N. Cambi - Skupine carskih kipova u rimskoj provinciji Dalmaciji

Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-61) Histria Antiqua, 4/1998.

Nenad Cambi

SKUPINE CARSKIH KIPOVA U RIMSKOJPROVlNCIfI DALMAC/fl

UDK 904:730](497.5-3 Dalmacija) "652"Izvorni znanstveni clanakRukopis primljen. 08.01.1999.Rukopis odobren: 15.02.1999.

Nenad Cambisveuciliste u SpiituFilozofski fakultet23000 Zadar - Hrvatska

uzrimOrSkOm diieh: rimske ptovincijc Dalmacije otuvao se razmjemo veliki broj catskit: potueta, a/j postojj jnekoliko skupina na/aza catskih statua koje cine cjclinu. Ptvi takav skupni nalaz poljece jos iz 18. st.(Aenona), a pos/jednjj jz godine 1996. (Narona). Skupjne kipova otkrivene su u s/jede6m antkkim gradovi-ma j naseliima. Osor (Apsotus), Nin (Aenona), Solin (Sa/ona), Omg (Oneum), Vjd (Naron a), te na otoku Lopudu.

Uvod

U primorskom dijelu rimske prOVmCIJeDalmacije ocuvao se dosta veliki broj carskihportreta. Neki medu njima pripadaju skupnimnalazima carskih statua. Prva takva cjelina jeotkrivena jos u 18. stoliecu (Nin), a posljednja jeizasla na vidjelo godine 1996. (Naron a) .Medutim,takvih ce se kipova sigurno jos pronaci, jer, kakoto pokazuju dalmatinski, a i primjeri iz drugihdijelova rimskog svijeta, carske skupine nisurijetka pojava.

Cilj ovoga rada nije proucavanje portretneili statutarne plastike, iako se osvrt na stilske iikonografske probleme ne maze u cijelostiizbjeci, nego pokusati odgovoriti na pitanja kada,zasto, kako i gdje se takve skupine postavljaju, azatim pratiti njihov daljnji zivot. razvitak ikonacno nestanak. To su pitanja carske politikeu provinciji koja se provodi preko rimskoga nam-jesnika, odnosa municipalne administracije ilokalnih mocnika prema sredisnjoj vlasti u Rimui dr. Cilj radnje je, dakle, vise povijesno-politicko-socioloski nego povijesno umjetnicki. Na temeljupregleda svih nalaza u Dalmaciji, svojstava poje-dinacnih kip ova i njihovoga odnosa unutarskupina, moguce je utvrditi neke zakonitosti.

Popis carskih skupina

Skupine kipova i indicije a njihovom posto-janju utvrdene su u slijedecim antickim gradovi-ma i naseljima ad sjeverozapada prema jugoza-padu:

45

SI. I Muska glava s velom. Cres -otok Cres; Zbirka u Cresu.

SI. 2 Glava Trajana iz mora. UvalaBanje kod Staganjca na otokuCresu: Privatno vlasnistvo.SI. 3 Glava Augusta iz Osora. Otokcres, Muzej u Osoru.

1 Glavu mi je pokazala i dalaJotograjiju kolcgica j. (us Rukonic,voditeljica zbirki u Cresu i Osoru nacemu joj srdacno zahvaljujem.2 N. CAMBI, Novi portret caraTrajana 5 otoka Cresa. Arheoloskiradovi i rasprave 12, 1996. sir. 71 id., 51. 1-4.3 Portret je otkrio ronilac AleksandarSiosar iz Voloskog kod Rijeke tonedu plitkom moru uvale Staganjacnedaleko Banja na otoku Cresu.Glavu ie stucaino zapazio i nije biosiguran 0 cemu se radio4 N. CAMBI, Tri carska portreta izOsora, u ''Arheoloska istrazivanjo naotocima Cresu iLosinju", IzdanjaHAD-a 7, Zagreb 1982., str. 85 i d.50 toj glavi usp. N. CAMBI, tn cars-ka ponreta, str. 85 i d., 51.3-6, kao iD. BOSCHUNG, Die Bildnisse desAugustus, Das romischHerrscherbild 1,Berlin 1993., str. 117i d., kat. br. 21, lab. 126 N. CAMBI, Tri carska ponreta, str.90,51.7-10.7 N. CAMBI, Tri carska ponreta, sir.90,51. I/.8 Takvu ftizutu usp. D. BOSCHUNG,Die Bildnistypen der iulisch-claudis-chen Kaiserfamiiie: ein kritischerForschungsbericht, journal ojRoman Arcaeology 6, 1993., str. 61,51.40 Oa. 0Jrizurama takvoga obli-ka usp. K. POLASCHEK, Siudien zueinem FrauenkopJimLandesmuseum Trier und zur weib-lichen Haartracht der iuliusch-claud-ischen Zeit, Trierer Zeitschrift 35,1972.,str. 141 i d., 51. 11 i 12.9 D. BOSCHUNG, Die Bildnistypen,str. 68, 51.53-54 Ua.10 D. BOSCHUNG, Die Bildnistypen,str. 71, 51.59-60 Wa.11 D. BOSCHUNG, Die Bildnistypen,str. 73,51.61 xa, 62 Xb, Xc. Sigurnoipak ne pripada tipu Stuttgart;D. BOSCHUNG, Die Bildnistypen, str.74Xd.12 S Druzom Mladim je po svo] prili-ci bio i Germanik, jer je istodobnopretendent na Tiberijevo prijestolje.Logicna bi stoga bila i pojava nji-hovih iena.13 Fragmenti nisu objavljeni, a teSkoih je dovesti u suvislu cjelinu.

Histria Antiqua, 4/1998. Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-61)

1. Cres (Crepsa ili Crexa, otok Cres). U zbircise nalazi jako ostecena glava jedne statue s vela-tio capitis (sl. 1)I. Lice je u cijelosti otuceno. Nestebolje je ocuvan sarno veo na temelju kojega se imoze reci da je to bio carski portret. Glava jevelikih dimenzija i ima nasad za uvlacen]e u ruputorza. Ne moze se tocno kazati cija je to statua,ali je nedvojbeno pripadala razdoblju julijevsko-klaudijevske dinastije, sto pokazuju stilskepojedinosti koje se javljaju na cijelom nizu raznihkipova toga doba. Na temelju karakteristika cinise da je portret bio skroman rad, na sto upucujudosta tvrdi nabori vela.

U blizini Cresa u moru nedavno je nadena ijedna glava cara Trajana (IV. Tip iliOpferbildnistyp) (sl. 2)2. Sigurno nije pripadalaskupini iz Cresa. Buduci da je glava otkrivena na

mjestu gdje nema vecih naselja, dvojbeno je je liuopce pripadala vecoj skupini. Medutim, kakonalaz kipova pronadenih u moru nije neobicnapojava, lako je moguce da je ipak bila dio nekecjeline u kojoj Trajan nije bio sam. Trebalo bimalo bolje pretraziti uvalu u kojoj je otkrivena ,jer je moguce da je djelovanje mora izmijeniloizgled skulptura-. Medutim, rijec je 0 izuzetnojumjetnickoj kreaciji kojoj vrsnocu nije oduzelo nivaljanje u moru.

46

2. Osor (Apsorus, otok Cres). Jos godine1939. Otkrivene su u moru tri glave i nekolikofragmenata-. Prva prikazuje Oktavijana (tzv.Akcijski ili drugi tip)5 (sl. 3), a drug a Druza

Mladegs. Glave su dobro obradene, a spadajumedu najkvalitetnije portrete pronadene u citavo]rimskoj Dalmaciji. Oktavijanova je glavaizuzetno dobro oblikovana u kasno republikan-skoj tradiciji, a Druzova u vrhunskom tiberijan-skom akademizmu. trecu glavu nisam mogaoatribuirati kad sam pred nesto manje od dvade-setak godina pisao 0 toj skupini carskih portreta'.Danas ipak, poslije malo temeljitijega proucavanja,jasno je da je rijec 0 jednoj julijevsko-klaudi-jevskoj carici ili princezi. Na zalost, dosta okrug-10 lice je tesko osteceno od morskih organizama,ali frizura koja ima razdjeljak na sredini tjemenai mase koje preko usiju postrano dolaze do zatilj-ka. Naprijed se zapazaiu puznice sitnih kovrci stoje karakteristicno za princeze julijevsko-klaudi-jevske dinastije (Agrippina Maior8, LivilJa9,Messallina1o, Agrippina Minorll i neke druge).Teske je ipak red kojoj od njih pripada. Ipak sobzirom na sastav grupe najlogicni] bi bilo da jepripadala kipu Agrippine Maior ili Livillel2. UOsoru ima jos nekoliko fragmenata kojinedvojbeno pripadaju toj carskoj skupini. Rijec jeuglavnom 0 fragmentima odjecel3. Medutim, tu


se nalazila i jedna naga sjedeca statua od koje sesacuvao dio torza i nogu (sl. 4) 14. Po svoj prilici toje bila posthumna statua nekog cara ili princa istedinastije. Koliko se puta skupina prosirila, teskoje reci.

3. Rab (AIba). Iz Raba potjece pet baza s vrloostecenim natpisima na kojima su stajale statue.Baze su nosile kipove Marka Aurelija IS, IulijeDomnel6, Karakale!', Aleksandra Severa's iTrebonijana Galal9. Iako su baze gotovo iden-ticne, slova ipak pokazuju da sve nisu nastale uisto doba. One su tvorile skupinu koja se prosiri-vala sudeci barem prema karakteristikama slova.Na zalost, od kip ova se nije ocuvao ni najmanjifragment. U kakvom su kontekstu stajale baze,nije moguce utvrditi.

4. Nin (Aenona). U Ninu je jos davno nadenomnogo carskih kipova, ali se oni jos uvijekpovremeno pojavljuju. Cctiri su sigurnopronadena prigodom iskapanja A. Danielija uXVIII. stoljecu sto ih spominje A. Fortis20.Medutim, u zbirci Danieli nalazilo se mnogokipova koji bi im se takoder mogli prikljudti.Kako se zbirka najvecim dijelom formirala uNinu". nije nemoguce da su jos neki kipovi pri-padali toj carskoj skupini. Rijec je 0 sest zenskihstatua, od kojih je jedna osobito lijepa23, te jed-nom fragmentu muskeg togata>. Zatim, u toj suse kolekciji nalazile glave Agrippe25, jednogklaudijevskoga princa (po svoj prilici najraniji tip

cara Klaudija)26 te Kaligule27. Opravdano sepostavlja pitanje nisu Ii i one pripadale toj skupi-ni, iako to nije moguce dokazati.

Medu kipovima pronadenim u XVIII. stol-jecu jedan je prikazivao Augusta (tip Prima Porta)

(sl. 5)2S. Druga statua je nedvojbeno Tiberijeva(neobicna varijanta tipa Kopenhagen 624) (sl.6)29. Dvije su rnuske statue bez glava. Prva je

47

51.4 Fragment nagog i sjedecegtorza iz Osora. Otok Cres; Muzej uOsoru51.5 Augustov kip iz Nina.Arheoloski muzej Zadar.51. 6 Tiberijev kip iz Nina.Arheoloski muzej Zadar.

14 Fragment nije objavljen.IS C1L11/31 18; B. NEDVED, FelixArba. Pregled povijesti spomenikaatoka Raba, Rab 1990, sir. 20, br. 4.16 C1L11/3119; B. NEDVED, o.c. str.21, br.5.17 C1L11/3120; B NEDVED, o.c. str.22, br. 8.18 C1L1113121=10118; B NEDVED,o.c. str. 21, br. 6.19 C1L11/3122=10119; B. NEDVED,o. c. sir. 22, br. 7.20 A. FORTIS, Viaggio in Dalmazia,Venezia 1772.21 0 sadriaiu, Jormiranju i povijestizbirke usp.). BANKO-P. STlC07TI,Antikensammlung im erzbischojlicheSeminare zu Udine, Arcaologisch-epigrapische Mitteilungen XVIII,1895., str. 52 i d.; N. CAMBI,Collezione Danieli-Pellegrini (Zara-Padova) e i monumenti antichi deliaDalmazia a Venezia, u 'Venezia et'archeoiogia". Un importante capito-la nella storia del gusto dell' anticonella cultura artistica veneziana".Rivista di archeologia, Supplementi7, Venezia 1990., str. 100. i d.,M. KOLEGA, Rimska portretna plas-tika iz zbirke Danieli, Zadat 1989.,sir. 3 i d.22}. BANKO-P. STIC07TI, o.c. str.56 i d., kat. br.6, 7,8,9, 10 ill.23}. BANKO-P. STlC07TI, o.c. sir.56 i d., br.6, sl. 2; K A. GIUNIO,junona ad Nina do Kopenhagena,Diadora 14, 1992., sir. 53 i d.24}. BANKO-P. STIC07TI, o.c. str.56, br.6.25}. BANKO-P. STIC07TI, o.c. str.56, sl. 7; N. CAMBI, tedan antickiportret iz Arheoloskog muzeja uZadru i recepcija rimskog repub-likanskog pottreta na istocno! obalijadrana, Diadora 13, 1991., sir. 123 id., tab. V.; F. JOHANSEN. RomanPortraits, Copenhagen 1994., str. 40,br.8.26}. BANKO-P. STIC07TI, o.c. sir.69, br. 19, sl. 9. Pottret se iuva uAkvileji, usp. V. SANTA MARlASCRINARI, Sculture romane diAquileia, Roma 1972., br. 184.27}. BANKO-P. ST/C07T/, o.c. sir.67, br. /8; D. Boschung, DieBildnisse des Caligula, Das romisctieHerrscherbild /, 4, Berlin 1989., sir.29,35,37, 109, kat. Br.9, tab. 9, /-4. 46, 1. /ako portre: danas izgledakao bista, to je, Cini se, ipak izvomobio kip koji je prepravljen u novijedoba.28}. BANKO-P. ST/C07T/, o.c. sir.53, br.I, sl. I; M. KOLEGA, o.c. sir.9, br.2, tab. II-V; D. BOSCHUNG,Augustus, sir. 193, br. 207, tab. 140.29}. BANKO-P. ST/C07TI, o.c. sir.55, br. 2; M. KOLEGA, o.c. str. 17,br. 3, tab. VI-VII.

51. 7 Fragment kipa togata iz Nina.Zbirka u Ninu.51. 8 Glava cara Nerve iz Nina.Arheoloski muzej Zadar.51. 9 Kip "lzide" iz Nina. Arheoloskimuzej Zagreb.

30 M KOLEGA, o.c. str. 20, br. 4,tab. VIII.31 M KOLEGA, o.c. str. 21, br. 5,tab. IX.

32 Kip se nalazi u dvoristu zgrademuzeja u Ninu. Nije objavljen.33 M KOLEGA, Damnatio memoriaeu rimskoj portretnoj umjetnosti:DomicijanlNerva u Ninu, Diadora14, 1992., str. 59 id., tab. I-IV.34 Nin. Problemi arheoloskih istraii-varna, Zadat 1969. (ed. M SU/c,S. BATOVIC,1 BELOSEVIC), tab. xx.35 Nin, tab. xx, 236 D. BOSCHUNG, Augustus, sir.193..

Histria Antiqua, 4/1998.

prikazana u bozanskoj nagosti, sto znaci da jenajvjerojatnije lik posthumne osobew. a druga jeu togi". Prva statua je imala vrat koji je odlom-ljen, glava je izgubljena, dok je druga imala rupuza nasad glave s vratom, ali je ona takoderpropala. Od kipova iz zbirke Danieli-Pellegrininekima je znano mjesto cuvanja, a nekima sezametnuo trag poslije aukcije u Udinama godine1900.

]edan veliki fragment togata bez glaveotkriven je pred nesto vise od dvadesetak godina(s1. 7)32. Pred nekoliko godina iskopana je ipalimpsest glava Nerve (izradena od Domicijanovaportretaj (s1. 8). Dok je prvi kip naden

na drugom mjestu, podalje od foruma i moguceje da nije carskoga karaktera, drugi je pouzdanopripadao poznatoj skupini. Ukupno je otkrivenobarem 11 ili 12 kipova, ali tocan je broj ipaknepoznat. Medutim, ocito je da ih je bilo jos znat-no vise. ]edan natpis u pocast Tiberiju iz posljed-njih godina njegova vladanja (doba namjesnikaprovincije Lucija Volusija Saturnina) govori posvoj prilici 0 vremenu nastanka tiberijanskogadijela grupe>. Lako je moguce da je s ovomgrupom povezan i natpis u cast Druza Cezara,Germanikova sina. Zanimljivo je da se ta dvanatpisa kronoloski priblizno podudaraju, jer jevec godine 33. stradao Druz Cezar i, dakako,prestao biti pretendentom na tron. Nije utvrdenoje li portret Nerve/Domicijana mogao pristajatinekom ve: poznatom tijelu bez glave. U vezi sovom skupinom javlja se nekoliko problema.

48

Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-61)

Valja progovoriti i 0 kipovima za koje se ne mozesa sigurnoscu red jesu li pripadali skupini. BistaKaligule, sada u Trstu, je znatno losfje kvaliteteod ostalih i stilski s njima nema mnogo veze, aliipak nije sasvim iskljucena mogucnost da joj pri-pada, pogotovo imajuci u vidu preradbu, jer jebista nacinjena od citave statue. U tom slucajugubi na vrijednosti misljenje D. Boschunga da jeninski August palimpsest Kaliguline statue izdoba Klaudija36. Pomno ispitavsi Augustov


portret i kip nisam mogao utvrditi tragove ranije-ga rada, sto je jedini pouzdani pokazatelj da je posrijedi palimpsest. Aka je u skupini postojao kipKaligule, tada se ne smije ni pomisljati na jos nekilik te osobe u istoj skupini. Aka je ovdje pripadalai glava Agrippe, to bi bio znak da je ana najrani-ji ocuvani dionik qelinev. U tom slucaju skupinasvoj zacetak ima u predtiberijevsko doba. Sto sestilskih odrednica, kao i vrsnoce statue tice, valjakazati da je ana bliska osorskoj glavi Oktavijana.Agrippa je stilski posve razlicit ad ostalih izninske skupine.

I konacno jos je jedan problem u svezi oveskupine. Nairne, postoji mogucnost da je i kip"Izide" iz Nina mogao pripadati ninskoj skupini(sl. 9)38. Rijec je a nesto manjem kipu bez glave suobicajenim Izidinim cvorom na prsima. Vec jead ranije poznato da su se, osobito u kasnijedoba, neke carice i princeze prikazivale kaolzidine svecenice. Iz izvora na koje je na ovomskupu upozorila B. Kuntic-Makvic proizlazi da seuz Cezara gotovo redovno javljala i Kleopatra.Kako se Kleopatra cesto prikazivala kao Izida,kao bozicina zemaljska emanacija, to je moguceda je kip mogao pripadati toj neodoljivoj zeni. Natakvu mogucnost ukazuje i stil draperije sto pod-sjeca na kipove spomenute statuarne skupine.Vec sam u nekoliko navrata isticao da je moguceda je nagi kip bez glave izuzetno velikih dimenz-ija prikazivao Cezara (sl. 10)40. Po logici stvari, ujednom takvom ansamblu mogao je sarno Cezar

biti vis! ad Augusta ili Tiberija. Kako je Cezarutemeljitelj julijevsko-klaudijevske dinastije,mogao je i on biti uvrsten u Tiberijevu grupukipova, bez obzira sto je tada proslo mnogo god-ina ad njegove smrti. Nairne, stilske odredniceupozoravaju na tiberijevski kronoloski okvir. I uovom slucaju tesko je reci koliko je bilo prosiri-vanja skupine, ali bilo ih je najmanje tri.

5. Skradin (Scardona). Natpis na kojem sespominje sacerdos ad aram Augusti Liblumorum(iliLiblumiae) upozorava na mogucnost jednogasvetista u cast vladara u tome gradu". Ona pod-sjeca na straznju stranu natpisa iz Onea (vidiposlije br. 8)42, iako sadrzaj nije identican. S timu svezi je i jedna baza kipa Nerona Cezara,Germanikova sina. I u slucaju Skardone valjaocekivati kipove careva koji nisu jos otkriveni.

6. Solin (Salona). U Saloni se sacuvaloneocekivano malo kipova u odnosu na velicinu iznacenje grada, ali una toe tome maze se pret-postaviti da su postojale barem tri carskeskupine. Iedna je iz Tiberijeva doba. Od nje su seocuvale sarno glave djecaka Nerona i DruzaCezara (Germanikovi sinovi) koje su pripadalecitavim kipovima (sl. 11)43, te jedan nagi torzosiedeceg kipa velikih dimenzija koji pokazujeposthumnu, diviniziranu carsku osobu (sl. 12)44.Toj je skupini mogao pripadati i danas zagubljenitorzo u oklopu koji se nalazio u Grazu. Nije

49

51. 10 Monumentalni kip iz Nina.Arheoloski muzej Zadar.51. II Portret Nerona Cezara izSalone. Arheoloski muzej Split.

37 To bi znaCilo da je postojalajedna skupina iz doba Augusta s nje-govim unucima-posineima i,dakako, njihovim prirodnim oeemAgrippom. Grupa bi biJaptositena ukasnije Tiberijevo doba. Ipak, posto-janje starije grupe nije pouzdano.38 0 tome kipu, usp. P. SELEM,Izidin trag, Split 1997., str. 54, br./.Il., tab. IV

39 Usp. Na primjer kip FaustineStarije, usp. Th. KRAUS, Das rotnis-ehe Weltreieh, Berlin 1967, tab. 303.40 Prvi put u netiskanom skupupovodom proslave 150. obljetnieeosnutka Arheoloskoga muzeja uZadru.41 C/L III 2802. 0 tome usp.f. f. WILKES, Dalmatia, London,1969., str. 200 i218.42 C/L III 2802. Usp. f. f. WILKES,o.c. str. 200 i218.43 N. CAMBI, Dva ranoearskadjecacka portreta iz Salone,Arheoloski radovi i rasprave II,1998., str. liS id. sl. 1-8. Da je rijeea atavim kipovima govori nasad naglavi Druza Cezara.44 ip nije objavljen.

51. 12 Fragment sjedecega i nagogkipa iz Salone. Arheoloski muzejSplit.

51. 13 Kip togata iz Salone.Arheoloski muzej Split.51. 14 Glava Plautille iz Salone.Arheoloski muzej Zagreb.51. 15 Portret uzidan u privatnojkuci u Vranjicu.

45 W. SCHMID, Torso einerKaiserstatue, Strena Buiiciana,Zagreb - Split 1924., sir. 45 i d.,tab. 5.46 K. STEMMER, Untersuchungenzur Typologie, Chronologie undIkonographie der Panzerstatuen,Berlin 1978., sir. 56, br. If, I, tab.34,1.

47 Kip nije objavljen.480 toj glavi usp. G. DALTROP, U.HAUSMANN, M. WEGNER, DieFlavier. Das r6mische HerrscherbildII, I, Berlin 1966., sir. 38 i d. 101,tab. 33 d; N. CAMBI, AntiCki pottretu Hrvatskoj, Zagreb 1991., str. 75,bilj. 254, kat. br. 51, sl. 53.49 N. CAMBI, Pottret, sir. I10, sir.I la, str. 188, kat. br. 96; sl. 96,N. CAMBI, Un contributo alia tittra-tistica del/' imperotrice Plautilla, u"Ritratio uJJiciale e ritratto ptivato",Alii delia II. ConJerenzaInternazionale sui Ritratto Romano,Roma 1988., sir. 24 i d., sl. 5, 6.50 N. CAMBI, Portret, str.1 16 i d.,usp. i bilj. 443, kat. br. lOa, sl. 9651 N. CAMBI, tonret, sir. I 18 i d.,bilj. 452, sir. 188, kat. br. 99, sl. 95


poznato gdje se danas nalazi, ali vise nije u tomegradu". Kip je po svoj prilici pripadao caruTiberiju46. Iedan monumentalni togat bez glavead mramora, visake zanatske vrijednosti, iako sastanovitim pojednostavljenjima, takoder jemogao pripadati skupini jer je odto iz julijevsko-klaudijevskoga doba (sl. 13)47. Iz Salone po svojpriJici potjece Domicijanova glava iz Kotara, zasto postoje uvjerljive indicije-s. Ovi bi kipovimogii tvariti jednu skupinu koja, iako nije nasta-la u isto doba, ipak ima mnogo zajednickoga. Zasada bi se smjelo govoriti samo a jednom prosiri-vanju (flavijevsko doba).

50


Glava PlautiIIe mogla je pripadati jednojdrugoj skupini, dakako, iz severskoga razdoblja(sl. 14)49. Glava carice nije sigurno stajalasamostalno. Treca skupina partreta po svoj prili-ci prikazuje tetarhijske vladare. U njoj se mogaonalaziti jedan muski (sl. 15)50 i dva jako, ali nam-jerno ostecena zenska portretan. ]edan ad zen-skih portreta je izuzetno veIikih dimenzija i zatoje nedvojbeno carski. Unatoc ostecenjirna jasno

je zamjetijiva visaka umjetnicka kvaliteta. Stetaje sto je Scheitelzopf frizura ostecena. Drugaglava je jasnijih tetrarhijskih obiljezja takoder s


karakteristicnom Scheitelzopf frizurome Te triglave su stilski suvremene, a vezuje ih i izradbaod istoga mramora.

Dvije salonitanske herme dje su glavepokrivene vojnickom kapom (pileus pannonicus),toliko karakteristicnom za tetrarhijsko doba (sl.16), dok otraga priljubljene glave prikazuju per-sonifikacije sretnih vremena, Feiicitas SaecuIi (sl.17)53. v je ranije L'Orange te herme interpreti-rao kao skupinu tetrarhav, prikazanih na speci-fican nacin, koncepcijski slicno onima izVenecije55 i Vatikana=. Ova je skupina po svojprilici stajala na nekom mostu ili raskrizju cesta.Iako je javnoga karaktera, ona je ipak razlicita odranijih, jer ne sarno sto ne prikazuje cijele kipovenego ima s tetrarsima z druzene likove

Histria Antiqua., 4/1998.

personifikacija. To je zapravo namjerno povezi-vanje sluzbenih osoba mitoloskim pojmovima,cime te osobe dobivaju posebno znacenje ivaznost, sto je izgleda bilo vrlo omiljeno upredtetrarhijsko i tetrarhijsko razdobljesMedutim, u svakom slucaju rijec je 0 vaznimcarskim skupinama koje su svoju propaganduispunjavale na nestandardnim mjestima, ilibarem mjestima koja do tada nisu bila uobicaiena

Tetrarhijska skupina carskih kipova moralaje postojati i u Dioklecijanovoj palaci. To svje-doce baze za kipove iznad glavnih, Sjevernihvrata (sl. 18)58. Na najvecoj bazi stajao je Jupiter,

51

SI. 16 Herma iz Salone 5 tetrarhi-jskim portretom. Arheoloski muzejSplit.

SI. 17 Herma iz Salone 5 prikazomFelicitas Saeeuli. Arheolosk: muzejSplit.

SI. 18 Baze za kipove tetrarhaiznad Sjevernih vrataDioklecijanove palace (prema H.Kahleru).SI. 19 Clava tetrarha uzidana ublizini Zapadnih vrataDioklecijanove palace.

52 N. CAMBI, Portret, str. 118 i d.,bilj. 454, str. 189, kat. br. 103, sl. 9953 N. CAMBI, Portret, str.129 i d.,bilj. 493, kat. br. 190, sl. 11354 H. P. L' ORANGE, Die Bildnisseder Tetrarchen, Acta Arehaelogiea II,I, 1939, sir. 30 i d., sl. 12, 13, tab.I-III55 H. P. L' ORANGE, Das spatantikeHerrseherbild von Diocletian bis zuden Konstantin-S6hnen 284-361 n.Chr., Das r6misehe Herrseherbild III,Berlin 1984., str. 6 i d., str. 103, tab.4,6.

56 H. P. L' ORANGE, Diocletian, sir.6 i d., sir. 99, tab. 5, 7.57 R. CALZA, IconograJia ramanaimperiale da Carusio a Giuliano(287-363 D.C.), Roma 1972., SIr.93,br. 3, tab. 6, 16, 17.;M. BERGMANN, Studien zumr6misehen Pottrats des 3.jahrhunderts n. Chr., Bonn 1977.,sir. 119 i d. Zbog glave Saturna nastiairuo] strani autoriea drzi da jerijec 0 catu, i to Karu, vjerajatnozbog cclave glave (jedini car koji jecclav)58 H. KAHLER, Split i PiazzaArmerina. Rezidencija dvaju carevatetrarha, Urbs 4, 1961.-62., Split1965., str. 106, sl. 4, 5.

SI. 20 Glava Dioskura uzidana ublizini Zapadnih vrataDioklecijanove palace.SI. 21 Donji dio kipa cara u oklopuiz Aequuma. Arheoloska zbirkaFranjevackoga samostana u Sinju.SI. 22 Kip Rome iz Aequuma. MuzejCetinske krajine Sinj.

59 Takav raspored postolja za kipovetetrarha iboianstva bio je ina foru-mu u Rimu, usp. H. KAHLER, DasfonJsiiulendenkmal for denTetrarchen, Kon 1964., 51. 160 N. CAMBl, Two Heads ojTetrarchic Period from Dioc/etian '5Palace at Split, Archaeologiajugoslavica XVII, 1976., str. 25 id.,51. 1,2. N. CAMB1, Portret, str. 127,190, kat. br. 112, 51. /08.61 N. CAMBl, Two Heads, str. 24,51.1,2.62 H. P. L' ORANGE, Dioc/etian, str.21, tab. 13; N. CAMBI, Pottrei, str.125 id., bilj. 480, str. 189, kat. br.110, 51. /06.63 H. P. L' ORANGE, str. 141, tab.13c; N. CAMBI, Portret, str. 126, 190,kat. br. 111.

64 Porfime glave skupnih kipovatetrarha nadene su u Gamzigradu,NiSu iTekiji. Usp. M. BERGMANN,Studien, str. ISO, 166, 176, tab. 48, 6(Tekija),str. 165, 176, tab. 51, 1,2.;D. SREjOVIC, The Representations ojTetrarchs in Romuliana, AntiquiteTardive 2, 1994., str. 143 id.(Gamzigrad).65 Fotograflja kipa je objavljena, alinije strucno obradena.66 Trebalo bi ocekivati pojavu baremonih vladara koji su ulazili uK/audijevsku obiteljsku propagandu.67 N. CAMBI, Dvije skulpture izanticKog Aequuma, VAHD LXXIV,1980., str.27 id., tab. IX-XII.


zastitnik tetrarhije, dok je na nizima bilo mjestoza auguste, a na najnizima su morali bitipostavljeni cezari59. ]ednoj takvoj skupini, mozdaiznad Zapadnih vrata, pripada monumentalnamuska (sl. 19), na zalost ikonografski teskodeterminabilna glava6o. S njom je na istom mjes-tu sekundarno uzidana i glava Dioskura (sl. 20)61.I ova je posljednja po svoj prilici bila povezana uistoj cjelini, dokazuiuci tako carsko-mitoloskuspregu u propagandnom programu.

o obiteljskom carskom kultu poslije smrtisviedoce medaljoni u frizu Dioklecijanova mau-zoleja gdje su prikazani car62 i njegova zena(Prisca)63.On na glavi nosi vijenac (corona civica),dok je ona predstavljena kao bozanstvo ili per-sonifikacija s raspletenom kosom koja nema vre-menskih obiljezja. Oktogon je zapravo viseTemplum Divi DiocJetiani, nego pravi mauzolej.

Ocito je da je vise tetrarhijskih skupina bilokako u Saloni tako i u Dioklecijanovoj palaci.Vjerojatno je postojala i koja porfirna grupakakvih je bilo i drugdje, a kako ih onda ne bi biloi u carskoj palaci u Splitu64.Nazalost, one su, kaoi brojne druge skulpture, temeljito odstranjivanetijekom kristijanizacije koja je trajala kroz neko-liko stoljeca kasne antike i ranoga srednjeg vij.e-ka. Nema dvojbe da je tetrarhijsko doba ostavilodubokoga traga u Dalmaciji. Medutim, to jeposljednje razdoblje iz kojega je preostalo trago-va carske propagande.

52

7. Citluk (Aequum). U tome je gradu nadensarno donji dio monumentalne statue cara uoklopu (sl. 21), kakvih ima veci broj u Dalmaciji65.Nemoguce je kazati kojem caru pripada. Buducida je Klaudije parens coloniae skupina jesadrzavala barem osobe njegove carske propa-gande, ali je najvjerojatnije bilo i drugih iz 1.stol-jeca66. S carskim kultom mogle su biti u svezi idvije statue: jedna Fortunev. a druga Rome snatpisom na bazi (sl. 22) koji glasi ili: Romae (et)


Aug(usto) ili Romae Aug(ustae) Cornelia Nobilisv(otum) s(olvit)68. Problem natpisa je vrlo slozenjer trazi. za uobicajenu varijantu (prvo navede-na), dodatak veznika et. Medutim, kako veznikaipak nema, a iza rijeci Romae je tocka, to znaci daje klesar znao sto zeli i sto pise. U drugom slucajuRoma bi bila oznacena kao Augusta, slicno kao ineka druga bozanstvae. Zanimljivo je da imaprimjera, iako rijetkih da se cak i Jupiter nazivaAugustus. te Juno Augusta". Zar bi onda bilocudno da i Roma moze dobiti epitet Augusta?Ipak, problem natpisa ostaje i dalje otvoren. Iikonografija Rome je vrlo neobicna, ali 0 tomeovdje nije moguce raspravljati, a i 0 tome je bilodetaljno rijeci u radu u kojem je kip objavljen(usp. bilj. 67). Ti kipovi i natpis nedvojbenopokazuju da je kasan (III. stoljece), sto pokazujeda se u Aequumu carski kult dugo odrzavao. Utom kontekstu mozda bi valjalo promatrati ovuneobicnu carsko-drzavnu kontaminaciju. mace,u Aequumu su reljefi gradskih vrata takodersnazno obiliezeni drzavnom propagandom.

8. Vis (Issa). U Issi su otkrivene tri carskestatue iz ranijega doba. Iedna je u oklopu (sl.23)73,jedna bozanski polunaga (sl. 24)74, dok jejedna togat. Obje su bez glave. Osim toga ima inekoliko fragmenata. Unatoc tomu sto se glavenisu ocuvale ta skupina odaje stilske pojedinostijulijevsko-klaudijevskoga razdoblja. Skupini jepripadao jedan osteceni portret Vespazijana(Kunsthistorisches Museum, Bec)76.Statu a u togi


na koju je u muzejskoj postavi nasa denVespazijanov portret ne odgovara glavi. Topokazuje vrat koji je pri restauraciji moran bitiznatno siri da bi glava odgovarala rupi meduramenima. Tijelu bi, naime, bila prikladnija znat-no veca glava. To bi upucivalo da je u skupinipostojala jos jedna neidentificirana statua. Sto se pak

53

51.23 Torzo carskoga kipa uoklopu iz Visa. Arheoloski muzejZagreb.51.24 Kip nagoga rnuskarca izVisa. Arheoloska zbirka Vis.51. 25 Portret Trajana iz Visa.Arheoloski muzej 5plit.

68 N CAMBI, Dvije skulpture, str.36, tab. XII/-XVI.

69 Pridjevak Augustus ili Augustaimaju Si/van, Diana, Venera, NimJe idr.70 CIL 11/6566 ; 999471 C/L 11/2904 ; 998272 N CAMBI, Dvije skulptute, Str.41, tab. XVII. (Viktorija ibarbar), str.41 ia., tab. XVlll (Roma)73 B. GABRICEVIC, Anticki spomeni-ci otoka Visa, viSki spomenici, Split1968., str. 55 id.si. na str. 56, tab.10.; K. STEMMER, o.c. str. 78, VII,5,tab. 51-3-4.74 Kip nije objavljen. Vidi ovdje iClanak S. IVCEVIC,

75 B. GABRICEVIC, o.c. str. 55,s/. nastr.56.76 N CAMBI, Zwei Vespasians-tonrats aus Dalmatien,Boreas,Miinsterische Beitrage zurArchiiologie 7, 1984., str. 86, tab. 3;N. CAMB1, Portret, str. 73, 185, kat.br. 99,51. 51.

Si. 26 Portret Tiberija iz Omisa.Gradski muzej Omis.Si. 27 Portret Vespazijana izNarone. Arholoska zbirka Vid kodMetkovica.

77 N. CAMBI, Portret, str. 81, 185,kat. br. 57, st. 59; D. KREIKENBOM,Griechische und r6mischeKolossalporlriits bis zum spiitenersten iatutiundens n. Chr., Berlin-New York 1992., sir. 107, tab. 34;N. CAMBI, Trajan, str. 77, sl. 6.

78 N. CAMBI, SVetiste (augusteum) uOneu (Oneum), RFjZ 35 (22)1995/6., sir. 71 id., tab. I, 1-4,tab. II, I.79 V GOTOVAC, Anticki zrtvenik sdva natpisa, RFjZ 31 (18), 1991-92.,sir. 53 id., tab. I-Ill; N. CAMBI,SVetiste,sir. 76, tab. II, 2.80 0 tome nalazu E. Marin jenapisao nekoliko aanaka, usp.E. MARIN, Decouverte d' uneAugusteum a Narona, Academie desinscriptions et belles leures. comptesrendus des seances de l'anee 1996juillel-octobre, Paris 1996.,sir. 129 id.81 Prigodom lstraiivanja naJorumu1976 otkrivena je baza carskogakipa sa stopalima u sandalama,bedro jedne muske noge iJragmenttoraksa kipa u okiopu. Usp.N. CAMBI, A New-Portrait ojVespasian, Archaeologia JugoslavicaXVIII, 1977., sir. 37 id., sl. 6, 7.82 N. CAMBI, Portret, sir. 56 id., sir.183, kat. br. 24, sl. 24.83 Usp. bilj. 81.84 E. MARIN, Ave Narona, Zagreb1997., sir. 122, sl. na sir. 121.85 I. MAROVIC, Novi ineobjavljeninalazi iz Nerone, VAHD LlV, 1952.,sir. 153 id.; E. MARIN, Narona, str.38.86 LlIll 1835; N. CAMBI, AntickaNarona - urbanisticka topograjija ikulturni projil gtada, u ''Dolin a rijekeNeretve od prethistorije do ranogasrednjeg vijeka, Izdanja HAD-a 5,Split 1980, sir. 136, sl. 14 a ib.87 N. CAMBI, Anticka Narona, sir.141, sl. 22 a ib; N. CAMBI, Ponret,sir. 118, bilj. 452, str. 189, kat. br.102, st. 99.


portreta tiee valja upozoriti da on svojim izrazitimrealizmom spada medu vrhunska ostvarenjaportretne umjetnosti ovoga doba. Isejskoj jeskupini pripadala i jedna golema Domicijanovaglava poslije damnatio memoriae prepravljena uTrajanov portret (kombinirana forma, prevla-davaju crte 1. tipa) (sl. 25) 77. I ovaj je portret sjaj-no kiparsko ostvarenje. Zanimljivo je da je Domi-cijanova glava bila znatno veca ad Vespazija-nove. Cini se da je to bilo uobicajeno kad su upitanju Domicijanovi kipovi, a cemu svjedoceprije spomenute glave toga vladara iz Nina iSalone. Cinjenica sto je glava bila prepravljena uTrajanovu upozorava da je, barem novo ost-varenje, bilo isklesano u samoj Issi. Ono je znat-no kvalitetnije ad Nervine glave iz Nina. ocevid-no je da je bilo/barem tri kronoloske skupinekipova. Istrazivanjc na mjestu nalaza na forumusigurno bi dala nove nalaze carskih kipova.

9. omis (Oneum). U staromu Oneu otkrive-na je vrlo lijepa glava Tiberija (sl. 26)78. Glava jemorala biti izvanredne kvalitete, a to se vidiuna toe velikoga, ocito namjernog ostecivanja naprednjem dijelu glave. Ios je ranije u neposrednojblizini naden natpis: DivlO AVG(usto) ETIRomaeIISAC(rum) koji svjedod da je tu moraopostojati sluzbeni drzavni kult i posthumni kipAugusta". Na drugoj strani je posveta Geniju(Loci ?). Taj dio natpisa glasi: AralM GENIloUlociIAVGVSTAMI/'.LLICA VOL. Zadnji redak jesadrzavao ime dedikantice bez oznake dedicavit,consacravit ili slicno. To je po svoj prilici bila pri-

54

vatna munificijencija. Vjerojatno je skupinasadrzavala i druge likove Tiberijeve carske pro-pagande. vise nego vrijedno bi bilo arheoloskoistrazivanje na mjestu nalaza ta dva spomenika.

10. Vid (Narona). Najcjelovitija skupinapronadena je u Naroni. Skupina je brojila naj-manje 16 kipovae'. Nadeni su mnogi fragmentiad kojih su neki otkriveni jos vrlo davnos'.Novopronadeni kipovi su bez glava. Medutim,otprije su poznate glave Livije82, Vespazijana (sl.27)83, zenske drapirane statue bez glave (sl. 28) ijedan fragment kipa u oklopu (sl. 29) koji sumorali pripadati spomenutoj skupini. Na temeljunatpisa skupina je nastala zaslugom namjesnikaprovincije P. Kornelija Dolabele. ali je sigurnobilo i statua vladara iz prethodnoga doba. Na tobi upozoravao jedan ve: znatno ranije otkriveninatpis cara Augusta85. Osim Vespazijanovaportreta, jos je jedan natpis svjedocanstvo iznim-no razgranatoga kulta flavijevskih vladaraeRijee je a nadgrobnoj ari s natpisom na kojemstoji da je pokojnik bio ne sarno augustalis nego ititialis, sto znaci da je sluzio izdvojenom kulturano umrloga cara Tita. Dakako da to znaci da jetu postojao i Titov kip. Na zalost nije se ocuvao.Ova je skupina bila tri do cetiri puta prosirena.

Ocito je da je u Naroni bilo i kasnijih vladara,a cemu sviedoci vrlo velika glava jednoga cara admramora iz vojnickoga razdobliav. Iako se radi amalom fragmentu licajedne namjerno osteceneglave, lako je moguce, s obzirom na nekefizionomijske karakteristike i znatno poodmaklo


doba, da je pripadala kipu MaksiminaTracanina88. To pokazuje duboka bora oko nosai usta te bora ispod unutarnjega kuta ociju premavani. Maksimin je imao preko 60 godina kad jezasjeo na tron. Drugi vladari tesko da dolaze uobzir. S tom glavom je mogao biti povezan ijedan natpis kojim toga cara casti ColoniaNaronitanorum89. Nije iskliuceno da je jedna gole-ma takoder namjerno ostecena glava oddomacega vapnenca pripadala caru Karu90. Osimznatnih dimenzija i ostecenja u tome pravcu biukazivala celavost i moguce carevo naronitan-sko podrijetlos! Ovo su zasebne statue koje posvoj prilici medusobno nemaju veze, a jos manjes julijevsko-klaudijevskom skupinom. Gdje je bilonjihovo mjesto i je Ii bilo u ikakvom odnosu,unatoc dosta opseznim istrazivaniima na naroni-tanskom forumu, ipak nije jasno.

Osim gore navedenih, nedvojbenoutvrdenih, skupina carskih statua moralo je bitijos mnogo drugih, u drugim gradovima ili paknaseljima koji cak ne moraju imati gradski karak-ter: (sl. 30). Vjerojatno je da se takve skupinenece naci samo u priobalnom pojasu nego idublje u unutrasnjosti. Osobito se to ocekuje uistaknutim kolonijama tada i Epidaur, municipi-jima uz obalu kao sto su Senia i Argyruntum, aisto tako i u municipijima u unutrasnjosti kao stosu vaivaiia ili Asseria. Nije iskljucena pojavatakvih skupina i u vojnickim logorima (Burnum iTilurium).


Zakljucak

Na temelju gore iznesenoga pregledanalaza statua careva i danova obitelji u Dalmacijimoze se izvuci nekoliko zakliucaka i zakonitosti.

1. Skupine carskih statua nisu. nastajaleodjednom nego su se formirale i postupnoprosirivale. Prve se carske skupine oformljuju ve:u doba Augusta. sviedocanstvo je spomenutaglava Oktavijana iz Osora (sl. 3), a mozda i nekinatpisi koji potvrduju Augustovu djelatnost u dal-matinskim priobalnim gradovima. Naravno, sveskupine nisu nastajale u to doba92. U vrijemeprosirivanja skupine dni se da se jos jedanputmoze pojaviti Augustov kip, ali sada kaoposthumni. Usp. i br. 3.

2. Najveci broj skupina nastaje u dobaTiberija, a formiranje potice namjesnik P.Kornelije Dolabela, sto potvrduje natpis izNarone93. On je, prema Analima, bio ideatortakvih carskih skupina?'. Tom su praksom nas-tavili i njegovi nasljednici, sto bi mogaopotvrdivati i ninski natpis.

3. Medu kipovima tiberijevskih skupina seobicno nalazi i posthumni kip Augusta (sl. 5), stopotvrduju ninska i naronitanska skupina.]ulijevsko-klaudijevska skupina je nezamislivabez Augusta. Na to upozorava natpis iz Onea95.Ninska, a mozda i osorska skupina mogle suimati i posthumnoga Cezara. Medutim,nazocnost Cezara odto nije bilo pravilo.

4. Medu muskim kipovima prevladavaju

55

SI. 28 Kip zene iz Narone.Opcinska zgrada Opuzen.SI. 29Fragment torza u oklopu izNarone. Arheoloska zbirka Vid izMetkoviCa.

88 Usp. H. B. WIGGERS-M. WEGNER, Caracalla, Geta,Plautilla, macrinus bis Balbinus,Berlin 197/., sir. 223 id., tab. 64 b.68 i6989 CIL III 8783; l. BOJANOVSKI,neka pitanja anticke topograjijedonje Neretve, u 'Dolina rijekeueretve od prethistarije do ranogasrednjeg vijeka", Izdanja HAD-a 5,Split 1980., str. 181 id., bill 1,51. /.90 Glava nije objavljena.91 M. WEGNER,}. BRACKER,W. REAL, Gordianus III bis Carin us,Das tomiscbe Herrscherbild nt, 3,Berlin 1979., str. 155, tab. 58.92 Sa sigutnoscu se moze reCi da suu doba Augusta nastale samoskupine u Osoru iNaroni.93 Usp. bill 84.94 TACIT, Anali 3, 2. Dolabella jeoato Tiberijev covje):95 usp. bill 78 i 79.

SI. 30 Karta nalaza grupa carskihkipova u rimskoj provincijiDalmaciji.

96 Usp. H. G. NIEMEYER, Studienzur statuarischen DarsteJlung dertomiscben Kaiser, Berlin 1969., str.54id. i str. 101 i d.97 H. G. NIEMEYER, o.c. str. 56 i d.,sir. 108 i d.98 G. DALTROP, U. HAUSMANN, M.WEGNER, o.c. tab. 23-33.99 Trajan se okruiuje kipovima zenePlotine, sestre Marcijane, neeakinjeMaridije i njene kcerke sabine, usp.M. WEGNER, Hadrian, Plotina,Marciana, Matidia, Sabina, Dastomische Herrscherbild II, 3, Berlin1956., sir. 84.100 Usp. M. WEGNER, Hadrian, Dasromiscne Herrscherbild 11,3, Berlin1956., sir. 115 navodi nalazHadrijana i Sabine u tealru.101 Zanimljiv je nalaz Hadriana iTrajana zajedno u termama u Ostiji,sto pokazuje Hadrijanovoprikapcanje na prethodnika, usp.M. WEGNER, o.c. str. 103 i d.102 U Tarragoni nadeni su zajednoHadrijan, Marko Aurelije i Lucije Ver,usp. M. WEGNER, o.c. sir, 114.


tagati (sl. 1,3,6,7, 13, a takoder i mnogi drugi).Neki su ad njih bili capite velata (sl. I, 3, 6). Dostaje manje kipova u oklopu (sl. 21,23, 29). Ova tipanagih kipova (stojeci i sjedeci, ogrnuti samodielomicno plastem) (sl. 4, 5, 10, 12,24), po svojprilici prikazuju posthumno prikazane osobe.Indicija u tome pravcu je herojska nagost i haljinekoje slice bozanskimw U ran am principatu nijebila uobicajena divinizacija za vrijeme zivota Carje, ali ne i drugi clanovi obitelji, bio diviniziran tekposlije smrti. Medutim, i umrli pripadnici obiteljisu bili prikazivani u bozanskoj nagostiw. To ipaknije pripadalo samo carevima.

5. Za sada nema zajamcenih potvrda da suse skupine prosirivale u doba Kaligule i Klaudija.No, nema nikakve dvojbe da ipak valja racunati sprosirenjima u doba i jednoga i drugoga vladara,osobito Klaudija. Novi kipovi su se organskiuklapali u prethodnu cjelinu.

6. Skupine se prosiruju gotovo u pravilu udab a Flavijevaca, a potom i Trajana. To dokazu-ju skupine iz Nina, Isse i Narone. Iesu li i drugeimale flavijevske i trajanske kipove nije pouz-dana, ali je ipak vjerojatno. Unatoc prosirenjimaone tvore jedinstvenu cjelinu. Poslije Trajanacarske skupine nestaju. Razlog tomu nije poznat,ali se po svoj prilici krije u drukcijoj carskoj pro-pagandi i drukcijem nacinu nasljedivanja trona, ato znaci i u osobnoj nezainteresiranosti vladara.

7. Neke su licnosti naglasene velidnom kipa(lik u bozanskoj odjeci iz Nina (sl. 10), statua u

56

oklopu iz Narone). Glave Domicijana su u sva tripoznata primjera bile golemih dimenzija, sto jepo svoj prilici posljedica careva megalomansko-ga velkanja vlastite licnosti.

8. Damnatia memariae se ocito reynoprovodila, jer u Dalmaciji za sada nisu otkriveniNeronovi kipovi ili glave. Ova Domicijanovaportreta su preklesana u likove neposrednihnasljednika (Nerva, Trajan) (sl. 8, 25). lzuzetak jetreci Domicijanov portret, danas u Kotoru, jer onnije preklesan u neku drugu osobu, a nije ni nam-jerno ostecen. Medutim, i drugdje imaDomicijanovih kipova koji su se ocuvali cak i bezostecenja98.

9. U Dalmaciji nije nadeno carskih portretaiz hadrijanskoga ili antoninskoga doba. Portretaje ipak vjerojatno bilo, ali ne i skupina. Natpis izRaba na kojem se spominje Marko Aurelije jepovezan sa severskom dinastijom. Po svoj priliciu toj skupini nije bili drugih kipova antoninskedinastije. Novi tip upravljanja carstvom nije teziorazgrananoj obiteljskoj propagandi. slicno je biloi drugdje u rimskom svijetu. Oak Trajan jos imaskupinu osoba svoje obitelji99, Hadrijan, dm se tonapusta i pojavljuje se samo u drustvu zeneSabine1oo. Ipak, Hadrijan se u jednom sluca]uvezuje s TrajanomlOI. U drugom se pak slucajuMarko Aurelije i Lucije Ver povezuju sHadrijanom'w. Rijec je, dakle, vise a osobnoj,nego obiteljskoj carskoj propagandi.

10. Carske se skupine ponovno javljaju u


doba Severa. Potvrda je glava Plautille (sl. 14) inatpisi na bazama nesacuvanih kipova iz Raba.Severske skupine su se formirale zasebno. Nisuse, nairne, vezivale s ranijim. To potvrdujeizostanak u severskim skupinama, ali i izostanakantoninskih kipova medu ranijim skupinama.

11. Kipovi i portreti vojnickih vladara sumalobrojni. Bilo je pojedinacnih portreta, aliskupina sigurno nema. Cascenje vojnickihvladara imalo je drukd]i aspekt nego u ranijemrazdoblju. U Rabu je car Trebonijan Gal bioprikljucen severskoj skupini. To je vrlo cudno, jernema razloga za ikakvo povezivanje. Vjerojatnoje to bila odluka samoga grada. Drukcija je stvars kipom Marka Aurelija, jer se Septimije Seversmatrao legitimnim nasljednikom toga caral03.Maksimin tracanin je u Naroni ocevidno bio sam,a kip je nastao na inicijativu lokalne vlasti.

12. Ima dokaza da su postojale skupinetetrarhijskih vladara. 0 tome je ipak tesko gov-oriti buduci da je ikonografija toga razdobljanesigurna I04. U Saloni je po svoj prilici postojalaskupina mramornih kipova (sl. 15), a u istomgradu i u Dioklecijanovoj palaci od lokalnogavapnenca (sl. 16, 17, 18, 19). I tetrarhijske suskupine nastajale zasebno. Tetrarhijsko dobaistodobno zadrzava raniji nacin, 0 cemu svjedocemramorni primjerci iz Salone, ali takoder i kidanjes tradicijom, jer se likovi zajednicki prikazuju,kao kipovi na istoj bazi poput skupina u Venecijii Vatikanu ili se rade herme dosta velikih dim en-zija (Salona) koje zajednicki tvore cjelinu. Iakonema porfirnih grupa ili zasebnih porfirnih kipo-va, nedvojbeno je da ih je moralo biti, ako nedrugdje, a ono barem u Dioklecijanovoj palad

13. Skupine su postojale u svim vaznijim, alii u nekim manjim gradovima i naseljima (Oneum,na primjer), pa cak i na otocima. Cinjenica je daskupine dosada nisu pronadene u nekimgradovima (Jader i Epidaurum na primier), ali tone znaci ih nije bilo. ocito je da ce se jos pronaci.To posvjedocuje i gornji dio kalote glave jednogkipa iz Fuljina na otoku Krku koji je tijekomovoga simpozija pokazala S. Faberl05. Nijeiskljuceno da ce se i stare skupine jos obogatitinovim nalazima, jer sigurno lokaliteti krijudragocjene ostatke.

14. Skupine su stajale u omanjim svetistima(Narona), na forumu (Aenonal06, i mozdaApsorusI07). Drugdje izvorna situacija nije pozna-ta. Na temelju toga moglo bi se zakljuciti da suneki kipovi pripadali carskom kultu, a drugicarskoj propagandi. Cini se da osobito dobrerezultate glede mjesta i polozaja carskih skupinanudi Issa. 1 danas se vidi zid terase s nisolikim

udubljenjima u zidu na forumu. ve: je davnoizneseno misljenje da su tu mogle stajati carskestatuc'w. Medutim, kipovi po svoj prilici nisu sta-jali u samim nisama, jer su uglavnom svi viskikipovi otkriveni oko ili ispod srusene zgrade"Kanarije" i jer su one neodgovarajuCih dimenzi-ja, osobito za nadnaravno velike kipove poputonoga Domicija/Trajana. Kako je fragment glavenaden na forumu u Fuljinu, i tu je po svoj prilicistajala jedna skupma'w.

15. Carski je kult obicno povezan s kultomRome. To bjelodano pokazuje cara iz Onea, atakoder i kip Rome s natpisom i atributomAugusta iZAequuma (sl. 22), dakako, u slucaju daje doista takva interpretacija tocna. Za kult care-va brinuo se kolegij augustala , a ponekad je bioorganiziran i zasebni kolegij, kao sto je bio sluca]u Naroni, gdje su se titiales brinuli za kult Tita.!' 0Bilo bi neophodno u skladu s istrazivanjimacarskih skupina kipova ispitati i ostale natpiseaugustala i svega onoga sto iz toga mozeproizici. Vjerojatno je da bi tako funkcioniranjecarskoga kulta bilo moguce nesto bolje sagledati.

16. vazno je pitanje jesu Ii kipovi bili imp or-tirani ili lokalne produkcije. Krpljenje kipova biupucivalo na lokalnu izvedbu, ali to jos uvijeknista ne dokazuje. Taj problem valja jos mnogoproucavati. ledino sto je sigurno jest da su kipoviod vapnenca bili izradivani u lokalnim radionica-ma.

17. Skupine su postavljali sluzbeni pred-stavnici rimske drzave, namjesnici, 0 cemu svje-doce naronitanski i ninski natpisi. Takvih inicija-tiva bilo je sa strane gradskih uprava. Za ranijicarski period 0 tome nema podataka, ali pojedi-nacne kipove iz kasnijih razdoblja, kao sto jeslucaj s rapskim natpisima i Maksiminomtracaninom u Naroni, postavljaju lokalne vlasti.Natpis iz Onea pokazuje da su skupinepostavljale i privatne osobe. To je poznato i udrugim dijelovima rimskoga svijeta.

18. Sve statue careva i clanova obitelji, stosu tvorile skupine, osim ninske, pokazuju nam-jerna ostecivania. U ninskom slucaju kao da jedoslo do njihova uklanjanja bez grubihostccivanja, a zatim i do odlaganja u nekoj rupiili slicno. Ipak doslo je do odsijecanja glave kaona kipu u bozanskoi odjcci velikih dimenzija(sl.l 0), ali to se moglo dogoditi i kod skidanja sizvornoga mjesta. Namjerna ostecivanja isakacenia su nastala po svoj prilici u doba pre-vlasti krscanstva. Takva ostecivanja s obziromna pravilnosti udaranja i zakonitosti pucanjamaterijala mogu cak biti i pokazatelj pripadnostistatue vladaru. Cini se da se to moralo dogadati

57

1030 tome usp. M. BERGMANN,Zum tomiscbcn Ponriu des 3.tahrbundetts n. Chr. spatamu undJruhes Christentum, Ausstellung imLiebighaus Museum alter PlastikFrankJUrt am Main, FrankJUrt 1983.,str. 44; G. DALTROP, Lucio SettimioSevero e icinque tipi del suo ritrauo,u "Ritratto ufficiale e ritratto ptivato",Atti delia /I ConferenzaIntemazionale sui Ritratto Romano,Roma 1988., str.67.1040 portretu toga doba, osimspomenutih radova H. P. L'ORANGEA, usp. W. von SYDOW, ZurKunstgeschichte des spatarunenPortrats im 4. th. n. Chr., Bonn1969; M. BERGMANN, Studien, str.138; Idem, Zum romischcn Portrat.str. 49 id.; F. BARATTE,Observations sur Ie portrait romain aI' epoque tetrotcbique, Antiquite tar-dive 3, 1995., str.65 id. Svi autoriiskazuju miSljenje da medu carskimportretima toga doba vlada kaos ikonJUzija. Postoje velike teSkocemetodoloskoga karaktera gledeatribucije.105 Rijec je 0 nekoj osobi julijevsko-kJaudijevske dinastije, ali se ne smijeni pomisijati na tocniju atribuciju.106 Durovicev vrt je pratiicno nasam om forumu.107 Nije poznato tocno gdje suskulpture stajale, ali po svoj prilici toje bilo negdje na Jorumu, a potom subacane u more.108 B. GABRICEVIC, o.c. str. 23 id.,bilj. 30. Statue su nadene maloistocnije od Joruma na potoiajuKanarija.109 Usp. biij. 87.II 0 Usp. biij. 105. Fulfinski Jorum jemalih dimenzija okruien manjimprostorijama. Gdje su stajale statuenije moguce kazati.

111 Portret je palimpsest inijeobjavljen.

Histria Antiqua., 4/1998. Nenad Cambi, Skupine carskih ... (45-t)1)

ve: tijekom 4. stoljeca. Ima i primjera bacanja umore osakacenih carskih kipova, a cernu svje-dace nalazi iz Cresa i Osora (s!. 2, 3, 4). I to jenacin obracuna s nepocudnim kipovima kakav jezabiljezen u kasnijim razdobljima. Bilo je takaprimjera bacanja u more kipova Franje ]osipa imletackih lavova.

19. Za sada nema indicija da je poslijetetrarhije postojala i neka konstantinska skupinakipova. Medutim, monumentalni i drugi brojnikipovi toga cara i clanova njegove obitelji u Rimui drugdje pokazuju da ih je ipak moglo biti, aliocito je da je zlatno doba carskih skupina i kipo-

58

va u Dalmaciji ve: proslo. U konstantinsko dobaima vrlo malo portreta u Dalmaciji. Da nije bilojednog novoga izuzetno lijepoga primjera zenskeglave, prakticno ne bi bilo ni jednoga kvalitetni-jeg i veceg portreta III.

Dalmatinski primjeri imaju sto kazati gledevrlo rasirenoga obica]a postavljanja carskihskupina i svega onaga sto iz toga proizlazi.Zakljucci koji su doneseni na temeljudosadasnjega arheoloskoga materijala su dostacvrsto utemeljeni, ali ipak je moguce da ih novinalazi poljuljaju.


Summary

GROUPS OF IMPERIAL STATUES IN THE ROMAN PROVINCE OF DALMATIANenad CAMBI

Not only a big number of Roman imperialportraits, but also several groups of imperial statueshave been discovered on the coast of the Romanprovince of Dalmatia. The first group was found inthe 18th century (Nin) and the last in 1996(Narona).

The imperial statuary groups were discoveredin thefollowing towns and settlements:

1. Cres (Crepsa or Crexa). There is a badlydamaged portrait with veiled head (velatio capitis)in the museum collection (fig. 1). It is impossible todiscover to whom the head belonged.

In the shallow sea northern of Cres a portraitof Trajan (4th or Opferbildnistyp) was salvagedrecently (fig. 2). These two heads were not part ofthe same group.

2. Osor (Apsorus). Three heads were salvagedfrom the sea in the bay of las, already in 1939. In1979 I attributed two of them: the first to Octavian(theActium or so-called second type) (fig.3) and thesecond to Drusus Minor (second type). At that timeI was not able to interpret the third, but it is obvi-ous now that it belonged to a Claudian empress orprincess. There are several more fragments in thelocalMuseum which must be parts of imperial stat-ues (fig. 4). This group began in the period ofOctavian, but it was enlarged during the reign ofTiberius. There are no traces of later additions tothe group.

3. Rab (Arba). There arefour damaged basesof rulers' statues. According to inscriptions three ofthem belonged to Severan period and one to theperiod of military emperors. The letters are differ-ent. The bases belong to Severan group which wasenlarged several decades later.

4. Nin (Aenona). Many imperial statues werediscovered in Nin in the 18th century. Five werepreserved in Danieli-Pellegrini collection. Fivedraped statues disappeared after discovery. A stat-ue of togatus, unfortunately without head, wasfound twenty years ago (fig. 7). Two of existing stat-ues in Archaeological Museum in Zadar have theirheads. One belonged to August (Prima Porta type),but it was obviously made after his death (fig. 5).The second statue represents Tiberius (a variant ofthe Kopenhagen 624 type) (fig. 6). A palimpsest por-trait of Nerva, made from a previous Domitian'shead, was discovered recently (fig. 8). So the groupnumbered about 11 or 12 statues (fig. 9, 10), butit

must have been larger. It is not sure whether theNerva portrait stood on one of the existing statues.An inscription dedicated to Drusus Caesar the sonof Germanicus could refer to a statue of the group.The nucleus of the group appeared in Tiberius'time, but it was enlarged during the Flavians andthen again in the time ofTrajan.

A big Aggripa's portrait (now in Kopenhagen)and a Caligula's head (Triest) were also in Danieli-Pellegrini collection. Since there their real prove-nience is uncertain it is hard to speak about theirpossible belonging to the Nin group of statues.

5. Solin (Salona). A group from Tiberius' peri-od existed in Salona. The portraits of boys Nero andDrusus Caesar (sons of Germanicus) (fig. 11) couldhave been a part of such a Tiberian group. A torsofragment once in Graz (Austria) could also havebeen a member of the same group. Also afragmentof a big male naked and seated statue (fig. 12) anda togatus without its head (fig. 13) might belong tothe Julio-Claudian group. If Domitian head fromKotor was of Salonitan origin the Tiberian groupmight have been enlarged in the Flavian period.

The head of the princess Plautilla couldbelong to a different Severan imperial group (fig.14).

The third group comprises the portraits ofTetrarchic rulers. A male and two intentionallydamaged female portraits could have made part ofthis Tetrarchic period (fig. 15).

Two herms (four heads) show two personscarrying pileus pannonicus, so characteristic ofTetrarchic period (fig. 16). The attached heads rep-resent the personification of Felicitas Saeculi (fig.17).

Statues of Tetrarchic rulers were erected onthe preserved bases above the northern gate ofDiocletian's Palace (fig. 18). Unfortunately statuesare not preserved now. The bases are of differentheights. Jupiter's statue was on the highest nowmissing base. The statues of augusti were on lowerwhile those of Caesars stood on the lowest bases.

Only one badly damaged male portrait fromanother Tetrarchic group in Diocletian's Palace ispreserved (fig. 19). It is hard to say to which ofTetrarchic rulers it belonged, due to known icono-graphic problems of this period. In the samemedieval wall a head of one ofDioscuri was walledup (fig. 20).

59


The cult oj dead Diocletian and his wife Priscais testified by their busts in wreaths in theMausoleum freeze. This octogon is rather TemplumDivi Diocletiani with a porphyry sarcophagus thanan ordinary mausoleum.

6. Citluk (Aequum). A lower part oj acuirassed emperor's statue was Jound in this townlong ago (fig. 21). It is impossible to say to whom itbelonged. Obviously this statue was not alone.Since Claudius was parens coloniae the group con-tained the persons which at least constituted hisimperial propaganda.

Two statues oj goddesses were also linkedwith imperial cult in this town. One oj them repre-sented Fortuna, the second belonged to Roma (fig.22) which is testified by the base inscription: Romae(et)Aug(usto) (or RomaeAugustae) CorneliaNobilisv(otum) s(olvit). The statues are later than theemperor's fragment. The group must have beenlater enlarged.

7. Vis (Issa). In this town Jour headless statueand two portraits were discovered. Very probablyseveral fragments also belonged to this group. Thecuirassed torso (fig. 23), togatus and a halfnakedman in Jupiter'S mantle (fig. 24) are undoubtedly apart oj Tiberian Jamily group. The group wasenlarged in Flavian time. A togatus withVespasian's head, now in the KunshistorischesMuseum Vienna belonged to this enlargement. Thishead was fixed on a togatus which is bigger inscale, but is nevertheless could belong to a statue ojanother member oj Flavian Jamily. A Domitian'sportrait was remade and transJormed in Trajan'shead (mixedJorm, but prevailing characteristics areoj the 1st type) (fig. 25). Obviously, the group fromIssa was enlarged in FJavian and after that inTrajanic period.

8. Omis (Oneum). In the village oj Borakabove Omis a very fine, but mutilated Tiberius'sportrait was Jound (fig. 26). A fragmentary inscrip-tion: DivlO AVG(usto) IT IRomael1 SAC(rum) is anevidence oj the existence oj state cult: posthumousAugust statue and, probably, oj a larger imperialstatuary group. On the other side oj the inscriptionan ara Augusta oj Genius (Loci ?) was mentioned.Very likely Tiberius and August were erected thereamong other Tiberian assembly.

9. Vid (Narona). The most complete groupwas discovered in Narona. It consisted oj at least 16statues, since also several fragments were Jound.The newly unearthed statues are headless. Livia'sportrait was discovered in the 19th century. I, per-sonally, unearthed Vespasian's head in the vicinityoj the site twenty one years ago (fig. 27). A womandressed statue (fig. 28) and afragment oj cuirassed

60

statue (fig.29) were discovered even earlier. On thebasis oj an inscription the nucleus oJthe group waserected in the Tiberian period. Vespasian's head isthe evidence oj the second enlargement, while anew fragment oj a TrajanicJemale head testifies tothe third enlargement.

Obviously also later imperial statues existed inNarona. The evidenceJor this conclusion is given bya fragment oj a big marble head from the middle3rd century. The head was intentionally damaged.A big head oj local limestone, also intentionallydamaged, might have belonged to the emperorCarusoIntentional mutilation and exceptional largedimensions speaks inJavour oj this hypothesis. It issignificant that Carus was bald like this head andprobably oj Naronitan origin.

CONCLUSIONS:

1. The statues were erected from the earlyimperial period, as is evidenced by Octavian's headfrom Osor (fig. 3).

2. Largest number oj groups are dated toTiberius period. These groups were encouraged bythe Roman governor oJ the province oJDalmatia P.Cornelius Dolabella. According to Anales the impe-rial groups in provinces were his idea.

3. Tiberius' groups almost regularly had thestatues oj August. The groups from Apsorus andAenona (fig. 5)might also have the statue oJCaesar,but it was not the rule.

4. The naked statues were probably used Jordead persons (fig. 4, 5, 10, 12, 24). There were twotypes oj such statues - one seated and one inupright position. All were dressed in Jupiter's cos-tumes (only mantle).

5. Very often the groups were enlarged inFlavian and Trajanic periods, so they made part ojthe same assembly. After Trajan such groups dis-appeared.

6. Some imperial persons had extremely largestatues (a statue in Jupiter's costume in Aenona (fig.10) and cuirassed statues from Narona). Thesemust have had special importance. All threeDomitian's portraits were huge.

7. Damnatio memoriae was thoroughly car-ries out in Dalmatia. There are no Nero's statue orportrait. Two Domitian's portraits were trans-Jormed in later imperial succesors (fig. 8, 25).Curiously the head from Salona, now in Kotor, wasneither recut nor mutilated.

8. There are no groups 0JHadrian, Antoninesand oj their Jamily members, but their individualportraits might have existed. It is logical, because ojtheir nonjamjJiar way oj inheriting the throne.


9. The groups reappeared in Severan time.The evidence is Plautilla's head from Salona (fig.14) and inscription on statuary bases from theisland of Rab. Severan groups of statues had notany connection with earlier.

10. Only small numbers of soldier-emperorportraits have been preserved. There are no groupsof these emperors' statacs. A basefrom Rab testifiesthat a statue ofTrebonianus Gallus was later addedto this Severan group. Marcus Aurelius also madepart of the Rab group, but he belonged to theSeptimus Severus' propaganda. Some soldier-emperors were honoured separately.

11. There is also some evidence aboutTetrarchicgroups. The problem of their identifica-tion is dijJicult,since the iconography ofTetrarchicrulers is rather uncertain. A group of marmot stat-ues probably existed in Salona (fig. 15). A group ofherms from local limestone also evidenced verydeveloped Tetrarchicpropaganda in Salona (fig. 16,17). There were statues of local limestone inDiocJetian'sPalace (fig. 18, 19, 20). The porphyrygroups were not found until now, but their exis-tence is very probable in Salona and DiocJetian'sPalace.

12. The groups were erected in all-importanttowns of Roman Dalmatia, in some smaller settle-ments (Oneum) and even on some islands (fig. 30).The fact that the groups were not found in somevery significant towns, lada for example, does notmean that they did not exist there.

13. The groups were erected in small forumaediculae like Narona, on Roman fora like Aenonaand Apsorus, but very likely without own architec-ture. This fact j]]ustrates that some of thembelonged to the imperial cult, while the other onlyto imperial propaganda. This question must bestudied much better.

14. All statues of emperors and their familymembers, except those from Aenona, show baddamages, which is the evidence that they werepulled down and intentionally mutilated in the EarlyChristian centuries. Intentional damages could bethe indication of their belonging to imperial per-sons.

15. A Constantinian group possibly existed inSalona. There were no imperial statues in Dalmatiaafter Constantine.

(Translation: N.C)

61

Documents

N. Cambi - Skupine carskih kipova u rimskoj provinciji Dalmaciji