvada isključivo gotovinu i epozite po viđenju

Stalni razvoj fin. instrumenata i inovacija ovoe o proširenja efinicije i uvoe se tzv.

OSTALI ČEKOVNI EPOZITI obuhvadaju NOW račune, SUPER NOW račune, ATS račue u

depozitnim institucijama, CUSD (credit-union-share-draft-accoounts) račune, epozite po

viđenju i putničke čekove

STRUKTURA MON. AGREGATA U SAD-u:

1.

M1 uključuje:

a. Gotov novac izvan banaka, SB i min. Financija

b.

Putničke čekove c.

Nekamatonosne (obične) čekovne epozite (eman eposit)

7/18/2019 mp sve u 1


32

d. Ostale čekovne epozite izane o strane fin. institucija

e.

Umanjeno za dijelove gotovog novca koji je u procesu naplate stavljanja u

optjecaj od strane FED-a

2. MZM (money, zero maturity) M2 minus oročeni epoziti koji glase na manje iznose,

uvedano za srestva investicijskih fonova novčang tržišta koji su uključeni u M 3 , ali

isključeni iz M2

3. M2 M1 uvedano za štene epozite i oročene epozite koji glase na manje iznose

(ispo 100.000 olara) ko fin. institucija, ujeli u investicijskim novčanim fonovima

na malo

4. M3 M2 uvedan za oročene epozite koji glase na velike iznose (preko 100.000

dolara)

Ugovori o ponovnom otkupu koje su izdale dep. Institucije:

o

Eurodolarski depoziti epoziti enominirani u olarim koji se rže u inozemnim

poružnicama am. Banaka iljem svijeta i u svim bankama u Kanai i UK

o

Investicijski fonovi novč. rž. (oni s početnim ulozima o 50.000 olara i više) O 2006. FE više ne objavljuje kretanja M3

MJERA LIKVIDNOSTI (L) sastoji se od agregata M3 uvedanog za ostalu likvinu imovinu kao

što su ročni euroolari bankarskih nerezienata, bankovni akcepti, komercijalne

vrijednosnice, itd.

4.4.2 Monetarni agregati u praksi ECB

Kretanja u monetarnoj politici ECB-a veoma su važna i za našu zemlju jer se svaka promjena

oražava i na naš monetarni sustav

M1 gotov novac; novčanice i kovani novac, te prekonodni epoziti monetarnih fin.

institucija i sreišnje vlae

M2 prijelazni novac; M1 + depoziti na rok tri mjeseca o trenutka najave (npr. kratkoročni

šteni epoziti) + epoziti na rok o vije goine monetarnih financijskih institucija i

sreišnje ržave

M3 broad money; M2 + utrživi instrumenti monetarnih financijskih institucija kao što s

urepo ugovori, obveznice izane na rok o vije goine, ujeli u fonovima tržišta novca

Napomena: monetarne fin. institucije obuhvadaju ECB, sreišnje banke zemalja članica i

krediten institucije

SPORAZUM O REOTKUPU (REPO) kreditni sporazum prema kojem banka prodaje

vrijenosne papire koje posjeuje (obično ržavni VP) uz istoobnu obvezu a de ponvno

otkupiti te iste vrijenosnice na „prvi poziv“ kupca-zajmoavca ili točno oređenog ana po

cijeni koja zajmodavcu nosi ugovorni priho ne u obliku kamata, ved je kamata „ugrađena“ u

otkupnu cijenu vrijednosnice

7/18/2019 mp sve u 1


33

4.5 Monetarni agregati u RH

4.5.1 Novčani optjecaj i novčana masa

Novčani optjecaj vs. novčana masa novčani optjecaj je širi pojam koji može obuhvadati sve

oblike novca, a novčana masa je najlikviniji io novčanog optjecaja

Depozitni novac suvremeni oblik novčanog surogata; to su slobona i stalno raspoloživa

srestva na transakcijskim računima ko banaka, tj. epoziti plativi po viđenju (na zahtjev),

najvedi io prometa anas se ovija upravo pomodu epozitnog novca. Uvjet postojanja

depozitnog novca je bezgotovinski platni promet, ali se može ogoiti a bezgotovinski platni

promet postoji, a a epozitni novac ne postoji. Obratna situacija nije moguda

4.5.2 Monetarni agregati u RH

Nakon monetarnog osamostaljenja, a ved o lipnja 1991.g., HNB voi monetarnu statistiku

Kretanja mon. stat. iskazuju se u reovitoj mjesečnoj publikaciji – biltenu HNB-a

HNB u emisiji novca de facto primjenjuje model poznat pod nazivom CURRENCY BOARD

(valutni odbor) temeljna značajka takvog monetarnog moela je kreiranje omadeg novca

isključivo na temelju prethonog postojanja eviza. Riječ je o veoma rigidnom monetarnom

sustavu koji pretpostavlja da je gospodarstvo u cijelosti izvozno, ili na neki rugi način olazi

do prodaje deviza (prodaja imovine, krediti iz inozemstva, transferi ili donacije)

1.

PRIMARNI NOVAC (MONETARNA BAZA) – M0

Kreira ga isključivo SB pa su njegov iznos i struktura vidljivi samo u bilanci SB – u

pasivi; a tokovi njegova kretanja u bilanci SB – u aktivi

Čine ga:

I. GOTOV NOVAC IZVAN BANAKA (U OPTJECAJU) – G

II.

REZERVE I DRUGI DEPOZITI BANAKA, OSTALIH BANKARSKIH INSTITUCIJA I DR.

– R

U rezerve banaka (R) spadaju:

o Novčana srestva u blagajni banaka

o

Depoziti banaka kod HNB-a (žiroračun i račun obvezne rezerve)

o epoziti ostalih bankarskih institucija (stambene šteionice,

štenokreitne zaruge i investicijski fonovi) ko HNB-a

o

epoziti ostalih omadih sektora (ržava, pouzeda i stanovništvo) ko

HNB-a

2. NOVČANA MASA U UŽEM SMISLU – M1

Čine ju:

a)

GOTOV NOVAC IZVAN BANAKA – G

b) DEPOZITNI NOVAC – D u njega spadaju:

a.

Depoziti ostalih bankarskih institucija i ostalih omadih sektorakod HNB-a

7/18/2019 mp sve u 1


34

b. Depozitni novac poslovnih banaka, u koji ulaze novčana srestva

na žiro i tekudim računima, te obveze banaka po izanim kunskim

instrumentima pladanja umanjeno za čekove u blagajni banaka i

čekove poslane na naplatu (tj. srestva u platnom prometu)

3. NOVČANA MASA U ŠIREM SMISLU – M1a

Čine ju gotov novac izvan banaka i epozitni novac ko poslovnih banaka, uvedan

za EPOZITNI NOVAC REIŠNJE RŽAVE KO POSLOVNIH BANAKA

4. UKUPNA LIKVIDNA SREDSTVA – M4

Najširi monetarni agregat koji pore novčane mase M1 obuhvada i:

o

Štene i oročene kunske epozite

o Devizne depozite

o

Ograničene i blokirane epozite

o

Obveznice i instrumente tržišta novca

U procesima HNB-a koristi se i monetarni agegat NDA – neto omada aktiva

Proizlazi iz prakse MMF-a koji ga utvrđuje i kontrolira u svakoj njegovoj članici koja koristi

sredstva kredita

efinira se kao razlika između ukupnih likvinih srestava (M4) i neto inozemne aktive (NIA;

inozemna aktiva umanjena za inozemnu pasivu) iskazane u omadoj valuti, a utvrđuje se iz

bilance monetarnih institucija

RH ima visoku stopu rezerve jer jeza stabilnost cijenau RH ključna stabilnost eviznog tečaja

kune, koja se može uspješno provoiti samo ako se kontrolira količina novca u optjecaju. To

HNB provodi tom visokom stopom rezerve

Iz aktive bilance SB može se vijeti tip gospoarstva neke zemlje, stupanj njegove

samostalnosti ili ovisnosti, orijentacija na izvoz ili uvoz itd. aktiva bilance HNB-a pokazuje

da de iure, imamo neovisan monetarni sustav, a de facto ovisan, da se novac kreira

egzogeno. To znači a je aktiva gotovo isključivo zaana veličinom eviznih transakcija i a je

čitav monetarni sustav stavljen u funkciju ostvarivanja nominalnih ciljeva ekonomske politike,

ponajprije izvoza. Kreiranje primarnog novca SB odobravanjem kredita komercijalnim

bankama ovdje je sporedno, za razliku od prakse visokorazvijenih zemalja.

7/18/2019 mp sve u 1


35

4.6 Heterogenost strukture monetarnih agregata

Zbog razlika u kvaliteti srestava, stupnju ograničenosti i likvinosti kategorije novčanih

srestava nisu sasvim homogene. Tako primjerice novčana masa, prema najpreciznije

efinirana veličina, koja obuhvada samo ona likvina novčana srestva koja služe kaosrestvo prometa i pladanja, ne prestavlja potpuno homogenu kategoriju. Razlike postoje s

obzirom na brzinu optjecaja ili na obuhvat obavljanja novčanih funkcija

Strukturna nehomogenost novčanih srestava proizlazi iz same naravi poslovanja

gospodarskih subjekata gdje se uvjeti stalno mijenjaju. U skladu s tim promjenama

gospodarski objekti moraju osigurati:

o Neposreno potrebna novčana srestva – raspoloživa kao novčani obrtni kapital

o

Akumulaciju kapitala rai proširenja proizvonje

o Manje ili vede rezerve likvinosti – rezervne fonove kako bi se lakše prebroile

oscilacije, različiti rizici, uari, iznenađenja

4.7 Mehanizam promjene monetarnih agregata

Ukupna novčana srestva obuhvadaju:

o NOVČANA SRESTVA IZVAN OPTJECAJA srestva koja se nalaze na različitim

računima ko banaka, a voe se kao quasi novac; ostala likvina i nelikvidna sredstva

o NOVAC U OPTJECAJU novacu funkciji prometnog i platežnog srestva, naziva se

novčana masa

KONCEPT „PONERIRANIH AGREGATA“

o

Odvajaju se pojedine komponente monetarnog agregata i ponderira se s njihovim

transakcijskim komponentama (likvidnost najvedi poner ima gotovina!)

U suvremenom valutnom sustavu, novčana se masa mijenja na temelju:

o Jače ili slabije kreditne aktivnosti banaka o koje zavisi količina oobrenih

bankarskih kredita

o Prelijevanja novca u depozite koji nisu novac (nemonetarna pasiva) ili obrnuto

o promjena sala potraživanja ili ugovanja u onosima s inozemstvom i

transakcijama banaka u stranoj valuti s omadim komitentima

o

kupovine ili prodaje zlata i drugih plemenitih metala i ostale aktivnosti banaka s

omadim nebankarskim sektorima

analitičke metoe istraživanja promjene količine novca u optjecaju – M1

1) grupa metoa temeljenih na jenažbama koje opisuju proces kreiranja novca:

a.

metoda temeljena na konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija

b.

metoda monetarnog multiplikatora

c. metoa temeljena na računima novčanih tokova

2) metoda temeljena na funkciji ponude novca ili funkcionalni pristup analizi kreiranja

novčane mase

3)

metoda temeljena na osnovi sredstava poslovnih banaka sposobnih za plasman (freereserves)

7/18/2019 mp sve u 1


36

METODA TEMELJENA NA KONSOLIDIRANOJ BILANCI MONETARNIH INSTITUCIJA

koja uključuje potraživanja i obveze monetarnih institucija prema nemonetarnim subjektima,

a koje su viljive i saržane u bilanci SB i bilanci banaka, pri čemu su konsoliirane

međusobne obveze i potraživanja između SB i banaka

pravila:

o

količina novca u cirkulaciji može promijeniti samo u onosima između monetarnih

institucija i nemonetarnih subjekata

o kreiranje primarnog novca o strane sreišnje banke preoređuje maksimalni iznos

kreiranja novca u optjecaju (M1) od strane ostalih monetarnih institucija

o

novac u optjecaju (M1) kreira na osnovi primarnog novca koji se nalazi („knjiži“) u

pasivi monetarnih financijskih institucija (što prestavlja njihovu obvezu) s jene

strane, a s druge strane, u aktivi nemonetarnih financijskih institucija i nemonetarnih

subjekata

o primarni novac (kreiran o strane sreišnje banke) nalazi se u pasivi bilance SB s

jedne strane, a istovremeno s druge strane, u aktivi ostalih monetarnih institucija i

svih drugih nemonetarnih subjekata

POGLEDATI KNJIGU ZA TABLICE PASIVE I AKTIVE jer mi se nikako nije dalo igrat s njima!!!!

o Ima tamo i neka formula M1 = K – NP + Es

eto, i nju sam izvukao, btw. Ona je

povezana s A=P aktiva jednako pasiva

o Ima još neka formula s promjenama novčane mase etc. A to moža i nije bitno x

7/18/2019 mp sve u 1


37

POGLAVLJE 5.

INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE

Instrumenti monetarne politike prestavljaju „alat“ kojim se sreišnje banke služe u

ostvarenju postavljenih ciljeva

5.1 CILJEVI MONETARNE POLITIKE:

o Visoka zaposlenost postoji ka je potražnja za raom jenaka ponui raa (što je

kompatibilno teorijskom konceptu ostvarivanja pune zaposlenosti uz postojanje

oređene razine prirone stope nezaposlenosti)

o Ekonosmki rast označava povedanje potencijalnog BP-a neke zemlje

o Stabilnosti cijena onosi se na ostvarivanje niskih stopa inflacije između 2-3%

goišnje, uz koje je mogud orživ ekonomski rast

o Stabilnost kamatnjaka povedava transparentnost i stabilnost fin. tržišta, te

olakšava planiranja vezana uz buudi novčani tijek

o Stabilnost fin. tržišta omoguduje efikasno prenošenje novčanih viškova o

suficitarnih ka eficitarnim subjektima, te prionosi izbjegavanju čimbenika razvoja

fin. krize

o Stabilnost na eviznom tržištu sprječava promjenu uvjeta razmjene vezanu uz

pa ili rast vrijenosti omade valute u onosu na strane valute

Istoobno ostvarenje nabrojenih ciljeva poželjno je, ali nije uvijek mogude dolazi do

konflikta ciljevaKonflikt cijleva posebno je naglašen u kratkom roku. Orijentacija na stabilnost cijena opda je

karakteristika suvremene monetarne politike, no unatoč tome, brojeni su primjeri raznolikih

ciljeva u praksi sreišnjih banaka popout ECB, FE, HNB...

5.2 STRATEGIJA PROVOĐENJA MONETARNE POLITIKE

o

CILJEVI MONETARNE POLITIKE:

Krajnji ciljevi javno su objavljeni i uobičajeno efinirani zakonom o sreišnjoj

banci ili rugom regulativom kojom se oređuje ogovornost SB

Intermedijarni ciljevi opdenito služe za povedanje jelotvornosti monetarne

politike u ostvarivanju krajnjih ciljeva, a mogu se koristiti i u svrhu provjerezbivaju li se promjene u novčanom sustavu u smjeru ostvarenja tih ciljeva

Operativni ciljevi oatni su ciljevi koji se ugrađuju u strategiju provođena

monetarne politike, stoga što su visoko osjetljivi na instrumente te politike

o Korištenje operativnih i intermeijarnih ciljeva u provođenju MP

Instrumentima MP SB izravno djeluje na ostvarenje operativnih ciljeva i

neizravno na ostvarivanje intermedijarnih ciljeva kao operativni cilj na koji

djeluju instrumenti monetarne politike mogu se koristiti viškovi likvinosti

banaka, ukupni primarni novac ili kratkoročne kamatne stope na

međubankovnom tržištu intermedijarni ciljevi mogu biti monetarni

agregati, tržišne kamatne stope ili ruge varijable prema izboru SB krajnji

cilj MP vedine SB je stabilnost cijena

7/18/2019 mp sve u 1


38

U RH krajnji cilj monetarne politike HNB-a predstavlja stabilnost cijena, dok se kao indriektan

cilj koristi nominalno siro eviznog tečaja putem nominalnog sira eviznog tečaja MP

jeluje na inflacijska očekivanja javnosti, kao i na troškovne i potražne komponente

formiranja inflacije. Hrvatska valuta je u režimu upravljano-plivajudeg eviznog tečaja

5.3 TRADICIONALNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE1) Diskontna politika

2) Politika otvorenog tržišta

3) Politika obvezne rezerve

4) Selektivna politika (u manje razvijenim tržišnim ekonomijama)

5.3.1 DISKONTNA POLITIKA (politika diskontnog prozora)

Pod nazivom diskontna politika tradicionalno se podrazumijevalo ne samo manipuliranje

visinom iskontne stope, ved i oređivanje rokova, limita i ostalih uvjeta reeskonta robnih

mjenica i rugih vrijenosnia na temelju kojih su se banke zauživale ko sreišnje banke

Razvijena još u razoblju zlatnog stanara najstariji instrument MP

Promjenom u visini diskontne stope SB banke mogu inirektno jelovati na visinu novčane

ponue i usmjeravati kretanje potražnje za novcem. (ukoliko SB želismanjiti ponuu novca

kako bi obuzala ili smanjila/spriječila inflaciju, ona može oreiti iskontnu stopu na višoj

razini o trenutne razine tržišnih kamatnjaka. Porast diskontne stope predstavlja najavu SB o

vedoj restriktivnosti njene MP. Kaa banka želi povedati ponuu novca kako bi povedanjem

potražnje za kreitima potaknula privrenu aktivnost, ona de sniziti iskontnu stopu ispo

tržišne kamatne stope.)

Oobravanje kreita poslovnim bankama oražava se na promjene u bilanci SB i promjene u

konsoliiranoj bilanci bankovnog sustava. Porast kreita u aktivi bilance sreišnje banke imaprotutežu u povedanju sala na računima za namiru poslovnih banaka koji su sastavni dio

primarnog novca

Česte promjene iskontne stope mogu, svojim vanjskim jelovanjem, osim pozitivnih,

izazvati i negativne učinke. Povedanje iskontne stope oašilje signal restriktivnosti MP, što

jeluje na rast omadih kamatnjaka, pa omadih investicija i porast interesa stranih ulagača

Manipuliranje diskontnom stopom predstavlja, s jedne strane, vrlo efikasan instrument

stabilizacije unutarn jih kretanja, a s ruge strane vrlo rizičan instrument s aspekta čimbenika

vanjske nestabilnosti

5.3.2 POLITIKA OTVORENOG TRŽIŠTA anas prestavlja najvažniji instrument monetarne politike kojim raspolažu sreišnje banke u

zemljama s razvijenim financijskim sustavom

Plasman i kupovina vrijenosnica na otvorenom tržištu provoe se sustavom aukcija, čiji je

inicijator i organizator SB. Kao kupci i proavatelji vrijenosnica javljaju se ovlašteni primarni

dileri (u pravilu velike banke koje kupju na otvorenom tržištu za svoj i tuđi račun te alje

rasprodaju; te posredno institucionalni investitori)

Može se provoiti

o Na tržištu novca putem trezorskih zapisa

o Na tržištu kapitala putem ržavnih obveznica

BIT provođenja operacija na otvorenom tržištu vezana je uz upravljanje likvinošdu

bankovnog i financijskog sustava na nevnoj, mjesečnoj i višemjesečnoj razini.

7/18/2019 mp sve u 1


39

PREUVJET za uspješno provođenje operacija na otvorenom tržištu je visok stupanj

razvijenosti financijskog tržišta

Trguje se najviše RŽAVNIM VRIJENOSNICAMA – visoko likvidni financijski instrument, nose

solian nerizični prinos, postoji velik interes za njihovu kupovinu, te razvijeno sekundarno

tržište

Transakcije kupnje vrijenosnica o poslovnih banaka izravno povedavaju likvinost

bankarskog sustava. Uz vedu likvinost banaka smanjuje se cijena novca na međubankovnom

tržištu i povedava kreitni potencijal onih poslovnih banaka koje su, prodajom vrijednosnica

sreišnjoj banci, pribavile likvina srestva. Time se stvaraju preuvjeti za mogudi porast

ponue novca vezan uz vedu kreitnu aktivnost poslovnih banaka

PRENOSTI POLITIKE OTVORENOG TRŽIŠTA

o SREIŠNJA BANKA ima potpunu kontrolu na provođenjem aukcija na otvorenom

tržištu i iskrecijsko pravo na oređivanjem iznosa, kamatnjaka i rugih uvjeta po

kojima se provode operacije

o

PROAJA ILI KUPNJA VRIJENOSNIH PAPIRA može se obaviti brzo ili sporo, te uograničenim ili velikim iznosima

o

AMINISTRATIVNE PROCEURE provođenja su jenostavne

o Operacije na otvorenom tržištu omoguduju SB kompenziranje eventualnih

nepoželjnih efekata proaje ili kupnje vrijenosnih papira, jer postoji mogudnost

ponovne kupnje ili prodaje istih ili drugih vrijednosnica

o Operacijamana otvorenom tržištu izbjegava se učinak najave, kakav, npr. izravno

izazivaju promjena diskontne stope ili stope obveznih rezervi

o

Tijekom provođenja operacija banke i ostali suionici financijskih tržišta nisu svjesni

namjera sreišnje banke, akle namjena SB jenepoznata bankama čim se smanjuju

špekulacije i neželjeni učinci koji mogu oslabiti jelotvornost pouzetnih mjera

sreišnje banke

o Operacijama na otvorenom tržištu postiže se veda koorinacija mjera monetarne i

fiskalne politike i postiže veda efikasnost upravljanja javnim ugom

REPO i OBRNUTI REPO (a.k.a. reverse repo)

o Povoljni instrumenti za neutraliziranje neželjenih privremenih promjena likvinosti

banaka ili likvidnosti ostalih subjekata, o kojih olazi zbog novčanih tokova na

kojima sreišnja banka nema izravnu kontrolu

o repo ugovorima banka jeluje u smjeru smanjenja likvinosti banaka. Sreišnje

banke često primjenjuju mehanizam kupnje vrijenosnica uz sporazum o reotkupu(repo ugovor) kojim se iler (ne taj iler na kojeg misliš, lol) koji proaje obveznice

sreišnjoj banci obvezuje a de oređenog ana, po oređenoj cijeni i uz ogovoreni

kamatnjak na obiveni kratkoročni kreit ponovno otkupiti te iste vrijenosnice

o obrnuti repo sreišnja banka može se prilikom proaje vrijenosnih papira na

otvorenom tržištu obvezati a de, nakon oređenog vremena, po oređenoj cijeni

ponovno otkupiti te vrijenosne papire. Tako jeluje u smjeru povedanja likvinosti

banaka

o izravna kupnja i izravna prodaja instrumenti su za ostvarenje ugoročnih ciljeva, kao

što su suzbijanje inflacije ili ublažavanje eflacije i recesije. Sreišnja banka kupuje ili

proaje ržavne vrijenosnice na otvorenom tržištubez ikakvih aljnjih obveza u vezis tim transakcijama

7/18/2019 mp sve u 1


40

5.3.3 POLITIKA OBVEZNIH REZERVI

sastoji se u oređivanju stope obvezne rezerve i rugih uvjeta koji oređuju visinu obveznih

rezervi koje poslovne banke trebaju obračunati i izvojiti na epozite (i eventualno ruge

izvore sredstava)

smanjujudi kreitni potencijal banaka, služe za zaštitu eponenata o rizičnog ponašanja

banke, te izbjegavanje situacija a pretjerana količina novca u optjecaju izazove inflaciju

(obuzdavanje pretjerane kreditne deflacije PB)

visinu stope obvezne rezerve administrativno propisuje sreišnja banka ovisno o monetarnoj

situaciji na tržištu i stupnju zasidenosti novčanim srestvima

ukoliko neka poslovna banka ne ispunjava svoje obveze polaganja oređenog iznosa rezervi,

užna je na neizvojena srestva platiti penalizirajude kamate sreišnjoj banci

obvezna rezerva ima fiskalni učinak nepoželjna značajka obvezne rezerve je a ona

prestavlja svojevrsno fiskalno opteredenje koje sreišnja banka namede poslovnim

bankama. Prisiljava banke da u aktivi bilance imaju pozicije koje nose manji prinos nego

tržišna kamatna stopa po kojoj oobravaju kreite i ruge plasmane NEPOŽELJNI UČINAKsmanjuje se kroz kamatu koju SB plada bankama na izvojena srestva obvezne rezerve (tzv.

Stopa remuneracije)

STOPA REMUNERACIJE – kamatna stopa na sredstva izdvojene obvezne rezerve na

posebnom računu ko sreišnje banke. Uvijek je niža o nerizične tržišne kamatne stope

U RH stopa obvezne rezerve iznosi 14% i predstavlja glavni instrument restriktivnog

djelovanja SB. U Eurozoni stopa obvezne rezerve iznosi 2%

5.3.4 SELEKTIVNA KREDITNA POLITIKA

Predstavlja kvalitativnu mjeru kontrole upotrebe kredita iz primarne emisije i ukupnih

novčanih tokova (npr. za financiranje potreba turizma, poljoprivree i sl.). Njenimkorištenjem postiže se kontrola upotrebe srestava iz primarne emisije za točno oređene

namjene

U bivšim socijalističkim zemljama

Razlozi ukidanja:

o iskriminacijski učinak (selektivni kreit oobren po povoljnim uvjetima svojevrstan

je oblik subvencije koji se kosi s načelima slobone konkurencije i tržišnog natjecanja)

o

Postizanje vede političke i ekonomske neovisnosti SB

5.4 POLITIKA KAMATNJAKA

Niski kamatnjak potiče rast investicija, a smanjuje interes za štenjom. Zbog toga politika

niskioih kamatnih stopa može biti pogoan instrument poticanja rasta proizvonje i

zaposlenosti

Rai očuvanja stabilnosti cijena potrebna je implementacija instrumenata kojima je mogude

izazvati reverzibilna kretanja u financijskoj i realnoj sferi gospodarstva

Praktično to znači korištenje instrumenata kojima je u kratkom vremenskom roku mogude

izazvati rast tržišnih kamatnjaka i smanjenje likvinosti (↗st.obv.rez., ↗disk.st. ili ↗oper.

prodaje vrijednosnica na otv. tržištu)

7/18/2019 mp sve u 1


41

Rd POTRAŽNJA BANAKA ZA RŽANJEM REZERVI KO SB predstavlja zbroj rezervi

(obvezne rezerve i viškova rezervi) poslovnih banaka ko SB

o

Kaa se smanjuje kamatnjak na međunaronom tržištu, smanjuje se oport. Trošak

ržanja viškaraste potražnjakrivulja ima negativan nagib

Rs KRIVULJA PONUDE LIKVIDNIH SREDSTAVA PONUDA REZERVI predstavlja ukupnu

ponudu likvidnih sredstava koju SB stavlja na raspolaganje poslovnim bankama, a kroz

operacije na otv. tržištu (posuđene i neposuđene rezerve, ovisno o vrsti operacije) krivulja

ima pozitivan nagib

GRAFOVI SE NALAZE U KNJIZI NA STR. 228,229 !!!!

Neostatak korištenja iskontne politike:

o

Banka ne može precizno oreiti za koliko treba povedati isk. st. kako bi se ostvarili

željeni planovi

o

Učinak „najave“, onosno shvadanje i tumačenje privrenih subjekata

5.4.1 ULOGA KAMATNJAKA U MONETARNOJ POLITICI EUROSUSTAVA

EUROSUSTAV – integrigrani novčani sustav čije su osnovne karakteristike zajenička valuta i

jeinstvena monetarna politika. Obuhvada ECB i nacionalne sreišnje banke zemalja članica

EU koje su prihvatile euro kao jedinstvenu valutu

Koristi 3 instrumenta MP:

o Operacije na otvorenom tržištu (refinanciranje, fine prilagobe, kupnja/proaja

vrijednosnica)

o

Stalno raspoložive mogudnosti

o Minimalna rezerva likvidnosti (obveznici izdvajanja minimalne rezerve likvidnosti su

sve kreditne institucije koje djeluju u 17 zemalja Eurozone)

EONIA – referentna kam.st. za prekonodne pozajmice na međubankovnom tržištu

5.5 DEVIZNE OPERACIJE SREDIŠNJIH BANAKA

Svj. evizno tržište teško je i nemogude geografski efinirati, oreiti mu rano vrijeme ili

org. strukturu

Djeluje 24h dnevno posredstvom telekomunikacijskih i satelitskih veza

Najvažniji suionici: SB i PB koje kupuju i proaju evize i strane valute tr adicionalnim

komitentima

Na eviznom tržištu transakcije se mogu pojaviti kao:

o

SPOT OPERACIJE najjednostavniji oblik kupoprodaje kod kojeg se obveze iz

ugovora provoe u roku va rana ana o ana zaključenja posla

o FORWARD (TERMINSKE) OPERACIJE kupoproaja čiji je rok provođenja ulji o

va rana ana (najčešde 1,3,6 ili 12 mjeseci)

o VALUTNI FUTURES evizni poslovi s propisanim ospijedem i stanariziranim

visinama kojima se trguje na deviznim burzama

o

SWAP OPERACIJE istodobna kupnja i prodaja jedne (iste) valute u va različita

termina između istih ili različitih partnera. Osnovna namjera tih operacija je zaštita

7/18/2019 mp sve u 1


42

o tečajnog rizika i rješavanje problema viška ponue jene valute i neovoljne

ponude druge

o DEVIZNE OPCIJE omoguduju izvođenje neke transakcije u ugovorenom roku za

oređeni iznos i po unaprije ogovorenoj cijeni. Opcija kupnje call opcija; opcija

prodaje put opcija

SB sujeluju na eviznom tržištu ostvarivanja ciljeva monetarne politike i rai utjecaja na

stabilnost eviznih tečajeva

Osim proajom i kupovinom stranih valuta kao čistih oblika intervencije SB na ev. tržištu, SB

može koristiti i neposrene oblike korigiranja eviznog tečaja promjenom kamatnih stopa

5.6 INSTRUMENTI I MJERE MONETARNE POLITIKE HNB-a

Operacije na otvorenom tržištu Stalno raspoložive mogudnosti

Obvezna pričuva

Devizne aukcije

Blagajnički zapisi

Obvezni blagajnički zapisi – UKINUT 2009.

Minimalno potrebna evizna potraživanja (mjera MP)

Kratkoročni kreit za likvinost

5.6.1 OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU

3 tipa:

1) Redovite operacije

Obratne povratne kupnje VP (obratnih repo aukcija), sistemom aukcija –

stanarnih ponua, jenom tjeno (srijeom), s rokom ospijeda za seam

dana

Pravo sujelovanja imaju banke, štene banke te poružnice stranih banaka

uz ispunjene oređene uvjete

Prihvatljiv kolateral trezorski zapisi MF-a izdani u kunama s izvornim

rokom ospijeda o goine ana

Služe za povedanje likvinosti banaka

2) Operacije fine prilagodbe

Obratni repo, repo, izravna kupnja ili izravna prodaja

Prihvatljiv kolateral su trezorski zapisi MF-a izdani s izvornim rokom

ospijeda o jene goine

Nestandardna ponuda ili bilateralni sporazumi

Za potrebe povedanja ili smanjenja likvinosti sustava

Učestalost provođenja i ospijede neefinirani

7/18/2019 mp sve u 1


43

3) Strukturne operacije

Služe za ispravljanje vedih strukturnih poremedaja u fin. sustavu i realnoj

sferi, poput visoke inflacije i recesije

Putem operacija izravne kupnje, izravne prodaje, te kao obratni repo ili repo

Učestalost provođenja – redovita ili neredovita

Standardnim ili nestandardnim ponudama, bilateralni sporazumi

Za potrebe povedanja ili smanjenja likvinosti sustava

Prihvatljiv kolateral – svi oblici ržavnih vrijenosnica

5.6.2 STALNO RASPOLOŽIVE MOGUĆNOSTI

1)

Novčani epozit

Višak likvinosti banke mogu prekonodno deponirati kod HNB-a, te ostvariti

kamatu

Mogudnost korištenja – svakodnevno U srpnju 2009.g. kamatnjak 0,5% goišnje

2)

Lombardni kredit

Namijenjen bankama, štenim bankama i poružnicama stranih banaka koje

rani an završavaju s manjkom likvinih srestava

Na zahtjev banke SB oobrava prekonodni kolateralizirani kreit koji se može

koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih

s izvornim rokom ospijeda o goine ana

Mogudnost korištenja – svakodnevno

God.kam.st. u 2009. Na lomb. Kredite iznosila 9%

3)

Unutardnevni kredit

Banke, štene banke i poružnice stranih banaka mogu ga koristiti

svakonevno u obliku limita na računu za namiru tijekom ana, o iznosa

ograničenja oređenog iskrecijskom olukom HNB-a

Kolateraliziran, može se koristiti u visini do 50% no. Vrijednosti trezorskih

zapisa MF-a izanih s izvornim rokom ospijeda o goine ana

ospijede – o kraja ana kaa je korišten

Nevradeni unutarnevni kreit smatra zahtjevom za lombarni kreit

Banke mogu beskamatno koristiti pogodnost unutardnevnog kredita do

iznosa ograničenja oređenog iskrecijskom olukom HNB-a

5.6.3 OBVEZNA PRIČUVA

Instrument izraženog restriktivnog jelovanja SB

Razlog postojanja visoke obv. Rezerve vezan je uz postojanje kvazi valutnog odbora

Osnovica za obračun obv. Rezerve sastoji se o:

o

Kunskog dijela obuhvada kunske izvore srestava, i to primljene epozite i kreite

u kunama (sa i bez valutne klauzule), izane užničke VP u kunama, hibrine i

poređene instrumente u kunama (sa i bez valutne klauzule) i ostale fin. obveze u

kunama

7/18/2019 mp sve u 1


44

o Deviznog dijela sastoji se od deviznih izvora sredstava, i to primljenih deviznih

epozita i kreita, obveza po izanim VP u evizama (osim vlasničkih VP banke),

hibrinih i poređenih instrumenata u evizama i ostalih fin. obveza u devizama

o Kunski i evizni io osnovice izračunavaju se posebno, a čine ih prosječna nevna

stanja kunskih i eviznih izvora srestava u jenom obračunskom razoblju. O

obračunatoga eviznog ijela obvezne pričuve 75% se uključuje u obračunati kunski

io obvezene pričuve i izvršava u kunama

o

Postotak izvajanja kunskog ijela obvezne pričuve iznosi 70%. Postotak izvajanja

eviznog ijela obvezne pričuve obračunatog na temelju eviznih srestava

nerezidenata i deviznih sredstava primljenih od pravnih osoba u posebnom odnosu

prema banci iznosi 100%, dok postotak izdvajanja preostalog deviznog dijela obvezne

pričuve iznosi 60%. Preostali io obvezne pričuve može se oržavati prosječnim

nevnim stanjima likvinih potraživanja

o

Obračunsko razdoblje traje od 1.do posljednjeg dana kalendarskog mjeseca, a

razoblje oržavanja počinje ruge srijee u mjesecu i traje o ana koji prethoirugoj srieji slijeedeg mjeseca

o

Na izvojena srestva kunskog ijela obvezne pričuve HNB plada naknau koja se

obračunava po stopi renumeracije 0,75%

o Na izvojena srestva kunskog ijela obvezne pričuve: kamatna st. koja je na an

izvajanja eviznog ijela obv. Pričuve za izvajanje u US jednaka 50% ; u EUR

jednaka 50%

o Obveznici – banke štene banke te poružnice stranih banaka

o Obv. Pričuvu ne obračunavaju banke i šteionice specijalne namjene (kaa je to

propisano zakonom) i HBOR

5.6.4 DEVIZNE AUKCIJE

Provode se prema diskrecijskoj odluci HNB-a

Služe za očuvanje stabilnosti omade valute i oržavanje likvinosti pladanja u zemlji i

inozemstvu

Samo banke koje imaju ovlaštenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom

Obostrane (HNB kupuje i prodaje devize) i jednostrane (HNB samo kupuje ili samo prodaje

devize)

Multiple ili uniform price tip aukcije ovisno o potrebi i stanju na ev. tržištu Glavni su tok kreiranja primarnog novca u RH

U situaciji aprecijacije omade valute HNB kupuje evize i proaje kune, čime korigira

nepoželjno kretanje eviznog tečaja

U situaciji eprecijacije omade valute HNB prodaje devize i kupuje kune

Provođenje eviznih intervencija uvjetovano je kretanjem ev. tečaja kune u onosu na euro

5.6.5 BLAGAJNIČKI ZAPISI

HNB može mitirati nematerijalizirane prenosive bl. Zapise nominirane u kunama čjii je rokospijeda 35 ana

7/18/2019 mp sve u 1


45

Multiple price tip aukcije uz diskont

Pristup primarnom tržištu blagajničkih zapisa imaju banke, štene banke, poružnice stranih

banaka i HBOR

„ragovoljno upisani bl. Zapisi“

Prodajom bl. Zapisa HNB djeluje na smanjenje likvidnosti banaka (i smanjenje v eličine

primarnog novca)

5.6.6 OBVEZNI BLAGAJNIČKI ZAPISI

UKINUTO 2009.

Uvedeni 2007.

Nematerijalizirani neprenosivi instrumenti nominirani u kunama čiji je rok ospijeda 360 ana

Kaznena mjera MP usmjerena prema bankama, šteionicama i poružnicama stran ih banaka

čiji je rast plasmana vedi o opuštenog

Obrač. Razoblje počinje 1.1.2008. a završava posljenjeg ana kalenarskog mj. Iude

godine

O srpnja 2009. opuštena stopa rasta plasmana za svako obračunsko razoblje utvrđuje se

na slijeedi način:

o

U razdoblju od 1. – 31.1.2008. opuštena stopa rasta plasmana iznosi 1%

o U svakom iudem razoblju opuštena stopa povedava se za 1 postotni bo

o Stopa upisa obveznih bl. Zapisa iznosi 75% od osnovice

5.6.7 MINIMALNO POTREBNA DEVIZNA POTRAŽIVANJA

Hr. poslovne banke, štene banke i poružnice stranih banaka u obvezi su oržavanja

propisanog postotka minimalno potrebnih eviznih potraživanja u onosu na njihove evizne

obveze

Prema poacima za srpanj 2009. Minimalno potrebna evizna potraživanja iznose 20%

deviznih obveza

Obveza oržavanja propisanog postotka je nevna

evizna potraživanja (nabrojati)

Devizne obveze (nabrojati)

5.6.8 KRATKOROČNI KREDIT ZA LIKVIDNOST

HNB oobrava bankama, štenim bankama te poružnicama starnih banaka koje imaju

likvidnosnih poteškoda, uz uvjet a su solventne

Rok ospijeda o najulje 12 mjeseci

SB – avatelj posljenjeg utočišta

Uz osiguranje slijeedim instrumentima:

o

Bl. Zapisima HNB-a

o VP MF RF

7/18/2019 mp sve u 1


46

o Obveznicama za koje je RH zakonom preuzela obvezu da ih amortizira ili za koje

garantira

o Ostalim užničkim instrumentima osiguranja koje HNB ocijeni prihvatljivima

Kamatna stopa jednaka je:

o Kam. st. na lombarni kreit uvedanoj za 0,5 postotnih boova za razoblje

korištenja kreita o 3 mjeseca

o Kam.st. na lomb. Kreit uvedanoj za 1 postotni bo za razoblje korištenja kreita

dulje od 3 mjeseca

7/18/2019 mp sve u 1


47

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1.

ŠTO JE INFLACIJA? ŠTO JE EIZNFLACIJA? ŠTO JE EFLACIJA?

2. UKOLIKO OĐE O PAA KOLIČINE NOVCA ŠTO DE SE OGOITI SA:

a. REALNIM OUTPUTOM - pada

b. STOPOM INFLACIJE - pada

c. KAMATNOM STOPOM -raste

3. KAA KAMATNA STOPA PAA O KAKVIH PROMJENA U EKONOMSKOM PONAŠANJU

DOLAZI?

Kaa kamatna stopa paa olazi o paa štenje i vede potrošnje što povedava realni output

4. JESU LI SVI U GOROJ POZICIJI KADA KAMATNA STOPA RASTE?

Građani više štee pa su oni i banke u boljoj poziciji ok su građani koji su u kreitnom

onosu u lošijoj poziciji

5.

KOJA JE TEMELJNA AKTIVNOST BANAKA?Transfer financijskih srestava o ekonomskih subjekata s viškom novca o ekonomskih

subjekata s manjkom novca (financijsko posredovanje – prikupljaju sredstva u obliku

depozita, a plasiraju ih primarno odobravanjem različitih vrsta kreita)

1.

ZAŠTO PRAČOVJEKU NIJE BIO POTREBAN NOVAC?

2. ZAŠTO JE U STAROJ GRČKOJ ZLATO BILO BOLJ OBLIK PLADANJA NEGO VINO?

3. ZAŠTO SU NEKI EKONOMISTI U VRIJEME HIPERINFLACIJE NOVAC NAZIVALI “VRUDIM

KRUMPIROM”? 4. ŠTO JE FIAT NOVAC?

5. ŠTO SU NOVČANI SUROGATI? NAVEITE PRIMJERE

6.

ŠTO JE EPOZITNI NOVAC?

7. NAVEDITE VALUTNE SUSTAVE BIMETALIZMA.

Valutni sustavi bimetalizma su sustav paralelne (zlato i srebro u optjecaju bez zakonski

utvrđenog onosa) i vojne valute (zlato i srebro u optjecaju sa zakonski utvrđenim

odnosom)

8. ŠTO OZNAČAVA POJAM EMONETIZACIJE ZLATA?

9. KOJE SUSTAVE MONOMETALIZMA POZNAJETE?

Postoje sustavi monometalizma sa srebrnom ili zlatnom valutom (češde je zlato pa se češde igovori o “zlatnom stanaru”). Poznajem sustav zlatne valute sa zlatom u optjecaju, na bazi

zlatnih poluga i na bazi zlatnih deviza

10.

KOJE SU ZNAČAJKE ZLATNOG STANARA?

7/18/2019 mp sve u 1


48

1. OBJASNITE ULOGU SREIŠNJE BANKE KAO POSLJENJEG UTOČIŠTA?

2.

OBJASNITE ULOGU SREIŠNJE BANKE KAO FISKALNOG AGENTA RŽAVE? 3.

ŠTO JE STOPA ZARŽAVANJA SRESTAVA U BANCI I KAKO SE OZNAČAVA?

4. ŠTO SE NALAZI U AKTIVI, A ŠTO U PASIVI SREIŠNJE BANKE?

5. ŠTO JE STOPA OBNAVLJANJA SRESTAVA I KAKO SE OZNAČAVA?

6. ŠTO JE KREITNI POTENCIJAL BANKE?

7.

KOJI JE NAJŠIRI MONETARNI AGREGAT U PRAKSI EUROPSKE CENTRALNE BANKE?

8. KOJI JE NAJŠIRI MONETARNI AGREGAT U PRAKSI HNBa?

9. ŠTO JE MONETARNI MULTIPLIKATOR I ŠTO ZNAČI AKO ON IZNOSI 1.25?

10.

ŠTO POKAZUJE MIKROMULTIPLIKATOR KREITA?

7/18/2019 mp sve u 1


1

6. KAMATNJAK I POTRAŽNJA ZA NOVCEM

-

Cijena novca izražena je visinom tržišnog kamatnjaka on efinira trošak zauživanja i prinos o

ulaganja pa je ujeno i važna orenica štenje, investicija i potrošnje svih sektora gospoarstva

CIJENA NOVCA I PRINOSI NA TRŽIŠTU -

Pouzeda, pojeinci i ostali pozajmljivači međusobno konkuriraju za srestva raspoloživa za

pozajmljivanje, a kamatna stopa alocira ta sredstva subjektima koji su spremni i sposobni platiti

zahtjevanu kamatu

- Smanjenjem kamatne stope povedava se potražnja za bankovnim kreitima (iz posuđenih izvora

sredstava financira se više investicija koje ulaze u krug isplativih investicija)

- Povedanjem kamatne stope raste ponuda kredita (banke i druge financijske institucije pribavljaju

vedi iznos slobonih novčanih srestava koja se mogu plasirati u formi novooobrenih kreita

nemonetarnim subjektima jer stanovništvo preferira poziciju neto vjerovnika)

-

TRŽIŠTE SREDSTAVA ZA POZAJMLJIVANJE I ODREĐIVANJE KAMATNJAKA

Ls

- funkcija ponude kredita ponuda bankovnih kredita i

zajmova, te ponua srestava raspoloživih za ulaganje u

obveznice ržave i korporacija, trezorske zapise,...

Ld – fja potražnje za kreitima uključuje potražnju za

bankovnim kreditima i zajmovima te pribavljanje sredstava

prodajom emitiranih obveznica ili r.užničkih vrijenosnica

Banke oređuju visinu kamatnjaka uzimajudi u obzir troškove

pribave srestava (pasivni kamatnjaci), troškove poslovanja i premiju

rizika na koju utječe ocjena kreitne sposobnosti klijenta kao i niz

rizika ko jima je banka izložena u buudem razoblju otplate kreita

- Ravnotežna kamatna stopa formira se pri jenakosti tražene i ponuđene količine srestava u nekoj

jedinici vremena

˚

Ako je kam.stopa viša o ravnotežne – iznos kreita koji se nui vedi je o iznosa kredita

koji se potražuje pa postoji višak kreita. Neki neto vjerovnici nisu u mogudnosti zaraiti

bilo kakvu kamatu, ceteris paribus, oni pristaju plasirati srestva i uz nižu cijenu novca pa se

smanjuje trž.kamatnjak prema ravnotežnoj razini

- Tržište užničkih vrijenosnica – najvažniji oblici su ržavne obveznice, korporacijske obv., trezorski i

komercijalni zapisi

˚

S aspekta izdavatelja vrijednosnica - kamatnjak se ponajprije promatra u terminima cijene

korištenja pozajljenih novčanih srestava

˚

S aspekta ržatelja vrijenosnica – kamatnjak se promatra u terminima prinosa na ulaganje

- Za pouzeda ili ržavu koji novčana srestva pribavljaju proajom obveznica, poželjno je a trošak

financiranja bue što niži, a mjeri ga kamatna stopa, koja je u novčanom iznosu naknaa koju užnik

plada za korištenje novca u saašnjosti

˚ Voljni su proati vedi iznos obveznica, tj. pribaviti vedi iznos srestava za pozajmljivanje u

uvjetima nižih kamatnjaka Ld je paajuda fja kamatnjaka

-

Nositelji ponude Ls spremni su ržati vedi iznos obveznica, tj. ponuiti vedi iznos sredstava za

pozajmljivanje, ako je prinos o ulaganja vedi Ls je rastuda fja kamatnjaka

7/18/2019 mp sve u 1


2

VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA

-

Goišnja kam.stopa ko zajma s jenokratnom otplatom za goinu ana jenaka je omjeru kamata i

glavnice duga

- =100

1000= 0,10 = 10% kamata je 100 novčanih jeinica, a glavnica uga 1000 n.j., pa je

kamatnjak 10%

-

S proužetkom broja goina, uz jenokratno pladanje kamata i otplate glavnice uga primjenjuje se

koncepcija vremenske vrijednosti novca i diskontni faktor : 1(1+)

- DISKONTNI FAKTOR – pokazuje saašnju vrijenost jene novčane jeinice primljene u goini t

- Pretpostavka: novčana jeinica koju demo primiti za goinu ana (onosno za t goina), manje je

vrijena o novčane jeinice koju primamo anas

- Osnovni elementi koncepcije vremenske vrijednosti novca:

☼

SADAŠNJA VRIJEDNOST (SV)= parametar koji izjenačava buudi novčani tok (primitak ) sa

saašnjim ulaganjem; izračunom SV potencijalni ulagači na financ.trž.ocjenjuju opravanost

izbora između saašnje potrošnje i ulaganja s mogudnošdu povedane potrošnje u buudnosti

mogude je usporeiti novčane tokove različitih oblika imovine, u različitim razobljima, tako a ihse iskontira na zajenički atum

☼ SV buučeg novčanog toka utvrđujemo postupkom iskontiranja, koji se u slučaju jenostavnog

zajma s jenokratnom otplatom izražava:

PV – saašnja vrijenost

FV – vrijednost buudeg primitka

koji de biti ispladen u goini t

i – goišnja kamatna stopa

t – godina (t= 1, 2, ...., n)

☼

pozitivna vrijednost kamatnjaka saašnja iskontirana vrijenost buudeg primitka jene kune

je manja od jedan 1kn primljena za t godina danas vrijedi1

(1+) kuna

☼ SV niza buudih primitaka o užničkog instrumenta jenaka je zbroju SV svih buudih primitaka

PRINOS DO DOSPIJEĆA

= najtočnija mjera kamatnih stopa na užničke instrumente; označava kamatnu stopu uz koju je

anašnja vrijenost užničkog instrumenta jenaka SV svih njegovih buudih primitaka -

Porazumijeva se a de se imovina ržati o ospijeda i a de se sve perioične isplate reinvestirati po

stopi prinosa o ospijeda

- Utvrđivanje prinosa o ospijeda različito je u slučajevima različitih užničkih instrumenata

♯ JEDNOSTAVNI ZAJAM S JEDNOKRATNOM OTPLATOM

- Prinos o ospijeda jenak je jenostavnom kamatnjaku

-

Glavnica – 1000nj, pladena kamata 100 jeinica, prinos o ospijeda

- Posuđeni iznos 1000kn je anašnja vrijenost jenaka SV buudeg primitka, a 1100kn je buudi

novčani tok (za go.ana) koji uključuje otplatu glavnice uga uvedane za kamatu prinos do

ospijeda

7/18/2019 mp sve u 1


3

♯ ZAJAM S FIKSNOM ANUITETSKOM OTPLATOM

-

Kod kredita banaka s fiksnom ratom otplate anuiteti otplate kredita uključuju jenake mjesečne ili

goišnje rate koje se ijelom sastoje o otplate glavnice, a ijelom o pladanja kamate

- Prinos o ospijeda utvrđujemo izjenačavanjem anašnje vrijenosti zajma sa SV svih buudih

isplata na temelju tog zajma (zbroj SV vrijenosti svih buudih rata otplate kreita)

-

Za kreit koji de biti konačno otpladen u goini t=n:

LV – anašnja vrijenost, tj.vrijenost zajma

FP – fiksna goišnja otplata (isplata)

i – prinos o ospijeda

*najvedi iznos kamata plada se u prvim goinama otplate, dok kasniji anuiteti otplate kredita

uključuju sve vedi uio povrata glavnice uga

♯ KUPONSKA OBVEZNICA

-

U obzir se uzima zbroj SV svih buudih isplata fiksnog iznosa kuponske kamate (svake godine do dana

ospijeda) te SV konačne isplate nominalne vrijenosti obveznice (na an njezinog ospijeda, u goini

t=n)

- Tipični primjeri višekratno isplativih obveznica su: ržavne obveznice & obveznice korporacija

- anašnja vrijenost kuponske obveznice jenaka je zbroju SV svih buudih isplata

P – anašnja vrijednost – cijena obveznice

C – fiksni iznos goišnje kuponske isplate – iznos

kuponske kamate koji se ispladuje svake goine o

ospijeda obveznice F – nominalna vrijednost obveznice

- KUPONSKA KAMATNA STOPA (nominalna ili nazivna kam.stopa) – postotak od nominalne vrijednosti

obveznice kojim se utvrđuje fiksni iznos goišnje kuponske kamate

˚ Npr. na 10-goišnju rž.obv., kuponska kamata iznosi 10% , pa uz nominalnu vrijenost

obv.jednaku 1000kn, kuponska kam.iznosi 100kn

˚ Novčani iznos o 100kn izavatelj ispladuje omatelju obveznice tijekom cijelog razoblja o

ospijeda obveznice, a na an ospijeda izavatelj je užan isplatiti i nominalne vrijenosti

obveznice, dakle u ovom primjeru 1000kn

- PRINOS O OSPIJEDA (PDD) - mjenja se ovisno o promjenama na financijskom tržištu ,za razliku o

kuponske kam.stope koja je unaprije efinirana i nepromjenjiva o ospijeda obveznice

- Promjene u obliku porasta ili smanjenja opde razine tržišnih kamatnjaka mjenjaju i razinu P na

obveznice

˚

U uvjetima opdeg pomanjkanja likvinosti i oskuice novca – rast svih trž.kamatnjaka – rast

P, pa se mijenja i trenutačna cijena obveznice na tržištu

˚

Ako ođe o promjene tržišne cijene obveznica (formira se ovisno o kretanju ponue ipotražnje za obveznicama u onosu na alternativne oblike imovine) – mijenja se PDD

7/18/2019 mp sve u 1


4

-

Između kretanja cijene pojeinačne obveznice i njenog P postoje oređene zakonitosti:

˚ P jenak je kuponskoj kamatnoj stopi ka je trenutačna tržišna cijena obveznice jenaka

njenoj nominalnoj vrijednosti

˚

P vedi o kuponske stope ka je cijena obveznice niža o nominalne vrijenosti

˚ Postoji inverzan odnos kretanja cijene obveznice i kretanja PDD

Ako ođe o porasta (zahtijevanog) P cijena obveznice se smanjuje

Ako se PDD smanji, cijena obveznice de se povedati

a) Gleano kroz jenakost anašnje vrijenosti obveznice i zbroja SV svih buudih isplata:

porast P (u nazivniku iskontnih čimbenika) jeluje na smanjenje anašnje vrijenosti,

tj. cijene obveznice na tržištu

b) Gledano iz ekonomske perspektive: ako poraste P smanjuje se saašnja iskontirana

vrijenost svih buudih kuponskih isplata i vrijenost konačne isplate nominalne

vrijenosti, zbog čega se smanjuje potražnja za obveznicom i njezina vrijenost na tržištu

c) U slučaju konzole ( vječna obveznica s vječnom fiksnom kuponskom isplatom, bez ana

ospijeda i bez otplate glavnice ): posebno vidljiv inverzan odnos

Cijena konzole jednaka je omjeru

kuponske isplate C i kamatne stopemjerene prinosom o ospijeda i

♯ DISKONTNE OBVEZNICE I TREZORSKI ZAPISI

-

ok kuponske obveznice porazumijevaju perioične isplate kamata i isplatu nominalne vrijenosti

obveznice o njezinom ospijedu, iskontne obv. i trez.zapisi na ispladuju kuponsku kamatu, nego

jeinu isplatu bilježe na an ospijeda ka se imatelju ispladuje nominalna vrijenost

-

Trenutačna tržišna cijena jenogoišnjeg trezorskog zapisa računa se:

P- anašnja vrijenost (trenutačna vrijenost obveznice)

F – nominalna vrijenost obveznice koja de biti ispladena na

an ospijeda

- Prodaja novoemitiranih diskontnih obveznica i trezorskih zapisa obavlja se uz diskont koji treba

osigurati interes investitora u visini kapitalizacije po zahtijevanoj stopi tržišnog prinosa o ospijeda

takve vrijednosnice

- Na sekunarnom tržištu, takvim se vrijenosnicama trguje po cijeni ispod nominalne vrijednosti, pri

čemu sa skradivanjem vremena ospijeda vrijenosnice tržišna cijena konvergira nominalnoj

vrijednosti

- Investitori koji kupuju iskontirane vrijenosnice na primarnom trž.po cijeni (uboko) ispo

nom.vrijenosti, često nisu zainteresirani za njihovu proaju prije ospijeda na an ospijeda

ostvaruju prinos jenak omjeru povedanja cijene (F-P) i početne cijene P

7/18/2019 mp sve u 1


5

TEKUĆI PRINOS

- Mjera aproksimacije prinosa o ospijeda koja se koristi ko izračuna prinosa o ospijeda kuponske

obveznice

-

TEKUDI PRINOS ic prestavlja omjer goišnje kuponske isplate C (nominalne goišnje kamate) i

trenutačne tržišne cijene obveznice P

- Npr. za 6 postotnu obveznicu nom.vrij. 1000kn, koja se trenutačno proaje po cijeni 800kn, tekudi

prinos je 7,5% primjeti da se tu ne spominje vrijednost t

-

ako je t 8 godina, stvaran PDD iznosi 9,7%

razlika između 7,5 i 9,7 je greška u aproksimaciji korištenjem tekudeg prinosa

-

Tekudi prinos je obra aproksimacija P u slučaju ugoročne obveznice čije je ospijede bitno

ualjeno o saašnjosti, jer ona obična kuponska obveznica nalikuje na vječnu obveznicu

-

No kako se preostali rok o ospijeda skraduje, aproksimacija pomodu tekudeg prinosa postaje svemanje točna

- Kad je trenutačna cijena obveznice jenaka nominalnoj vrijenosti, TP jenak je kuponskoj kamatnoj

stopi, pa je jednak i PDD to porazumijeva a što je cijena obveznice bliža nominalnoj vrijenosti, to

je tekudi prinos bolja mjera aproksimacije

-

Kretanje tekudeg prinosa uvijek se ovija u istom smjeru kao kretanje P porast TP usklađen je s

porastom P, jer se obje kam.stope kredu u inverznom onosu s kretanjem cijene obveznice

DETERMINANTE POTRAŽNJE ZA IMOVINOM

-

Obveznice, dionice, nekretnine, novac i umjetnine samo su neki od oblika imovine koji pojedincima

služe kao zaliha vrijednosti

-

Imovinu pouzeda čine oprema, strojevi, novac, vrijenosnice raspoložive za proaju i ostalo saržano

u aktivi njihove bilance

- U aktivi bilance financijskih institucija nalazimo kredite i plasmane vezane uz ulaganje u vrijednosnice

ili druge oblike imovine

- Stanovništvo se najčešde javlja u ulozi vlasnika stambenih nekretnina, ionica, obveznica i bankovnih

depozita

-

Svaki pojeinac zasebno olučuje koliki de io svog bogatstva ržati u kojem obliku imovine uz

nepromijenjenu razinu bogatstva, potražnja za oređenim oblikom imovine mjenja se ovisno o

očekivanom povratu i rugim karakteristikama te imovine u onosu na ruge oblike imovine

- FINANCIJSKI OBLICI IMOVINE = instrumenti kojima se trguje na financijskim tržištima: novac, epoziti,trezorski zapisi, dionice, obveznice,...

- NEFINANCIJSKA (REALNA) IMOVINA = oblici imovine kojima se trguje na tržištu roba i usluga:

nekretnine, umjetnine, zlato, dragulji, strojevi, ceste, plovila,...

7/18/2019 mp sve u 1


6

˚

Zbroj vrijenosti financijske i nefinancijske imovine (pojeinca ili ukupnog stanovništva) zove seBOGATSTVO potražnja za imovinom raste ka raste bogatstvo jer se povedavaju resursiraspoloživi za kupnju nove imovine

Tome pogoduje porast ohotka stanovništva vezan uz rast plada, najamnine, rente,ostvarene kapitalne dohotke,...

Porast ohotka i bogatstva stanovništva ogađa se u fazi ekspanzije poslovnogciklusa, pa i potražnja za imovinom raste u tom razoblju

Recesija

suprotno

- Atraktivnost ulaganja oređena je likvinošču, očekivanim povratom i rizikom oređene imovine u

odnosu na druge oblike to, uz veličinu bogatstva prestavlja temeljne orenice potražnje za

imovinom

LIKVIDNOST IMOVINE – predstavlja sposobnost

brzog i lakog pretvaranja oređene imovine u

novac, bez gubitaka i troškova uz uvjet da je sve

ostalo nepromjenjeno, potražnja za oređenim

oblikom imovine bit de veda što je imovina likvinija

u usporedbi s drugom imovinom

OČEKIVANI POVRAT (očekivana stopa povrata) – mjeri mogudi obitak o ržanja oređenog

oblika imovine tijekom definiranog razdoblja (npr.godinu dana, u razdoblju od vremena t do

vremena t+k, za k=1,2,...,m)

Uz uvjet da je sve ostalo nepromjenjeno, potražnja za oređenim oblikom imovine bit de veda

što je vedi očekivani povrat te imovine u onosu na očekivani povrat rugih oblika imovine

- Utvrđuje se kao ponerirani prosjek vije ili više mogudih stopa povrata o ulaganja, pri čemu

su poneri efinirani vjerojatnošdu ostvarivanja oređenih stopa povrata u efiniranom

razoblju ržanja imovine

o

Re – očekivani povrat u efiniranom

razdoblju

o Ri - stopa povrata za i=1,2,...,n

o

Pi – vjerojatnost ostvarivanja stope povrata

Ri za i=1,2,...,n

o i – broj mogudih ishoa

-

stopa povrata Ri predstavlja omjer dohotka (zarade) od imovine i kupovne cijene imovine

s aspekta dohotka od imovine u obzir se uzima:

a) razlika u cijeni imovine na početku i na kraju razoblja ržanja (razlika

prodajne i kupovne cijene imovine)b) svi primitci koje ržanje imovine donosi vlasniku (ovisno o vrsti imovine to

mogu biti: kamate, dividende, rente, najamnine,...)

-

u slučaju kuponske obveznice, povrat Ri računa se:

o R – povrat o ržanja obveznice o

vremena t do vremena t+k

o

Pt- cijena obveznice u vremenu t

o

Pt+k – cijena obveznice u vremenu t+k

o C – isplata/e kuponske kamate

o

ic – tekudi prinos ;

o

g – stopa kapitalnog dobitka;

Novac

Šteni epoziti po viđenju

Oročeni epoziti Trezorski zapisi

Komercijalni zapisi

ržavne obveznice

Dionice

Korporacijske obveznice

7/18/2019 mp sve u 1


7

-

stopa povrata može biti znatno rugačija o tekudeg prinosa iste imovine razlog tomu su promjene

tržišnih okolnosti, uključujudi promjene ravnotežne razine kamatnjaka, onosno očekivanja buudihrazina kamatnjaka

- KAPITALNI DOBITAK ili GUBITAK = jednak je stopi promjene

cijene imovine koju imatelj rži o vremena t o vremena t+k

= razlika prodajne i nabavne cijene vrijednosnice u odnosu na nabavnu cijenu

-

Promjene monetarnih i kreitnih agregata inirektno se oražavaju na ostvarene povrate o ržanjaoređene imovine zato analitičari žele previjeti buude poteze i politiku SB, a bi uz što vedistupanj točnosti previjeli buude kretanje kamatnjaka

- Monetarno- kreditna ekspanzija – stvara se okruženje povoljno za rast cijena imovine nižeočekivane kamatne stope povedavaju očekivani povrat o ulaganja u obveznice i ionice;

˚

Naalje, porast potražnje za imovinom, ceteris paribus, rezultira porastom tržišne cijene tih

oblika imovine u odnosu na druge

- Monetarna restrikcija – kontrakcija novčane ponue izaziva nepovoljne učinke pad likvidnosti i

očekivanje rasta trž.kamatnjaka smanjuju stope očekivanog povrata na obveznice i ionice, oa uz

ceteris paribus, jeluju na pa potražnje za imovinom

˚ Ako je stopa kapitalnog gubitka veda o tekudeg prinosa, očekivani povrat o ulaganja bit de

negativan, pa de vrlo nepovoljno jelovati na kretanje potražnje i buude cijene tih oblika imovine

˚ Što je uži preostali rok o ospijeda imovine, učinak promjene tržišnih kamatnjaka na tržišnu

cijenu imovine i očekivanu stopu povrata je vedi

Zato obveznice i zajmovi s užim rokom o ospijeda nose vedi kamatni rizik

- KAMATNI RIZIK – vjerojatnost a de prinos o ospijeda kupljenih obveznica porasti, tj.a de utrenutku ka se obveznice trebaju unovčiti biti vedi o onoga uz koji su obv.kupljene – pojava

kapitalnog gubitka

-

RIZIK REINVESTIRANJA – olazi o izražaja u slučaju paa trž.kamatnjaka ka je razoblje ržanja užeo preostalog roka o ospijeda; javlja se zbog neizvjesnih buudih kamatnih stopa uz koje de sesredstva reinvestirati

- VARIJABLA TRAJANJE

˚ Za izračun mjere osjetljivosti tržišne vrijenosti obveznice na promjenu kamatnih stopa

˚

Mjeri efektivno ospijede imovine, tj.prosječnu starost tijeka primitka o užničkog instrumenta

˚ Imovina s užim trajanjem ima vedi stupanj kamatnog rizika, pa su uz anu promjenu kamatnjakamogude vede promjene tržišne vrijenosti imovine

˚ Matematički, trajanje je ponerirani prosjek ospijeda svih novčanih isplata/primitaka od imovine

o DUR – trajanje

o

CPt- novčane isplate/primitci (kamate iglavnice) u vremenu t

o

i-kamatna stopa

- RIZIK – potražnja za oređenim oblikom imovine negativno je korelirana sa stupnjem rizika te imovineu odnosu na stupanj rizika drugih oblika imovine

˚

Vedina ulagača ima averzije prema riziku, pa je njihova potražnja za imovinom veda ka postojimanja neizvjesnost očekivanog povrata na imovinu

7/18/2019 mp sve u 1


8

PONUDA I POTRAŽNJA NA TRŽIŠTU OBVEZNICA

- Ravnoteža: količina traženih obveznica jenaka količini ponuđenih

- Krivulja potražnje za obveznicama Bd – paajuda fja cijene obveznica, pa je tražena količina obveznica

veda uz nižu tržišnu cijenu; jer je kretanje cijena obveznica u inverznom onosu s kretanjem P,

potražnja za obveznicama se smanjuje ka se povedava kamatnjak

-

Krivulja ponude obveznica B

s

– pozitivno povezana s cijenom obveznica

uz višu cijenu izavatelji suvoljni ponuiti na proaju vedi broj obveznica, a vedi kamatnjak označava vedu cijenu zauživanja

Ponua i potražnja za obveznicama

U terminima tržišne cijene obveznice U terminima tržišnog kamatnjaka

POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE ZA OBVEZNICAMA

Porast bogatstva (ohotka stanovništva) Povedanje potraživane količine obveznica – Bs paralelno

udesno

Očekivanje rasta tržišnih kamatnjaka (ili

očekivanje paa cijena obveznica s ualjenimrokom o ospijeda)

Smanjenje potražnje za obveznicama s užim rokom oospijeda – krivulja potražnje za ugoročnim obveznicamaparalelno ulijevo

Niži očekivani kamatnjaci koji povedavajuočekivani povrat na ulaganje u ugoročneobveznice

Povedavaju potražnju za ugoročnim obveznicama i pomiču

Bd udesno

Porast očekivane stope inflacije koja djeluje na

smanjenje realne stope očekivanog prinosa

Krivulju potražnje za obv.pomiče ulijevo i smanjuje se

tražena količina obv.(jer raste potražnja za realnim oblicimaimovine i smanjuje se realna stopa očekivanog povrata)

Porast volatilnosti cijena obvez.povedavanesigurnost ostvarivanja očekivanog povrata

Smanjuje se potražnja za obv.s porastom rizičnostiobveznica u odnosu na druge oblike imovine; B

d ulijevo

Povedana volatilnost cijena na tržištu ionica ilidruge alternativne imovine

Povedava se potražnja za obv. (posebno kratkoročnim) –

ulagači s averzijom prema riziku ocjenjuju obv.sigurnijima

Porast likvidnosti obveznica u onosu na nižistupanj likvidnosti drugih oblika imovine

Bd

udesno

Veda likvinost alternativnih oblika imovine u

odnosu na likvidnost obveznica

Bd ulijevo

7/18/2019 mp sve u 1


9

POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE ZA OBVEZNICAMA

-

jelovanje čimbenika koji mjenjaju neto korist i atraktivnost pozajmljivanja novčanih srestava putem

emisije obveznica

1) OČEKIVANA PROFITABILNOST INVESTIRANJA SRESTAVA PRIBAVLJENIH EMISIJOM I PROAJOM

OBVEZNICA NA TRŽIŠTU

˚

S porastom mogudnosti za profitabilno investiranje, pouzeda su spremna ponuiti na proajuvedi broj obveznica kojima mogu pozajmiti srestva potrebna za profitbilno investiranje

krivulja ponue obveznica pomiče se udesno, smanjuje se cijena obveznica i povedava tržišni

kamatnjak

˚ U uzlaznoj fazi poslovnog ciklusa povedane mogudnosti za profitabilno ulaganje

2) U FAZI POSLOVNE EKSPANZIJE RŽAVA JE SKLONA VEDOJ EMISIJI JAVNOG UGA

˚

Emisijom obveznica sreišnja ržava i lokalni organi vlasti mogu pribaviti srestva za financiranje

kapitalnih projekata (npr.granja cesta, škola,...)

˚ Javni ug je izvanreni priho ržave pa se njime uobičajeno financiraju i izvanreni rashoi

ržave, no emisija kratkoročnog i ugoročnog javnog uga provoi se i rai financiranja reovnihrashoda za srestva koja bi trebala bit osigurana ržavnim proračunom

˚ Porast proračunskog eficita koji se financira porastom javnog uga djeluje na rast ponude

ržavnih obveznica i pomiče krivulju ponue uesno

˚

Porast proračunskog suficita, kao i zakonom efinirana ograničenja rasta javnog uga, jeluju u

smjeru smanjenja ponue ržavnih obveznica na tržištu

3) OČEKIVANA STOPA INFLACIJE

˚ Stvarni trošak posuđivanja mjeri realni kamatnjak koji je približno jenak razlici nominalnog

kamatnjaka i očekivane stope inflacije

ir – realni kamatnjak

i – nominalni kamatnjak

e – očekivana stopa inflacije

˚ Kad je očekivana stopa inflacije visoka, realni kamatnjaci su aleko niži o nominalnih

kamatnjaka, što povedava motiv pouzeda i ržave za vedim zauživanjem povedava se

ponuđena količina obveznica i krivulja ponue obveznica se pomiče udesno

DJELOVANJE PORASTA OČEKIVANE STOPE INFLACIJE NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU

-

Istoobno pomiče krivulju ponue obvez.uesno, a krivulju potražnje za obveznicama ulijevo

krajnji rezultat na visinu ravnotežne količine obveznica je neizvjestan

- Pomak krivulje ponue uesno > pomaka krivulje potražnje ulijevo ravnotežna količina obveznicabit de veda, i obratno

7/18/2019 mp sve u 1


10

-

Kamatnjaci na trž.obv.poneka se koriste kao preiktori buudeg inflacijskog pritiska

-

ugoročni kamatnjaci izraženi u terminu P aproksimiraju zbroj kratkoročnih kamatnjaka u buudimrazdobljima ka rastu kamatnjaci na ugoročne instrumente, može se očekivati a de odi opovedanja kratkoročnih kamatnjaka

- Ako postoje naznake inflacijskog pritiska, SB de jelovati restriktivno s ciljem povedanja kamatnjaka nameđubankovnom tržištu i inirektno poticanja rasta svih ostalih kamatnjaka na tržištu novca i kapitala

- Ostali suionici, uključujudi banke ugrait de premiju inflacije u cijenu novca, tj.povisit de nominalne

kamatne stope na nove, a potom i na ved oobrene kreite

KRETANJE KAMATNJAKA U FAZI EKSPANZIJE POSLOVNOG CIKLUSA

- Povedana gospoarska aktivnost pogouje razvoju novih mogudnosti profitabilnog investiranja i

povedava interes pouzeda i ržave za financiranjem putem emisije obveznica

-

U isto vrijeme, vedi ohoak i bogatstvo stanovništva povedavaju potražnju za različitim oblicimaimovine, uključujudi i obveznice

- Pomaci krivulje ponude obveznica i krivulje potražnje za obveznicama uesno ovoe o povedanjaravnotežne količine obveznica, no krajnje je neizvjestan učinak na razinu cijena obveznica

-

Ako se krivulja ponue obveznica pomakne više uesno nego što se pomakla krivulja potražnje zaobveznicama cijene obveznica se smanjuju, i obratno

- Na formiranje ravnotežne cijene i količine na tržištu obveznica utječu i promjene ponue i potražnjena rugiim segmentima financijskog tržišta, koje za oređene suionike prestavljaju alternativu

zauživanju ili ulaganju putem tržišta obveznica npr.tržište kreita

˚ Cijena novca i rugi uvjeti na tržištu kreita mogu utjecati na atraktivnost zauživanja emisijomobveznica, pa se u fazi ekspanzije gospoarstva fje ponue obv. različito ponašaju

- Štenja u banci, kupovina ionica, zlata ili nekretnina prestavljaju mogude oblike ulaganjanovčanih viškova porastom bogatstva i ohotka povedava se ukupna potražnja za imovinom, apotražnja za svakim pojeinačnim oblikom imovine mjenjat de se ovisno o očekivanom povratu, riziku i

likvidnosti te imovine u odnosu na druge oblike imovine

˚ Npr.ako javnost ocjeni a ulaganje u ugoročne obv.onosi mali očekivani povrat za efiniranorazoblje ržanja i visok stupanj rizika u onosu na ruge oblike imovine, pomak krivulje

potražnje za obveznicama može biti manji o pomaka krivulje ponue obveznica cijena

obveznica se smanjuje, a kamatnjaci na tržištu rastu, i obratno

7/18/2019 mp sve u 1


11

POTRAŽNJA ZA NOVCEM – PREFERENCIJA LIKVIDNOSTI I PONAŠANJEKAMATNJAKA

- Bogatstvo stanovništva nalazi se u obliku novca, obveznica, dionica, nekretnina, automobila,...

-

S porastom ohotka stvaraju se preuvjeti za porast potražnje imovine

- Novac – imovina najvišeg stupnja likvinosti

- ržanje novca ne onosi imatelju novčane prim itke u obliku dividendi, rente, najamnina ili kamata

koje bi kompenzirale gubitak vrijednosti novca zbog inflacije-

OPORTUNITETNI TROŠAK ržanja novca vrlo je visok i vedi je što je viša stopa povrata o ulaganja u

alternativne oblike imovine

˚ Mjeri propuštenu korist, tj.propušteni povrat koji je imatelj novca mogao ostvariti a je ržao

dionice, obveznice ili drugu alternativnu imovinu manjeg stupnja likvidnosti

- PREFERENCIJA LIKVIDNOSTI = čest naziv za potražnju za novcem, uveo ga Keynes

˚

Pristup preferenci je likvinosti promatra potražnju za novcem kao alternativu ržanju

rugih oblika imovine nižeg stupnja likvinosti

˚

Keynes u početku promatra samo 1 alternativni oblik imovine – obveznice, a kasnije

razvijene teorije promatraju više njih – dionice, obveznice, realna dobra,...

TRANSAKCIJSKA VARIJANTA KLASIČNE KVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA

-

FISHER – onos između količine novca i razine cijena

M x V = P x T M – količina novca

V – transakcijska brzina optjecaja novca; prosječni broj

obrtaja uporabe iste jedinice novca za nabavu finalnih

dobara i usluga u jedinici vremena

P x T – umnožak cijena i količina i-tih transakcija

prodaje/kupnje roba i usluga u jedinici vremena – izražava

vrijenost robe u tekudim cijenama

P – opda razina cijena

T – obujam transakcija

- Monetarna ravnoteža : MS = M

d

Md =

1

× - potražnja za novcem u klasičnoj teoriji definirana je u terminima količine novca

koju ljui rže za potrebe obavljanja razmjene Ovisi o: - nominalnoj vrijednosti kupljenih roba i usluga ( P x T)

o Brzini optjecaja novca – mjeri broj obrtaja oređene količine novca

upotrebljene za kupovinu roba i usluga

o Povedanjem PT ili smanjenjem V povedava se potražnja za novcem

- Novac služi isključivo kao srestvo olakšanja razmjene, ostale fje novca se ne promatraju potražnja

za novcem nije oređena kretanjem kamatnjaka

- Klasični ekonomisti pretpostavljali a su institucionalni čimbenici koji utječu na potražnju za novcem

gotovo fiksni u kratkom roku, a u dugom se vrlo malo i sporo mjenjaju; pretpostavke:

˚

Pretpostavka o stabilnoj i predvidivoj brzini optjecaja novca koja se u kratkom roku može

tretirati kao konstanta

*Jenažbom se

objašnjava povezanost

između količine novca i

ukupnih izdataka za

potrošnju roba i usluga

(koje su proizvedene u

nacionalnom

gospodarstvu)

7/18/2019 mp sve u 1


12

˚

Privreda uvijek funkcionira u uvjetima pune zaposlenosti i potencijalnog proizvoda to

proizlazi iz pretpostavke o savršenoj fleksibilnosti cijena i nanica te Sayovog zakona prema

kojemu „ponua robe automatski stvara ogovarajudu potražnju robe“ time se automatski

isključivala mogudnost pojave epresije, a povremene pojave kriza poimale su se kao normalne

pratede pojave ekonomskog razvoja koje se „same o sebe rješavaju“

Osim toga, sve što je proizveeno ujeno je i potrošeno

Obujam transakcija T jenak je ukupnoj proizvonji Q, onosno jenak je veličini

dohotka u stalnim cijenama y (realni dohodak)

- Umnožak količine novca i brzine optjecaja može se izraziti u terminima novčane vrijenosti

proizvedene roba i usluga, ili u terminima nominalnog dohotka:

M x V = P x Q ili M x V = P x y = Y Q – vektor količina proizveenih roba i usluga qi (realni output)

y - dohodak u stalnim cijenama (realni dohodak)

Y – nominalni dohodak, Y = P x y

- Ako je T = Q = y = konstanta stopa promjene količine novca jenaka je stopi promjene razine cijena ∆

=

∆

˚ Novac je neutralan na realna kretanja, jer svako povedanje ponue novca rezultira isključivoporastom opde razine cijena, ok realne kategorije (kao što su obujam transakcija, količinaproizvodnje, dohodak u stalnim cijenama) ostaju nepromjenjene

- U klasičnoj teoriji promjene nominalne količine novca (ponue i potražnje za novcem) nemaju nikakavučinak na formiranje ravnotežne razine realnog kamatnjaka

˚ Porastom količine novca i posljeičnim proporcionalnim rastom razine cijena mjenja se

samo razina nominalnih kamatnjaka smanjenje nominalnog kamatnjaka nede se orazitina promjene agregatne štenje i agregatnih investicija jer su one fja realnih kamatnjaka

- Agregatna štenja je rastuda fja realnih kamatnjaka i ogovara fji ponue srestava raspoloživih zapozajmljivanje L

S

- Agregatne investicije su paajuda fja realnih kamatnjaka i ogovaraju fji potražnje srestava zapozajmljivanje L

d

˚

Ravnoteža: željena štenja = željenim investicijama uz realni kamatnjak

˚ Realni kamatnjak vedi o ravnotežnog postoji višak ponuđenih srestava zapozajmljivanje (agr.štenja > agr.investicija) – korigira se tako a de io nositelja novčanogsuficita pristati pozajmiti novac i uz nižu cijenu – realni kamatnjak konvergira prema

ravnotežnom

DOHODOVNA VARIJANTA KVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA

- Motivi ržanja novca kao transakcijskog srestva + ljui rže novac zbog brojnih pogodnosti koje

pri+oizlaze iz njegove kupovne modi

-

MARSHALLOVA TEORIJA: Md = k x Y M

d – tražena količina novca

odnosno Md = k x P x y Y – nominalna vrijednost proizvodnje jednaka

nominalnom ohotku koji zarađuju kudanstva

- Koeficijent k - Marshallov koeficijent k = io (postotak) nominalnog ohotka koji pojeinci žele ržati u

obliku novca, ovisno o pogonostima i osjedaju sigurnosti koji im ržanje novca onosi, o očekivanjima

pojedinaca i njihovom ukupnom dohotku te oportunitetnim troškovima koji proizlaze iz ržanja novca

7/18/2019 mp sve u 1


13

-

Ravnoteža: Ms = M Iz Cambrigeove jenažbe M/k = Py (a to je jenako kao i MV = Py)

proizlazi da je k =

, onosno koef.k prestavlja recipročnu vrijenost ohoovne brzine

otpjecaja V

- S obzirom da se radi o stabilnoj tj predvidivoj brzini optjecaja novca, koeficijent k =

prestavlja stabilan razlomak koji se u kratkom roku može tretirati kao konstanta

- Cambrigeova jenažba porazumijeva valjanost Sayovog zakona ponue pretpostavke o

automatskom uravnoteženju privree na razini pune zaposlenosti; a zastuoa i stav o neutralnosti

novca na realna kretanja

MONETARNI UČINCI U TRANSAKCIJSKOJ I DOHODOVNOJ VARIJANTIKVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA

-

Uz pretpostavku pune zaposlenosti, krivulja agregatne ponue prestavlja okomitu crtu povučenuna razini proizvodnje pri punoj zaposlenosti ys = yo

-

Krivulja agregatne ponude – pokazuje sve kombinacije različitih cijena i razina proizvonje (realnog

ohotka) uz koje je ukupna potražnja za novcem Md jednaka nom.

novčanoj ponui Md = M

s = M0

Yd =0

Agregatna ponua i potražnja Funkcije ponue i potražnje za novcem

Pomak krivulje agregatne potražnje Formiranje novog stanja monetarne ravnoteže

7/18/2019 mp sve u 1


14

-

U točki E – količina ponuđene proizvonje = količini tražene proizvonje ys = y0 = yd pa se ostvaruje

ravnotežna razina cijena ostvaruje se u točki u kojoj je tražena količina novca kenaka ponuđenoj

količini novca sreišnje banke

-

Povedanje ponue novca – krivul ja agr.potraž.uesno i pomak krivulje agr.potražnje prema gore

novčana ponua se poveda s razine MO na M0

- Nova ravnoteža u točki F potražnja za novcem se prilagoila povedanju ponue novca

-

Zaključak:

˚ Uz konst.koeficijent k, te nepromjenjen u razinu potencijalne proizvodnje (realnog dohotka

y0), promjene količine ponue novca imaju proporcionalan učinak na razinu cijena

˚

U procesu monetarnog uravnoteženja potražnja za novcem raste proporcionalno porastu

razine cijena

KEYNESOVA KLASIFIKACIJA MOTIVA DR ŽANJA NOVCA

- ijeli ukupnu potražnju za novcem na tri komponente:

1.)

POTRAŽNJA ZA NOVCEM KAO TRANSAKCIJSKIM SRESTVOM

˚ Oređena visinom planiranih izataka za potrošnju i investicije

˚ Povedanje ohotka omoguduje vede izatke za nabavu različitih obara i usluga

˚ Slično Cambrige-ovoj potražnji za novcem – Md = k x Y ; gje je k io ohotka zaržan u

obliku transakcijskog novca

˚ Trans.potraž.za novcem je veda što je veda vremenska nepouarnost između novčanih

primitaka (primitak plade, mirovine,...) i izataka (kupovina roba i usluga) najveda je ako

se svi izdaci javljaju neposredno prije primitaka

2.)

POTRAŽNJA ZA NOVCEM ZBOG NEIZVJESNOSTI ˚

Neizvjesnost naplate potraživanja, mogudnost iznenanih izataka i izostanak očekivanih

primitaka razlozi su zbog kojih ljudi drže više gotovine i novca na tekudem računu, nego što

im je potrebno za obavljanje svakodnevnih transakcija

˚

Zbog prestrožnosti oređen je razinom očekivanih transakcija u buudem razoblju pa se

isto može izraziti kao rastuda fja ohotka

3.) ŠPEKULATIVNA POTRAŽNJA ZA NOVCEM

˚ Prestavlja oblik potražnje za novcem kao imovinom

˚ Jenaka je iznosu gotovog i epozitnog novca koji ljui rže izna iznosa potrebnog za

obavljanje reovitih ili izvanrenih pladanja

˚ To porazumijeva a ljui rže novac ne samo kao sredstvo razmjene nego i kao

instrument pohrane zaliha vrijednosti bogatstva

˚

U Keynesovoj teoriji izvorno postoje 2 oblika imovine u kojima je alternativno pohranjeno

bogatstvo : obveznice i novac Keynes pretpostavlja a je očekivani povrat o ržanja

novca jenak nuli, pa se špekulativna potražnja za novcem mjenja ovisno o visini

očekivanog povrata na obveznice kao alternativnu imovinu

˚ Ako je zbog rasta trž.kamatnjaka očekivani povrat na ržanje obveznica negativan, a

očekivani povrat na ržanje novca jenak nuli, ljui raije rže novac nego obveznice

špekulativna potražnja za novcem je negativno korelirana s kretanjem kamatnjaka

7/18/2019 mp sve u 1


15

˚

Pretpostavlja a trž.kamatnjaci fluktuiraju oko „normalne“ razine kamatnjaka, te a de se

kamatnjaci povedati (a cijene obv.smanjiti) svaki put ka javnost ocjeni a je tekuda razina

kamatnjaka niža o „normalne“

˚

Uz kamatnjake više o „normalne“ razine, javnost očekuje pozitivni povrat o ržanja

obveznica, špekulativna potražnja za novcem je jenaka nuli

˚ Ekstremni slučajevi:

Stanje izrazito niskih kamatnjaka ka javnost uopde nije

zainteresirana za kupovinu obveznica, a potražnja za likvinom

imovinom je beskonačno velika KEYNESOVA ZAMKA LIKVIDNOSTI

Špekulativna potražnja za novcem jenaka nuli, a ržanje novca je

vezano uz motiv transakcijske potražnje za novcem; mogude u

uvjetima vrlo visokih kamatnjaka i niskih cijena obveznica, kad

javnost nije zainteresirana za ržanje novca u likvinoj formi

(oportunitetni trošak ržanja novca je vrlo visok) te beskonačno

preferira ržan je obveznica

*između njih nalazi se stanje kombiniranog portfelja imovine (io se

sastoji o novca, a io o imovine) i kombiniranih motiva ržanjanovca prisutan u teoriji portfolio potražnje za novcem

- Ukupna potražnja za novcem negativno je povezana s kretanjem kamatnjaka i pozitivno s kretanjem

dohotka

-

Keynes: ukupna potražnja za novcem je funkcija preferencije likvinosti

Md/P – realna potražnja za novcem

Y – realni dohodak

i -kamatna stopa

-

prema tome, brzina optjecaja novca

pozitivno povezana s kretanjem kamatnjaka

povedanjem kamatnjaka smanjuje se potražnja za novcem,

posljeično raste brzina optjecaja novca

teorija prefer.likv.dokazuje da brzina novca nije konstanta i

a je nestabilnost brzine optjecaja novca veda što je veda

nestabilnost kamatnjaka

REFORMULIRANA KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA – Friedman

-

Potražnju za novcem promatra isto kao i potražnju za bilo kojim rugim oblikom imovine

-

Potražnja movca promatra se kao fja ohotka, ukusa i preferencija te očekivanih povrata na

alternativne oblike imovine

-

Pojeinci mogu ržati bogatstvo u 5 oblika imovine koji su međusobno konkurentni s obzirom na

očekivani prinos:

1) NOVAC – onosi očekivani povrat rm definiran bankovnim kamatama na transakcijske depozite (iako

je taj povrat često jenak nuli) ili češde povrat u obliku različitih pogonosti koje banke pružaju

klijentima jer ko njih rže transakcijske račune

2) OBVEZNICE - onose očekivani povrat rb u oblicima perioičnih primitaka kamata te kapitalnog

obitka/gubitka zbog promjene tržišnih vrijenosti obveznice

3)

DIONICE – očekivani povrat re u oblicima perioičnih primitaka iviena o kapitalnogobitka/gubitka zbog promjene tržišne vrijenosti

7/18/2019 mp sve u 1


16

4) FIZIČKA DOBRA – očekivani povrat je efiniran očekivanom stopom inflacije e koja mjeri kapitalne

obitke/gubitke o ržanja robe u uvjetima rasta/paa tržišnih cijena robe i paa/rasta realne

vrijednosti novca

5) LJUDSKI KAPITAL – zaliha znanja, vještina i sposobnosti; onosi očekivani povrat koji je irektno

teško utvriti, može biti porast plade ili beneficije s prelaskom na „bolje“ rano mjesto

˚ Promatra se preko koeficijenta w koji je jednak omjeru ljudskog bogatstva u odnosu na

neljudsko bogatstvo

˚

Ljudsko bogatstvo – jenako saašnjoj vrijenosti buudeg ohotka o raa

˚ Neljudsko – jenako neto tržišnoj vrijenosti realne i financijske imovine

-

Potražnja za novcem je veda što je manja pozitivna razlika između očekivanog povrata na nenovčanu

imovinu i očekivanog povrata na ržanje novca

- Orijentacija na dugi rok

-

Permanentni dohodak – stalan kroz uže razoblje- Yp , važnija je orenica potražnje za novcem nego

tekudi ohoak Y koji je u kratkom roku položan povremenim fluktuacijama

- Recesija i ekspanzija poslovnog ciklusa – promjene permanentnog ohotka manje izražene nego

promjene tekudeg ohotka

- Fja potražnje za realnom količinom novca može se i ovako izraziti:

˚ Md/ P – potražnja za realnom količinom novca

˚

Yp – permanentni ohoak jenak saašnjoj vrijenosti svih očekivanih buudih ohoaka

˚ rb – očekivani povrat na ržanje obveznica

˚ re – očekivani povrat na ržanje ionica

˚

rm – očekivani povrat na ržanje novca

˚

e – očekivana stopa inflacije

˚

W – odnos ljudskog i neljudskog bogatstva

˚ U – ukusi i preferencije; niz varijabli koje mjere širu korist ržanja – osjedaj sigurnosti,

rizika, veda ili manja mobilnost,...

- Ko Friemana potražnja za novcem stabilnija nego u Keynesovoj teoriji

˚

Relativna stabilnost permanentnog dohotka

˚ Stabilnost razlike između očekivanog povrata na nenovčane oblike imovine u onosu na

ržanje novca potražnja za novcem je malo osjetljiva na promjene kamatnjaka

-

Kretanje potražnje za novcem je previivo i aproksimira se fjom:

- Dohodovna brzina optjecaja novca:

- Omjer tekudeg ohotka Y i potražnje za novcem se povedava u fazi poslovne ekspanzije posl.ciklusa

jer je ona rast tekudeg ohotka vedi nego rast (stabilne) potražnje za novcem

-

Brzina optjecaja po Friedmanu nije konstanta, ali je njeno kretanje previivo ok se go može

previjeti onos tekudeg i permanentnog ohotka, te stabilnost potražnje za novcem koja nije

osjetljiva na promjene kamatnjaka

7/18/2019 mp sve u 1


17

UČINCI MONETARNE POLITIKE NA FINANCIJSKA

TRŽIŠTA I GOSPODARSTVO (7.poglavlje)

1.

RAVNOTEŢA NA TRŢIŠTU NOVCA I PONAŠANJE KAMTNJAKA

Potražnja za novcem - pozitivno povezana s kretanjem dohotka

- Negativno povezana s kretanjem kapitala

- Ima negativna nagib jer se povećava kad se smanjuje kamatnjak (sve više pojedinca želi novac, ne obveznice)

Krivulja ukupne potražnje za novcem Md=M

dtran + M

dprec + M

dport

Md tran- krivulja transakcijske potražnje

Md prec- krivulja potražnje za novcem

zbog predostrožnosti

Md port(spec)- krivulja špekulativne(portfolio)

potražnje za novcem

-nagib Md odreĎen je Md spec

-smještaj Md odreĎen je razinom dohotka

Učinci porasta nominalnog dohotka na pomak krivulje nominalne potražnje za novcem

- porast dohotka povećava

Md tran i Md prec(pomak krivulja udesno),

povećava se i bogatstvo ljudi

što dovodi do pomaka krivulje Md

spec;

porast dohotka uzrokuje porast ukupne potražn je za novcem i pomak krivulje Md udesno! (ista

promjena se dogaĎa i pod djelovanjem porasta razine cijena uz konstantan dohodak i razinukamatnjaka)

Pomak krivulje nominalne ponude novca

7/18/2019 mp sve u 1


18

-ako SB ima potpunu kontrolu nad

emisijom novca krivulja ponude novca Ms je

okomita(neosjetljiva na promjene kamatnjaka)

-porast primarnog novca,uz konst. mon. multiplikator,

dovodi do povećanja ponude novca,

te pomaka krivulje Ms udesno

Ravnoteža na tržištu novca (u nominalnim terminima)

-uspostavlja se u uvjetima jednakosti

ponude novca i potražn je za novcem Ms=Md (sjecište)

-ako bi kamatnjak bio viši od ravnotežnog,Md < Ms

,jer pojedinci preferiraju držanje obveznica

(visoka potražnja za obveznicama dovela bi do rasta

njihovih cijena,nominalni kamatnjak bi pao i prilagodio se razini it)

Narušavanje ravnoteže na tržištu novca

Porast dohotka- pomak Md udesno,rast kamtnjaka (u fazi ekspanzije, u recesiji obratno)

Porast cijene roba i usluga- pomak Md udesno (porast potražnje za novcem jer su realna dobraskuplja), rezultira rastom kamatnjaka

Povećanje ponude novca- pomak Ms udesno, povećanje likvidnosti mon.sustava dovodi do padaravnotežnog kamatnjaka UČINAK LIKVIDNOSTI (mjera ekspanzivne politike, potiče rastinvesticija i dohotka zbog pada kamtanjaka)

-paralelno se pojavljuje i djelovanje drugih učinaka koji se javljaju kao rezultat porasta ponudenovca:

UČINAK RAZINE CIJENA- ako porast ponude novca izazove rast razine cijena, povećava se

nominalna potražnja za novcem (Md udesno), što uzrokuje rast kamatnjaka ;ekps.mjere mon.politikeće tako biti manje učinkovite

UČINAK DOHOTKA- porast ponude novca prvo snižava razinu kamtnjaka,a kasnije povećavaneovisno o tome dolazi li do povećanja razine cijena ; porast ponude novca omogućuje rast dohotka,raste potražnja za novcem (Md udesno), rast ravnotežne razine kamatnjaka

(graf)

7/18/2019 mp sve u 1


19

- UČINAK OČEKIVANE INFLACIJE- rast kamatnjaka potaknut očekivanjima javnosti(očekuju porast stope inflacije zbog porasta ponude novca)

- 3 scenarija kretanja kamatnjaka tijekom vremena (reakcija na rast ponude novca); Mishkin

1. dominira učinak likvidnosti, porast novca snižava razinu kamatnjaka

2. učinak likvidnosti prvo snižava razinu kamatnjaka, no nije dovoljno jak da umanji djelovanjeostalih učinaka na njegov rast kasnije

3. djelovanje učinka očekivane inflacije je jače od učinka likvidnosti, kamatnjak brzo raste

(slika-odgovor na ubrzanje rasta ponude novca tijekom vremena)

2. MONETARNA POLITI KA U IS-LM MODELU

-IS-LM model- grafički prikaz povezabnosti nominalnog kamatnjaka i realnog dohotka, kao

odrednica formiranja:

Pracijalne ravnoteže na tržištu novca- jednakost realne podnude i realne potražnje za novcem

=md(y)

Parcijalne ravnoteže na tržištu roba i usluga- jednakost realnih investicija i realne štednje I(i)=S(y)

Opće ravnoteže na svim tržištima- istodobna ravnoteža na tržištu novca i tržištu roba i usluga

IzvoĎenje LM krivulje

- prikazuje ravnotežu na tržištu novca

- potražnja za novcem raste s porstom dohotka- LM ima pozitivan nagib

-izvoĎenje se prikazuje narušavanjem ravnoteže na tržištu realne količine novca uz konstantnurealnu ponudu novca (svako povećanje realnog dohotka uzrokovat će pomak md udesno)

7/18/2019 mp sve u 1


20

-LM krivulja nastaje kombinacijom svih razina realnog dohotka i nominalnih kamatnjaka uz koje je

tržište novca u ravnoteži

-nagib LM odreĎen nagib krivulje potražnje za novcem (ako je potr.za novcem manje osjetljiva na promjenu kamatnjaka, LM će biti strmija)

(graf)

IzvoĎenje IS krivulje

- prikazuje ravnotežu na tržištu roba

- pad kamatnjaka povećava razinu realnih investicija,

a njih rast dovodi do rasta

realnog dohotka- IS ima negativan nagib

Hicks-Hansenov IS-LM model opće ravnoteže

- postoji kontinuirana tendencija približavanja ekonomskih kategorija njihovim ravnotežnimvrijednostima, zbog čega sustav konvergir a stanju opće ravnoteže

-uspostava ravnoteže slobodnim djelovanjem tržišta pdvija se vrlo sporo, stoga Keynesijanskimodel naglašava intervencionizam (korištenje mjera makroekonomske politike)

(graf)

Keynesijanski model agregatne ponude i potražnje

-ekspanzivnom monetarnom politikom moguće je potaknuti rast realnih investicija i realnogdohotka (nefleksibilnost cijena i nadnica zbog čega krivulja agregatne ponude nije okomica)

-„ljepljivost“ nadnica- posljedica postojanja implicitnih ugovora(prešutnih sporazuma izmeĎu poslodavaca i radnika prema kojima poslodavci neće smanjiti nadnice randnika u „teškimvemrenima“ niti ih povećati u „dobrim vremenima“) koji nadnice čine nefleksibilnima „prema

dolje“ i „prema gore“

7/18/2019 mp sve u 1


21

-krivulja agregatne ponude ima pozitivan nagib, naveden porast ponude novca pomiče krivulju ADudesno djeluje na rast tazine cijena roba i usluga, ali i na rast realnog dohotka

Ako cijene i nadnice nisu fleksibilne, a ekonomski subjekti nisu savršeno informirani o budućem kretan ju cijena, monetarna politika nije neutralna

-mjere ekspanzivne fiskalne politike- potiču rast realnog dohotka kroz rast proračunske potrošnje

(porast ptoračunske potrošnje pomiče AD udesno i dovodi do nove ravnoteže uz višu razinu cijena iveću proizvodnju i zaposlenost)

(graf)

2.1.Učinak likvidnosti

-javlja se kao posljedica rasta nominalne ponude novca pri nepromijenjenoj razini cijena

-transmisijski mehanizam monetarne politike- proces narušavanja i ponovnog uspostavljanjamonetarne ravnoteže, u sklopu kojeg se monetarni učinci odražavaju na promjene realnih varijabli

-tijek monetarnog prijenosa-(narušavanje monetarne ravnoteže)

porast realne ponude novca

(pomak LM udenso) uzrokuje pad ravnotežnog kamatnjaka što uzrokuje rast realnih investicija(narušena ravnoteža na tržištu roba i usluga), porast realnih investicija, porast realnog dohotka,

porast realne štednje (ponovno uspostavljena ravnoteža na tržištu roba i usluga), veći realnidohodak ujtče na porast potražnje za novcem (uspostavljena ravnoteža na tržištu novca) = u točkisjecišta nove krivulje LM i nepromijenjene IS uspostavlja se novo opće stanje ravnoteže privrede

-ekspanzivna monetarna politika imat će najizraženije djelovanje na rast dohotka u okolnostimakada se ravnoteža uspostavlja u segmentu neelastične LM krivulje (okomit LM), učinak će bitimanje izražen kod pozitivno nagnute LM krivulje, dok će posve izostati u slučaju savršeno elastične(horizontalne) LM krivulje

(graf)

7/18/2019 mp sve u 1


22

[Keynesova zamka likvidnosti- slučaj savršeno elastične LM krivulje potražnje za novcem uz kojunikakvo povećanje ponude novca ne može sniziti kamatnjak; stanje neučinkovite monetarne politike; može se javiti u ekstremnim uvjetima kombinacije vrlo niskih nominalnih kamatnjaka,te dohotka izaposlenosti daleko ispod njihove potencijalne razine-transakcijska potražnja za novcem je vrlomala, dok je špekulativna potražnja za novcem beskonačno velika]

Učinak istiskivanja- djelovanje porasta drţavne potrošnje

-ekspanzivna fiskalna politika-

pomak IS udesno potaknut porastom

proračunske potrošnje rezultira rastom kamatnjaka

(zbog rasta realne potražnje za novcem)

i učinkom istiskivanja dijela investicija privatnog sektora;

nova ravnoteža uz razinu dohotka y2

jer se realne investicije smanjuju rastom kamatnjaka

2.2.Učinak realnog novca (učinak realnog pomaka)

-u analizi djelovanja monetarne politike u srednjem i dugom roku trebamo prepostaviti da će doćido promjene razine cijena

-učinak realnog novca- podrazumijeva djelovanje rasta cijena na pad realne ponude novca te lančanislijed promjena koje potiču formiranje nove ravnoteže

Učinak likvidnosti i učinak realnog novca

-učinak realnog novca umanjuje djelotvornost učinka likvidnostiu snižavanju kamatn jaka

-na početku porast ponude novca uzrokuje

smanjenje kamatnjaka i preko učinka likvidnosti

dovodi do nove ravnotežeuz veći dohodak y2

i niži nominalni kamatnjak i2

-drugi pomak LM- zbog promjene razine cijena

(zbog porasta ponude novca) i

djelovanja učinka realnog novca;smanjit će se realna ponuda novca,

7/18/2019 mp sve u 1


23

LM ulijevo prema novoj ravnoteži uz veće nominalne kamatnjake i niži realni dohodak

Ekspanzivna monetarna politika isprva snižava ravnotežni kamatnjak, dok kasnije pr eko

porasta razine cijena potiče rast kamatnjaka

[ekspanzivna fiskalna politika-uzorkuje pomak IS krivulje udesno, nova ravnoteža se uspostavlja uzvišu razinu kamatnjaka i veći relani dohodak; dolazi i do porasta razine cijena, što uzrokuje

smanjenje realne ponude novca, LM ulijevo, nova ravnoteža se formira uz veći kamatnjak i nižurazinu dohotka y3]

7.3. MONETARISTIČKA KONCEPCIJA KRATKOGA I DUGOG ROKA

-kratki rok- vremensko razdoblje dovoljno kratko da u njemu radnici nemaju potpune informacije o

agregatnim cijenama i inflaciji (očekivane se razlikuju os stvarnih)

-dugi rok- javnosti su dostupne potpune informacije o stvarnom razvoju dogaĎaja u ekonomiji(očekivanja se podudaraju sa stvarnim cijenama i stopama inflacije) ; privreda teži prema stanju u

kojem radnici imaju savršene informacije

– dugoročna ravnoteža se uspostavlja pri prirodnoj razini zaposlenosti (pojam je povezan sa

prirodnom stopom nezaposlenosti koja se ne može smanjiti povećanjem agregatne potražnje, prikazuje se vertikalnom Philipsovom krivuljom ; i sa punom zaposlenosti-okomita krivulja

agregatne ponude,javnost je savršenom informirana, plaće i nadnice su fleksibilne)

Monetaristička koncepcija agregatne ponude i Phillipsove krivulje u kratkom i dugom roku

-monetaristi naglašavaju fleksibilnost nadnica u dugom roku; krivulja agregatne ponude u dugom

roku ASLR je okomiti pravac povučen na razini dohotka pri prirodnoj razini zaposlenosti, identična

je onoj iz klasičnog modela

-kratkoročna krivulja agregatne ponude ASSR je pozitivno nagnuta jer javnost nije potpuno

informirana, pa se kratkoročna ravnoteža može uspostaviti uz razinu manju od prirodne, model jesličan originalnom keynesijanskom

-monetarna politika nije neutralna u kratkom roku, uz pozitivno nagnutu krivulju agregatne ponude

ASSR , povećanje ponude novca pomiče AD udesno, raste dohodak i zaposlenost, te se povećavarazina cijena, moguće je uspostavljanje ravnoteže uz veći dohodak y2 ili y3 i veću razinu cijena ; u

dugom roku svako povećanje ponude novca rezultira samo porastom cijena

[ekspanzivna fiskalna politika vrlo je malo učinkovita u kratkom roku,dok je u dugom posveneučinkovita]

(graf)

7/18/2019 mp sve u 1


24

-monetaristička teorije pretpostavlja da je u kratkom roku Phillipsova krivulja negativno nagnuta,

razlog su nesavršene informacija ili nefleksibilne nadnice ; nositelji ekonomske politike imajumogućnost izbora izmeĎu (1)veće nezaposlenosti i niže inflacije ili (2)niže nazaposlenosti i većeinflacije (prema monetarističkoj teoriji u dugom roku Pk je posve neelastična na promjene razinecijena,okomica na razini prirodne stope nezaposlenosti)

7.4. EKONOMSKA OČEKIVANJA I UČINKOVITOST MONETARNE POLITIKE

-adaptivna očekivanja-očekivanja koja se formiraju na temelju informacija i iskustva iz prošlosti

-racionalna očekivanja-očekivanja koja se formiraju kada se uz informacije iz prošlosti radnicikoriste i informacijama dostupnim u tekućem razdoblju i razumiju opće zakonitosti funkcioniranja

privrede

Adaptivna očekivanja i monetaristički model kratkog roka

-kod adaptivnih očekivanja radnici pate od novčane iluzije( pretpostavljaju prošlu razinu cijenaP1,iako je stvarna p2, pogrešno procjenjuju i realne nadnice W/P1, dok je njihova stvarna razina

W/P2) ; uz očekivanja razine cijena Pe=P1, te nepromijenjenu krivulju AS (Pe=P1), porast ponude

novca koji krivulju AD pomiče udenos dovodi do formiranja nove ravnoteže uz veću zaposlenost,viši dohodak i višu razinu cijena

-takvo shvaćanje je kompatibilno sa monetarističkim konceptom kratkog roka (radnici su nepotpunoinformirani, ASSR (P

e=P1) je pozitivno nagnuta, ekspanzivne mjere monetarne politike su učinkovite, porast ponude novca povećava agregatnu potražnju i uzrokuje pomicanje ravnotežnog stanja dužkrivulje agregatne ponude, uz višu razinu cijena P2, raste potražnja za radom ND i nominalne

nadnice W, razina zaposlenosti se povećava na N2, porast proizvodnje dovodi do porasta dohotka

y2)

-u dugom roku se pretpostavlja da radnici ne pate od novčane iluzije, očekivanja radnika suracionalna (potpuno su informirani, dugoročna krivulja agregatne ponude ASLR je okomica, mjere

ekspanzivne monetarne politike potpuno su neučinkovite u povećanju realnog dohotka i

zaposlenosti, jedina posljedica novčane ekspanzije je viša razina cijena)

(graf)

7/18/2019 mp sve u 1


25

4.1.Neoklasični makroekonomski model

-na tržištima postoji savršena konkurencija, nadnice i cijene su fleksibilne, svaki ekonomski subjektnastoji maksimizirati svoje ukupno blagostanje i razinu zadovoljstva, pretpostavlja da su

informacije nesavršene, ali da su očekivanja ekonomskih subjekata racionalna

-ekonomski subjekti shvaćaju da porast ponude novca nakon odreĎenog vremena dovodi do rastacijena, zbog čega je funkcija ponude rada determinirana očekivanjima radnika o nominalnoj ponudinovca

Neoklasični model anticipirane ekspanzivne monetarne politike

-dio ekonomskih subjekata predviĎa buduće akcije monetarne ili fiskalne politike, moguće je da jemjere monetarne politike anticipirala javnost što znači da će prilagoditi svoje ponašanje iekonomske odluke budućoj promjeni ponude novca i razine cijena

-kada javnost anticipira ekspanzivnu monetarnu politiku, krivulja ponude rada ND ide

ulijevo(uzrokuje pomak AS ulijevo), usporedno se krivulja agregatne potražnje AD pomiče udesno;ravnoteža se uspostavlja uz istu razinu dohotka i zaposlenosti kao i prije mjera ili uz veću razinucijena

(ako je mjere fiskalne politike anticipirala javnost, povećanjem proračunske potrošnje nije moguće poticati rast dohotka i zaposlenosti u kratkom roku)

*u teoriji monetarizma, monetarna politika je neučinkovita samo u dugom roku, dok u neoklasičnojteoriji racionalnih očekivanja anticipirane mjere ekspanzivne monetarne politike mogu biti

neučinkovite u kratkom i u dugom roku

(graf)

Nedovoljna monetarna ekspanzija i racionalna očekivanja javnosti

-u specifičnim okolnostima ekspanzivne mjere monetarne politike mogu uzrokovati pad dohotka izaposlenosti (kad SB ne poveća ponudu novca kada to očekuje javnost ili ne poveća u toj mjeri ukojoj javnost očekuje) ; krivulja AS ide ulijevo u skaldu s očekivanjem porasta količine novca naM2, dok AS ide udesno samo za porast ponude novca do razine M3 (M3<M2) , takve situacije mogu

dovesti do ekonomskih kriza

(graf)

7/18/2019 mp sve u 1


26

Neoklasični model neanticipirane ekspanzivne monetarne politike

- monetarne politka može biti učinkovita u kratkom roku unatoč tome što su očekivanja javnostiracionaln; kad je porast nominalne ponude novca neočekivan, krivulja ponude rada NS i krivulja

agregatne ponude AS ostaju nepromijenjene, nova ravnoteža se formira uz veću proizvodnju izaposlenost tj. veći realni dohodak

-monetarna politika može biti učinkovita u kratkom roku,ali protekom vremena postaje sve manjeučinkovita (neutralnost monetarne politike u dugom roku)

(graf)

4.2.Neokeynesijanski model

-nadnice nisu fleksibilne (zbog postojanja eksplicitnih dugoročnih ugovora, kao i implicitnih),očekivanja su racionalna, ali radnici i drugi ekonomski subjekti ne mogu promijeniti svoje

ponašanje u skladu s formiranim očekivanjima, visoki transakcijski troškovi

-racionalno pregovaranje o visini nadnice- radnici i poslodavci ugovaraju visinu nominalne nadnice,

uzimajući u obzir svoja očekivanja i perdviĎanja kretanja razine cijena tijekom razdoblja trajanjaugovora ; može biti fiksna u odreĎenom novčanom iznosu ili fiksna uz klauzulu usklaĎivanja fiksnenominalne nadnice s promjenama razine cijena (troškovima života)

Neokeynesijanski model ugovorene fiksne nominalne nadnice

-agregatna ponuda AS je pozitivno nagnuta, nadnica We=W odgovara visini nadnice uz prirodnu

razinu zaposlenosti u trenutku zaključivanja ugovora, savršene informacije , AS ostajenepromijenjena neovisno o stvarnom kretanju cijena roba i usluga;

promjene agregatne potražnje djeluju

na porast cijena robe i usluga (P2<P1) te mjenjaju

potražnju za r adom i ravnotežnu količinu rada,

poduzeća povećavaju proizvodnju i zaposlenost na N2,

ravnoteža se uspostavlja uz realnu proizvodnju y2

(ekspanzivna monetarna politika je učinkovita u kr atkom roku)

Neokeynesijanski model indeksiranja nominalnih nadnica

7/18/2019 mp sve u 1


27

-nefleksibilne realne nadnice , krivulja agregatne ponude je okomica, ekspanzivne mjere monetarne

politike jednako su neučinkovite u kratkom i u dugom roku

-dio zagovornika se vrlo približio stavovima klasične teorije koja pretpostavlja da je krivuljaagregatne ponude uvijek okomica na razini pune zaposlenosti- „klasični neokeynesijanci“

(graf)

7.5.OSVRT NA CILJEVE MONETARNE POLITIKE SREDIŠNJIH BANAKA

-neovisnost središnjih banaka u pitanju izbora cilja monetarne politike i instrumenata djelovanja (na

očuvanje stabilnosti cijena); Europska središnja banka primjer izrazito samostalne i neovisnesredišnje banke (primjer je i američki Sustav Federalnih rezervi,HNB)

-nižu stopu inflacije bilježe gospodarstva s većim stupnjem neovisnosti središnjih banaka, te većimkredibilitetom i vjerodostojnošću monetarne politike (želi se izbjeći „inflacijska pristranost“ vezanauz poteze vlasti koja pokušava pred kraj svog mandata izazvati kratkoročne ekonomske efekte da bi

bila ponovno izabrana)

-ciljevi FED-a: mak simalna moguća zaposlenost, stabilnost cijena i umjrenih dugoročnihkamatnjaka

-ciljevi Europske središnje banka,HNB-a i drugih SB: stabilnost cijena kao temeljni cilj , podupiru

opću ekonomsku politiku usmjerenu na ostvarivanja visoke razine zaposlenosti te održivog ineinflatornog ekonomskog rasta

5.1.Očuvanje stabilnosti cijena i vremenska konzistentnost monetarne politike

-stabilnost cijena- razina cijena koja je dovoljno stabilna da očekivanja promjene cijena ne predstavljaju bitnu odrednicu ponašanja i odlučivanja ekonomskih subjekata

- pozitivna vrijednost stope inflacije koja na srednji i dugi rok pogoduje održivomrastu ekonomije

-kompromis izmeĎu premale i prevelike inflacije predstavlja niska stopa inflacije oko 2% godišnje,mjereno indeksom potrošačkih cijena

-gradnja reputacije SB podrazumijeva uz srednjoročnu stabilnost cijena i vremensku konzistentnost

monetarne politike koja je preduvjet izgradnje reputacije vjerodostojne SB koja nije inflacijski pristrana

7/18/2019 mp sve u 1


28

Problem vremenske nekonzistentnosti i inflacijske pristranosti diskrecijske monetarne

politike

-vremenska nekonzistentnost(neusklaĎenost) monetarne politike javlja se :

(1) ukoliko SB nastoji istodobno postići stabilnost cijena i nisku zaposlenost

(2) ukoliko SB vodi diskrecijsku politiku u kojoj nema obvezujućeg pravila koji je javno objavljen i

kojeg se SB mora pridržavati

-davanjem prednosti kratkoročnom cilju „povećanja zaposlenosti“ SB ugrožava srednjoročni idugoročni cilj „stabilnosti cijena“ tj. vodi nekonzistentnu mon.politiku koja smanjuje povjerenje

javnosti (problemi vrem.nekonzistentnosti i inflacijske pristranosti dolaze do izražaja u uvjetimavisoke fleksibilnosti plaća i nadnica te kad se ravnoteža privrede formira blizu stanja prirodnezaposlenosti pri kojem pokušaji daljnjeg smanjivanja stope nazaposlenosti rezultiraju porastomcijena)

-diskrecijska monetarna politika nije poželjna jer se javnost štiti od buduće inflacije tako da previĎa poteze SB i prikaldno tome reagira ; ako ek.subjekti nisu žrtve novčane iluzije, AS odreĎena je

inflacijskim očekivanjima i pomiče se ulijevo, zbog čega pomak AD udesno rezultira porastominflacije na razinu p2

(graf)

Načini izbjegavanja vremenske nekonzistentnosti i inflacijske pristranosti:

(1) VoĎenje monetarne politike po obrascu „pravila nasuprot diskreciji“ – objavljivanje

unaprijed odreĎenog monetarnog pravila koje vodi niskoj inflaciji i praktičnom pridržavanjutog pravila središnje banke kroz dugo vremensko razdoblje

(2) Model neovisnog „konzervativnog središnjeg bankara“- više je osjetljiv na inflaciju nego naodstupanje dohotka i zaposlenosti od njihove prirodne razine, stoga nastoji postići stopuinflacije nižu od one koju preferira država u namjeri povećanja dohotka i zaposlenosti ;država se odriče „vlastite dskrecijske politike“, a SB uživa visok stupanj pol,ek iinstitucionalne neovisnosti ; stabilnost cijena predstavlja glavni, ali ne i jedini cilj SB(ekonomski rast, povećanje zaposlenosti)

5.2.Ponuda novca i kamatnjak kao indirektni ciljevi monetarne politike

-SB ne može direktno djelovati na razinu cijena, pa se stabilnost cijena kao krajnji dugoročnicilj SB ostvaruje pomoću indirektnog kratkoročnog cilja

-najčešće korišteni mehanizmi indirektnog djelovanja monetarne politike(izabire onaj na kojimože djelovati,k oji je mjerljiv,o kojem su podaci dostupni uz malo vremenski pomak i uz koji

može predvidjeti učinak na krajnji cilj) :

7/18/2019 mp sve u 1


29

(1) kontrola i djelovanje na ponudu novca- pomoću instrumenata monetarne politke kojima SBdjeluje na tokove kreiranja i poništavanja pr imarnog novca i indirektno na tokove kreiranja i

poništavanja novčane mase M1

(2) kontrola i djelovanje na visinu nominalnih kratkoročnih kamatnjaka- pomoću operacija naotvorenom tržištu ili promjene visine referentnog kamatnjaka

(3) korištenje sidra monetarne politike- npr.sidro deviznog tečaja

-kad SB kontrolira ponudu novca, gubi kontrolu nad kretanjem kratkoročnih kamatnjaka jer seoni mjenjaju pod utjecaje potražnje za novcem ; kad SB kontrolira kamatnjak, gubi kontrolu nad

ponudom novca jer se ona pr ilagoĎava promjenama potražnje za novcem

(graf)

5.2.1.Kamatnjak kao indirektni cilj monetarne poli tike

-uz stabilnu krivulju IS, fiksnu agregatnu ponudu i konst.razinu cijena, što je veća nestabilnost potražnje za novcem, te što je realna potražnja za novcem elastičnija an promjene kamatnjaka,korištenje kamatnjaka kao indirektnog cilja je povoljnije (prilagoĎavajući ponudu novca ,SBodržava nominalni kamatnjak na ciljanoj razini i* sa vodoravnom LM)

-varijabilnost realne potražnje za novcem ne dovodi do oscilacija ravnotežne razine realnogdohotka (stabilan na y*)

-da je SB izabrala indirektni cilj djelovanja na ponudu novca, ravnotežni relani dohodak bi bio podložan većim oscilacijama kao y1 i y2

(graf)

5.2.2.Ponuda novca kao indirektni ci lj monetarne poli tike

-uz fiksnu agregatnu ponudu i konstantnu razinu cijena, što je veća nestabilnost IS krivulje uodnosu na LM i što je realna potražnja za novcem manje osjetljiva na promjene kamatnjaka,djelovanje na ponudu novca povoljnije je od ciljanja odr eĎene razine kamatnjaka jer izazivamanje oscilacije realnog dohotka

7/18/2019 mp sve u 1


30

-uz ciljanju vrijednost ponude novca M*, pomaci IS dovode do oscilacije realnog dohotka

izmeĎu y1 i y2, dok bi u slučaju ciljanja kamatnjaka i* pomaci IS dovodili do veće oscilacijerealnog dohotka u rasponu izmeĎu y3 i y4

(graf)

5.2.3.Ograničenja korištenja nominalnog kamatnjaka i ponude novca kao indirektnih ciljevamonetarne poli tike

Ograničenja korištenja nominalnog kamatnjaka :

-ako u meĎuvremenu doĎe do povećanja nestabilnosti IS, ciljanje kamtanjak može rezultiratiznatnim oscilacijama realnog dohotka

-sklonost središnje banke da kamatnjak s vremenom počne tretirati kao krajnji cilj

-nominalni kamatnjaci su podložni utjecaju promjene inflacijskih očekivanja (ukolikoinflacijska očekivanja nisu usidrena, nominalni kamatnjak bit će sklon većim oscilacijama)

Ograničenja korištenja ponude novca :

- problem mjere ponude novca (ponuda novca je novčana masa M1, ali širi monetarni agragati

takoĎer uključuju visoko likvidna sredstva koja se mogu vrlo brzo konvertirati u novac ilikoristiti u svrhu plaćanja)

-nestabilnost funkcionalne veze izmeĎu monetarnih agregata s jedne strane i realnog dohotka irazine cijena s druge strane (slabljenje veze izmeĎu ponude novca i razine cijena može seobjasniti usidrenim inflacijskim očekivanjima javnosti i učincima monetarne ekspanzije ;slabljenje veze izmeĎu ponude novca i realnog dohotka može biti rezultat promjena potražnje zanovcem)

5.2.4.Nominalni dohodak kao indirektni cilj monetarne poli tike

Ciljanje nominalnog dohotka

-korištenje instrumenata monetarne politike i promjene ponude novca, ovisno o promjenama kojeizazivaju pomake krivulje agregatne potražnje ili krivulje agregatne ponude

-djelujući preko promjene ponude novca na

kretanje krivulje agregatne potražnje

SB može djelovati na formiranje

različitih stanja ravnoteže privredeuz odreĎenu ciljanu vrijednost nominalnog dohotka

7/18/2019 mp sve u 1


31

(npr. Y=4000, ostat će isti uz različite kombinacije realnog dohotka i razine cijena)

Ostvarivanje ciljne razine nominalnog dohotka kad se agregatna potražnja smanjuje

-ako smanjenje agregatne potražnje dovede do

kratkoročnog pada realne proizvodnje i razine cijena,

nominalni dohodak bit će u kratkom roku niži

od ciljane vrijednosti Y=4000,

a realna proizvodnja ispod

stanja dugoročne ravnoteže YSLR ;

o peracijama na otvorenom tržištu i

instrumentima mon.politike SB će povećati ponudu novca

i omogućiti vraćanje yd u prvotnu poziciju

(istodobno se povećava realna proizvodnja i razina cijena, dugoročna ravnoteža ostvarit će se uz

stabilan nominalni dohodak Y=4000)

Ostvarivanje cilja kod nominalnog dohotka kad opada agregatna ponuda

-šokovi ponude(porast cijene nafte, posljedice ratova,slabi urod-na koje SB ne može djelovati) kojidovode do pomicanja krivulja kratkoročne YS i dugoročne agregatne YS

LR ponude ulijevo

-šok ponude rezultira padom realne proizvodnje

s y=1000 na y=800, te porastom cijene na p'=7,

dugoročna ravnoteža uspostavlja se u B,

gdje je nom.dohodak Y=5600 ;

SB može smanjujući ponudu novca uzrokovati

pad agregatne potražnje i pomicanje Yd ulijevo,

nova ravnoteža se formira uz nižu razinu cijena,Y=4000(točka C)

-ograničenja korištenja nominalnog dohotka kao praktičnog indirektnog cilja monetarne politike :

podaci postaju dostupni uz znatan vremenski razmak, kašnjenje podataka, nesigurnost procjena o potrebnom porastu ili smanjenju ponude novca, mogućnost utjecaja dodatnih varijabli na promjene

ravnotežnog stanja

5.2.5.Al ternativni indirektni cilj evi monetarne poli tike

7/18/2019 mp sve u 1


32

Usmjeravanje cijena roba – može uključiti usmjeravanje kretanja cijene neke odreĎene robe(zlato,nafta) ili cijene košarice dobara (izražava indeks potrošačkih cijena)

-k orištenjem cijene zlata monetarni sustav bi funkcionirao slično funkcioniranju zlatnog standarda

(cijena zlata bi bila sidro monetarne politike)

Sidro monetarne politike može biti devizni tečaj domaće valute u odnosu na odreĎenu stranu

stabilnu valutu (npr. U RH devizni tečaj kune prema euru predstavlja glavno nominalno sidrostabilnosti cijena-SB se koristi stabilnošću deviznog tečaja kune prema euru kao indirektnim ciljemu ostvarivanju krajnjeg; uspješnost ovisi o uspješnosti sidrenja inflacijskih očekivanja domaćihekonomskih subjekata, učincima vezanim uz fiksiranje cijena dobara koja su predmet meĎunarodnerazmjene ; na taj način se domaća inflacijska očekivanja vežu uz stopu inflacije u zemlji sidra)

-drugi potencijalno mogući indirektni ciljevi :

-r azlika izmeĎu dugoročnih i kratkoročnih kamatnjaka, ili bilo koja druga „varijabla“ kojazadovoljava uvjete: - „varijabla“ predstavlja indikator budućeg inflacijskog pritiska

- „varijabla“ je mjerljiva

- SB može na „varijablu“ djelovati i stabilizirajući njezino kretanje na bilokoji drugi krajnji cilj

- postoji visok stupan j koreliranosti te stabilna veza izmeĎu „varijable“ ikrajnjeg cilja

-monetarna politika ima male mogućnosti direktne kontrole trenutačne stope inflacije, zbog toga seSB usredotočuju na indikatore budućeg inflacijskog pritiska u razdoblju od jedne do dvije godine

unaprijed (4 grupe indikatora) :

(1) ukazuje na trenutačni inflacijski pritisak (mjeren iskorištenošću proizvodnih kapaciteta,stopom

nezaposlenosti, br.slobodnih radnih mjesta, indeksom cijena i proizvodnim jazom)

(2) upućuje na mogući inflacijski pritisak tijekom sljedećih godinu dana (uključuje kretanje nadnicai troškova proizvodnje, uvoznih i izviznih cijena, cijena pojedinih dobara i promjene deviznogtečaja)

(3) upućuje na inflacijske pritiske koji će se javiti za otprilike jednu do dvije godine (rast ponude

novca, kretanje kratkoročnih i srednjoročnih kamatnih stopa, tržišna očekivanja)

(4) inflacija koja se može javiti za više od dvije godine (pokazatelji su krivulja kamatnih prinosa ikretanje dugoročnih kamatnih stopa, ali i kretanje deviznog tečaja, obujam i struktura kredita

banaka, cijene pojedinih oblika imovine)

5.3.Transmisijski mehanizam monetarne politike i uloga referentnog kamatnjaka na

financijskim tržištima

7/18/2019 mp sve u 1


33

Mehanizam monetarne transmisije obuhvaća pokazatelje inflacijskog pritiska, učinkeinstrumenata,mjere monetarne politke na izabrani indirektni cilj i signale koje odašilju učinciindirektnog cilja na ostale financijske i makroekonomske varijable

-zbog slabljenja funkcionalne veze izmeĎu ponude novca, realnog dohotka i razine cijena, te zbog

izraženih nestabilnosti potražnje za novcem ,ciljanje ponude novca je danas manje zastupljen kanalmonetarne transmisije, SB koriste nominalne kratkoročne kamatnjake kao indirektni cilj monetarne

politike

-kanal kamatnjaka najstariji je i najpoznatiji kanal monetarne transmisije (Keynes)- ekspanzivna

monetarna politika može biti učinkovita u snižavanju nominalnih,ali i realnih kamatnjaka, što prekoinvesticija dovodi do formiranja ravnoteže uz veću r azinu relanog outputa (60-ih su razvijeni

imovinski kanali monetarne transmisije koji dokazuju da porast ponude novca povećava potražnjuza razločitim oblicima imovine ; 80-ih i 90-ih razvijeni su kanali asimetričnih informacija kojiupućuju na odreĎene nesavršenosti i anomalije na financijskim tržištima i u ponašanju ekonomskihsubjekata)

[uz službeni kamatnjak SB(FED-diskontna stopa,Eurozona-minimalna posudbena stopa), važan je ireferentni kamatnjak-stopa na federalne fondove, EONIA(SAD,kamatnjak na prek onoćne bankovne

pozajmnice) i EURIBOR(Eurozona, kamatna stopa po kojoj je jedna prvorazredna banka voljna

posuditi sredstva drugoj prvorazrednoj banci na rokove dospijeća tj.dana,mjesec,3mj,12mj.)]

Djelovanje transmisijskog mehanizma uz korištenje kamatnjaka kao indirektnog cilja

monaterne politike (shema)

-SB koristi kamatnjaka kao indirektni cilj mon.politike; koristeći instrumente mon.politike SBdjeluje na promjene viškova likvidnosti banaka i usmjeravanje kretanje kamatnjaka na

meĎubankovnom tržištu (promjene referentnog kamatnjaka definiraju najnižu cijenu pribaveviškova likvidnosti banaka, s druge strane su signal koji djeluje na očekivanja budućih promjenakratkoročnih kamatnjaka)

- promjenama referentnog kamatnjaka SB direktno utječe na kamatnjake na meĎubankovnom tržištui indirektno na kamatnjake na depozite i kredite banaka (time se mijenjaju i očekivanja o budućemkretanju kamatnjaka, cijena imovine i mon.politike)

-monetarna politika takoĎer djeluje na očekivanja javnosti o budućoj inflaciji (da bi učinak naočekivanja javnosti o budućoj inflaciji bio što manji SB mora biti sposobna održati visok

kredibilitet i povjerenje javnosti)

-kretanja kratkoročnih i dugoročnih kamatnjaka, promjene obujma kredita, promjene ponude novcaizazivaju učinke na kretanje cijena različitih oblika imovine, to djeluje na promjenu vrijednostiimovine kao kolaterala pri zaduživanju, a time na obujam bankovnih kredita, kombinacija tih

učinaka djeluje na odluke o zaduživanju, štednji, potrošnji i sl. ; u uvjetima fluktuirajućeg deviznogtečaja mjenjaju se i cijene uvoznih proizvoda, zbog čega krajnji učinak na razinu cijena i postizanjekonačnog cilja stabilnosti cijena ovise o širem krugu čimbenika koji su tek u manjoj mjeri podutjecajem SB!

7/18/2019 mp sve u 1


34

8. INFLACIJA

INFLACIJA – NEIZBJEŢNA GOSPODARSKA POJAVA

- definicija inflacije ovisi o ekonomskoj doktrini koju zastupaju pojedini ekonomski teoretičari: Friedman – definira inflaciju kao porast količine novca u optjecaju koji ne prati

rast proizvodnje, odnosno porst količine novca po jedinici proizvodnj - inflacija je isključivo monetarni fenomen u kojem Friedman vidi uzrok i

rješenje

Perišin – proces samopodrţavanog, a različitim uzorcima izazvanog rasta cijenakoji postupno dovode do opadanja ţivotnog standarda većine stanovništva, azatim zavisno od njezine relativne veličine u odnosu na inflaciju u drugimzemljama, do iscrpljivanja nacionalnih izvora deviza, pogoršavanja deviznebilance i tečaja nacionalne valute i poremećaja na trţištu koji oteţava

kontinuirano funkcioniranje gospodarstva

- inflacija „pothranjuje samu sebe“ – proces nad kojim se gubi kontrola,

koji integrira u sebi mnoge čimbenike koji se isprepliću i multipliciraju unegativnom smislu

- inflacija je kompleksna i heterogena pojava

- inflacija ima različite uzroke, intenzitet i posljedice ne postoji jedinstven model

antiinflacijske politike

- stabilnost cijena jedan je od najvaţnijih ciljeva središnjih banaka različite definicije: A. Greenspan – stabilnost cijena definira kao razinu cijena dovoljno stabilnu

tako da očekivanja promjena ne utječu bitno na ključne ekonomske odluke

Friedman – stabilnost cijena je situacija u kojoj cijene rastu između 3-5%

godišnje (ECB pod stabilnošću cijena smatra godišnju stopu rasta cijena do 2%)

- optimalni horizont za planiranje i upravljanje inflacijom je tri godine (srednji rok, i to zbogtzv. vremenskog pomaka koji je potreban da određena mjera monetarne politike postigne i

ostvari zacrtani cilj), dok je za ciljanje razine cijena optimalni rok pet do šest godina

VRSTE INFLACIJE

- s obzirom na intenzitet

inflacija moţe biti:

puzajuća (sekularna inflacija) o ovoj vrsti inflacije moţemo govoriti ako u nekojzemlji cijene tijekom godine porastu za 3-5%

- nije štetna, već je poţeljna u gospodarstvu jer pozitivno utjeće na njega(na trţištu postoji veći prihvatljivi višak potraţnje koji stimuliraproizvodnju i zapošljavanje, a ne prijeti ugroţavanju ţivotnog standardaljudi)

kotrljajuća inflacija

galopirajuća inflacija – brzo se razvija i koja, ako se takav ritam nastavi,

prerasta u hiperinflaciju

hiperinflacija – predstavlja opći porast cijena u zemlji i to u visini od 50%mjesečno

- posljedica političkih poremećaja i sukoba te izazvanog nereda koji se

pretvara u kaos (npr. ratne inflacije)

- s obzirom na rok trajanja inflacija moţe biti:

prolazna inflacija – primjer promjena cijene nafte (prvo je cijena nafte rasla, da

bi nakon nekoliko mjeseci cijena pala pa je s padom cijene pala i inflacija)

7/18/2019 mp sve u 1


35

- u povijesti, prolazna inflacija posebno je bila prisutna u vrijeme zlatnog

standarda kada su postojale faze rasta i pada cijena, što je bilo posljedicakretanja izvoza i uvoza zlata

jednokratna – situacija kad u zemlji dođe u kraćem razdoblju do općeg porastacijena koji se potom raznim antiinflacijskim mjerama eliminira i ne pojavljuje se

nakon toga duţe vrijeme

kronična – situacija u kojoj cijene u duţem roku stalno rastu i to različitimgodišnjim intezitetom

- uzroci su različiti (politički, socijalni čimbenici, rast cijena nafte,

pogrešene monetarne politike...) i međusobno se isprepliću i takopredstavljaju kroničnu pojavu koja se teško iskorjenjuje

- postojala u bivšoj Jugoslaviji - s obzirom na razinu cijena inflacija moţe biti:

relativna – porast indeksa cijena određenih grupa dobara

apsolutna – porast općeg indeksa cijena

- „novčana iluzija“ – fenomen koji se javlja u vrijeme inflacije

- pojava kontinuiranog općeg rasta cijena u određenom razdoblju, a kojeg prati rast

plaća u apsolutnom (nominalnom) iznosu

- iluzija o povećanom bogatstvu radnika zbog rasta plaća u apsolutnom iznosu rast

cijena uvijek je brţi i viši od rasta plaća - inflacija cijena imovine – situacija kad cijene dionica, nekretnina i drugih oblika imovine

naglo rastu u određenom razdoblju (primjer je Japan te trţište nekretnina u SAD-u)

FIAT NOVAC KAO IZVOR INFLACIJE

- stabilnost monetarnog sustava koji počiva na papirnatom novcu (fiducijarnom) bezunutrašnje vrijednosti treba se ogledati u dobro vođenoj monetarnoj politici koja trebaosigurati optimalnu količinu novca monetarna kretanja trebala bi biti usklađena s realnimkretanjima (proizvodnjom robe i usluga) kako ne bi došlo do promjene kupovne moći novca

- ako središnja banka i poslovne banke proizvode više novca od proizvodnje roba i usluga

dolazi do porasta cijena inflacija

UZROCIINFLACIJE

Inflacijauzrokovanapovedanjem

potražnje (emanpull)

Osobnapotrošnja

Privatneinvesticije

ržavnapotrošnja

Izvoz

Inflacijauzrokovana

sa straneponude

Inflacijatroškova

Uvezeni faktoriproizvodnje

omadifaktori

proizvodnje

Inflacijauzrokovana

očekivanjima

7/18/2019 mp sve u 1


36

UZROCI I POSLJEDICE INFLACIJE

- uzroci inflacije su:

rast količine novca u optjecaju – predstavnici kvantitativne teorije inflacije (D.

Hume i D. Ricardo) objašnjavaju inflaciju kao stanje sa mnogo novca i malomkoličinom robe

- Hume polazi od zakona prometa znakova vrijednosti; postavlja tezu da

cijena robe ovisi o masi novca u optjecaju; Humove tvrdnje: 1. cijene robe

određene su ukupnom količinom novca, 2. ako se količina robe poveća,njezina cijena pada, a vrijednost novca raste i obrnuto; ne uzima u obzir

brzinu optjecaja novca

- Ricardo polazi od teorije radne vrijednosti vrijednost robe zavisi

isključivo od ukupne količine rada potrebnog za njezino dobivanje iiznošenje na trţište; promatra novac samo u funkciji prometa robi

raste ili pada cijena razmjerno povećanju ili smanjenju količine novca

- razvoj kvantitativne teorije: 1. faza – period Hume-Ricardove primitivne

formulacije kvantitativne teorije novca – pokušava objasniti uzroke

porasta cijena, nalazi objašnjenje u priljevu zlata

zaključak: ovisnostcijena o količini novca; 2. faza – period razrađene kvantitativne teorijepoznate po Fisherovoj varijanti (ili transakcijska i Marshallova varijanta

inflacije ili dohodovna varijanta)

rast potraţnje (demand pull) – temelji se na vaţnosti uloge količine novca;Friedman inflacija je monetarni fenomen koji nastaje rastom količine novcakoji je brţi od stope rasta proizvodnje; Friedman potvrđuje tvrdnje Humea o vezikoličine novca i cijena, ali unosi čimbenik stope rasta proizvodnje koji putem

ponude roba djeluje na cijene; zaključak: količina novca i cijene srazmjerno sekreću, ali je pitanje što je čime uzrokovano

-

količina novca u optjecaju je zavisno promjenjiva veličina koja ovisi oponudi i potraţnji, koje su zavisno promjenjive veličine

- potraţnja novca je ovisna o odnosu i tendencijama u kretanju proizvodnje

- ponuda novca je zavisno promjenjiva veličina pod utjecajem odnosa itendencija gospodarskih kretanja

promjene na strani ponude

rast troškova proizvodnje

- varijante inflacije troškova: inflacija nadnica, inflacija zbog poraslih

uvoznih cijena, inflacija zbog poraslih cijena sektora koji vuku sve cijene

prema gore (monopolističke cijene te dominacija velikih tvrtki), inflacija

zbog marţe - inflacija nadnica – nadnice rastu brţe nego produktivnost rada, dolazi do

povećanja troškova proizvodnje, što izaziva rast cijena i inflatorni proces(inflatorna spirala nadnica)

- Friedman odbija čimbenik rasta troškova kao glavni uzrok inflacije(primjer: inflacija u SAD-u 60.-tih i 70.-tih godina 20.st. glavni razlozi

inflacije bili su brzi rast drţavne potrošnje, ţelja vlade za ostvarenjempolitike pune zaposlenosti i greške koje je napravila FED)

kontinuirani deficit bilance plaćanja – neravnoteţa platne bilance moţe utjecatina unutarnju neravnoteţu i izazvat inflatorni proces

-

deficit bilance plaćanja ukazuje da zemlja troši više nego što proizvodi

u pomanjkanju vanjskih kompenzatorskih kredita on utječe na sniţenje

7/18/2019 mp sve u 1


37

vrijednosti domaćeg novca na deviznom trţištu to dovodi do povišenjacijena uvezenoj robi te prodaja vlastite robe uz niţu cijenu unutarnje

cijene nastoje u svom kretanju slijedit povišenje tečajeva deviza općapotraţnja robe se povećava, dok se zbog pomanjkanja deviza, uvoz koji bimogao usporiti rast cijena ne moţe više povećati početak inflatornogprocesa

pad produktivnosti – povećanje produktivnosti rezultira povećanjem proizvodnjeistog proizvoda po jedinici vremena što povećava njegovu ponudu na trţištu iutječe na sniţavanje cijena

- ako dođe do pada produktivnosti, doći će do smanjenja ponude proizvodana trţištu ako je riječ o velikom broju roba, to će izazvati rast inflacije

očekivanja – po Aftalionu, razina cijena je funkcija varijacije dohotka i funkcija

predviđanja, a ne količina novca pa će čak i onda kada količina novca ne raste ,

pojedinci biti skloni da skuplje plaćaju robu ako se njihovi prihodi povećavaju;sve ono što dovodi do porasta dohotka dovodi do porasta potraţnjerobe i izazivaporast cijena

-

kretanje cijena ovisi ne samo o varijacijama dohotka već i opredviđanjima uključuju se kvalitativni odnosi

- vrijednost novca ovisi o korisnosti posljednje jedinice dohotka; ocjena

vrijednosti posljednje novčane jedinice dohotka ovisi ne samo o veličinidohotka već i o iskustvu iz prošlosti i očekivanju u budućnosti ako se

očekuje pad cijena, dakle porast vrijednosti novca, kupci će smanjitikupovine, i to će neposredno utjecati na pad cijena buduća (očekivana)vrijednost novca utječe na sadašnju njegovu vrijednost

- poimanje inflacije naglašava očekivanja, subjektivne procjene i ponašanje

kao bitne čimbenike inflatornog procesa

rat, socijalna previranja i prirodne katastrofe – zbog poremećenog normalnogfunkcioniranja proizvodnje, dolazi do pada proizvodnje što smanjuje ponudu idovodi do rasta cijena

MODEL INFLATORNOG-DEFLATORNOG JAZA

- prometna vrijednost proizvoda zavisi od njegova izobilja ili njegove rijetkosti, ali uvijek u

odnosu prema potraţnji

- cijena je funkcija ponude i potraţnje ( =

), pri čemu u kratkom roku cijena ovisi

ponajprije o potraţnji, dok u dugom roku cijena ovisi preteţno o ponudi - osnovno pravilo: što je kraće razdoblje koje analiziramo, to više moramo uvaţiti

utjecaj potraţnje na vrijednost i, što je dulje razdoblje, to značajniji će biti uplivtroškova proizvodnje na vrijednost

- Wicksell – smatra da novčana ravnoteţa ovisi o kretanju kamatne stope, tj. o odnosuprirodne i bankarske kamatne stope

- novčana će ravnoteţa biti ostvarena ako su ispunjena dva uvjeta: 1) ako su

prirodni i bankarski kamatnjak jednak (pa ne utječu na cijene) i 2) ako suinvesticije jednake štednji

- tvrdi da se u dinamičnom gospodarstvu globalna potraţnja dijeli na potrošačku

potraţnju i štednju, a globalna ponuda na proizvodnju dobara potrošnje i

investicije

7/18/2019 mp sve u 1


38

- kada je novčani kamatnjak ispod prirodnog, investicije premašuju štednju

povećava se potrošačka potraţnja u odnosu prema proizvodnji dobara potrošnje

posljedica je rast cijena

(prirodni kamatnjak – onaj kod koje su ponuda ušteđenih realnih dobara ipotraţnja tih dobara za investicijama sasvim jednake)

- primitivni oblik modela inflatornog jaza tumači se ovako: ako se između raspoloţivogdohotka (ukupna potraţnja, tj. potencijalna potraţnja) i ukupne ponude pojavi nesklad – jaz,

dolazi do porasta, odnosno pada cijena

- inflatorni jaz pojavljuje se kao posljedica takva porasta globalne potraţnje koji

ne prati odgovarajući porast globalne ponude

- ponuda i potraţnja same će se izjednačiti bilo porastom cijena, bilo drugačijomupotrebom viška dohotka

- graf: model inflatornog jaza

- grafički prikaz u obliku vage – s lijeve strane

nalazi se potraţnja, a s desne ponuda

- kod cijene po ponuda i potraţnja roba su uravnoteţi - pri količini q1 postoji deflatorni jaz: S1>D1; S1 – D1

predstavlja deflatorni jaz

- obrnuto, kod količine q2 imamo S2<D2, te postoji

inflatorni jaz; D2 – S2 je inflatorni jaz, koji dovodi do

porasta cijena

- ako je u nekom gospodarstvu prisutan inflatorni jaz terapija bi se sastojala u

tome da se smanji količina novca u opticaju, što bi povisilo kamatnu stopu i na

kraju bi se stvarila nova ravnoteţa kao rezultat restriktivne monetarne politike - u situaciji deflatornog jaza terapija bi bila obrnuta trebalo bi povećat količinu

novca u opticaju što bi kao posljedicu imalo rast potraţnje i oţivljavanjegospodarske aktivnosti ekspanzivna monetarna politika

- s obzirom da model ne vodi računa o odnosima cijena, vrsti robe i njezinojnamjeni, o supstituciji, elastičnosti ponude i potraţnje te o troškovimaproizvodnje, uz njega se posebno ističe klauzula ceteris paribus

- Lindahl (1 − ) = ∙ E = raspoloţivi dohodak

s = dio dohotka koji se ne troši P = razina cijena

Q = ponuda novcaE (1 – s) = potrošnja (potraţnja robe)

- ako je ponuda (Q) neizmjenjena, tada će, što je veća potraţnja za robom { E (1 –

s)} i cijene (P), biti veće: = ∙(1−)

- pad kamatne stope povećava dohodak (E), dok u prvo vrijeme, zbog sniţenih

kamatnjaka, utječe na povećanje zaliha i dovodi do smanjenja ponude (Q)

cijene rastu kao posljedica sniţenja kamatne stope koje na njih djelujupromjenom u odnosu ponude i potraţnje

- dio ukupnog nacionalnog dohotka koji nije ušteđen uvijek je jednak količini

dobara potrošnje pomnoţenoj s nivoom cijena- Keynes – definira inflatorni jaz kao − ( + ) inflatorni jaz za neki period jednak je

razlici između raspoloţivog dohotka u tom periodu i predviđene količine robe koja će biti

7/18/2019 mp sve u 1


39

ponuđena za to vrijeme, izračunano u cijenama kakve su bile na kraju prethodnog perioda, pri

čemu njegovo ostvarenje ovisi o sklonosti potrošnje

- graf: korekcija inflatorno-deflatornog jaza

- stanje ravnoteţe nalazi se pri ravnomjernom iusporednom kretanju potrošnje i proizvodnje (linija1)

- porastom dohotka raste apsolutno i relativno

štednja pa zbog toga dolazi do takva kretanja

potrošnje koja ne odgovara razini i kretanjuproizvodnje

- razlika između nove linije potrošnje (linija 2) ilinije proizvodnje (linija 1) predstavlja štednju (2-1)

koja se pojavlju je nakon točke A pojavljuje se

deflatorna komponenta jer dio dohotka stoji

neutralan u štednji, ne troši se taj neutralizirani

dohodak potrebno je upotrijebiti za investicije- na taj se način potrošnja i investicije izjednačuju(točka B) s proizvodnjom i dohotkom

- kod točke B štednja je jednaka investicijama pa sugospodarska kretanja i dohodak stabilni

- ako se točka pune zaposlenosti (pz) nalazi na višojrazini pune zaposlenosti od one u točki B, tada ni teinvesticije ne iscrpljuju štednju

- razlika, tj. višak štednje nad ukupnom potrošnjom (pt + investicije) predstavlja

deflatorni jaz > + , koji se treba popuniti intervencijom drţave

-

smisao keynesijanske terapije je u tome da drţava u tom slučaju moradestimulirati štednju, stimulirati investicije, a osim toga svojom akcijom puniti

taj jaz sve dotle dok spontani odnosi ne budu u stanju to postići

NAČINI RJEŠAVANJA PROBLEMA INFLACIJE

A) ako je riječ o inflaciji troškova, naglasak antiinflacijskog programa bit će na sniţavanjuonih troškova proizvodnje koji su doveli do općeg porasta cijena (npr. rast cijena nafteili plaća)

B) ako je glavni uzrok inflacije na strani potraţnje, onda se antiinflacijski program treba

temeljiti na njezinom smanjivanju koristi se restriktivna monetarna politika i

smanjuje se količina novca u opticaju, čime se izravno utječe na rast kamatne stope rast kamatne stope destimulirat će investicijsku potrošnju

- ako je problem u prevelikoj drţavnoj potrošnji, potrebno je smanjit deficitproračuna ili smanjiti sam proračun

TEORIJSKI PRISTUPI UZROCIMA INFLACIJE

A) kvantitativna teorija inflacije

- Fisherova jednadţbe: ∙ = ∙ P = opća razina cijena

(primitivna faza) Q = ponuda roba

= ∙

M = količina novca

V = brzina optjecaja novca

7/18/2019 mp sve u 1


40

- nedostaci Fisherove jednadţbe: nerealno je da je količina roba uvijek

konstantna, ne uzima se u obzir kretanje dohotka i visina kamatnjaka,

jednadţba je statična, zapostavlja se funkcija štednje novca (novac promatra ufunkciji transakcija transakcijska jednadţba), zanemaruje novčane surogate

- Fisherov efekt: = − r = realni kamatnjak

i = nominalni kamatnjak

p = stopa inflacije

- realni kamatnjak predstavlja razliku između nominalnog kamatnjaka i stopeinflacije, tj. definira se kao porast kupovne moći što je posljedica rasta

prinosa koji je rezultat neke investicije

- nominalni kamatnjak uz dani realni kamatnjak kreće se paralelno spromjenama očekivane inflacije Fisherov efekt viša stopa inflacije vodivišem nominalnom kamatnjaku

B) teorija inflacije J. M. Keynesa – polazi od pretpostavke da su tekući rashodi zapotrošna dobra jednaki ukupnom dohotku umanjenom za štednju = − pa je

jednadţba za cijenu potrošnih dobara: =

+

′−

P = cijena potrošnih dobara E = ukupan nacionalni dohodak

O = ukupna proizvodnja

I' = novčani dohodak ostavaren proizvodnjom onvesticijskog dobra

S = štednja

R = tekuća potrošnja dobara potrošnje

- naglasio da je za određivanje cijena vaţno je uzimati novčane rashode (E – S), a

ne ukupnu količinu novca suprotstavljati masi robe

- ci jena sredstava za proizvodnju ovise o odnosu S : I, očekivanju i kamatnoj stopi neravnoteţa S : I izaziva proces pada ili rasta cijena, ovisno o kamatnoj stopi

-

po Keynesu, cijene su funkcija novčanih rashoda (dok su novčani rashodifunkcija cijena i vrijednosti novca, kao što je i sklonost likvidnosti njihovafunkcija)

- osnovna Keynesova pogreška je to što je sklonost likvidnosti smatrao nezavisnopromjenjivom veličinom (a ona je zavisno promjenjiva)

- keynesijanska revolucija Keynesova rješenja za problem depresije, nedovoljnepotrošnje i nedovoljne zaposlenosti (tj. ekonomske krize) su varijacija u javnimrashodima, porezima i javnom dugu kojima se mogu stabilizirat cijene i realna

ekonomija (traţi aktivnu ekonomsku politiku) - definicija kvantitativne teorije novca – sve dok postoji nezaposlenost,

zaposlenost će se mijenjati u istom razmjeru s količinom novca; a kad postojipuna zaposlenost, cijene će se mijenjati u istom razmjeru s količinom novca

- Keynes uvodi psihološke kategorije (sklonost potrošnji, sklonost likvidnosti,

psihološke procjene budućeg prinosa kapitala) te dekompozira potrošnju iproizvodnju

C) monetarizam – makroekonomski teorijski smjer koji se temelji na četiri ključnepostavke: 1) neutralnost novca u dugom roku, 2) djelotvornosti novca u kratkom roku,

3) razlikovanje između realne i nominalne kamatne stope, 4) ulozi monetarnihagregata u monetarnoj politici

-

začetnik ovog teorijskog pravca je Friedman tvrdi da se količina novca irazina cijena usklađeno kreću, no pitanje je što je uzrok, a što posljedica

- kod hiperinflacija, količina novca je uzrok, a visina cijena posljedica

7/18/2019 mp sve u 1


41

- u visokorazvijenim zemljama povećanje količine novca u optjecaju u roku 6 do 9

mjeseci utječe na porast gosp. aktivnosti, a u idućih 12 do 18 mjeseci dolazi do

rasta inflacije

- u slabije razvijenim zemljama, inflacija najčešće rezultira iz političkih nereda irasipništva nacionalnih vlasti

PHILLIPSOVA KRIVULJA

- Phillips je utvrdio da postoji veza između inflacije i nezaposlenosti, i da razina

nezaposlenosti moţe biti smanjena, a da se ne poveća inflacija sve do granice gdje je krivuljahorizontalna

- smatra da vlada moţe izabrati kao cilj još niţu razinu nezaposlenosti od teorijski postavljene,ali će pritom kao trošak proizvest višu inflaciju

(u njegovoj studiji stoji da razina nezaposlenosti od 2,5% zahtjeva prihvaćanje stope inflacijeod 2%)

- trade off između nezaposlenosti i inflacije ekonomska politika moţe birati izmeđuodređene kombinacije stope inflacije i stope nezaposlenosti

- graf: Phillipsova krivulja

p = godišnja promjena razine cijena u %

w = godišnji porast nom. nadnica u %

A% = stopa nezaposlenosti u %

- na desnoj ordinati nalazi se nominalna

povećanja plaće; lijeva ordinata pokazujestopu inflacije (p)

- ako nominalne plaće porastu za 3%, razina

cijena ostaje stabilna, modificiranaPhillipsova krivulja sijeće apcisu

- stabilnu razinu cijena moguće je postići uslučaju stope nezaposlenosti od 6% svakim

pokušajem smanjivanja te stope posljedica jepovećanje cijena

- iz Phillipsove krivulje moţe se izvesti troškove suzbijanja nezaposlenosti koje odraţavaporast stope nezaposlenosti, odnosno stupanj dodatne inflacije s kojom bi se trebalo računati u

slučaju politike orijentirane na povećanje zaposlenosti - graf: promjene Phillipsove krivulje

- u točki B vlada nezaposlenost u visini stope An, tj. trţište rada je uravnoteţeno ako suponuda i potraţnja radnih mjesta zapostojeću realnu plaću podudaraju razina

cijena je stabilna, stopa inflacije jednaka nuli

- ako ekonomska politika nastoji povećatpotraţnju, cijene dobara rastu raste

potraţnja za radnom snagom i nominalnaplaća točka C pokazuje situaciju u kojoj senezaposlenost smanjila na A 1, a stopa

inflacije iznosi p1

7/18/2019 mp sve u 1


42

- s obzirom da se radi samo o novčanoj iluziji,nova se ravnoteţa nalazi u točki D, u kojojrealna plaća odgovara početnoj vrijednosti

- Friedman i Phelps u model Phillipsove krivulje uvode pojam očekivane inflacije radnici i

sindikati svoja očekivanja o budućoj inflaciji temelje na stopi inflacije iz prethodnog razdoblja,

računaju na realne nadnice, tj. njihovu realnu kupovnu moć

- stvaraju se kratkoročne Phillipsove krivulje u skladu s inflacijom kakvu očekuju

radnici spajajući kratkoročne točke ravnoteţe dobivamo vertikalnu dugoročnuPhillipsovu krivulju na razini nezaposlenosti koja postoji kada je trţište rada uravnoteţi, tj. u točki prirodne razine nezaposlenosti

- očekivanja radnika su najveći problem Phillipsove krivulje i najveći problem zavladu jer ne moţe efikasno smanjiti nezaposlenost, a da ne poveća inflaciju

- dugoročno se ne moţe odrţati trade off između inflacije i nezaposlenosti razina inflacija se

ne moţe drţati iznad njezine očekivane razine, niti se nezaposlenost moţe smanjiti ispodprirodne razine

- „koeficijent ţrtvovanja“ ako se ţeli sniziti stopa inflacije, mora se smanjiti količina novca,

što će proizvesti pad potraţnje i rast nezaposlenosti - s druge strane, radnici trebaju eliminirati svoja očekivanja o rastu budućeinflacije kako bi se uistinu ostvarila niţa inflacija u sljedećem razdoblju

- Taylorovo pravilo uzima u obzir tri varijable: stopu inflacije, rast BDP-a i kamatnjak

- prema tom pravilu, ako inflacija poraste za 1%, kamatnjak bi trebao porasti za

oko1,5%; ako BDP padne za 1% u odnosu na bazno razdoblje, kamatnjak bi

trebalo sniziti za 0,5%

- restriktivna monetarna politika ako prijeti inflacija; ekspanzivna monetarna

politika ako prijeti recesija

POSLJEDICE INFLACIJE- negativne posljedice:

preraspodjela bogatstva i socijalno raslojavanje

oteţava se i u nekim slučajevima potpuno onemogućuje planiranje

gubi se osjećaj za realnost tope se međunarodne rezerve likvidnosti drţave (svatko ţeli zaštiti kupovnu

vrijednost svog novca pa kupuje devize (u vrijeme inflacije domaća valutadeprecira))

smanjuju se inozemna ulaganja

povećava se nesigurnost

građani nepotrebno gomilaju zalihe robe... - no, pojavljuju se i pozitivne posljedice:

drţava povećava svoje prihode (zbog porasta cijena povećava se poreznaosnovica)

ukoliko se drţava zaduţuje i vraća kredite u domaćoj valuti (bez valutne

klauzule), situacija će za nju biti povoljnija jer prilikom vraćanja kredita realnavrijednost novca pada

- deflator bruto domaćeg proizvoda predstavlja korekciju nominalnog bruto domaćeg proizvoda

za stopu inflacije =

; =

-

BDP deflator ne uključuje uvezena dobra ne odraţava potpuni utjecaj inflacije - realni BDP se moţe mijenjati samo zbog promjene fizičkog obujma proizvodnje

7/18/2019 mp sve u 1


43

- deflator se koristi za izračun realnih vrijednosti nominalnih ekonomskih

veličina

DEFLACIJA

- pojava suprotna inflaciji predstavlja opći pad cijena

- deflacija je situacija u gospodarstvu kada je agregatna ponuda veća od agregatne potraţnje dolazi do gomilanja zaliha kod proizvođača, dolazi do smanjenja proizvodnje i otpuštanjaradnika pad bruto domaćeg proizvoda

-rješenje: nuţno je povećat potraţnju, odnosno potrošnju

DEZINFLACIJA

- lagan i postupan pad opće razine cijena tijekom duţeg razdoblja, ili lagano vraćanje kupovnemoći novcu

CILJANJE INFLACIJE

- koncept koji kao nominalno sidro u provođenju monetarne politike uzima određenu razinu

inflacije- konkretno, središnja banka se obvezuje javnosti svim mjerama i instrumentima odrţatizadanu stopu inflacije, tj. ne dopustiti da ona bude premašena

- stopa ciljanje inflacije varira tijekom vremena i prilagođava se konkretnim gospodarskimuvjetima

- osim stope inflacije, monetarna politika kao nominalno sidro moţe se koristiti monetarnimagregatima i deviznim tečajem

- ciljanje inflacija monetarna politika čiji kreatori unaprijed javno i sluţbeno objavljujurazinu inflacije u kratkom i srednjem roku, čime jasno stavljaju do znanja da je to glavni ciljmonetarne politike

- nedostatak su visoki troškovi provođenja ovakvog koncepta ukoliko se pojave neočekivaneokolnosti u gospodarstvu

- prednosti su povećanje stupnja edukacije javnosti o monetarnoj politici te povećanjekredibiliteta i transparentnosti središnje banke, smiruje inflacijska očekivanja, stabilnost upredviđanju troškova i prinosa, što je temelj pokretanja transakcija i dugoročnijeg planiranja,

a time i efikasnijeg gospodarstva

- ciljanje razine cijena je uţi pojam od ciljanja inflacije odnosi se na pojedine proizvode ili

grupe proizvoda

7/18/2019 mp sve u 1


44

MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV

- DEVIZNI TEČAJ - poveznica između nacionalnih monetarnih sustava pri čemu se svaka njegova promjena

oražava na međusobne ali ukupne svjetske onose

- razmjena potraživanja u valuti zemlje A, za potraživan je u valuti zemlje B

- INTREVALUTARNI TEČAJ - predstavlja razmjenu efektivnog novca jedne zemlje za efektivni novac druge

zemlje

-nacionalna valuta - zakonsko i efinitivno srestvo pladanja samo na oređenom valutnm poručju

(pod.jedne zemlje, izvan tog poručja gubi svojstva zak. i ef.sre.pladanja)

- DEVIZA-nije materijalni novac ved pravo potraživanja prema inozemstvu koje kao takvo postoji na

bankarskim računima u inozemstvu

-prestavlja svojevrsni međunaroni epozitni novac koji se kao nematerijalan voi na računima

korepodentinih banaka u zemlji A i B

-evizni tečaj prestavlja cijenu omadeg novca izraženu u stranom novcu, odnosno koliko jedinicaomadeg novca treba ati za jeinicu stranog novca-sustav direktnog kotiranja

-sustav indirektnog kotiranja-evizni tečaj predstavlja broj jedinica strane valute koji treba dati za

jeinicu omadeg novca, primjenuje samo V.Britanija

-promjene eviznog tečaja utječu na kretanje uvjeta razmjene sa svijetom, onosno one utječu na cijene

izvoza i uvoza, rentabilnost izvoza, kokurentnost gospodarstva, one dovode do promjene uvoznih supstituta

-promjene tečaja utječu na promjene relativnih cijena, a time i na reistribuciju nacionalnog ohotka,

realokaciju gosp.resursa i dinamiku razvoja

-evizni tečaj ima informacijsku, redistributivnu, alokativnu i razvojnu funkciju

-NOMINALNI DEVIZNI TEČAJ-prestavlja promjenu cijene omade valute izražene u stranoj bez uzimanja uobzir inflacije

REALNI DEVIZNI TEČAJ- je nominalni tečaj korigiran za stopu inflacije i mnog je važniji, jer inflacija

obezvrjeđuje vrijenost novca, smanjuje njegovu kupovnu mod

-korekcijom nominalnog tečaja za stopu inflacije obiva se realna slika kupvne modi novca koji posjeujemo

EFEKTIVNI DEVIZNI TEČAJ-vagani prosjek eviznih tečajeva između omade valute i valuta zemalja nama

najvžnijih trgovačkih partnera

O čemu ovisi visina deviznog tečaja neke valute?

Zavisi o ponue i potražnje za otičnim novcem na eviznom tržištu jer ponua i potražnja ovoe o

konačnog formoranja eviznog tečaja. Pri tome je ponua deviza funkcija izvoza, inozemnih investicija u

zemlju, kreita i onacija, ok je potražnja za evizama funkcija uvoza, transfera u inozemstvo, omadih

investicija u inozemstvo i donacija inozemstvu.

Na kretanje eviznog tečaja utječu i osnovni tren tržišta, vremenska neusklađenost pladanja za uvoz i

naplata izvoza, pregovaračka vještina subjekata u vanjskoj trgovini, špekulativna kretanja kapitala…

-evizni tečajevi se različio formiraju u uvjetima zlatnog stanara i papirne valute

7/18/2019 mp sve u 1


45

-u uvjetima zlatnog standarda, tj.pri postojanju zlatne valute u različitim zmljama, intervalutarni tečaj

varirao je oko tzv.paritetnog tečaja, koji je bio onos količine zlata u vjema valutama koje se uspoređuju

-paritet je čvrsto oređen onos vrijenosti, tj.onosu količine zlata saržanog u valutama koje se

uspoređuju

-uz razoblje zlatnog stanara veže se i sustav fiksnih eviznih tečajeva

-onos vrijenosti prestavlja osnovni eterminator tečaja, a na to se samo nadovezuje odnos ponude i

potražnje koji utječu na kolebanje tečaja oko vrijenosti

-u uvjetima papirnate valute, a na osnovi ponue i potražnje i kretanja cijena, otvara se mogudnost

neograničenog kolebanja eviznog tečaja

-utjecaj ponue i potražnje postaje olučujudi faktor za formiranje tečaja

-fluktuacije eviznog tečaja u uvjetima papinatog novca praktički su neograničene sve ok postoji sustav

automatskog-tržišnog formiranja tečajeva, sve otle ok se te oscilacije ne počnu kontrolirati i sprječavati

mjerama ržavne intervencije

- fikni tečajevi ako u takvim uvjetima postoje, manipulirani su tečajevi jer se oni oražavaju samo na

mjerama evizne kontrole, ako nisu pouzete mjere a se ograničavaj i kontroliraju, oni variraju bez granice

i postaju fluktuirajudi tečajevi -za anašnje je vrijeme tipično da ržava intervenira u svim socijalnim i ekonomskim odnosima i da je ta

intervencija najjača u sektoru vanjske trgovine i međunaronih pladanja

-u toj situaciji evizni tečaj obiva posebno značenje pa se nastoji utjecati na njega i koristiti se njime kao

sredstvom ekonomske politike-„upravljani evizni tečajevi“

-postaje instrumentom nacionalne politike

-sloboni, plivajudi ili fluktuirajudi evizni tečaj formira se na slobono eviznom tržištu, na koje se može

utjecati mjerama ekon.politike

-primjenjuje se u slučajevima ka se oređivanje strukture teča jeva ili razine tečajeva želi prepustiti

spontanim snagama i onosima tržišta, a s ciljem spontanog osiguranja tržišne ravnoteže u ukupno j bilanci

pladanja

-nacionalna vlast se u tom slučaju prema eviznom tečaju onosi neutralno

-sustav fluktuirajudih tečajeva potpuno prepušten tržišnim onosima zamjenjuje se u posebnim slučajevma

sustavom fluktuirajudih tečajeva po kontrolom, po utjecajem službene intervencije

-prema Frenkelu postoji 9 različitih režima eviznih tečajeva: monetarna unija, valutni obor, pravi fiksni

tečaj, prilagođavajude vezani tečaj, puzajudi vezani tečaj, tečaj vezan za košaricu valuta, plivajudi tečaj u

okviru utvrđenih raspona, upravljano plivajudi tečaj i slobono plivajudi tečaj

-neki ekonomisti smatraju a je za vede i zatvorenije ekonomije bolje imat plivajudi tečaj, a za manje i

otvorenije fiksni, onosno vezan ev.tečaj

WEO navodi eterminante koje utječu na izbor tečajnog režima:

Veličina ekonomije:što je nac.ekonomija veda, to je bolje koristit se sustavom fluktuirajudih

ev.tečaja

Diverzifikacija proizvoda/strukture izvoza: što je stupanj iver.niži, a uio jenog

vanjskotrg.partnera visok, to se čini boljim korištenje sustava „vezivanja“ ev.tečaja

Divergencija između omade i inozemne inflacije: što je stupanj inflacije viši, to je bolje

korištenje sustava fluktuirajudeg ev.tečaja, prema sustav fiksnog tečaja može biti koristanu stabilizacijskoj politici

7/18/2019 mp sve u 1


46

Stupanj ekonomske/financijske razvijenosti: što je stupanj viši, to je bolje koristit se

sustavom fluktuirajudeg eviznog tečaja

Mobilnost faktora rada: što je mobilnost niža, to je bolje koristit sustav fluktuirajudeh

eviznog tečaja

Mobinost kapitalnih tokova: viši stupanj implicira velike teškode u oržavanju sustava

fiksnog eviznog tečaja

Inozemni nominalni šokovi: ako je ekonomija izložena toj vrsti šokova, taa je bolje koristitsustav fluktuirajudeg ev.tečaja

Domadi nominalni šokovi: bolje je koristiti se sustavom fiksnog ev.tečaja

Realni šokovi: ako je ekonomija izložena realnim šokovima bolje je korištenje sustava

fluktuirajudih ev.tečajeva

Kredibilnost nositelja makroekon.politke: što je niža kreibinost, to je bolje korištenje

sustava fiksnog ev.tečaja

-TEORIJA OPTIMALNOG VALUTNOG PODRUČJA (Mundell i Mc Kinnon)-s tom teorijom male ekonomije

trebaju se koristiti sustavom fiksnog ev.tečaja vezajudi tečaj vlastite valute uz neku jaču svjetsku valutu

-po optimalnim valutnim poručjem smatra se ono koje može istovremeno osigurati nisku inflaciju, punuzaposlenost i vanjsku ravnotežu

-ako u jenoj zemlji nisu ostvarena sav 3 cilja smatra se a ona ne pripaa optimalnom valutnom poručju

-po pojmom op.valutno poručja misli samo na poručje ograničeno ržavnom ili regionalnom granicom

-Kenen je proširujudi teoriju naglasio a je riječ o umjetnoj regiji ili poručju, input-output moelu pri čemu

su svi čimbenici proizvonje mobilni

-Munellova je regija prema Kenenu homogeni skup proizvođača koji koriste iste tehnologije, sučeljavaju se

s istom funkcijom potražnje i ijele iste ekonomske uvjete

-Munell je neavno iznio prijelog jeinstvene svjetske valute koja bise zvala „intor“, a koja bi trebala biti

rezultanta stapanja 3 valutnih bolkova- dolar, euro, jen- u jednu valutu

Kritične točke teorije optimalnog valutnog poručja-ujenačenost gosp.strukture i stupanja životnog

stanara,razina tehnologija,reakcije na vanjski šok i problem mobilnosti radne snage

-mobilnost rane snage prema Munellu jean o ključnih uvjeta efikasnog funkcioniranja optimalnog

valutnog poručja

PROBLEMI DEVIZNOG TEČAJA U SUSTAVU MMF -a-po završetku 2.svj.rata olar je postao okosnica međunaronog monetarnog sustava, sve su se valute

ravnale po njemu

-1971.g. Nixon je proglasio nekonvertibilnost olara u zlato i time praktički opustio da dolar pliva-takav sustav, koji funkcionira na toj osnovi a se rezerve međunarone likvinosti popunjavaju priljevom

rezervne valute, jer je priljev zlata u monetarne rezerve ograničen, trebao je, uz još neke orebe o

pravilima ponašanja omoguditi nesmetano obavljanje međunaronih pladanja sustav nije odgovarao

svjetskoj privredi

-osnutkom MMF-a uspostavljen je sustav fiksnih eviznih tečajeva s max maržom oscilacija ± 1% od

paritetnog tečaja koje je sve o 1976.g zastupao MMF

-od rujna 1969. do prosinca 1971.g postala je učestala praksa fluktuirajudih evznih tečajeva najvažnijih

svjetskih valutaprekinuto razoblje relativno stabilnog i uporno branjenog sustava fiksnih tečajeva

-suspenzijom konvertibilnosti olara u zlato prestale su obveze zemalja članoca prema MMF-u a oržavaju

tečajeve svojih valuta prema olaru i njegovom zlatnom paritetu u ogovorenim granicama o ± 1%, što jeznačilo raspa bertonvuskog sustava

7/18/2019 mp sve u 1


47

-time je u jeno cijeli međunaroni sustav transformiran iz zlatno.olarskog u čisti olarski stanar, buudi

a olar više nje vezan sa zlatom

-18.12.1971.g sporazumom u „Smithsonian Institut-u“ u Washingtonu između 10 najrazvijenijih zemalja

svijeta prihvadena je službena cijena zlata o 35 olara za uncu zlata, utvrđen su nvi pariteti valuta,

onosno sreišnji tečajevi, a marže fluktuacija eviznog tečaja pojeine valute proširene su na ± 2,25% u

onosu na sreišnji tečaj, oređujuda valuta je olar a granice fluktuacije nadgleda MMF“režim stabilnog

eviznog sreišnjeg tečaja“

-takav režim eviznih tečajeva bio je kratkotrajan

-u veljači 1973.g uslijeila je i ruga evalvacija olara što je izazvalo nove mjere u sustavu eviznih

tečajeva MMF-a

-uvodi se novi sustav eviznih tečajeva, koji je trebao biti baziran na „stabilnim, ali prilagoljivim

tečajevima“

-praksa sustava slobono fluktuirajudih tečajeva konačno je formalno sankcionirana u siječnju 1976.g na

sjednici Privremenog komiteta MMF-a oržanoj u Kingstonu na Jamajci

-zlato je suspenirano kao službena svjetska monetarna rezerva, a postojede monetarno zlato je postupno

prodano

-zemlje članice MMF-a mogu intervalutarnu vrijenost svoje valute utvrđivati na slijeede načine: prema

nekoj drugoj valuti ili grupi valuta, prema svom vlastitom izboru

-paritet se valuta i ne mora obvezno utvriti, ali ako se utvri, taa je fluktuiranje mogude u granicama ko je

utvri MMF, a promjena pariteta moguda je samo u slučaju postojanja funamentalne neravnoteže

-intervalutarna vrijenost valute niti jene zemlje članice MMF-a ne može se više oređivat u onosu

prema zlatu

- jenom utvrđen paritet onosna zemlja može napustiti uz 85% glasova u MMF-u

-prema odredbama iz 2.amadmana sporazuma o MMF-u koji je stupio na snagu 1.4.1978., zemlje članice

užne su obavijestit MMF u roku o 30 ana o sporazumu koji de se ržati u kretanju eviznog tečaja svoje

valute i a promptno obavještavaju MMF o promjenama u tom sporazumu o eviznom tečaju

-sustav fluktuirajudih tečajeva stvorio je sreišnjim bankama više prostora i više mogudnosti u olučivanju i

prihvadanju najpriklanije metoe za utvrđivanje ev.tečaja om.valute

-za valute „okačene“ samostalno, tj.vezane uz jenu jeinu valutu ne postoje nikakve mogudnosti

osciliranja deviznog tečaja , marža fluktuacije jenaka je nuli što znači a kretanje intervalutarne vrijenosti

okačene valute mora u stop pratit kretanje ev.tečaja valute o koju je okačena

-ko valuta koje su vezane za PPV ili „rugu košaricu valut“ ev.tečaj se oražava u vrlo uskim marginamaoko tog „klina“ o koji su valute okačene, marže ili ne postoje ili rijetko kaa iznose ± 1%

-valute s vedom fleksibilnosti ev.tečaja razlikuju se po načinu i slučajevima ka se pouzima intervencija u

kretanju ev.tečaja

-u slučaju nezavisnog fluktuiranja ev.tečaja, koji se kontinuirano mijenja, intervencijama se utječe na

brzinu promjena, ali ne i na njihovo neutraliziranje

-fluktuiranje ev.tečaja prema setu oređenih inikatora znači a je intervalutna vrijenost valute

kontinuirano mijenja u skladu i u razni promjena tih indikatora, u prvom redu sa stopom inflacije u zemlji i

sl.

-ko nekonvertibinih valuta fiksni je tečaj manipuliran tečaj, te se možeoržavati samo mjerama

ev.kontrole i ograničenja

7/18/2019 mp sve u 1


48

-valutna kriza def inira se kao eprecijacija o 25% ili više u oređenoj goini koja slijei nakon eprecijacije

od najmanje 10% u prethodnoj godini

NOVI SUSTAV KLASIFIKACIJE DEVIZNIH TEČAJEVA MMF -a-temelji se na stvarno prisutnom režimu u nekoj zemlji koji se može razlikovati o onog zakonski oređenog

-MMF razlikuje različite varijante eviznog tečaja u onosu na one koje mu zemlje članide službeno prijave,

a to su:

evizni tečaj bez omade valute u optjecaju

-režim ev.tečaja gje valuta strane zemlje, ili nanacionalna valuta egzistira kao jeino zakonsko

srestvo pladanja ili oređena zemlja pripaa monetarnoj uniji u kojoj ijeli isto zakonsko sredstvo

pladanja s ostalim članicama

-prihvadanje takvog režima podrazumijeva odricanje od nezavisne monetarne kontrole i

olučijudeg utjecaja omadih monetarnih vlasti

evizni tečaj u uvjetima valutnog obora („Currency Boar“)

-monetarni režim koji se temelji na eksplicitnoj zakonskoj obvezi zamjene omade valute,

oređenom stranom valuto uz fiksni ev.tečaj -to znači a se om.valuta emitira samo ako ima potpuno pokride u stranoj valuti

-time se eliminira uloga osreišnje banke u monetarnoj kontroli i ulozi oslonca likvinosti za

banke

-fleksiblnost može postojati o oređenih granica ovisno o strogodi pravila „currency boar-a“ u

pojedinoj zemlji

Ostali konvencionalini aranžmani fiksno vezanog(okončanog) tečaja

-valuta neke zemlje može biti formalno ili stvarno vezana za neku rugu valutu ili košaricu valuta po

f iksnom tečaju s mogudim ostupanjima tečaja unitar granica u rasponu o ± 1% oko sreišnjeg

tečaja

-oabir strane valute uz koju de se vezat om.valuta ovisi o stupnju međusobne razmjene roba,

usluga i kapitala zemlje o čijim se valutama rai

-monetarna vlast u ovom slučaju obvezuje se oržavati fiskni paritet putem intervenicja na

eviznom tržištu

-stupanj fleksibilnosti monetarne politike je vedi u onosu na va prethono spomenuta režima

Fiksni evizni tečaj unutar zaanog raspona plivanja

-u ovom slučaju visina v.tečaja oržava se između opuštenih granica fluktuacije koje opuštaju

ostupanje veda o ± 1% ok sreišnjeg tečaja

-ovje spaaju aranžmani ev.tečajeva zemalja članica anašnje EMU

Puzajude prilagođavanje

-valuta se prilagođava povremeno u malim vrijenostima prema unaprije oređenom fiksnom

tečaju ili s obzirom na oređene kvantitativne inikatore unutar zone ostupanja

-stopa puzanja može biti takva a prouzrokuje inflacijske promjene vrijenosti valute ili mode biti

na razini unaprijed oređene fiksne stope ispo projicirane inflacijske razlike

evizni tečaj unutar promijenjivih granica plivanja

7/18/2019 mp sve u 1


49

-oržava se unutar oređenih granica zone fluktuacije oko sreišnjeg tečaja koji se kontinuirano

prilagođava unaprije oređenom tečau ili ogovara na promjene oređenih kvantitativnih

indikatora

-stupanj fleksibilnosti ev.tečaja funkcija je širine zone fluktuacije koja se simetrično ili asimetrično

proširuje prema gore i olje s obzirom an sre.tečaj

Upravljano plivajudi ev.tečaj bez unaprije oređenog smjera kretanja

-monetarna vlast putem intervencija na međunaronim eviznim tržištima utječe na kretanja

ev.tečaja bez prethonog specificiranja smjera njegova kretanja

-važno je istaknuti a promjene koje se potaknu nisu i ne mogu biti automatske

-inikatori za upravljanje tečajem imaju presunu važnost, a uključuju i npr.stanje bilance pladanja,

razvijanje tržišta..

Slobono plivajudi ev.tečaj

-ev.tečaj se oređuje tržišno, na temelju ponue i potražnje

-intervencije monetarnih vlasti nemaju cilj irektnog utjecaja i orđivanja razine ev.tečaja, ved

prilagođavanja stope promjene i spriječavanja prekomjernih fluktuacija ev.tečaja -mon.politika neovisna o politike ev.tečaja

MANIPULIRANJE DEV.TEČAJEVIMA I GLEDANJE MMF -A NA DEVIZNA OGRANIČENJA

-manipuliranje ev.tečajem provoi se na različite načine, a izražava se eprecijacijom il precijenjivanjem

dom.valute

-u prvom se slučaju ev.tečaj rži izna ravnotežnog tečaja

-kod deprecijacije i aprecijacije radi se o manim korekcijama dev.tečaja koje se ešavaju kroz ulje

razdoblje i za takve promjene nije potrebna prethodna suglasnost MMF-a, dok je kod devalvacije i

revalvacija ta suglasnost potrebna jer se rai o značajnim promjenama(jenokratne i službene promjene)

-deprecijacija i aprecijacija znače stvarnu promjenu tečaja om.valute, ok devalvacija i revalvacija znače

zakonsku promjenu razine ev.tečaja

-a bi se uspostavila ravnoteža u bilanci pladanja i uklonio njen eficit, zemlje obično pribjegavaju

evalvaciji svoje valute čime pojeftinjuju svoju robu i usluge u inozemstvu

-krajnji efekt koji se očekuje jest povedanje izvoza, smanjenje uvoza, tj.proces koji de ovest o ravnoteže u

platnoj bilanci

-proces čestih evalvacija poznat je kao „valutni dumping“ koji je imao za krajn jii cilj izboriti što povoljnije

mjesto na svjetskom tržištu i otvoriti put ekspanziji vlastite zaposlenosti, proizvonje it.

-precijenjenost omadeg nova može biti instrument ekon.politike, njome može onekle olakšati

opskrbljenost dom.gosp. uvoznim reprodukcijskim materijalima, jer takav precijenjeni paritet dom.novca

pojeftinjuje stranu robu

-pocijenjenost om.novca se može ugo oržavati bez mjera ev.kontrole, ok precijenjenost ne može

-tečaj konvertibilne valute može biti manipuliran, kako epreciran tako i apreciran, pa se zbog toga

pojavljuju sporovi oko razine tečajeva, njihove realnosti,i zahtjevi za revalviranjem i evalviranjem

-J-krivulja-pokazuje a evalvacija u kratkom roku pogoršava vanjskotrgovinsku bilancu, a bi je nakon

oređenog razoblja popravila

7/18/2019 mp sve u 1


50

MMF- OSNUTAK I NAČIN FUNKCIONIRANJA-2 plana:

1.Keynesov plan- previđao je osnivanje Međunarone klirinške unije nutar koje bi se obavljala prebijanja

sala koncem svakog mjeseca, ok bi sreinje banke uzajamno oobravale mjesečne kredite

-on je bio previi uvođenje svjetske valute koja bi imala tečaj prema zlatu i rugim valutama, onosno

bancor bi bio zamjenik zlata koje bi se demonetiziralo

2.Whiteov plan-polazi o stabilnih ev.tečajeva, smanjivanja ev.restrikcija, osnivanja posebnog,

međunaronog stabilizacijskog fona čija bi se srestva formirala na načelu kvota, a avale bi pravo na

oređeni br.glasova u Skupštini Fonai pravo na kupovinu o Fona valuta rugih zemalja rai otklanjanja

neravnoteže u platnoj bilanci

-prvorazrenu ulogu u međunaronim pladanjima imalo bi zlato i konvertibilne evize, na 1.mjestu dolar

-intervalutna vrijenost valuta zemalja članica Fona utvrđivala bi se prema zlatu ili, u oređenim

ekvivalentima zlata i dolara, prema dolaru

-na temelju ta 2 plana izrađen je: Zajenički plan prihvadanjem tog plana 22.7.1944. osnovan je

Međunaroni monetarni fon- MMF- u početku je imao 29 zemalja članica, anas broji 183 zemlje članice

-MMF čine: Obor guvernera, Međunaroni monetarni i financijski komitet i Izvršni obor

-osnovan je s ciljem unapređivanja međunarone monetarne suranje, olakšavnja ekspanzije,

uravnoteženja međunarone razmjene, pomodi uspostavljanja multilateralnog sustava pladanja

-ima obvezu omoguditi pribavljanje srestava članicama koje se susredu s neravnotežom u bilanci pladanja,

te skratiti trajanje i stupanj neravnoteže u međunaronim bilancama pladanja

-MMF je osnovan s ciljem ostvarivanja slijeedih zaataka:

Stabiliziranje ev.tečajeva

Ostvariti povjerenje zemalja članica u zašitnu funkciju MMF-a

Promovirati međunaronu monetarnu suranju rješavanjem konkretnih problema

Uspostaviti multilateralni sustav pladanja po račuu tekudih transakcija

Ubrzati razvoj međunarone trgovine, povedati zaposlenost i ohoak

Skratiti trajanje neravnoteže u bilanci pladanja

-bitna karakteristika MMF-a jest a su u početku imali sustav fiksnih ev.tečajeva, a da danas koriste sustav

fluktuirajudih tečajeva

-ruga važna karakteristika je sustav kvotasvaka zemlja unosi u Fon oređenu kvotu izraženu u PPV koja

joj aje pravo na oređenu glasačku snagu putem broja glasova i prestavlja osnovu za max iznos korištenja

sredstava Fonda i za udjel u alokaciji PPV-a-prvobitno je Fon utvrđivao zemljama članicama kvote po bertonvuskoj formuli po kojoj se uzimala u

obzir visina nacionalnog ohotka, zlatne i olarske rezerve, max varijacije goišnjeg izvoza i prosječna

vrijednost uvoza

-ta je formula revidirana 1963., a do danas je MMF razvio niz novih formula

-na temelju utvrđene formule svaka zemlja obiva na svakih 100tisuda PPV jean glas plus 250 osnovnih

glasova

-najbitnije odluke Fonda donosile su se uz 50%-nu vedinu a o 1969.g uz 85%-nu vedinu, zemlja s više o

15% glasova je imala pravo veta

-utvrđena kvota koja se unosi u Fon ima slijeedu strukturu: 25% u zlatu, 75% u nacionlanoj valuti

-na temelju upladene kvote zemalja ima pravo vučenja na Fon, tj.a za visinu svoje kvote u nacionalnoj

valuti, u oređenim slučajevima i po oređenim uvjetima kojpuje o Fona, tj.obila kreit

7/18/2019 mp sve u 1


51

-kvota se anas ijeli na 4 tranše o po 25% o kojih io kvote upladen u PPV ili rugim valutama

prestavlja rezervnu tranšu jer se upladuje u jenoj o svjetskih rezervnih valuta, kojom se zemlja članica

može u svakom trenutku koristiti kao tzv. automatsko pravo vučenja i ubraja se u službene rezerve

likvinosti otične zemlje

-zemlja članica 25% kvote upladuje u jenoj o zravih svjetski valuta(olar, euro, jen, funta ili PPV), a

ostatak upladuje u om.novcu ili najsigurnijim vrijenosnicama

-max iznos financijskih srestava koje zemlja članica može poudi o MMF-a ograničen je proporcijom

njezine kvote i može ostidi 300% njezine kvote izuzevši srestva SRF i CCL koja se oobravaju po ptrebi i u

skladu s drugim kriterijima

-sustav kvota je višestruko važan: s jene strane, o visine kvota zavisi visina Fonovih srestava koja služe

kao porška zemljama članicama, a s ruge strane, o visine zavii i veličina srestava na koju može računati

pojeina zemlja članica

- do sad je taj sustav 11 puta bio revediran

-svakih 5 go slijei opda revizija, a mogude su i izvanrene revizije što uz stalno povedanje br.članiva MMF

povedava i srestva Fona: o 8,5 mil. olara(1944.g) na 212 ml SPC(1999.g)

-primarni izvor financiranja MMF su kvote koje na račun MMF-a upladuju zemlje članice kojih anas ima

183-MMF sliči na kreitnu uniju, ukupan iznos kvota se stalno povedava a uzrok tome su rastude neravnoteže u

bilancama pladanja, ubrzana globalizacija i liberalizacija trgovine i finan.tržišta

-osnovni izvori srestava za „oobravanje kreita“ zemljama članicama su njihove upladene kvote, a

pretežni oblik korištenja tih kreita su (prava)vučenja putem kreitnih tranši

-Fon i sam može koristit pozajmnice rugih kreitnih institucia a bi povedao svoja srestva i posuio ih

drugim zemljama

1962.Fon je zaključio s 10 najbogatiih zemalja članica i Švicarskom Nacionalnom Bankom „Opdi sporazum

o posuđivanju“ kojim se Fonu omoguduje a koristi srestva GAB i sklapa aranžmana o posubi i sa

zemljama koje nisu članice GAB-a

-MMF i povremeno prodaje rezerve zlata koje mu stoje na raspolaganju

OPĆI SPORAZUM O POSUĐIVANJU GAB omoguduje MMF-u posubu oređenog iznosa konvertibilnih valuta o 10 inustrijski najrazvijenijih

zemalja, uz sujelovanje Sauijske Arabije, po tržinim uvjetima

-potencijalni iznos kreita koje MMF može oobrit unutar GAB-a iznosi 18,5 mlrd PPV-a, ako uzmemo u

obzir i dodatnih 1,5 mlr olara iz aranžmana Sauijske Arabije

-sustav je aktiviram 10puta, a uvjet za to je suglasnost svih sudionika GAB-a

-1977.g prvo aktiviranjeMMF na temelju GAB-a posuio oređena srestva Vel.Britaniji i Italiji koje su

bile pod stand-by kreditom

1998.g posljenje aktiviranje u sklopu financijskog aranžmana s Rusijom kojoj je odobrnom 6,3 mlrd PPVa

-opdi sporazum o posuđivanju obnavlja se svakih 4 do 5 godina, posljednji put 1997.

NOVI ARANŽMAN O POSUĐIVANJU (NAB)

-prestavlja skupinu kreitnih aranžmana između MMF-a i 25 zemalja članica

-time se osiguravaju oatna srestva koja MMF može koristiti u iznimnim situacijama prijetedim za

stabilnost međunronog monetarnog sustava

7/18/2019 mp sve u 1


52

-NAB ne predstavlja zamjenu za GAB koji je i dalje aktiviran, ali postaje prvi i glavni izvor dodatnog

financiranja MMF-a

-ukupan izvor srestava kojim anas MMF raspolaže u sklopu NAB-a i GAB-a je 34 mlrd PPV-a

-pristup novim sudionicima je omoguden na temelju suionika NAB-a koji predstavljaju 80% ukupnog

kreitnog potencijala ili putem amamana koji NAB prihvada prema oluci Izvršnog obora MMF-a i

odobravanjem sudionika NAB-a koji predstavljaju 85% ukupnog kreditnog potencijala

-sredstva iz NAB-a mogu se aktivirat samo ako odluku prihvate svi sudionici GAB-a i Izvršni obor

-NAB je o saa aktiviran samo jenom i to u svrhu financiranja proširenog aranžmana za Brazil u prosincu

1998.g

-Fon može posuđivati novac od niza institucija i kreditora, javnog i privatnog sektora

-glavni instrument korštenja kreita o Fona su stan-by krediti

-stand-by aranžmani uveeni su rai skradivanja i izbjegavanja proceure oobravanja kreita za svaku

novu tranšu izna rezervne tranše, a rok trajanja bio im je 6 mjeseci

-namjenjem+ni su za kratkoročnu poršku uravnoteženja bilance pladanja, najviše njih MMF oobrava

-sredstva iz stand-by kreita obično se povlače u tranšama u roku 12-24 mjeseca a rok otplate je između 3 i

5 god

-REZERVNA TRANŠA(25% kvote)-povlači se bezuvjetno i automatski o Fona, a KREDITNE TRANŠE-njihčetiri, svaka o po 25% kvote zemlje članice-povlače se po oređenim uvjetima

-uz zahtjev Fondu ua dobivanje stand-by kreita zemlja članica prilae „Pismo o namjerama“ koje sarži

stabilizacijski program i mjere ekonomske politike kojima to namjerava postidi, a odobravanjem tih kredita

Fon postavlja zemlji članici „Kriterije izvršenja“ o kojih zavisi njezino pravo a vuče srestva

-praksa je pokazala da su u vedini zemalja platnobilanični problemi, tj.njihovi eficiti su veliki i ne mogu se

otkloniti u relativno kratkom roku i s relativno malim iznosima sredstava jer su u pravilu u pitanju duboke

strukturne neusklađenosti

SUVREMENE FINANCIJSKE OLAKŠICE MMF-a

-zemljama članicama je osigurano korištenje MMF-ovih financijskih izvora kroz čitav niz olakšica koje im

MMF pruža

-mehanizam korištenja funkcionira tako a svaka članica ima mogudnost kupovanja(vučenja) potrebnih

rezervnih srestava ogovarajudom svotom vlastite valute

-na takva vučenja MMF obračunava kamate u zahtijeva o članica a tijekom vremena otkupe vlastitu

valutu od MMF-a uz pomod rezervnih valuta

-taj mehanizam vrijei za sve finan.olakšice osim za PRGF i ESAF

-financijske politike MMF-a:

P olitika rezervne tranše

-svaka članica ima rezervnu poziciju čija veličina ovisi o rezervnim srestvima koje je pojeina

članica transferirala Fonu

-mjera rezervne tranše je iznos za koji upladena kvota prelazi količinu valute oređene zemlje koju

posjeduje MMF

-zemlja može u bilo kojem trenutku iskoristit svoju rezervnu poziciju o punog iznosa

Politika kreitne tranše

-za oobravanje prve kreitne tranše članice moraju pokazati oređeni tru u provođenju mjera za

uklanjanje neravnoteže u bilanci pladanja-aljnje kreitne tranše se oobravaju s obzirom na ispunjavanje uvjeta „Kriterija o izvršenju“

7/18/2019 mp sve u 1


53

Politika izvanrene pomodi

-koristi se ko pojave eficita u bilanci oladanja koji je rezultat iznenane i nepreviive prirone

katastrofe ili posljeratnog razdoblja

-oobravanje takve pomodi zahtijeva izravnu kupovinu 25% upladene kvote po uvjetom a zemlja

članica surađuje s Fonom

-u slučaju a se zemlja nalazi u posliej ratnom razoblju MMF može osigurati oanih 2% o

upladene kvote

SUVREMENI PROBLEMI MMF-a

-reforma MMF-a mora se fokusirati i ovijati usporeno na 2 poručja:

a) zaovoljenje potreba svakog pojeinog člana-Fon mora pružiti pomod svakoj zemlji u postizanju

ciljeva stabilnosti i rasta gosp. i tako prionijet unapređenju visoke stope zaposlenosti i realnog dohotka

-u tom cilju potrebno je usreotočiti se na 3 elementa:

1.) prevencija krize

2.) položaj najsiromašnijih i najzauženijih zemalja

3.) upravljanje krizomb) zadovoljenje sistemskih potreba globaliziranog svijeta

-problem prezauženosti i velikog siromaštva i oređenim zemljama prozvan je tzv.“ultimativnom

sistemskom prijetnjom“

-novi pristup riješavanja siromaštva i prezauženosti baziran je na uskoj suranji MMF-a i Svjetsk banke,

gdje je Svjetska banka voedi kreitor u svrhu reuciranja siromaštva

-kao oprinos smanjenju globalnog siromaštva MMF je zamijenio program ESAF bolje funkcioniranim

olakšicama za rast i smanjenje siromaštva PRGF

-postoji 10 stavki koje reforma MMF-a mora uzeti u obzir:

Odgovarajudi nazor financijskog sektora

Aktivna uporaba instrumenata za reuciranje uga i siromaštva

Moerniziranje srestava koja se koriste za rješavanje kriza u platnim bilancama zemalja članica

ogranja financijske arhitekture te pružanje potpore zemljama koje su u najvedoj mjeri

opteredene ugovima

Prihvadanje potrebnih promjena vezanih za liberalizaciju kretanja kapitala

Kreiranje prikladnog instrumenta upotrebe PPV-a u slučaju iznenanog globalnog kraha likvinosti

Stabilizacija međunarnonog monetarnog sustava kad euro dostigne svoj puni potencijal

Provođenje institucionalnih promjena koje de osigurati bolju percepciju političke ogovornostiMMF-a

Osigurano sujelovanje svake zemlje članice u procesu onošenja oluka

Inovacije i provjera postojedih struktura koorinacije, kojima de se postidi suvislost onošenja

odluka

POSEBNA PRAVA VUČENJA

1967.g „grupa esetorice“ usvojila je okument o stvaranju novog srestva pladanja u formi posebnih pravavučenja, koja bi imala svaka zemlja članica Fona, i to tako da od Fonda dobije posebnu vrstu kredita

7/18/2019 mp sve u 1


54

-taj je okument usvojila 1969.g skupština MMF-a, a ved 1970.g ta su prava aktivirana u funkciji oatnog

izvora međunarone likvinosti

- ta prava se nazivaju „posebna prava vučenja“-PPV(popularno se nazivaju papirnim zlatom)

-ta su prava izjenačena s prvobitnom ulogom zlata ili ijela kvote pojeine zemlje u zlatu na temelju koje

se može koristiti kreitom o Fona u visini tzv. zlatne tranše

-omah po uvođenju PPV-a oređen je njihov paritet prema zlatu – 1 PPV=0,888671 grama finog zlata što je

u isto vrijeme bilo ekvivalentno jenom američkom olaru

-po 1.amadmanu koji je stupio na snagu 1.4.1978.g posebna prava vučenjapotpuno su poprimila ulogu

zlata, koje je i službeno emonetizirano, a io zlatnih kvota prodan je na aukcijama

-posebna prava vučenja anas su prvorazrene međunarone monetarne rezerve i osnova sustava MMF-a

-PPV su osmišljena s ciljem a bue oatak, onosno novo srestvo međunaronih rezervi likvinosti i

srestvo za pomod u očuvanju sustava fiksnih eviznih tečajeva koja je promovirao ugovor iz Bertton

Woodsa

-PPV nije valuta, odnosno gotov novac koj kreira MMF

-to je nematerijalni novac, tj.samo pravo potraživanja prema MMF-u koje se realizira u nekoj od

konvertibilnih svjetskih valuta

-MMF alocira PPV zemljama članicama u sklau s veličinom njihove kvote -ako količina PPV koju članica ima premašuje alociranu razinu zemlja članica de zarait na kamatama, u

suprotnom morat de platit kamate MMF-u

-saržaj valutne košare i ujeli pojeinih valuta usklađuju se svakih 5 go

-anas košaru valuta čine:američki olar, euro, japanski jen i britanska funta

-kriteriji za vrenovanje pojeinih valuta u košari onose se na izvoz roba i na visini novčanih srestava koje

su u oređenoj valuti povlačile članice MMF-a

-struktura koare valuta koje čine PPV: američki olar(44%), euro(34%), japanski jen(11%) i britanska

funta(11%)

-MMFmultivalutni sustav svjetskih rezevi likvinosti čiji je PPV -standard

-namjena PPV je povedanje međunarone likvinosti, povedanje vlastitih rezervi članica Fona, a koriste se

kao obračunska jeinica MMF-a za službene međunarone transakcije

-uio valuta u košarici, čija se reprezentativnost preispituje svakih 5 go, ovisi upravo o važnosti pojeinih

valuta trgovinskim i financijskim transakcijama

-sama vrijednost PPV-a izražava se kao prosječna suma vrijenosti izražena u američkom olaru, a temelji

se na tržišnoj vrijenosti nacionalnih valuta PPV-a

-oređuje se nevno na eviznom tečaju zabilježenom u pone na Lononskoj burzi

-kamatna stopa na PPV o 1983.g oređivala se tjeno, a izračunavala se temeljem prosjeka kamatnih

stopa na oabrane kratkoročne instrumente novčanog tržišta onih zemalja čije valute čine košaricu valuta

PPV-a-instrumenti i stope PPV-a:

Tržišni prinos na tromjesečne trezorske zapise SA-a, Vel.Britanije i Francuske

Kamatna stopa na tromjesečne međubankarske epozite u Njemačkoj

Tržišni prinos na tromjesečne certifikate o epozitu u Japanu

-svakih 5 god provjeravalo se da li odabrani instrumenti i pripaajude kamatne stope ogovaraju

promjenama na tržištu

-reprezentativna kamatna stopa na PPV za poručje Europe postaje tromjesečni Euribor koji zamjenjuje

kamatne stope na ranije oabrane kratkoročne financijske instrumente Francuske i Njemačke

-reprezentativna kamatna stopa za poručje Japana promjenila se o stope na tromjesečne certifikate na

stopu prinosa triaestotjednih trezorskih zapisa japanske vlade, dok se reprezentativne kamatne stope za

dolar i funtu nisu mijenjale

7/18/2019 mp sve u 1


55

-4.amandman (prihvaden 2000.) putem posebnih jenokratnih alokacija omogudio je svim članicama MMF-

a sudjelovanje u sustavu PPV-a kao i primanje ujenačenih ujela kumulativnih alokacija PPV-a

-na temelju 2.amanmana Statuta Fona, posebna prava vučenja u potpunosti zamjenjuju zlato u

međunaronim pladanjima članica Fona i u njihovu onosu s Fonom, ok je funkcija zlata u tom pogleu

eliminirana

-alocirana posebna prava vučenja prestavljaju prvorazrene međunarone rezerve

-postoje 3 mogudnosti a se zemlja suionica koristi svoim posebnim pravima vučenja:

Ona je npr.mogla dobit amer.dolar, francuski franak ili eng.funtu od drugih zemalja

sudionica koje je Fond odredio da osiguraju u zamjenu za PPV

Ona se mogla koristiti PPV-om da bi dobila svoju valutu od druge sudionice koja je

posjeduje

Zemlja suionica također se mogla koristiti PPV-om za otkup i pladanje troškova u korist

Opdeg računa Fona

-anas se PPV mogu koristiti u obrovoljnim transakcijama i rugim operacijama koje zemlje članice

međusobno ogovore i to: za stjecanje valute drugih sudionica neovisno o platno-bilaničnim potrebama, u

swap aranžmanima, u buudim operacijama za avanje zajmova, za obračunavanje financijskih obveza kao

garancija za izvršenje financijskih obveza, u avanju poklona

EUROPSKA MONETARNA UNIJA

-1948.g radi koordiniranja Marshallova plana i gosp.povezivanja Zapadne Europe formirana je Organizacija

za europsku ekonomsku suranju (OEEC) koja je posebno jelovala na jačanju multilateralne trgovine među

zemljama članicama

-1950.g osnovana je Europska platna unija(EPU) koja je svojim jelvanjem trebala omogudit prijelaz s

bilateralizma na poseban oblik multilateralnih pladanja među zapanoeuropskim zemljama što je bila prvafaza na putu uspostavljanja potpune konvertibilnosti njihovih valuta

-EPU je d jelovao kao multilateralna klirinška unija preko koje su se obavljala prebijanja međusobnih

potraživanja zapanoeuropskih zemalja jer su zapanoeuropske valute bile međusobno zamjenjive, a

tehničku je stranu obavljala Banka za međunarone obračune u Baselu koja je bila europski agent za

raspojelu Marshallove pomodi i obračunsko mjesto za EPU

-1950.g stvorena je EPA- europska obračunska jeinica i to kao knjigovostveni novac koji je koršten za

ograničene svrhe

-1951.g na ekonomskom povezivanju Pariškim je ugovorom osnovana Europska zajenica za ugljen i čelik,

kojom se utire put kasnijoj široj ekonomskoj integraciji, koja de nastat osnivanjem i raom Europske

ekonomske zajednice (EEZ)

-27.12.1958.g na snagu je stupio Europski monetarni sporazum(EMA)-ovim sporazumom zemlje članice

uvele su eksternu konvertibinost svojih valuta čiji su tečajevi mogli oscilirati ±0,75% o utvrđenog pariteta

čime je prestala s raom EPU, a o preostalog kapitala i novoupldenih kvota osniva se Europski monetarni

fond

-sredinom 1968.g ukinute carinske barijere unutar Zajenice i uveena zajenička tarifa prema tredim

zemljma

-15.12.1991.g u Maastrichtu-onesene su oređene mjere kao što je osnivanje Europskog rezervnog fona,

a ved 1970.g proraio je mehanizam bezuvjetnog kratkoročnog kreitiranja sreišnjih banaka

7/18/2019 mp sve u 1


56

MEHANIZAM DEVIZNIH TEČAJEVA UNUTAR EUROPSKOG MONETARNOG SUSTAVA ZASNOVAN NA ECU

-u ožujku 1971.g Rezolucijom Savjeta ministara precizirane su mjere koje su trebale omoguditi ostvarenje

planirane ekonomske i monetarne unije, a na monetarnom planu to su bile: pripreme za formiranje

Europskog fona za monetarnu suranju, oržavanje valutnih tečajeva unutar još užih granica fluktuiranja i

uspostava oatnog mehanizma srenjoročne financijske pomodi

-1973.g uveena je treda novčana jeinca anašnje EU- „EURCO“ -nju su činile valute 9 zemalja članica EEZ, a ona se koristila za emisiju obveznic Europske investicijske banke

kao i za proračunska avanja

-plan o EMS stupio je na snagu 13.3.1979.g rai stabiliziranja eviznih tečajeva između valuta zemalja

članica EEZ

-bit mehanizma EMS sastoji se: u zajeničkoj valutnoj jeinici ECU kao enominatoru za utvrđivanje

pariteta i uspoređivanje eviznoh tečajeva valuta zemalja članica

-ECU pretavlja srestvo rezervei pladanja sreišnjih banaka, te kao stanar za potraživanja i obveze u EMS,

stupio je na snagu 13.3.1979. preuzevši vrijenost i sastav iste one košarice valuta koja je 1975.g bila

utvrđena za EUA

-EMS i ECU su nastale kao reakcija na zbivanja u međunaronim pladanjima i u intervalutnim odnosima

između valuta SA i zapanoeuropskih zemalja

-one prestavljaju mehanizam obrane tih zemalja o politike eviznog tečaja olara koju je tih goina uz

pomod politike kam.stopa provoio SA, obrim ijelom na štetu ostalog svijeta

ME HANIZAM DEVIZNIH TEČAJEVA U EUROPSKOM MONETARNOM SUSTAVU ZASNOVAN NA EURU

- 1.1.1999.g uveen sustav neopozivo fiknih eviznih tečajeva

-iste je goine uveen euro kao 4. po reu valutna jeinica , preuzeo je isti sastav košarice valuta kao što je

to imao ECU

-od tog trenutka odgovornost za stabinost eura preuzima ESB i ona jedina ima pravo emitirat novac

-krajnji cilj Eubio je uspostava fiksnih tečajeva unutar unije, ali i zaržavanje plivajude tečaja prema tredima

-sreišnje banke zemalja članica utvrđivale su evizni tečaj svojih valuta prema olaru

-aljnji postupak obračunavanja ECU-a provodio se u 3 etape:

1.etapa: oređivanje eviznih tečajeva prema olaru uključujudi i valute koje se ne ulaze u ECU

2.etapa: obračun eviznih tečajeva ECU-a nasuprot dolaru. Tečajevi formirani u nacionalnim sreišnjim

bankama potom su se priopdavali E.komisji koja ih je koristila za izračunavanje eviznih tečajeva ua ECU

3.etapa: oređivanje eviznih tečajeva ECU-a prema participirajudim valutama

POSLJEDNJE 3 ETAPE U RAZVOJU EURA(1990.-2002.)

1. etapa: započela je 1.7.1990.g- karakteriziraju je napori vezani uz punu liberalizaciju kretanja kapitala kao

važan preuvjet konačnog monetarnog ujeinjenja

-rugi važan zaatak koji je iniciran u 1.etapi bio ej što veda koordinacija ukupne ekonomske politike,a

posebno monetarne i fiskalne

-prema kriterijima iz ugovora potpisanog u Maastrichtu proračunski eficit u svakoj zemlji ne smije prelazitprag o 3%, a ukupni javni ug 60% u onosu na ruštveni bruto proizvo

7/18/2019 mp sve u 1


57

-središnje banke su morale ržati evizne tečajeve svojih valuta u onou n sreišnji tečaj prema ECU

±2,25%, što više približiti visinu kratkoročnih kam.stopa i oržavat nisku stopu inflacije

2.etapa: započela je 1.1.1994.g- osnivanjem Europskog monetarnog instituta sa sjeištem u Frankfurtu

-tijekom 2.etape nacionalne sreišnje banke i alje zaržavaju autonomiju u provođenju monetarne politike

-15.12.1994.g-rezolucija Savjeta Europe u Madridu- oređeno je a se buuda jeinstvena valuta zove euro,

a manje jedinice centi

-ošlo je o problema u intervalutarnim onosima zemalja članica EMU i raspon fluktuacija sa 2,25%

poveda se na čak ±15% u onosu na sreišnji tečajizlaskom funte i lire iz sustava eviznih tečajeva i

devalvacijama situacija se stabilizirala

- 1.1.1999.g-početak EMU- čine ju: Austrija, Belgija, Njemačka, Francuska, Irska, Italija, Nizozemska,

Španjolska, Portugal, Luxemburg, Finska (Grčka pristupila 2001.)

-u sustavu ne sujeluju: Britanija, anska i Šveska

3-etapa: odvijala se u 2 dijela

- 1.dio započeo je 1.1.1999. s neopozivim fikiranjem eviznih tečajevaprema euru i svake valute međusobno

unutar EMU-ogovornost za koncipiranje i provođenje monetarne politike preuzela je ESB u Frankfurtu

-počela zamjena nacionalnih valuta za euro

-2.dio-2002.- euro postaje službeni novac EU

-zamjena valuta u euro novčanice i kovanice (stvarni novac)

-denominacija svih financijskih instrumenata u euro

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

-1998-g osnovana je ECB

-od 1.1.1999.g ogovorna je za provođenje monetarne politike u Eurozoni

-Europski sustav sreišnjih banaka(ESCB) čini ECB i sve sreišnje banke zealja članica EU; postojat de otle

ok zemlje koje su članice EU ne prihvate euro, ok Eurosustav čine ECB i sreišnje banke zemalja koje su

prihvatile euro

-ECB provoi monetarnu politiku, jeino ona emitira gotov novac i novčanice, brine o stabilnosti eviznog

tečaja eura, provoi intervencie na eviznom tržištu, brine o likvinosti bankarskog sustava, oređuje

temeljnu kamatnu stopu, posjeuje kapital koji su uplatile zemlje članice

-nacionalne sreišnje banke emitiraju kovanice zbog visokih troškova transporta, provoe monetarnu

politiku koju je zacrtala ECB, upravljaju nacionalnim deviznim rezervama, brinu o stabilnost i omadeg

bankarskog sustava, provode nadzor nad njima, brinu o efikasnosti platnosg sustava u zemlji, bave se

raznim istraživanjima i vođenjem statistika

Kakva je situacija u EU i je li EMU doista optimalno valutno područje? -problemi u EU: homogenost zajeničkog prostora u pogleu strukture gosp., životnog stanara,

mobilnosti radnika, produktivnosti i fae gosp.ciklusa u kojem se pojedine zemlje nalaze

-načelo:jean problem jean instrument

-asimetrični šokovi-u jednoj zemlji rast nezaposlenosti(treba provest ekspanzivnu monetarnu politiku) u

rugoj zemlji raste stopa inflacije(ne možemo provoit eksp.mon.pol. jer de odi o povedanja inflacije)

-simetrični šokovi-inflacija prisutna u obje zemlje ali različitog inteziteta(važno otkrit uzroke inflacije)

7/18/2019 mp sve u 1


58

- poseban problem za ECB prestavlja činjenica a fiskalna politika za razliku o monetarne nije jeinstvena

MONETARNI SUVERENITET U UVJETIMA GLOBALIZACIJE

-vlastiti novac čini sastavni i bitan io ržavnog suvereniteta svake ržave, jer je novac oraz realne

ekonomije, ali ima i svoje specifične zakonitosti i mogudnosti aktivnog utjecaja na realnu ekonomiju

-svijet se u monetarniom smislu polarizirao na 3 valutna bloka: dolar, jen i euro kao reprezentante triju

gospodarskih blokova

-olar je praktično neiscrpan resurs za SAD a svijet ne smije dovoditi u pitanje njezin deficit jer o njemu ovisi

i njihov izvoz

-zemlje koje gosp. gravitiraju jenom o spomenutih valutnih poručja zbog procesa globalizacije prisiljene

su pronadi adekvatan oblik monetarne politike i eviznog tečaja

-korištenje strane valute u nekoj zemlji anas se naziva olarizacija ( jer se dolar koristi najviše u svijetu)

-razlika između euroizacije i olarizacije je u tome što članice EMU gube monetarni suverenitet ali nijedna

o tih zemalja nije nametnula rugoj svoj vlastiti novac ved je nova valuta stvorena za sve

-euroizacija i olarizacija mogu biti službene i neslužbene, unilateralne i bilateralne

-3 varijante dolarizacije:1. NESLUŽBENA DOLARIZACIJA

situacija kad subjekti znatan io svoje imovine rže u stranom novcu, prema ta valuta nije

službena

podrazumijeva : - strane obveznice i ostalu nemonetarnu imovinu koja se opdenito

rži u inozemstvu

- devizne depozite u inozemstvu

- evizne ep. u omadim bankama

- strani efektivni novac u rukama građana

ona postoji ona kaa omadi subjekti svoju imovinu rže u stranoj valuti u zemlji ili

inozemstvu kako bi sačuvali njezinu realnu vrijednost (zbog: inflacija i devalacija)

u rugoj fazi neslužbene dolarizacije - "dolarizacija""valutna supstitucija"-subjekti rže

vede iznose stranog novca u omadim bankama bilo kao srestvo pladanja ili očuvanja

realne vrijednosti imovine

u konačnoj fazi olarizacije svi razmišl jaju u okvirima strane valute

2. POLUSLUŽBENA DOLARIZACIJA

porazumijeva upotrebu stranog novca kao legalnog koji može namašiti po iznosu veličinu

epozita u omadem novcu u bankama, ali igra sekunarnu ulogu i koristi se ko manjih

pladanja

zemlja koja ima poluslužbenu olarizaciju još uvijek ima svoju sreišnju banku

3. SLUŽBENA DOLARIZACIJA

puna olarizacija, postoji ka strani novac ima isključivu ili ominantnu ulogu valutarnog

novca koji se koristi za sva pladanja

ako omada valuta postoji ona igra sekunarnu ulogu, najvedi broj zemalja pri tom koristi

samo jednu stranu valutu

neke olarizirane zemlje ne emitiraju uopde svoj novac, ok ruge kao npr. Panama koja

emitira novac kao balboa što ima sekunrani značaj i paritet prema olaru 1:1

7/18/2019 mp sve u 1


59

COST BENEFIT ANALIZA EUROIZACIJE/DOLARIZACIJE

-a bi olarizacija bila efikasna za neku zemlju ona mora najprije prodi ulje razoblje prilagođavanja u svim

segmentima sustava

-neslužbena olarizacija kao jenu o negativnih posljeica može imati estabiliziranje potražnje za

omadom valutom

-ako subjekti zamjenjuju omadi novac za strani to može izazvati pa tečaja omade valute i pokrenuti

inflatornu spiralu, s ruge strane tamo gje subjekti rže značajnije iznose eviznih epozita u bankama,promjena kamatne stope na jenu ili rugu valutu može izazvati prelijevanje epozita iz jene u rugu

valutu što sve skupa komplicir posao SB

-pozitivna posljeica je u tome što neslužbena olarizacija omoguduje subjektima zaštitu realne imovine o

inflacije

-troškovi zemlje koja se službeno olarizira onose se na: gubitak prihoa segniorage o vlastite valute,

troškovi kao što su jenokratne konverzije cijena, kompjuterskih programa, registar blagajni i sl.

-kao najvažniji troškovi navoe se: nestanak SB kao avatelja posljenjeg utočišta, gubitak nezavisne

monetarne politike

-koristi o olarizacije svoe se na: niže transakcijske troškove jer se eliminiraju mjenjački poslovi i nema

valutnog rizika, stabilnije cijene što aje sigurnost stranim investitorima i zaštitu realne vrijednosti imovinesvima, vedu gosp.otvorenost i transparentnost it.

-najveda prenost službene olarizacije je u transparentnosti cijena i njihova izjenačavanjatijekom

vremena

-službena ol. ne može bit efikasna u slučaju vanjskog šoka jer olazi o promjene eviznog tečaja

-izbor ogovarajudeg tečajnog režima i monetarnog sustava ovisi o konkretnim okolnostima i stanju nekog

gosp.

MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA MONETARNE POLITIKE U UVJETIMA EUROIZACIJE -zbog upotrebe strane valute otežano je efikasno vođenje nezavisne monetarne politke

-svaki novi evizni priljev, bilo na temelju proaje omade pouzeda ili na temelju kreita iz inozemstva,

pojačava olarizaciju i za monetarnu politiku stvara oatne probleme

-oatna kreacija omadeg novca povedava novčani optjecaj i može utjecat na rast cijena

-emisija primarnog novca posljenjih goina je u RH praktično bila jenokanalna i to na temlju eviznih

transakcija

-stoga ne čui a je ukupni iznos eviznih rezervi vedi o iznosa primarnog novca M0 i novčane mase M1

-novčana je masa u cjelosti prekrivena eviznim rezervama što je inače osobina „currency boar“ sustava

-najšire efiniran monetarni agregat u RH je M4 koji obuhvada novčanu masu M1 uvedanu za štene i

oročene kunske epozite ržave i evizne epozite

-čitav problem euroizacije je vezan za teoriju optimalnog valutnog poručja, što u svjetskim relacijama znači

da se sve valute trebaju s vremenom integrirati u 3 valutna bloka

CURRENCY BOARD NA PRIMJERU MONETARNOG SUSTAVA BIH

-centralna banka BIH ne regulira ra banaka, kamatne stope, platni promet ili financijski sustav uopde

-konvertibilnost KM osigurana je na temelju njezinog stopostotnog pokrida u evizama

-ona emitira onoliko KM koliko ima deviznih rezervi

-ne može avat kreite kreiranjem novca „ex nihilo“ -glavni joj je cilj oržavanje stabilnosti omade valute

7/18/2019 mp sve u 1


-bez obzira što CBBIH ne regulira ra banaka, one su užne ržati obveznu rezervu na računu ko CBBIH

-postoje 2 snažna ograničenja: i emisiji omadeg novca i u imobilizaciji novca u optjecaju

Documents

mp sve u 1