NA A BOSNA GOUDA, 15.09. 2019 NAŠA …platformbih.nl/onewebmedia/NB br.60.pdf · 2019-09-17 · FOLKLOR BIHRO SA AMBASADORICOM BiH M. ČOLAKOVIĆ U DEN HAGU Festival ambasada u Den

www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA, 15.09. 2019.

1 Naša Bosna – List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji

NAŠA BOSNA List građana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj broj 60

NAMA VALJA IĆI DALJE, PREKO BRDA I DOLINA, I PO SUNCU I PO KIŠI, PREKO VODE DO SLOBODE!

Almir Dervišević

DRŽAVA HOLANDIJA DJELIMIČNO KRIVA ZA SMRT SREBRENIČANA

Vrhovni sud Holandije (19.7.2019.) potvrdio prvostepenu presudu iz 2017. prema

kojoj je Holandija djelimično odgovorna za smrt 350 Srebreničana u julu 1995.

godine.

Riječ je o 350 Srebreničana koji su istjerani iz baze holandskog bataljona UN-a 13. jula 1995. nakon

čega su likvidirani. Vrhovni sud u obrazloženju presude kaže da je Holandija kriva za odgovornost u

http://www.platformbih.nl/

https://www.dw.com/bs/nizozemska-djelimi%C4%8Dno-kriva-za-smrt-srebreni%C4%8Dana/a-49647369



omjeru od 10 posto, a u kontekstu procjene vjerovatnoće da bi zarobljeni muškarci preživjeli da su ih

holandski vojnici zadržali u bazi. To je i razlika u odnosu na prvostepenu presudu iz 2017. godine kada

je Sud u Holandiji rekao da taj omjer iznosi 30 posto.

Majke Srebrenice nakon izricanja presude Vrhovnog suda Holandije Foto:Remko de Waal

Pravosnažna presuda najvišeg suda Holandije (19.07.2019.) je uslijedila nakon žalbe predstavnika

porodica ubijenih u genocidu u Srebrenici na zaključak po apelaciji iz 2017. godine na istovjetnu

presudu Okružnog suda u Hagu iz 2014. godine. Žalbu na prvostepenu presudu od 2017. uložila je i

holandska vlada.

Tada je Holandija proglašena odgovornom za smrt Srebreničana u omjeru od "30 posto" sa zaključkom

kako "nije sigurno" da bi uspjeli preživjeti da su ostali u bazi holandskog bataljona. Bitno je podsjetiti da

je tom odlukom Holandija oslobođena odgovornosti za stradanje Srebreničana koji nisu bili unutar baze

Holandskog bataljona stacioniranog u Potočarima.

U presudi od 2017. godine je utvrđeno da je holandska država postupila nelegalno kada je udaljila 350

ljudi iz baze ali da holandski vojnici snose samo djelimičnu odgovornost. Pa ipak državu Holandiju to

nije oslobodilo od obaveze plaćanja djelimične odštete preživjelim članovima porodica ubijenih. Žalba

na presudu Vrhovnog suda Holandije nije moguća. Međutim, Mjake Srebrenice su već najavile

podnošenje tužbe Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburgu.


https://www.dw.com/bs/holandija-djelimi%C4%8Dno-odgovorna-za-smrt-bo%C5%A1njaka-u-poto%C4%8Darima/a-39433763



Ambasadorica BiH u K. Nizozemskoj Mirsada Čolaković uručila svjedočanstva polaznicima Dopunske škole BIHRO

01.07.2019.

U prostorijama Ambasade BiH u Kraljevini Nizozemskoj, 30.06.2019. godine, svečano je održana ceremonija dodjela svjedočanstava polaznicima Dopunske škole Udruženja Bosanaca i

Hercegovaca Rotterdama i Okoline (BIHRO). BIHRO sa sjedištem udruženja iz Roterdama je aktivno u različitim vidovima okupljanja građana porijeklom iz BiH kao što su folklorne i horske sekcije, promocije knjiga, obilježavanja povijesnih datuma i slično. Ambasadorica BiH u K. Nizozemskoj Mirsada Čolaković upriličila je doček za grupu od 30 osoba u prostorijama Ambasade, od kojih 12 učenika BIHRO dopunske škole različitog uzrasta i 15 roditelja, dvije učiteljice te predsjednicu BIHRO udruženja Amru Osmanbašić – Omeragić. Nakon svečane dodjele svjedočanstava upriličeno je fotografisanje i druženje osoblja Ambasade sa gostima.


http://www.bhembassy.nl/Slike clanci/20190630-133921-20190630-133921-_7519306.jpg



PRONAÐENA KARTICA NA BALONU PUŠTENOM 11. JULA U DEN HAGU SA IMENOM ŽRTVE GENOCIDA U SREBRENICI CVRK Arifa ŠAHE

Član Komiteta za organizaciju obilježavanja Nacionalnog sjećanja na Srebrenički genocid 11. jula 2019.

u Den Hagu, predsjednik Fondacije „Istorija totalitarnih režima i njihovih žrtava“ (SGTRS), Johann

Grünbauer je 7. augusta 2019. dobio pismo od Theo Lenderink-a iz Gendt-a, udaljenom oko 100 km od

Den Haga, koji je, berući šljive na svom imanju, pronašao karticu sa balona puštenog 11. jula u Den

Hagu sa imenom žrtve genocida u Srebrenici 1995. Cvrk Arifa Šahe.

U ime Organizacionog komiteta Grünbauer se zahvalio gospodinu Lenderinku na ovom obavještenju.

Beste commissieleden,

Vandaag (7. 8.2019.) kreeg ik per post bijgaande toegestuurd. De ballon met het kaartje heeft hemelsbreed

ongeveer 100 km afgelegd. Gendt ligt in het oostelijke deel van de Betuwe.

Ik zal morgen Theo Lenderink een bedankbriefje sturen. Namens de gehele voorbereidingscommissie. Ik neem

aan dat jullie akkoord zijn.

Johann Grünbauer

Chairman

Dr M. ten Oeverlaan 29

3648XA Wilnis

Tel: +31-655117696

www.sgtrs.nl


http://www.sgtrs.nl/






r.b. prezime (očevo ime) ime rođ.

1 Ahmić (Ismet) Omer 1973

2 Avdić (Hasan) Šemso 1964

3 Bajraktarević (Osman) Nedžad 1975

4 Bektić (Redžo) Mevlid 1962

5 Cvrk (Arif) Šaha 1913

6 Cvrk (Behaija) Osman 1979

7 Cvrk (Osman) Rešid 1940

8 Gabeljić (Jusuf) Fadil 1974

9 Hirkić (Bajro) Behadil 1973

10 Husić (Husein) Muradif 1949

11 Isaković (Muhizin) Asim 1975

12 Isaković (Muhizin) Kasim 1973

13 Jašarević (Halid) Ahmet 1950

14 Mehmedović (Džemail) Mali 1959

15 Mehmedović (Suljo) Ismet 1937

16 Meholjić (Hakija) Husejn 1929

17 Memić (Hasan) Sidik 1960

18 Mujić (Ramo) Fahrudin 1970

19 Mujić (Ramo) Zijo 1968

20 Nukić (Haso) Esad 1977

21 Pilav (Rasim) Zaim 1946

22 Pilav (Zaim) Fuad 1976

23 Purković (Ahmet) Šemso 1952

24 Salkić (Alija) Bajro 1957

25 Salkić (Fadil) Sabahudin 1972

26 Suljić (Nazif) Adil 1952

27 Suljić (Salko) Sabit 1974

28 Šaranović (Ševkija) Sadik 1969

29 Tabaković (Nurija) Smail 1964

30 Tabaković (Zajko) Hajro 1938

31 Tahić (Hamed) Enver 1976

32 Tihić (Mustafa) Hamed 1928

33 Tihić (Šukrija) Vekaz 1975




Ministrica Odbrane Ank Bijleveld sa ljiljanima, na kraju obilježavanja 24..godišnjice genocida u Srebrenici, nakon puštanja balona sa imenima žrtava genocida

https://www.sgtrs.nl/agenda/herdenking-srebrenica-genocide-den-haag-11-07-2019/


https://www.sgtrs.nl/agenda/herdenking-srebrenica-genocide-den-haag-11-07-2019/



BOSNA I HERCEGOVINA NA SEDMOM PO REDU EMBASSY FESTIVALU 2019. U DEN HAGU

FOLKLOR BIHRO SA AMBASADORICOM BiH M. ČOLAKOVIĆ U DEN HAGU

Festival ambasada u Den Hagu je kulturna, kulinarska i muzička prezentacija koja je trajala dva dana. Festival je prikazao dio kulturnog bogatstva drugih zemalja učesnica i primamio posjetioce da se međusobno upoznaju, prodube uvid u druge kulture na jedan ležeran način.

Festival je zvanično počeo 6. septembra popodne na elitnom bulevaru Lange Voorhout ispred Teatra Diligentia, sa muzikom, plesom i pozorišnim programom. Internacionalni kulturni Market je intenzivno nastavljen u subotu 7. septembra.




U subotu 7. septembra program je trajao osam sati (od 12:00 do 20:00) na Lange Voorhout

Nosilac bosanskohercegovačkog programa mladi BIHRO iz Rotterdama

Zemlje učesnice 2019.:. Armenia, Australia, Austria, Azerbaijan, Bangladesh, Bosna i Hercegovina, Bolivia, Brazil, Bulgaria, Canada, Chile, China, Costa Rica, Croatia, Cuba, Cyprus, Czech Republic, Denmark, Dominican Republic, Ecuador, El Salvador, Estonia, Finland, Georgia, Ghana, Guatemala, Haiti, Hungary, Ireland, India, Israel, Indonesia, Japan, Kenya, Kosovo, Kuwait, Malaysia, Mexico,


https://denhaag.com/nl/locatie/9590/lange-voorhout



Mongolia, Nepal, Nigeria, Norway, Pakistan, Palestine, Peru, Philippines, Poland, Republic of Korea, Romania, Russia, Saudi Arabia, Senegal, Sint Maarten, Slovakia, Slovenia, South Africa, Sudan, Sweden, Switzerland, Tanzania, Thailand, Tunisia, Ukraine, United Arab Emirates, Uzbekistan, Vietnam i Yemen.

Jedan od štandova BiH na Festivalu




Selma Copra-Placo, Platforma BiH, u narodnoj nošnji ispred štanda BiH

Pored muzike, pjesme i igre, posjetioci su mogli da uživaju u mnogim nepoznatim i malo poznatim kulinarskim specijalitetima iz Bosne i Hercegovine (ćevapi, burek, sirnica, zeljanica, baklava, hurmašica i dr.), Azerbejdžanskoj dolmi, Filipinskim biko, Rumunskim kozonacima, banhmiu iz Vijetnama, Gruzijskoj khachapuri i Austrijskom kürbiskernölu (bučino ulje).

Den Haag je još jednom pokazao da je zaista internacionalni grad, a Festival ambasada, na

kojem je učestvovalo 67 zemalja, prikazao u doslovnom smislu da kultura spaja ljude i da stvara

čuda.

Dž. Kurić




CONNECTO 2019 – POSLOVNA SARADNJA SA DIJASPOROM

05.07.2019

“Connecto 2019 – poslovna saradnja s dijasporom” je poslovni događaj koji se održava 25.07.2019. godine u Mostaru. Svrha događaja je omogućavanje lakšeg uočavanja novih poslovnih prilika i uspostavljanje vrijednih partnerstava između bosanskohercegovačke dijaspore i domaćih bh poduzetnika.Više informacija kao i formu za sudjelovanje možete pronaći na sljedećem linku: http://connecto2019.talkb2b.net Ambasada Bosne Herzegovine


http://connecto2019.talkb2b.net/

http://www.bhembassy.nl/Slike clanci/Connecto.png



WILLEM PRONK

21 MAR 2019-

Dođite 22. Septembra 2019. na Bosanski festival, divan dan narodne muzike, plesa i podrške u dobrotvorne svrhe. Ovaj bosanski festival biće nezaboravan doživljaj u Ashram koledžu u Alphen aan den Rijn. Neto prihod ide za izgradnju staračkog doma za majke Srebrenice.

RAZNOVRSTAN PROGRAM

Dana 22. septembra Proplan Foundation organizira veliki Bosanski I Holandski festival u Ašram koledžu u Alphen aan den Rijn. Tu je prekrasan i raznovrstan program s folkloomr, pjevanjem i muzikom. Osim toga, tu je autentična bosanska hrana i delikatesi bosanskej kuhinje, kao što su burek, ćevapi, čorba i baklava.

* ugostitelji služe halal hranu


https://www.stichtingproplan.nl/author/stichting-proplan-nieuws/

https://www.stichtingproplan.nl/

https://www.stichtingproplan.nl/wp-content/uploads/2019/03/Bosnisch-event.jpg



Učestvuju:

Folklorna grupa Hajr Enschede

BiHRO Rotterdam

Almedina Jatić, poznata iz Glasa Holland

Elmir i Dražen Dilbert (harmonika).

Platforma udruženja građana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj

Business Club BiH NL NEBO

Mladi BiH u Nizozemskoj

i drugi

Ovaj bogati i raznovrstan program sigurno će biti nezaboravan, Osim togadoprinosite izgradnji staračkog doma za majke Srebrenice .

INFORMACIJE ZA BOSANSKI HUMANITARNI FESTIVAL

Lokacija : Ashram College, Marsdiep 289, Alphen aan den Rijn Datum : Sep 22, 2019 Vrijeme : Od 14:00

Više informacija e-mail na [email protected] ili 06-24905140


https://www.hajr.nl/

http://www.bihro.nl/

http://platformbih.nl/index.html

http://mladibih.nl/

https://www.stichtingproplan.nl/hulp-aan-de-weduwen-van-srebrenica/

https://www.stichtingproplan.nl/hulp-aan-de-weduwen-van-srebrenica/

mailto:[email protected]

https://www.stichtingproplan.nl/wp-content/uploads/2019/06/172-Proplan-Bosnische-Folkloredag-A3-poster.jpg



KARTE: Cijena ulaznice je 15 €, za djecu do 12 godina besplatno. Bilo koji veći iznos koristi se za starački dom!

naručite željeni broj ulaznica putem naloga ili pošaljite email na [email protected] . Navesti broj

lica, vaš broj telefona i ukupan iznos za one koji dolaze da uživaju u festivalu bosanske narodne

pjesme i igara. Nakon uplate, mi bi osigurali da se karte šalju digitalno sa jedinstvenim serijskim

brojem.

Također se mogu uzeti karte na recepciji Baanderij, Industriestraat 1 u Gouda, ili, ako su i dalje na

raspolaganju, u Ashram College. Plaćate (najmanje) 17.50 € po kartici i djeca do 12 godina € 5. -

Pomoći onima koji nemaju pomagača. Uz pomoć, nada i budućnost FONDACIJA PROPLAN



https://www.stichtingproplan.nl/people/financieel/doneer_stichting_proplan/



K U L T U R A

NAJBOLJI FILM ENE SENDIJAREVIĆ NA SARAJEVSKOM FILM FESTIVALU

Ena Sendijarević sa „Srcem Sarajeva“ na 25. Sarajevo Film Festivalu

Film ''Take me somewhere nice'' rediteljke Ene Sendijarević proglašen je najboljim u

programu dugometražnih igranih filmova na ''Sarajevo Film Festivalu'', održanom u drugoj

polovini avgusta ove godine. Ovom odlukom stručnog žirija film je dobio i prestižno priznanje

''Srce Sarajeva'', srebrenu statuu koju je u ime ekipe, na svečanosti u sali ''Narodnog

Pozorišta'', primila rediteljka. Bio je ovo jubilarni 25. Sarajevo FF koji je privukao veliku pažnju

publike, kao i mnogobrojnih filmskih stvaralaca iz regiona i svijeta.

Film mlade rediteljke Sendijarević, inače rođene u BiH, pobijedio je u konkurenciji filmova iz

Rumunije, Bugarske, Srbije, Turske, Albanije i Bosne i Hercegovine. BiH je ove godine

predstavljao i film Ines Tanović ''Sin''.

Pobjednički film - producirala je Holandija i više drugih zemalja. Ena živi na relaciji Amsterdam-

Berlin. ''Take me somewhere nice'', o čemu smo pisali u prošlim brojevima ''Naše Bosne'',

dobio je ove godine i specijalne nagrade na festivalima u Kanu i Rotterdamu. Početkom ljeta

prikazivao se u bioskopima u Holandiji.

Ena Sendijarević trenutno priprema igrani film o holandskim kolonijalnim vremenima sa

elementima fantazije i horora, kako je to ovih dana istakla u intervjuima za medije.

M. Midžić




AMBASADORI ''ONFILE'' POMAŽU IZBJEGLICAMA

Brojnim prisustvom članova ''ONfile'' i onih koji svestrano pomažu ovo udruženje pisaca i žurnalista-

izbjeglica u Amsterdamu, krajem avgusta započeli su aktivnosti vezane za dugoročnije planove. Skup

je održan u dva dijela. U prvom su predstavljeni ambasadori ovog udruženja koji će biti angažovani da

se što bolje brojni članovi ''ONfile'' integrišu u holandsko društvo, dok su se u drugom dijelu programa

vidjela i dva dokumentarna filma stvaralaca koji su i članovi ovog udruženja. Ovom prilikom prikazani su

filmovi Tawfeega Mousa i film Wesama Kareema.

Direktorica ''ON FILE'' Milena Mulders predstavila je ambasadore i sa njima vodila razgovor o

mogućnostima što efikasnijeg radnog angažovanja pisaca i žurnalista-izbjeglica u Holandiji. Razumljivo,

jer je to sve više vezano i za sveukupnu migrantsku krizu koja je zahvatila Evropu i svijet. Treba za sve

pronalaziti nova rješenja?!

Ovom prilikom predstavljeni su ambasadori: Chris Keulemans, Mardjan Seighali, Danny Ghosen i

Tsead Bruinja. Svi oni imaju značajne radne biografije kao pisci i novinari, dok su neki od njih bili

angažovani tokom prošlih godina na prostoru ex Jugoslavije i Bosne i Hercegovine. Pojedini, kao Khris

Keulemans, bio je tamo prisutan još 90. godina prošlog vijeka. Pomagao je i dalje pomaže u brojnim

akcijama kojima se stimuliše rad intelektualaca na pomirenju i u izbjeglištvu. Tako će svi oni nastaviti,

kako je istaknuto na skupu u ''ONfile'', u sljedećem vremenu i širom svijeta.

Upravo je i cilj ovog udruženja i direktorice Mulders, kao i predsjednice Maaike Verrips, da putem

ambasadora dobre volje i unaprijede djelovanje udruženja, angažujući se i u prikupljanju novčanih




sredstava. Ovom sastanku prisustvovali su: pisci, novinari, i filmski stvaraoci sa prostora ex Jugoslavije

i BiH, koji su dugi niz godina i članovi ''ONfile''. Među njima bili su i Sergej Kreso, Mustafa

Hadžiibrahimović, Mujo Midžić, Vesna Blažić Spring i dr.

Chris Keulemans, žurnalista i pisac, poznat Zajednici BiH u Holandiji a i Sarajlijama, pomogao je

osnivanje i podržao rad Press Now, nezavisnog medija za Balkan. 1996. je zajedno sa drugim

holandskim novinarima i kolegama izbjeglicama iz svijeta pokrenuo osnivanje udruženja Onfile u

Amsterdamu.

M. Midžić


http://www.iisg.nl/collections/pressnow/pressnow-nl.php



POEZIJOM I IGROM PODSTIĆE VOLONTERSKI RAD

PJESNIKINJA I DRAMSKA UMJETNICA VESNA BLAŻIĆ SPRING

Višedecenijsko prisustvo u kulturnom životu Amsterdama i Holandije pjesnikinja i dramska umjetnica

Vesna Blažić Spring nastavlja nesmanjenim intezitetom i ovog septembra. Nakon objavljivanja knjige

izabranih pjesama ''Draai Om'' (o čemu smo već pisali) i njene promocije u Amsterdamu, umjetnica je

izvela 5. septembra poetski performans u "Clifford studiju''.

Vesna Blažić Spring

KAMENA NIMFA

Nebesa i More

u mom uhu

razbijene školjke




Ona i More

Kamena Nimfa

Spava krik

U okviru ''Buurtshowa'' u zapadnom Amsterdamu, gdje je se govorilo o volonterskom radu, Vesna

Blažić Spring je predstavila svoju poeziju. Putem prigodnog scenskog igrokaza pokušala je snagom

stihova i igre približiti svoje stvaralaštvo prisutnim. Ovaj nastup je toplo pozdravljen od strane publike u

''Clifford studiju''.

Pored nastupa ove rođene Sarajke (sa skoro četrdesetogodišnjom adresom u Holandiji) prisutni su

vidjeli i dobro izabrane filmove u kojima se govori o volonterskom radu, a obavljen je i razgovor sa četiri

poznata stvaraoca iz Amsterdama koji su godinama uključeni u aktivnosti na planu pomoći u zdravstvu,

obrazovanju, radu sa hendikepiranim svih uzrasta, izbjeglicama itd. Sve to štedi i ogromna finansijska

sredstva koja bi država morala da izdvaja za ove potrebe. O tome se posebno govorilo sa učesnicima u

programu.

I pjesnikinja Vesna Blažić Spring daje svoj doprinos ovim aktivnostima. Poznata je posebno na polju

režije i mnogih predstava i igrokaza za djecu. Bili su to komadi sa puno plesa i muzike, što su djeca

rado gledala širom Holandije. Među njima bilo je i onih kojima je pomoć bila neophodna.

M. Midžić




KAKO SU ČETNICI POSTALI ANTIFAŠISTI

Piše: Dragan Bursać, Al Jazeera

Znate li ko su bili četnici? Možda vam se pitanje čini profano ili čak provokativno? Možda mislite da je riječ o kakvoj insinuaciji?

Četnik antifašista iz udžbenika

Čitajte pažljivo:

"Četnički pokret borio se za oslobođenje Jugoslavije, za obnovu monarhije (Za kralja i otadžbinu) i predratnog kapitalističkog poretka. Bio je po karakteru antifašistički, nacionalni i građanski".

Sigurno je riječ o nekakvom četničkom, opskurnom biltenu u kojem se brani i iz blata povijesti u najodvratnijem revizionističkom duhu vadi jedan fašistički pokret, pomislićete. Možete zaključiti isto tako, kako je u ovoj nakardnoj definiciji sadržana valjda sva sumanutost nadriisotrije i kako je prava stvar, što će povijesno smeće biti udaljeno barem od djece.

E pa varate se.

Ovo je dio teksta oficijelnog udžbenika istorije za deveti razred osnovnih škola u entitetu Republika Srpska. Udžbenik potpisuje Dragiša D. Vasić, a izašao je u izdanju "Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva a.d. Istočno Sarajevo".

Kako vidite, a oči vas ne varaju, ovo je naučno-obrazovno štivo koje je OBAVEZA u osnovnim školama i za koje učenici ne mogu dobiti prolaznu ocjenu ako ga ne znaju. Da ponovo pojasnimo, ukoliko nastavniku istorije ne odgovorite da su četnici antifašisti, crno vam se piše. Barem po programu Ministarstva prosvjete RS-a.

Naravno, uvijek ima normalnih nastavnika, koji će se svojim ličnim pregalaštvom truditi da nekako djeci (koliko mogu) sakriju ovu sramotu, kao što ima i normalnih roditelja, koji će van nastave pojasniti svojim potomcima da je riječ o gnusnoj laži.

Ali, ovdje je na stvari podmetačina institucionalnog tipa! Nevažno je stoga šta govore savjesni roditelji ili nastavnici ako država (u ovom slučaju entitet) zvanično insistira da fašitičke, kolaboracioniste koljače, izdajnike i ubice proglasite antifašistima.

I onda se čudimo što fašizam buja. Jer, oficijelni pokret otpora su četnici Dražini, a partizani dođu kao usputna stanica, pa ako ih se neko sjeti, sjeti se.

Partizana ni u šumi

A kad smo kod partizana, gdje su partizani u ovom školskom "udžbeniku"? Oni su, očigledno, po autoru manje bitni i važni, pa su tek na narednoj strani, gdje se onako usput pominju, kao neki priperak četnicima, koji nije zaslužio integralnu jedinicu:

"U Jugoslaviji 1941. pored četnika, razvija se još jedan antifašistički pokret. Organizovala ga je i vodila Komunistička partija Jugoslavije. Zvanični naziv mu je bio Narodnooslobodilački pokret".

Prava je umjetnost kako autor "udžbenika" u par rečenica uspijeva dekonstruisati sve važno, bitno i vrijedno u partizanskom pokretnu. Prvo, nije to bio "još jedan antifašistički pokret", kamo sreće da jeste. To je bio JEDINI takav pokret u Jugoslaviji i u jednom trenutku jedini i u Evropi cijeloj. Nadalje, Komunistička partija je bila idološka potka, a ne nikako neki oficijelni vođa. To će vam posvjedočiti


http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kako-su-cetnici-postali-dobri-momci-u-pola-bih



svaki pravi povijesničar. Ovaj pokret je bio najbitnije ANTIFAŠISTIČKI pa narodni. Većina ustanika i boraca nije bila član Komunističke partije. Za pretpostaviti je da to autor to zna, ili bi morao znati, pošto je dobio koncesiju da piše djelo toliko bitno da iz njega djeca uče povijest 20. vijeka.

Naravno, postoji tolika dokumentacija o saradnji četnika sa ustašama, domobranima i stranim zavojevačima Italijanima i Nijemcima. Postoje toliko napisanih pasusa, potvrda, fotografija o "suživotu" i sreći okupatora sa domaćim izdajnicima, da je ovaj tekst prekaratak za svu silnu faktografiju. O klanju i ubijanju Bošnjaka od Istočne Bosne do Krajine, ne treba trošiti riječi... malo je prostora.

Ali, ideološko-logička potka je jako važna. Da li se autor udžbenika iz kojeg djeca MORAJU crpiti znanje zapitao, kako to da postoje dva antifašistička pokreta, koja se toliko mrze između sebe? Za pretpostaviti je opet, da autor smatra kako su oba pokreta srpski predominanta.

Kako su 'antifašisti' četnici ubijali 'fašiste' partizane i nesrbe

E onda jedna kraka crtica:

Znate li za pokolj u Vraniću?

"Pokolj u Vraniću je bio zloglasni četnički masakr stanovnika beogradskog naselja Vranić, u noći sa 20. na 21. decembar 1943. godine. Tada je Prvi bataljon Posavske brigade Avalskog korpusa JVuO izvršio masakr civila u kojem je ubijeno 67 mještana (uglavnom žena i djece) sela Vranić 30 kilometara od Beograda. Podijeljeni u tri grupe, četnici su izvršili pokolje u 14 kuća u selu čiji su pojedini članovi bili sumnjičeni za održavanje veze sa partizanima. U svim kućama pobijeni su svi ukućani, osim petoro koji su slučajno preživjeli". (Wikipedia)

Dakle, četnici 100 posto Srbi za koje autor tvrdi da su antifašisti (sic!) ubijaju neke druge Srbe u okolini Beograda u jednom selu?! Zašto? Pa zato što ti četnici pretpostavljaju da su civili partizanski kolaboracionisti. Dakle, antifašisti.

Nema čistijeg primjera, kako je jedan pokret ubijao svoj narod u ime fašizma, a ne antifašizma.

A kako je taj pokret gledao na druge narode?

Jeste li čuli za pokolj u Lovreću 22. jula 1943. Tada su kninski četnici popa Đujića uz pripadnike nekoliko stotina Talijana iz divizije "Bergamo", te oko stotinu Nijemaca pripadnika SS- divizije Princ Eugen ubili 50 civila i 60 partizana iz Mosorskog patrizanskog odreda.

Najkonkretnije, četnici su zajedno sa italijanskim fašistima i SS-ovcima spalili civile u kući Mate Frankića, i to njih 22. Neki su iskočili iz kuće u plamenu, ali su ih monsturmi dočekivali i bacali natrag u buktinju.

Da li je to taj čuveni antifašistički četnički pokret koji zajedno sa "antifašistima" Nijemcima i Italijanima ubija partizane i civilnu nejač po Dalamatinskoj zagori??? I kako, stvarno kako nazvati te koljače, te hijene i pse rata do li fašisti?!

A, eto ti fašisti u nakaradnoj obrazovnoj nomenklaturi i bestijalnom silovanju povijesti dobili su prednost u odnosu na partizane i zaslužili naslovnicu poglavlja o antifašističkoj borbi.

Zloupotreba djece kao praksa

Naravno, ovaj udžbenički, baš udžbenički primjer je posljednji u nizu i on je gotovo pravilo, a ne izuzetak u RS-u. On je to sistemsko proizvođenje parapovijesti, on je ruganje žrtvama fašizma i veličanje fašista.

I najperverznije, on se nameće preko leđa i glava djece. I kako djeca da pojme da su ubice njihovih pradjedova partizana "dobri momci"? Kako djeca da pojme da su ubice njihovih pradjedova i prabaka




civila nesrba "dobri momci", kako djeca da pojme da su saveznici SS-ovaca i iatlijanskih fašista-dobri momci?

Lako!

Dječiji, nevini i čisti svijet poimanja je zatrovan lažima od samog početka, a parapovijest je dominantan narativ. I ta djeca, tako žigosana, ostaće ili u RS-u ili u Srbiji prihvatajući ovakve "istine". U ostatku čovječanstva, ovo je sramota i krivično djelo.

A kad smo kod kazani za propagiranje i afirmaciju fašizma, Crna Gora je možda najsvjetliji primjer u regionu, kako se odnosi prema sljedbenicima kolaboracionista iz drugog svjetskog rata. Tako je u maju ove godine, potpredsjednik crnogorske Vlade Duško Marković odlučio zabraniti djelovanje četničke nevladine organizacije Ravnogorski pokret. Razlog? Vrlo jednostavan i ljudski-njen rad je u suprotnosti s Ustavom Crne Gore.

A BiH?

BiH je zbunjena od same sebe ili barem 49 posto sebe, pa gleda naokolo očima sečuanske pande. Ne da nema zabrana, nego su fašisti-četnici povijesni pobjednici i "dobri momci" u pola zemlje.

Pa ideološki, politički, tajkunski i svaki drugi čelnici entiteta Republika Srpska, mogu trljati ruke i slobodno reći:

Misija uspjela, reforma školstva uspjela, fašizam se primio, a djeca bez pitanja i nekažnjeno trajno sluđena.

BOSNA MOJA ZEMLJA

JE




POSEBAN PRILOG OVOG BROJA JE PRIJEVOD TAJNOG DILA

O SREBRENICI ILI MUZEJU TREĆEG HOLANDSKOG BATALJONA U POTOČARIMA




Naša Bosna - list građana BiH u

Nizozemskoj

Izlazi: kvartalno

Urednik: Dževad Kurić

Redakcija: Mujo Midžić, Naida Ribić

[email protected]

www.platformbih.nl

LINKOVI KROVNE I OSTALIH ORGANIZACIJA ZAJEDNICE BiH U HOLANDIJI

www.platformbih.nl Platforma BiH - Krovna organizacija udruženja i građana BiH u Holandiji

www.izbn.nl Islamska zajednica Bošnjaka u Holandiji

www.nauk.nl Naučno akademski umjetnički klub BiH-NL “NAUK”

www.bc bh-nl Biznis klub BiH NL Nebo

www.mladi bih.nl Mladi BiH

www.srebrenica-herdenking.nl Srebrenica 1995 - Nikada zaboraviti

www.srebrenica95.nl Udruženje preživjelih Srebreničkog genocida 95





http://www.izbn.nl/

http://www.nauk.nl/

http://www.srebrenica-herdenking.nl/

http://www.srebrenica95.nl/

Documents

NA A BOSNA GOUDA, 15.09. 2019 NAŠA …platformbih.nl/onewebmedia/NB br.60.pdf · 2019-09-17 · FOLKLOR BIHRO SA AMBASADORICOM BiH M. ČOLAKOVIĆ U DEN HAGU Festival ambasada u Den