23
Namba 2036 Septemba 5 - 11, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! Nau yu ken Teksim Wari, Tingting, Painim Pren o Pas bilong yu i kam long Digicel namba 7235 6149 na bai mipela putim long Pes 2... K1 tasol Wantok Niuspepa Woksop...Hia ol wokmanmeri bilong Word Publishing kampani i sindaun wantaim ol bot memba long wanpela woksop we i givim stia, visen na misin long wok bilong ol. Planti gutpela tingting na aidia i bin kamap long dispela woksop long strongim Wantok Niuspepa. Long fran lephan i go raithan: Unuvenoma Rova, Bot memba (Yunaited Sios), Reveren Sommy Setu (Luteran), olpela GM bilong Word Publishing, Anna Solmon. Pater Joseph, Bot memba (SVD). Long namel: raithan i go long lephan: Axie Akibiang (Edvataising manesa), Frieda Kana (Ripota) Stanley Nondol(Ripota), Buana Ragela, (Akauns), Lydia Esong(Ed Seils) Sandra Amuru (Edmin) Veronica Hatutasi (Ekting Edita) Elizabeth Konga (Jenerel Manesa). Long baksait: Lephan i go rait: Tupex Jerry (Admin), Augustine Unido (Ed Seil), Bobby Veo (Grafiks) Luk Mek (Distribusen Supavaisa) Jada Wilson (Het ov Disain na Katunis) Mark Sil (Bisnes Divelopmen Manesa). I no stap long poto em Nicky Bernard (Potografa.) Lukim moa stori long pes 12 na ol poto long pes 15... Ovasis lain kontrolim bisnis long PNG: Maru Stanley Nondol i raitim PAPUA Niugini i pulap long risos na bisnis tasol ol ovasis kampani i kontrolim na gavman i mas kamapim lo long givim bikpela hap i go long ol pipel bilong Papua Niugini. Minista bilong Tred Komes na In- dastri Riachard Maru i no laikm dis- pela pasin bai go het na pipel kisim taim long bihain. Minista Maru i tokaut olsem gavman bai kamapim sample senis long rot bilong pap long bisnis. I go moa long pes 2 Insait: Ritim ol Isten Hailans stori long pes 6... Mobail Skwad bai klinim Is Sepik - p6 Daru Peris selebre- tim 50 yia - p11

na bai mipela putim long Pes 2 Ovasis lain kontrolimwantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2036.pdfNamba 2036 Septemba 5 - 11, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi

  • Upload
    trannga

  • View
    214

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Namba 2036 Septemba 5 - 11, 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret!

Nau yu ken Teksim Wari, Tingting, Painim Pren o Pas bilong yu i kamlong Digicel namba 7235 6149 na bai mipela putim long Pes 2...

K1 tasol

Wantok Niuspepa Woksop...Hia ol wokmanmeri bilong Word Publishing kampani i sindaun wantaim ol bot memba long wanpela woksop we i givim stia,visen na misin long wok bilong ol. Planti gutpela tingting na aidia i bin kamap long dispela woksop long strongim Wantok Niuspepa. Long fran lephan i go raithan:Unuvenoma Rova, Bot memba (Yunaited Sios), Reveren Sommy Setu (Luteran), olpela GM bilong Word Publishing, Anna Solmon. Pater Joseph, Bot memba(SVD). Long namel: raithan i go long lephan: Axie Akibiang (Edvataising manesa), Frieda Kana (Ripota) Stanley Nondol(Ripota), Buana Ragela, (Akauns), LydiaEsong(Ed Seils) Sandra Amuru (Edmin) Veronica Hatutasi (Ekting Edita) Elizabeth Konga (Jenerel Manesa). Long baksait: Lephan i go rait: Tupex Jerry (Admin),Augustine Unido (Ed Seil), Bobby Veo (Grafiks) Luk Mek (Distribusen Supavaisa) Jada Wilson (Het ov Disain na Katunis) Mark Sil (Bisnes Divelopmen Manesa).I no stap long poto em Nicky Bernard (Potografa.) Lukim moa stori long pes 12 na ol poto long pes 15...

Ovasis lain kontrolim bisnis long PNG: Maru

Stanley Nondol i raitim

PAPUA Niugini i pulap long risosna bisnis tasol ol ovasis kampani

i kontrolim na gavman i maskamapim lo long givim bikpelahap i go long ol pipel bilongPapua Niugini.

Minista bilong Tred Komes na In-dastri Riachard Maru i no laikm dis-pela pasin bai go het na pipel kisimtaim long bihain. Minista Maru i

tokaut olsem gavman bai kamapimsample senis long rot bilong paplong bisnis.

I go moa long pes 2

Insait:Ritim olIstenHailansstori longpes 6...

Mobail Skwad baiklinim Is Sepik - p6

Daru Peris selebre-tim 50 yia - p11

P2 Wantok Septemba 5 - 11, 2013 niusTeksim Wari,

Tingting,PainimPren, Wantok oPas bilong yu i

kam nau..Digicel namba:

7235 6149

AUTIM WARI OTINGTING BILONG

YU NAU!!!

Eksampol tasol:

Mi laik autim liklik wari bilongmi long stori i kamap long pes4 isu namba 2032..mi wanbeltru...DJ, Madang

Kanage em kam gut longkomik pes, hia em wanpelakanage stori bilong naputim long komik pes...Kanage sapota, Wewak

Ramu Nico stori long pes 22 ikam gut tru long olgeta wik.Plis putim moa stori bilongRamu Nico...JK, Madang

Mi no hamamas long olasailam sika i kam pulaplong PNG, yumi nogatgraun...Chauka, Manus

NCDC Gavana mas stretim olpot-hol long 6-mail Air Niuginiviles, hamas mani mi westimlong stretim kar...Mark, 6-mail NCD

Long Isu 2034 bilong Wan-tok, Stori bilong Wara kamlong Burns Peak Mosbi ikam gut tru yah.TenkyuMista Malabag na GavanaPowes long halivim bilong yupela...Mama, NCD

Dia edita, plis mipela i laikimmoa stori na poto long ol rureleria na moa kala poto longWantok niuspela...Wantoksapota, Wewak

Dia edita, plis putim moapoto long raun raun wan-taim Wantok long pepa.Nogut mi tu stapinsait...Wantok dai hat,Mendi

Dia edita, plis mipela i laikimmoa Polis ripot long Wantokniuspela...Wantok sapota,Wewak

Black Jesus, StevenTari i daiMADANG: Steven Tari, man ol i kolim

Black Jesus i dai pinis. Polis ripot longMadang i tok, ol pipel i kilim Tari na wan-pela disaipel bilong em long Fonde api-nun Ogas 29 long ples Gal long Madang.Ripot i tok ol pipel i belat biain long em

i kilim wanpela meri indai na em i traimlong kilim narapela meri gen.Steven Tari i lida bilong wanpela kalt

grup. Nesenel Kot long Madang i binpainim em i rong long ol kriminal pasinbagarapim na kilim ol meri na kot i binkalausim em inap 15 yia. Tasol long dis-pela yia, em i bin ranawe long Beon hauskalabus wantaim 48 arapela kalabus.

Polis sasim Suave MPNCD: Ol polis long Pot Mosbi i sasim

Palamen memba bilong Suave WeraMori. Polis i sasim em long 34 pasin bi-long giaman na stilim mani na wanpelasas bilong ofisal korapsen na wanpelasas bilong passim tok long stilim mani bi-long Stet aninit long Kriminal Kod Ekt.Mista Mori i gat 55 krismas na em i

blong ples Togoma long Suave, Simbuprovins.Em i baim beil long K10,000 na i kam

aut wetim kot bilong em. Kot bai kamapgen long Septemba 30.

Sepik bikman dai longhan bilong trabelmanNCD: Wanpela bikman bilong Is Sepik

husat i bin traim stopim strit wanpela paitlong Gerehu i bin dai long han bilong oltrabelman. Alphonse Krau bilong TarawaiAilan bin dai long Pot Mosbi JeneralHaus sik long Ogas 26. Em i bin wanpelapolisman bipo tasol nau i mekim praivetsekyuriti wok.Ripot i tok i bin gat wanpela pait i

kamap long strit na Mista Krau i bin traimlong stopim tasol wanpela bilong ol pait-man i katim het bilong em long naip. Ol ikarim em i go long Pot Mosbi JeneralHaus sik tasol em i dai long imejensi wod.Famili bilong em bai kisim bodi i go bek

long Wewak long dispela wik na planimlong ples bilong em long Tarawai Ailan.

Ol Soldia kukim hausNCD: Sampela soldia i bin kukim 4-

pela haus, na ol kakaruk na katim nabautol pik long Seven Mail blok autsait longMosbi siti. Dispela trabel i bin kamap longwiken long blok bilong ol pipel bilongIsten Hailans. Ripot i tok ol soldia i binspak na karim ol gan, naip na stik longtaim ol i kamap na bagarapim ol samtinglong dispela blok. Faivpela yangpela mani bin kisim bagarap na go long haus sik.Tupela wik i go pinis wanpela man long

blok i go baim buai na ol soldia husat binspak i bin paitim em. Man ya i go bekkisim ol wantok na ol i go paitim ol dis-pela soldia. Long wiken ol soldia i binkam bek na askim ol famili long blok longgivim K20,000 kompensesen. Ol plismanlong Siks Mail i kamap tasol i no inapstopim dispela trabel bikos ol soldia ikarim ol samting bilong pait.

Raskol polis kisim mekimsaveNCD: Polis Superintenden bilong Op-

eresen long Mosbi i saspendim 8-pelaraskol plisman bikos long pasin nogut oli mekim long wanpela bisnisman. Emrausim tu ol gan, katres n aka ol dispelplismn i bin holim. Ol dispela 8-pela plis-man i bin fosim manesa bilong WaiganiBulk Store long baim K1,300 na faivpelakaten bia long Sarere. Wanpela kastamai bin komplen long wanpela 1 litaPainapel Fanta em i bin baim long stuana ol polis i kamap na mekim dispelapasin. Ol plisman i yusim yunifom, ol gan,katres na ka bilong gavman na fosimmanesa bilong stua long givim mani nabia long ol. NCD polis i tok ol kain pasinolsem i save bagarapim gutpela nem bi-long RPNGC. Na singaut i go aut naulong ol pablik tu i mas helpim na stapimdispela kain pasin korapsen.

Polis RipotGavman stopim MalaysiaNBPOL sea dil

Stanley Nondol i raitim

MINISTA bilong Tred Komesna Indastri Richard Maru itokaut olsem nesenel gav-man i stopim Malaysiakampni long tekova longNBPOL na bai no inap sapo-tim wanpela seaholda okampani bilong ovasis longtekova long bisnis bilongPapua Niugini. Mista Maru itok gavman bai yusim pawabilong em long stopimKulim Malaysia Behard longtekova long sea bilongNBPOL.Minista Maru i tok dispela

tingting bilong gavman i kamaninit long gavman polisi longmekim moa Papua Niuginipipel na kampani long kisimbikpela bisnis.Mista Maru i tok nau ol ova-

sis kampani i kontrolim moalong 90 pesen bilong bisnis na

PNG kontrolim 10 pesen tasol.Minista Maru i tok Agrikalsa

em wanpela sekta we gavmanlaik was gut long en.Minista bilong Tred na In-

dastri i tok em i bin senisimTekova Code long las mun. Kulim (Malaysia) Berhad i

tokaut long tekova long sea bi-long NBPOL long 20 pesenodineri sea bilong NBPOL.Kulim (Malaysia) Berhad i

tokaut olsem em i mekim ofapinis long tekova long munJulai 23 2013, aninit longTekova Kod 1998.Kulim i stap seaholda bilong

NBPOL long 1996 na i gat48.97 pesen sea. Sapos ofalong kisim 20 pesen i orait baiapim sea bilong em go antapmoa long 68.97 pesen.Minista Maru i tok NBPOL

save karim flak . Kulim (Malaysia) i tok ofa

long kisim 20 pesen sea i op

long Julai 23 na go long Julai28. Mista Maru i tok PNGSekyuriti Komisin i senisimtekova Kod na stopim KulimMalaysia long rot bilong pin-isim ofa.Minista Maru i tok wanman

kampani bilong ovasia bai noinap kisim bisnis long kantri.Em tok em bai kisim go longkebinet long kamapim sam-pela senis long lo bilongonasip bilong bisnis longkantri.

Ovasis lain kontrolim bisnis long PNG: Maru

Em i tok long dispela senis olpipel bilong Papua Niugini maspapa long bisnis long 51 pesenna go antap na divelopa o ova-sis patna bai onim 49 pesen nakam daun.Minista Maru i tok nau long

kantr, 90 pesen bilong bisnisem ol ovasis kamapani kon-trolim na PNG kontrolim 10pesen tasol, na dispela em lik-lik tumas.Minista Maru i tok PNG i gat

planti risos olsem gol, kopa, oilpam, timba, kopi na planti moatasol ol ausait kampani i kon-trolim ol dispela bisnis namekim winmani na PNG i nogat kampani long go pas longmekim ol dispela bisnis.Mista Maru i tok taim ol au-

sait kampani mekim inap win-mani na lukim risos i pinis baiol i go bek long kantri bilong olna ol pipel long PNG bai nogat.

Minista Maru i tok dispelakain pasin bin go het longplanti yia tru na em i tok em baikisim i go long kebinet longstretim lo bilong givim bikpelahap i go long ol pipel bilongPNG.Minista Maru i tok gavman

tu bai lukluk long kamapim lobilong seaholda long divelopana PNG bai gat onasip longmekim bisnis. Mista Maru i tok gavman luk-

luk long 70 pesen bilong sea-holda bai stap long han bilongPNG na divelopa bai holim 30pesena aninit long visin 2050bilong gavman.Mista Maru i tok nau i no

nogta bikpela kompetisen longsalensim Air Niugini na sam-plea bikpela bisnis na dispelaimekim prais bilong ol i diatumas. Minista Maru tok em baitoktok wantaim Praim Minista

na Nesenel Ekseksetiv(NEC)long kisim narapela balus kam-pani kam resis wantaim Air Ni-ugini.Mista Maru tok em no wan-

bel stret long pe bilong Air Ni-ugini i antap tumas. Em i tokdispela em i no gutpela long aibilong ol turis na mekim hatlong ol liklik man long pleslong i no inap long baim balustiket.Minista Marus tu i tok wok

egrikalsa em namba wan rotgavman bai lukluk long sapo-tim long baset na polisi. Em i tok gavman bai lukluk

long kisim narapela Oil Palmkampani i kam long resis wan-taim NBPOL long givim gutpelaprais long ol fama.Minista Maru i mekim dispela

toktok long Mosbi long taim emi tokaut long Nesenel Gavmani no sapotim wanpela kamapnilong tekova long NBPOL.

i kam long pes 1...

Minista Maru...

Manus egensim ditensen sentaVeronica Hatutasi i raitim

PIPEL long PNG i laikim kliatoktok i kam long gavman bi-long PNG na Australia long tu-pela samting i sut long olasailam sika ol i putim longManus Ailan.Dairekta bilong Caritas PNG,

Raymond Ton, i tok Praim Min-ista, Peter O’Neill i tok ol baiyusim Manus ditensen sentaolsem ples bilong wet na stre-tim ol pepa bilong ol refuji,tasol Praim Minista KevinRudd bilong Australia i toksapos ol i painim olsem em oltrupela refuji, ol bai sindaunlong PNG.“Pipel bilong PNG i mas klia

wanem i trupela toktok.“Sios i no klia long dispela.

Em i wanpela bikpela samtingPNG i go insait long en na imoabeta long tupela praimminista i mekim klia toktok wei no wankain, na pipel long dis-

pela kantri bai klia.“Sios i gat wok long ol brata

bilong yumi, tasol gavman imas wokim gut samting,” MistaTon i tok.Em i tok ol pipel bilong dis-

pela kantri i save gat sori pasinlong lukautim ol arapela husati gat hevi, tasol yumi masmekim stretpela samting.Em i tok ol toktok bilong

asailam sika i bikpela samtingna i mas gat toktok long glasimna skelim ol samting wantaimpablik o palamen pastaim longtupela gavman i bin pasim tokna salim ol refuji i kam longManus.Long wankain taim, ol papa-

graun long ples we ol i wokimditensen senta na ol narapelawok long lukautim ol refuji, istopim ol wok long las wiken.Long dispela wik, ol papa-

graun i pasim ples we ol wok-man long asailam senta iyusim long tromoim pipia bikos

em i smel na bagarapim ples.Ol papagraun i laikim kom-

pensesen long graun bilong olna tu, stretim dam eria.Ol papagraun i bin pasim

karanas bilong mekim ol woklong ditensen senta. Ronnie Knight, memba

blong Manus Open i tok ol pa-pagraun bilong Los Negros itok, tupela bikpela samting imekim ol i pasim dispela plesem wok bilong kisim karanas ibagarapim graun.Em i tok olpapagraun i no amamas tulong rot Australia i no givimsampela wok long dispela nu-pela senta I go long ol localgrup.Em i tok ol pipel i no ama-

mas tu long Australia baim olK3 tasol long wanpela kubikmita long taim kos bilongkaranas long olgeta hap longPNG i moa long K30 long wan-pela kubik mita.

Septemba 5 - 11, 2013 Wantok P3nius

Nupela Bodbilong olhaus sikHelt Minista, Michael Malabag i tokaut long nupela bodbilong ol haus sik insait long kantri.Mista Malabag i tok i gat 18 haus sik insait long PNG na

namel long ol, i gat 17 haus sik we bod bilong ol i wok na imakim ol sif ekseketiv opisa. Minista tok dispela i karamapimtu ol tripela haus sik aninit long Provinsal Helt Atoriti, Alotau,Hagen na Goroka.Mista Malabag i tok Modilon Haus sik tasol long Madang i

no gat wanpela bod yet bihain long taim bilong ol memba ipinis. Tasol em i tok i gat ol nem i stap nau long Nesenel Ek-seketiv Kaunsil i skelim na givim tokorait.Ol siaman bilong ol haus sik, siaman bilong bod na sif ek-

seketiv opisa bilong ol em hia;

Pot Mosbi Jeneral: Sir Theo Constantinou, Grant Muddle

ANGAU Memorial: Benson Nablu, Dr Polpoi Chalau

Kerema Jeneral: Christian Vinson, Moses Uvaipi

Daru: Gonene Kurokuro, Sista Mary Joseph (Acting)

Popondeta: Cecil Siembo, Dr Gunzi Gawin

Kundiawa: Fr Simon Kewandi, Mathew Kaluwia

Wabag: Bishop Arnold Arowe, Dr Guboro Urae (Acting)

Mendi: Alex Awesa, Joseph Turian

Modilon: Fr Jan Czuba (Acting), Sr Christine Gawi (Acting)

Wewak: Allan Bird, Lawrence Warangi

Vanimo: Kevin Imba, Elias Kavapore

Lorengau: Kassan Chapau, Dr Otto Numan

Kavieng: Douglas Tsang, Chris Pasimet (Acting)

Nonga: Sir Ronald Tovue, Dr Ako Yap

Kimbe: Ps Samson Lowa, Dr Joseph Nale (Acting)

Mt Hagen: (PHA) David Guinn, Dr James KintwaGoroka: (PHA) David Wong, Sr Lillian Siwi

Alotau: (PHA) Confucius Ikorere, Billy Naidi

Mista Malabag i tok Buka Haus sik i stap aninit long ABG.Em i tok i no bin gat wanpela bod bilong dispela haus sik longtaim bilong Pablik Hospital Ekt 1994 i kamap bikos long spe-sel luksave i stap wantaim ABG.Sentral Provins i no gat wanpela pablik haus sik bilong en

yet. Minista Malabag i tok klostu nau bai gavman i tokaut longol haus sik bilong tupela nupela provins, Jiwaka na Hela.

Salio Waipo winimAngoram Open Kendidet bilong NesenelAlaiens Pati i winim sia bi-long Angoram Open ilektoretlong Is Sepik. Salio Waipo i bin kisim

17,478 vot na Lazarus Kennii bin kamap long namba tuples wantaim 1,031 vot. I bingat 19 kendidet i resis longdispela bai ileksen bihainlong Ludwig Schulze i bindai long begin bilong dispelayia.Mista Waipo i tokim ol

pipel bilong Angoram olsem

em i memba bilong ol nau nabai em i wok long helpim sin-daun bilong ol.Em i tok ol hevi bilong lo

na oda em i wanpela bikpelasamting i bagarapim sindaunbilong ol pipel. Em i tok bai em i painim

mani long givim long wok bi-long ol polis long stretim dis-pela hevi.Mista Waipo i stap long

Mosbi nau na wetim bung bi-long Palamen long neks wikTunde.

BENK WOKIM AWENES: Norman Ila i Benking Edukesenmemba bilong BSP i mekim kliawe bilong wokim Mobail Benking igo long ol sumating bilong SenJoseph’s Intanesenel Katolik Skul.Dispela em long wanpela “CareerExpo”BSP i bin holim long DonBosco Teknikel Skul long Mosbidispela wik.Ol skul long Mosbi i bin go longdispela Expo. Poto: BSP Midia

P4 Wantok Septemba 5 - 11, 2013 nius

MOMIS NO AMAMASPresiden na Sif bilong Atonomes Bogenvil

Gavman (ABG), John Momis i laikim moa pat-nasip, wok na toktok namel long ABG na nesenelgavman long inapim ol samting i stap aninit longBogenvil Pis Agrimen.Insait long wanpela de Bogenvil Semina long

Mosbi long las wik Fonde, Presiden Momis i tokpasin we nesenel gavman i no bisi long sapotimBogenvil bai mekim na pipel bai kisim indipen-dens tasol taim ol i wokim disisen sapos ol ilaikim atonomi, o bruk lusim PNG na kisim in-dipendens.Mista Momis i tok long gutpela taim pait i no

kamap long ailan, Bogenvil i bin gat ol savemanna inap mani long Panguna main na ol egrikalsaprodak long sapotim Not Solomons ProvinsalGavman long mekim wok. Tasol nau, ol i no gatkain mani olsem long ABG na Bogenvil edmin-istresen, olsem na em i laik gavman bilongO’Neill-Dion i givim inap mani sapot long Bo-genvil long mekim ol wok.

VILES KOT MEJISTRET BAI STAP LONGPEIROLGUTPELA nius long ol viles kot mejistret, ol len

midieta na ol wod kaunsila long kantri bikos gav-man bai putim ol long peirol sistem bilong gav-man.Las wik, Praim Minista Peter O’Neill i bin tokaut

long dispela na mani bilong baim ol em inap longK86 milien. I gat 16,000 viles kot opisa na 3,200len midieta, tasol bungim wantaim ol nupela LLGlong Sentral, Galp, Hela na Jiwaka provins,namba bai go antap taim 30,000 moa woklain igo insait.Ol woklain ya i amamas nau long wanem gav-

man i givim ol luksave bikos ol i save mekimbikpela wok long ol ples longwe tru insait longkantri.

TRAWEN FEILIM 4-PELA MOA LLG TAIM OL Lokal Level Gavman (LLG) ileksen i

laik pinis, Ilektoral Komisina Andrew Trawen itokaut long 4-pela moa LLG ileksen long Hailansi feil o i no ran gut.Mista Trawen i tok as bilong feilim ol LLG ilek-

sen long Not na Saut Koroba, na Hayapura RurelLLG long Hela na Erave LLG, Sauten Hailans embikos ol lain i stilim na bagarapim ol balot bokis,rot we ol kendidet na sapota i sainim ol balotbokis i no bihainim lo, kros pait na kilim man.Long wankain taim, Mista Trawen i skruim taim

bilong pinisim ol wok na tokaut long ol LLG ilek-sen risal long Hela, Madang na Jiwaka long wan-pela wik moa.Fraide, Ogas 30, em de we olgeta LLG ileksen

long kantri i bin pinis.Mista Trawen i tokaut tu olsem Novemba 16

inap long 19, em taim we ol wok bilong bai ilek-sen bilong Madang na Ambunti-Dreikikir baikamap.

NARAPELA TV STESIN I KAMAPKLOSTU nau, bai ol pipel bilong Papua Niug-

ini i lukim wanpela nupela televisen (TV) stesin.Dispela nupela stesin, Click Pacific em i bilong

Fij. Dispela stesin i kisim tokrait long brotkas olFIFA wol kap soka olsem Wol Kap Soka longkantri Brazil neks yia.NICTA i givim tok orait long Click PNG long sta-

tim wok long neks yia.

LUKLUK BEK LONG WIK: Miting bilong kamapim NesenelSME Polisi na Masta PlenGavman i redi nau longkamapim polisi na mastaplen bilong ol liklik bisnis(SME) insait long kantri.Opis bilong Minista bilongKomes na Indastri, RichardMaru, i putim wanpela pab-lik tok save long ol nius-pepa long tripela bikpelamiting bai kamap long dis-pela mun we bai redi longkamapim polisis na mastaplen bilong SME.Bai gat tupela rijonal miting i

kamap long Madang Resort

namel long Mande Septemba9 Fraide 13. Long Mande 9 naTunde 10, ol lain bilongHailans na Mamose bai bungna toktok. Orait ol lain bilong NGI na

Sauten rijon bai bung longFonde 12 na Fraide 13.Mista Maru i askim ol

provinsal edministreta, provin-sal komes edvaisa, ol papa bi-long SME, ol yut na meri grup,ol NGO na ol lain husat i gat olstetistiks na infomesen longdivelopmen bilong ol SME

long provins na rijon longkamap na toktok long dispelabung.Em i tok gavman i laik kisim

infomesen long divelopmenbilong ol SME, sais bilong ol,rot bilong kisim dinau mani,maket, ol kain samting olsemrot na haus na sampela ara-pela infomesen.Bai i gat bikpela miting bi-

long ol rijon i kamap longTrinde 18 i go inap 20 Sep-temba long Gateway Hotellong Mosbi.

Ol toktok i kamap long dis-pela tupela bikpela bung baikamapim Nesenel SME Polisina SME Divelopmen MastaPlen bilong PNG. Olsem na Mista Maru i

askim olgeta lain husat i gatlaik long strongim ol SMEinsat long kantri, i mas kamaplong ol dispela woksop nagivim ripot bilong ol.Ol askim i go aut pinis long

ol lain i kam long dispela bungna gavman bai baim rot bilongol.

Turis So - LukimPNG Nau 2013

Wanpela bikpela bung bilong soim turis bisnislong Papua Niugini i kamap nau long GatewayHotel long Mosbi. Ol i kolim dispela so LukimPNG Nau 2013.Papua Niugini Turis Indastri i go pas long dis-

pela so we 30 hotel, motel ol ges haus, na ol ara-pela bisnis bilong turis long olgeta provins, baistap insait long en.Dispela so i stat long Trinde 3 Septemba na bai

pinis long 7 Septemba. Ol visita bilong ol turiabisnis long Amerika, Yurop, Australia, Nu Silan,Inglen na Japan bai kam stap long dispela bung.Progrem bilong dispela foapela de i gat ol

savelain i toktok long turis bisnis, na bihain bai igat tupela de we ol pablik i ken raun na lukim olsamting ol lain bai soim.

Tuna miting kamap long HoniaraPapua Niugini bai gostap insait long wanpelabikpela miting bilong olkantri i gat bisnis longtuna. Dispela bung baikamap long Honiara,biktaun bilong SolomonAilans long Septemba18 na 19. Em i namba foa taim

bilong ol kantri longPasifik long stap insaitlong dispela bung.INFOFISH, Ministri bi-

long Fiseris na MarinRisos bilong SolomonAilan na Nesenel FiserisAtoriti bilong Papua Ni-ugini i go pas longkamapim dispelabikpela bung. Ol i kisim sapot bilong

rijonal ogenaisesenolsem Pasifik IntensenelForum.Solwara long Pasifik

em i las bikpela ples bi-long ol tuna long wol.

Olsem na bai plant olovasis kantri husat i gatbisnis long painim tuna,bai kam stap tu long dis-pela bikpela bung.Bai ol i toktok long

wanem samting i kamaplong hap bilong WestenSentral Pasifik (WCPO),bisnis bilong painimtuna long Pasifik, ol nu-pela pasin bilong lukau-tim tuna na plantiarapela samting.

BRIS PUNDAUN:Wanpela haiwe trakwantaim bikpela hevimasin i bin kamapimbikpela bagarap longWaput Bris longMadang, Ramu haiwelas wik Mande. Poto: James Kila

Septemba 5 - 11, 2013 Wantok P5nius

TRIPELA memba bilongpalamen husat i makimNCD i bin witnesim sere-moni bilong brukim graunlong Kaugere 4 Skweaklinik. Dispela bung ikamap long Sarere 31Ogas.Nupela haus sik inap log

mak bilong K1.5 milien wan-taim helpim bilong Memba bi-long Pot Mosbi Saut naMinista bilong Spots, JustinTkatchenko, Gavana bilongNCD Powes Parkop, na PotMosbi Jeneral Haus sik, imekim wok i kamap nau.Stimsip Treding Kampani

(STC) tu bai givim olgetamasin na ol samting bilongyusim insait long haus sik.STC bai givim pe bilong tu-pela dokta long wok ful taimlong 7-pela de na long nait tuwantaim mani mak K200,000long wan wan yia. Nupela klinik bai i gat ol-

geta sevis ol haus sik savegivim kain olsem, aut pesendipatmen, dokta konsaltesenolgeta de na nait, dentis,MCH klinik na famili plening,bel mama klinik na de kea

sevis wantaim 4-pela bed.Minista Tkatchenko i bin

promis long helpim sios longstretim haus sik long taim emi bin kamap long 20 yiaaniveseri selebresen bilongKaugere 4 Skwea Sios longmun Julai long dispela yia.Dispela tok bilong memba ikarim kaikai tru, olsem na ollain long Pot Mosbi Saut isave kolim em i wanpela‘eksen memba.’“Mi bin kisim wanpela pas

long pasto bilong dispela sioslong stat bilong taim bilong miinsait long opis, na em i bintoktok long stretim ol heltklinik bilong ol. Mi kam lukimna mi bekim singaut bilongol,” Mista Tkatchenko i tok.“Ol i mekim gutpela wok i

stap olsem na em i gutpelalong yumi mas kam nahelpim na sapotim ol. Dis-pela wok bai karamapim nauka pak na apim haus i goantap moa long givim moaspes long ol woklain na olsiklain,” Mista Tkatchenko itok.“Tenkyu Pasto, long ol wok

man meri bilong sios i sanapna i mekim wok yet, maskiyupela i bungim hatpelataim,” em i tok moa.

“Long 2012 helt sevis bi-long mipela i bin painim taimna klostu mipela pasim tu-pela kilinik. Mi go lukim Ga-vana, na em i givim mipelaK100,000 na mipela go hetlong helt sevis bilongmipela,” Sinia Pasto RodneyTomuriesa i tok.“Mipela long 4 Skwea Sios

i gat spirit we i no save givap.Mipela olsem Saimon Pitalong baibel. Em i bin harimtok bilong Bikpela long yusimbot bilong em long autim tokna bihain taim em i tokim emlong tromoi umben gen, em imekim. Na em i kisim moapis na umben i laik buruk.Mipela tu olsem. Maski hattaim i kam, mipela bai helpimyet ol komyuniti bilongKaugere,” em i tok moa.Minista Tkatchenko i kisim

pinis lokal bilding kampani,Phoenix long sanapim dis-pela haus klinik. Dispelakampani em i save mekim olrot wok insait long Pot MosbiSaut na sampela ol haus weMinista i tokim ol long mekim.Ol i wokim nau Sabamamaket tu.Phoenix kampani i gat

wanpela hadwe haus long 8Mail.

Kaugere klinik i kamap bikpela nauFrieda Sila Kana i raitim

Minista bilong Helt na HIV/AIDs, Michael Malabag i draivim dosa long brukim graun bilong nupelaKaugere klinik.

VANMAK Siping longRabaul i kisim nupela kagona pasindia sip long dispelamun long Ranaul.Dispela sip stap long piksa

em Papua Niugini ensiniana kepten i kisim kam longSaut Korea. Sip ya brukimnamel bilong Saut Saina,

Japan, Filipins na kamaplong Kavieng na go longRabaul long 13 de.Dispela sip bai karim

kago na pasindia na bai rango long Rabaul, Vanimo naol Ailan provins wantaimOtonomos Rijen bilong Bo-genvil.

Dispela sip em namba trisip bilong Vanmak Siping.Narapela tupela sip bilong

Vanmak em MV VanmakToby na MV Pakoris. Olgeta tripela bai stap

long Rabaul na givim sevislong Niugini Ailan.

Vanmak i kisim nupela sip

Nupela sip mvManmantinut.

Sampela pasindiai stap insait longnupela sip.

SIKAM praimeri skul insaitlong Komba Lokal LevelGavman long Kabwum Dis-trik,Morobe provins i kisimsampela luksave long laswik.Dispela skul i op tupela

yia nau. Ol i kisim K200, 000long tupela bikman bilongprovins.Gavana Kelly Naru i givim

K100, 000 na memba bilongPalamen Bob Dadae i givimnarapela K100, 000.Tupela i givim dispela

mani long taim ol i go longples Sikam long stap insaitlong namba 29 sinod bilongUkata distrik bilong PapuaNiugini Evanjelikol LuteranSios (ELCPNG)Long taim gavana I givim

dispela mani, em I tok dis-pela manii kam long K2mi-lien Morobe ProvinsalGavman i putim long tingimol pipel bilong Kabwum longskul, bris, rot, haus sik na

wok didiman wantaim kopi.“Yu planim kaikai na ol

gutpela samting tasol bai yukisim i go salim longwanem? Em bai hat olsemna dispela rot bai kamaplong mekim dispela wok,”Naru i tokim ol deleget bi-long Sikam konprens laswik.Em i tok tu olsem insait

long dispela mani, K1m embilong wokim rot long Lae igo long Kabwum. Long wankain taim, Wasu

Sekenderi skul i kisim K500,000 na K500, 000 bilongEtep Helt Senta na K20, 000i go long Kabwum WasuKopi Growa Asosiesen.Narapela K50, 000 i go

long Ukata distrik Edmin-istresen, K100, 000 i go long10- pela Seket bilong Ukatana K25, 000 igo long plesUnunu long Komba LokolLevel Gavman.Gavana Naru i tok dispela

mani em i givim i no gatsampela hait tingting i stapbaksait. Olsem na Wawebo,Tapen, Nankina na Teptepinsait long Raikos bilongMadang bai kisim dispelamani bilong seket bilong ollong wanem, ol i stap aninitlong Ukata distrik.Sapos dispela rot i kamap

tru, em bai helpim ol lain bi-long handet maunten guttru.Kabwum em i wanpela

ples we ol save yusim sip nabalus tasol olsem rot bilongol long go long bikples Laelong wokim bisnis. Na dis-pela rot bai helpim ol gut trulong kisim ol kaikai i go longbiktaun.Ol kaikai bilong ples em

save pulap long Kabwumtasol rot tasol em wanpelahevi bilong ol. Kisim long sipna balus i dia tumas nai noisi. Wanpela rot tasol emlong wokim rot.

Sikam skul kisimK200,000 helpim

P6 Wantok Septemba 5 - 11, 2013 nius

MINISTA, i laikim kebinetna Praim Minista husat iekting minista bilongpolis, i mas salim, polismobail skwad i go longWewak na klinim pleshariap. Minista bilong Tred,

Komes na Indastri, namemba bilong Yangoru-Saussia, Richard Maru, ilaik givim 100 de taim longpolis mobail skwad i gorausim olgeta trabelman in-sait long Wewak. Em imekim dispela tok taim em iharim ol ripot bilong plantipait i kamap long ilektoretbilong em long Yangoru-Saussia.“Ol gutpela lain i gat bel isi

na i save wok strong na ol iles pinis long ol raskol natrabel man i wok long stil,

bagarapim ples na kukim olhaus bilong ol,” ministaMaru i tok.Polis operesen i mas stat

long Maun Turu long Parina-Waramuru, Sainia, Wa-maina na Howi ples.“Em ples tru bilong ol

raskol na ol trabel man i gatol samting bilong pait inaplong planti yia. Ol narapelagrup raskol em ol i savestap long Kumbuhun naWarabung-winge,” em i tok.

“Em inap nau, no gatman i stap antap long lo. Miyet mi traim long go insaitlong ol dispela ples na tok-tok tasol yau bilong ol i pas.Las wik Fraide, ol terorisgeng wantaim kaunsila bi-long ol i kamapim dispelahevi long Waramuru. Sam-pela wik i go pinis sampela

teroris geng i sutim tupelalida bilong ples long hevi bi-long ileksen tasol.” MistaMaru i tok.Long ples Kumbuhun,

teroris geng i kilim wanpelaman bilong ples Mombuk nai ronawe i go hait long bik-bus bilong Aitape, SandaunProvins. I gat planti kompleni stap nau wantaim polistasol ol i no mekim wanpelasamting. Long Fraide, dis-pela wankain teroris geng ikukim pinis 50 haus longWaramuru na nau 100 lain ino gat haus.“Polis long Is Sepk

Provins i soim tru olsem ol ino fit na i no nap longmekim wanpela samtingbikos ol i no gat samting bi-long pait na i no gat inapman,” Mista Maru i tok.

Mobail Skwad baiklinim Is Sepik

DISTRIK edministreta bilongMadang, Lawrence Pitor itokaut olsem wok bung opatnasip long kamapim di-velopmen long rurel eria emgutpela long helpim ol famagrup na komyuniti i kamapimgutpela sindaun.Mista Pitor i mekim dis-

pela toktok long greduesenbilong 150 fama husat imemba bilong Musunat Ko-pretiv Sosaiti long Madangprovins.Ol bin greduet long las wik

Fraide.Ol dispela fama i greduet

na kisim setifiket bihain longsampela trening long lukau-tim kakaruk long ples nakilim na redim gut na salimlong kisim mani.Dispela trening em

Musunat Kopretiv i kamapimwantaim helpim bilong saitlong trening i kam longRamu NiCo Menesmen(MCC) Komyuniti AfesEgrikalsa seksen naMadang Dipatmen ov

Agrikalsa na Laipstok (DAL).Madang distrik edministre-

sen na Musunat Poltri Ko-pretiv Sosaiti i redim dispelagreduesen bilong ol.Ol lain famas husat i kisim

setifiket i kam olsem long notna saut Ambenob lokal levelgavman (LLG) MadangEben na Trans-Gogol. Gre-duesen seremoni i binkamap long Jais Aben Risotautsait long Madang taun.Mista Pitor, husat i bin stap

olsem gest spika long dis-pela seremoni i tok em i laiklukim moa wok bung ikamap long sait long pablik-praivet patnasip (PPP) ikamap bihain. Dispela emgutpela bikos ol praivet bis-nis i wok klostu wantaimgavman dipatmen na serimol risoses na kamapim tren-ing na wok long helpim olfama long ples.Em i tok amamas tu long

Ramu NiCo long givim olsaveman bilong en longkamapim trening na wokbung wantaim gavman longgivim gutpela infomesen nateknoloji i go long ol fama

long kamapim moa gutpelakakaruk faming. Na ol fama i ken lukim wok

bilong ol i kamap gut na ol iken kisim gutpela mani nalaipstail bilong ol insait longfamili na komyuniti i kenkamap gut.

Siaman bilong MusunatKopretiv Sosaiti, Franky Du-adak i givim bikpela toktenkyu i go long ol divelop-men patna olsem RamuNiCo long givim helpim longsait long trening na raitimprojek pepa bilong kopretiv.Mista Duadak i askim

olsem moa trening woksop imas kamap bihain bikosMusunat Kopretiv i gat 1,150fama husat i no kisim treningyet.Tresera bilong Madang

distrik,Helen Kamiba i givimtoktok tu long dispela taimna i tokim ol fama olsemsapos ol i nidim helpim longsait long mani na fainens, oli ken go long Nesenel Divel-opmen Benk (NDB) husatbai opim nupela benk bilongen long Madang.

Musunat kopretiv soimkala bilong PPP wokbung

James Kila i raitim

MOA long 1,200 sumatin bi-long Isten Hailans i skul longyunivesiti na ol bikpelaedukesen institusen i kisimhelpim long provinsal gav-man. Gavana Julie Soso Akeke

i bin putim K1milien longprovinsal baset long eduke-sen bilong ol sumatin longprovins.Misis Akeke i givim mani i

go long yunivesiti ov Goroka(UOG) long Mande.Na em i tok, long dispela

mani K1 milien, (UOG) husati go pas wantaim 403sumatin, i kisim bikpela hapbilong 201,500.

Na 214 sumatin long Yuni-vesiti of PNG (UPNG) i kisim(157,000,234 sumatin longYunivesiti ov TeknolojiK117,000, 118 sumatin longPasifik Edventis YunivesitiK59,000, 87 sumatin longDivain Wod YunivesitiK44,500, 66 sumatin longUPNG Medikol fekolti30,000 na 33 sumatin longSt Benedik Tisas koles-(16,500.Misis Akeke i tok, namba

bilong ol sumatin em planti,olsem na ol bai skelim faivhandret kina (K500) we bai igo long helpim wanwansumatin long mitim skul fi bi-long ol.Em i tok nau yet long dis-

pela K1milien – seven han-

dret tausen (K700,000) bai igo long ol skul fi na tri han-dret tausen kina (300,000)bai i go long kirapim eduke-sen faundesen bilongprovins.Misis Akeke i tok, “mipela i

sot long luksave long olnamba bilong ol sumatin bi-long mipela, olsem na dis-pela mani em provinsalgavman bai putim i go longkirapim faundesen. Na oledukesen opisa bai ken sin-daun na stretim gut ol datana stetistik long edukesensekta bilong mipela longprovins.”Em i go moa na tok, em

bai go het long helpim nabaim skul fi bilong ol pikininilong ol yia i kam bihain.

Isten Hailans baim ol skul fi Sape Metta i raitim

Goroka So Sosaiti i kisimpinis K120, 000 long wik i gopinis long gavana bilongIsten Hailans, Julie SosoAkeke.Dispela bikpela hap mani

we i kam long provinselbaset bai helpim wok bilongranim bilong Goroka So longdispela yia.Misis Akeke i givim sek i

go long presiden, Karen Ha-greaves, long wanpela liklikseremoni.Em i tok, opis bilong em i

amamas long sapotim So,long wanem dispela So tasoli oim pasin kalsa na trediseno ol pasin tumbuna.Misis Hagreaves i tok, em

i amamas long dispela sapotna ol komiti bilong emmekim Goroka so i kamapnamba wan long dispela yia.Misis Akeke i givm ol ara-

pela helpim mani we moalong K90,000 i go long CISBihute, K50,000 i go longEvangelical BrotherhoodSios, Salem Trening skul naIsten Hailans Yut Kaunsal ikisim K10,000 wan wan, JKMcCarthy Museum naGoroka Women in Bisnis,K5,000 wan wan, Lapilo Re-source senta K2,500) na

Isteh Hailans StudentAsosiesen long UOG i kisimK2,000.Misis Akeke i givim aut

moa long K290,000.Em i tok, i gat planti ol

samting we i mas gathelpim, olsem na gavman bi-long em bai i givim aut moamani long ol gavman ejensina ol praivet sekta tu longhelpim ol wok long provins.

EHP Gavana i givim aut K290,000

KAKARUK POLTRI TRENING: Tupela fama i soim we bilong kilim na redim gut kakaruk bilong salimlong kisim mani. Poto James Kila

KLOSTU long tupela mun –Kainantu taun long IstenHailans i painim hevi bilongwara saplai. Dispela i bringim bikpela

hevi i go long ol komyunitilong taun.Planti bilong ol husat i bin

baim na yusim ol doti warawe ol asples i bin pulumapimlong ol bikpela wara na salim

arere long rot. Isten Hailans provinsal

gavman i kamap longMande na givim K100,000 igo long Kainantu eben taunatoriti long stretim hevi bi-long wara saplai long taun.Deputi provinsal edmin-

istreta, Solomon Tato, i tok,wara em i bikpela samtinglong laip, olsem na provin-sal gavman i lukluk longdispela hevi na givim manina stretim wara saplai long

taun.Em i tokim Kainantu dis-

trik edministreta Jeffreywantaim ol taun menesmentim i ysim gut dispela manilong stretim wara bilongtaun.Taim hevi bilong wara i

bin kamap long las tupela olpolis, koreksenal institusen(CIS) long Bundaira, haussik, ol praimeri na haiskul,ol arapela gavman ejensina ol bisnis i bin kisim taim.

Isten Hailans Gavman helpimKainantu wara saplai Sape Metta i raitim

Gavana bilong Isten Hailans Julie Soso Akeke i givim moa longK90, 000 i go long CIS bos long Bihute banis kalabus longGoroka – Suprintenden Simon Lakeng. Dispela mani bai helpimwok bilong CIS opisas long bildim ol nupela haus bilong ol.

Septemba 5 - 11, 2013 Wantok P7heltedukesen

Givim tingting long nupela Edukesen plen “KAMAPIM ol stretpelastrateji bai helpim olbikpela plen bilongedukesen long go hethariap,” DeputiSekreteri bilong Polisina Korporet Sevis,Luke Taita i tok.Mista Taita i bin mekim

dispela toktok long taimem i makim EktingSekreteri bilong Eduke-sen, Dokta Michael Tapo,na opim konprens bilongol sinia opisa bilongedukesen long Alotau,long mun Ogas.Ol bikpela plen bilong

edukesen em pinis bi-long Autkam Bes Eduke-sen (OBE), KompalseriEdukesen, Trening bi-long ol tisa na elementeriedukesen. .“Wan wan provins i gat

wok plen na bikpela tingt-ing bilong ol yet, tasol ol imas putim edukesen i gopas,” em i tok. Ol bikpela tingting bi-

long Ministri, Dipatmen,Tisa Sevis Komisen(TSC) na Opis bilongLaibreri, Literesi na Akaiv

long 2013 na 2014 iolsem:Namba 1. Dipatmen

bilong Edukesen long2013 bai strongim friedukesen polisi,kamapim gut trening bi-long ol tisa na wok bilongrausim OBE. Long 2014bai gat TVET insait longkantri, gutpela mak bi-long edukesen na lainim,menesim gut edukesen,na infrastraksa divelop-men plen bilong ol skul.

Namba 2. Tisa Sevis imas givim sampela gut-pela luksave long ol tisahusat i wok long ollongwe ples. Ol i mastestim ol elementeri skultisa long save bilong olna TSC i mas senisimstraksa bilong em.

Namba 3. Opis bilongol laibreri, literesi naakaivs (OLLA) i masputim ol stet fail stret nabungim ol wok bilonglaibreri, akaivs na literesirekod. Em i mas lukluklong skul laibreri pro-grem, nesenel literesi

sevis deliveri na komyu-nikesen progrem. Namba 4. UNESCO i

mas helpim wok bilonglukautim ol samting bi-long kalsa na tumbuna,komyuniti redio stesinnetwok, na long olgetalain i kisim skul (eduke-sen bilong olgeta)..Mista Taita i tok ol dis-

pela bikpela tingting baistap baksait long ol plenbilong baset long 2014.Na em i salensim ol li-dasip insait long NDoE,OLLA, TSC na UNESCOlong go het long mekimol wok. “Ol bikpela salens bai

yumi bungim insait longnarapela 5-pela yia emlong ol divelopmen wokedukesen i maskamapim long lukimplanti moa sumatin i goinsait long elementeri,praimeri na sekenderiedukesen bilong inapimpopulesen long kantri,”Mista Taita i tok.Em i tok moa olsem

populesen i wok long grolong mak bilong 2.7

pesen na edukesensekta bai kisim taim longpainim spes bilong moapikinini insait long skullong wan wan yia.Em i singaut long ol

provinsal edukesen ed-vaisa (PEAs) long givimtingting, aidia, driman navisen bilong ol longwanem samting ol i laiklukim insait long nupelasistem.Mista Taita i tokim ol

PEA na ol sinia ekseketivopisa bilong provinsal nanesenel edukesen dipat-men long kamapim ol nu-pela na narakain aidia. “Givim ol nupela kain

aidia long kamapim nara-pela kain NesenalEdukesen Plen bilong2015-2024. Yumi noken pasim ol gutpelasave na tingting God igivim yumi, long helpimol tumbuna long bihain-taim. Olsem na yumimas givim gutpela tingt-ing bilong yumi longkamapim NesenelEdukesen Plen,” MistaTaita i tok.

Bai gat wanpela bikpela fisibilitistadi o wok painimaut insait longWesten Provins long kamapim gutedukesen insait long ol elementeri,praimeri, vokesenel skul na FODEsenta insait long Not, Midel na SautFly.Ok Tedi Fly River Divelopmen

Program i bin putim wanpela tok-save pinis long kisim sevis bilongkonsalten o savelan bilong mekimdispela wok painimaut.Westen Provins Edukesen Stiring

Komiti i bin stretim ol askim em ol ilaik dispela wok painimaut i masglasim. Wok painimaut i mas glasimfaivpela bikpela eria bilong eduke-sen insait long provins.Ol dispela samting em, namba bi-

long ol skul na tisa, watpo ol tisa isave lusim skul, kwaliti bilong tisana manesmen bilong ol skul.Provinsal Edukesen Edvaisa

wantaim Westen Provins Edukeseni bin bung na paitim toktok long olhevi bilong edukesen insait long

provins long mun Jun. Na ol i pasmtok long kamapim wokpainimautlong stretim ol dispela hevi.Ol i tok long planti yia i kam inap

nau, planti hevi bilong ol skul, tisana kwaliti bilong sevis i wok longbagarapim long ol skul insait longprovins. Wanpela woksop i binkamap long 2012 we olgeta save-lain bilong edukesen insait longprovins i bin bung na skelim ol dis-pela hevi.Ol i bin kirapim dispela komiti long

go pas long mekim wok painimautbihain long dispela bung. Dispelawok painimaut bai lukluk longkamapim kwaliti edukesen insait-long provins, aninit long wok bungbilong Gavman wantaim ol Praivetlain olsem ol Sios na arapela grup.Ok Tedi Fly River Developmen

Program (OTFRDP)i tokaut olsem igat mani aninit long Westen ProvnsPipel’s Dividen Tras Fun (WPPDTF)em ol i ken yusim long mekim dis-pela wok painimaut long edukeseninsait long provins.

Wok painimautlong edukesen insait longWesten Provins

Epakale skul i kisim dabol klasrum

SEN LawrenceEpakale ElementeriSkul long Jimi, JiwakaProvins, i bin amamastru long lukim wanpelanupela dabol klasrumbilong skul i op longTrinde 28 Ogas.Digicel PNG Faun-

desen i mekim genwok bilong helpimwanpela rurel komyu-niti wantaim dispeladabol klasrum. Manibilong sanapim klas-rum em inap long makbilong K140,000. Dis-pela haus kapa i gatwanpela dabol klas-rum, opis bilong skul,wanpela wara tenk natupela gutpela toilet.Sen Lawrence ele-

menteri skul i stap

aninit long AnglikenSios na em i stapantap tru long maun-ten bilong Tabibuka.Ol pikinini olsem 7-pela krismas i savehatwok tru long wok-abaut i go long skul.Tasol nau ol i amamastru long dispela gut-pela helpim bilongDigicel.“Mipela tenkyu long

Digicel i luksave longnid bilong mipela longkisim gutpela eduke-sen. Maski mipela istap insait long busstret, ol pikinini bilongmipela nau inap sin-daun gut long gutpelades na klasrum.

Dispela bai helpimol i ken gro na kamapgutpela sitisen long bi-haintaim,” SandariPanga, het tisa bilongskul i tok.Beatrice Mahuru,

CEO bilong DigicelFoundation i tok,“Edukesen em i wan-pela nambawan gut-pela samting tru longgivim long pikinini longhelpim tingting bilongol long kamap gut longbihaintaim. Mi tokstrong long ol lain bi-long Tabibuga longlukautim gut dispela olsamting na yusim gutlong helpim komyu-niti.”.

Meri kisimbanis sut long8 Mail NCD.Poto: FriedaKana

siosnius Septemba 5 - 11, 2013 Wantok P11

Frieda Sila Kanai raitim

OL meri Manus inapimtok bilong baibel longkaramap long klos bi-long pait, ‘putim su bi-long autim Gutniusbilong bel isi’. Klostu 100 meri

memba bilong ManusPIHI intadinominesnelMinistri grup i lusimManus long 19 Ogas naol i kam long Pot Mosbilong mekim wanpela wokmisin wantaim ol merilong Yunaitet Sios, WesPot Mosbi Seket.Ol i raun long Pot

Mosbi na lukim Wod bi-

long ol pikinini long PotMosbi Jeneral Haus sik,Fisamen Ailan, BomanaHaus Kalabus na LNGGas projek. Ol i bin goautim gutnius na singimsong long ol sik pikininilong haus sik na tu long olkalabus lain long BomanaHaus Kalabus. Dispela wokabaut ol i

mekim em olsem ol ibekim wanpela wok misinwokabaut bilong ol merilong Fisamen AilanMokele kongrigesen longmun Me long dispela yia. Taim ol i kam long Pot

Mosbi, ol kongrigesen bi-long ol sios insait longWes Pot Mosbi Seket i

brukim ol na kisim ol long grupi go lukautim ol. Ol i bin holimwanpela bikpela gutbai sele-bresen long Elevala YunaitetSios long bikpela ples Hanu-abada long Fraide 30 Ogas.Ol PIHI Ministri meri i

bungim mani bilong ol yet nabaim balus tiket i kam longMosbi. Lod Meya, Ruth Man-drakamu bilong Manus taunna wanpela nupela LLG kaun-sila tu i bin kam wantaim oldispela meri.

Ol PIHI Manus intadinominesenal Wimen Ministri i kalap long bot na go long Fisamen Ailan.

PIHI Manus i mekim wok misin long Mosbi

SANTU Louis de MontfortDaru-Kiunga Katolik Perislong Daru Ailan, WestenProvins i bin selebretimGolden Jubuli o 50 kris-mas bilong em wantaimwanpela wik ektivit pro-gram.Long wankain taim tu,

namba wan pater bilongDaru-Kiunga Pater HubertNekiri, i bin selebretimSilva Jubili o 25 krismasbilong em i kamap paterna sevim pipel, na givimspirituel stia long ol.Planti tausen Katolik

pipel na ol gutpela pren tulong Kiunga, Matkomnai,Tabubil na Mosbi i bin gostap long wanpela wik se-lebresen i bin stat long 11inap 18 Ogas.Ol Montfort misineri bi-

long kantri Kanada i binstatim Katolik Sios longDaru Ailan long yia 1963,bihainim askim sampelapipel (bilong Daru) husat ibin laik kisim ol sevisolsem helt, edukesen na

long spirituel sait tu.Pater Hubert i bin salen-

sim ol Katolik bilip man-meri long givim ol pikininibilong ol i go long sevimGod long wok parter na ril-ijes laip.Gavana bilong Westen

Provins, Ati Wabiro, i binkamap long selebresen tui luksave long gutpela wokwe Katolik Sios long Darui mekim long givim sevis igo long pipel.Em i tok Katolik Sios i

wanpela gutpela patna bi-long gavman husat imekim gutpela wok longsapotim gavman na kisimol sevis i go long ol pipelbilong dispela kantri.Peris graun i bin pulap

long planti yangpela pipel,ol mama, ol sumatin na olpikinini husart i bin bunglong stesen long stap longol progrem i bin kamaplong amamasim bikpelabilong peris na Pater Hu-bert.

DARU SELEBRET: Pikinini bilong olpela Daru Katolikpainia Peter Sarau, Gerard Sarau i karim Daru tokplesBaibel long Pater Hubert Nekiri, Namba wan Katolik Pris bi-long Daru long taim ol i selebretim 50 krismas Golden Jubililong Daru ailan. Poto: Catholic Reporter

Daru-Kiwai Peris selebretim 50 krismas

P12 Wantok Septemba 5 - 11, 2013 abcpasifiknius

Gan lo i no strong longPNGOl polis long Papua Niugini i wari long lobilong kontrolim gan i kam insait longkantri. ABC Redio nius sevis i bin toktokwantaim Ditektiv Sif Suprintenden DonaldYamasombi na em i tok ol dispela lo i nostrong moa na i mas senis.Sif Suprintenden Donald Yamasombi i tokol gan lo bilong ol arapela kantri i strongmoa long lo bilong polis na ami long PNG. Em i tok ol polis long Papua Niugini i wariolsem lo bilong lukautim ol man i karim gani no strong moa. Olsem na ol bai painimtaim long holim pasim ol man husait iabrusim lo na karim ol kain kain gan kaminsait long kantri.Suprintenden Yamasombi i tok, ol polis naol kastom opisa i save mekim gutpela wokbung long holim pasim ol dispela lain.Tasol em i tok ol lo bilong gan, i no gatstrong long kotim ol dispela kain pipel.Wanpela wokbung namel long ol polis nakastoms long Lae long las mun i bin paini-maut olsem sampela gan we i strong moabilong ol polis na ami i bin kam insait longkantri.

Labor Pati i statimkempen: …Kevin Rudd i strongimpoin bilong wok na trening Praim Minista bilong Australia, Kevin Ruddi singaut long ol pablik long givim vot longALP long seivim baset bilong wok na lukau-tim ol famili. Em i tok lida bilongOposisen,Tony Abbott, bai katim dispelabaset sapos em i winim ileksen. Ol pipelbilong Australia bai vot long nupela gav-man bilong ol long Sarere Septemba 7. Dispela ol tok lukaut i go long Oposisen lidai bin het toktok bilong Praim Minista KevinRudd. Ol nius ripot i tok dispela toktokinsait long kempen i wanpela bikpela toktokbikos i gat sotpela taim tru i stap yet longkempen. Insait long ofisal lons bilong Labor Pati,Kevin Rudd i askim ol vota long votim ALP.Labor kempen lons i bin kamap longBrisben Konvensen na Eksibisen Senta.Pastaim long Praim Minista i bin toktok,namba tu bilong em, Anthony Albanese nameri bilong em, Therese Rein, i bin toktok.Namel long ol pipel i stap insait long lonsem ol olpela memba na ol sapota bilongLabor, wantaim tupela olpela praim minista,Bob Hawke na Paul Keating.Bikpela hap bilong lons i sut i go long ol

wok na trening. Mista Rudd i tok long bike-pla senis long emploimen sevis sistem, nai promis long givim helpim hariap ol pipel,husat i lusim wok bilong ol insait longtupela de.Bikpela polisi i tokaut long:•Kamapim wanpela Smol Bisnis Invesmenhelpim•Givim moa mani long ol aprentis long baimol tul bilong ol, namel long $5,500 na$6,000•Ol konstraksen projek, em gavman ihelpim i mas kisim sampela aprentis natreini long wok wantaim ol•Bikpela wok promis bilong TAFE helpim nabilong ol yia i kam, na tu Komonwel baitekova long ol sistim sapos ol stet gavmani no inap lukautim•Promis long kirapim ol Wok na TreningBod insait long 42 rijon long Australia - dis-pela em i wanpela rot bilong stopim ol pipeli lusim wok. •Plen long kisim ol projek we bai kost $300milien o moa long oraitim AustralianIndustry Participation Plan long strongim ollokal na skil na sevis

Ol meri i gat raitOl yangpela meri i save bungim planti heviinsait long ol komyuniti raun long wol tude.Wanpela muvi ol i kolim, “I Am A Girl” i luk-luk long laip bilong ol meri long wol, olsemlong USA na long Sentral Provins longPapua Niugini tu.Dispela muvi i mekim klia ol hevi bilong olyangpela meri long stopim vailens, sik na,ol kain kain sik, na we ol i sot long mani nai mekim ol i bungim planti hevi.Rebecca Barry, wanpela ‘award-winingmuvi dairekta i bin bungim aidia bilongwokim dispela muvi long taim em i go raunlong Samoa. Bai ol i soim dispela muvi longSidni na Melbon long dispela tupela wik ikam.Wanpela stori i bihainim wanpela yangpelameri bilong Papua Niugini.Rebecca Barry i tok “dispela aidia i binkamap taim em i lukim wanpela PlanAustralia megasin insait long ‘waiting room’long lukim wanpela dokta long Samoa.Kempen insait long megasin i tok ‘Thatbecause I’m a girl” i skelim ol wok painimbilong Plan Australia long laip bilong olyangpela meri raun long wol.”Planti lain, wantaim ol sios tu, gavman naol NGO i gat planti wokbung bilong sapotimwok bilong salim ol pikinini meri i go skul,kisim gut edukesen, senisim laip bilong olna rait bilong ol.

Ditektiv Sif Suprintenden Donald Yamasombi na ol lain bilong em i sekim ol gan.Poto: ABC

Tumbuna bilongWantok i kisim luksaveJADA Wilson, i winim 32 yialong wok long WodPablising Kampani olsemna menesmen bilongWantok Niuspepa i givimluksave long em las wiklong taim ol i bung longwanpela woksop. Jada em i grafik atis

bilong Wantok niuspepa naem i papa tru bilong Kanagekatun na Biabia longWantok. Taim em i bin join-im Wod Pablising Kampanilong Novemba 1982, em ibin gat 16 krismas tasol. Em i tok, em i lukim planti

senis insait long kampanilong olgeta yia em i bin statwok i kam inap nau. Jada ibin tok olsem em i laikstrongim toktok bilong wan-pela bot memba,Uvenovama Rova bilong

Yunaitet Sios, olsem yumimas tingting long kamapimwok long kain kain rot. i nolong wankain rot tasol. “Taim Wantok i stat, tok-

tok na stail em bilong oltumbuna na ol i dai na gopinis. Nau yumi maskamapim nupela stail bilongkisim tingting na laik bilongol yangpela bilong nau,”Jada i tok. Menesmen i amamas na

givim wanpela setifiketbilong sevis long tok tenkyuna amamasim em. Wankaintaim long soim ol arapelawoklain tu olsem i gat luk-save long wanem kain sevisyu ken putim long dispelakampani.

Wantok niuspepa i binstat long 5 Ogas 1970olsem na em i gat 43 kris-

mas nau na i wok strongyet. Olpela edita na pablisa

bilong kampani, AnnaSolomon i tok, “Wantokniuspepa i bin stat olsempepa bilong sindaun na ritimi go long ol lapun na ol lain ino long save rit, em i nopepa bilong yu rit isi, isitasol.” “Tasol nau, taim i senis

olsem na yumi mas skulimgut ol lain bilong raitim storibai em i sut stret long makbilong ol yangpela bilongnau,” em i tok moa.Ol tingting i kamap insait

long dispela woksop nau istap long han bilongEdministresen naMenesmen bilong kampanilong stretim plen bilongbihaintaim.

(L-R) Jada Wilson, i kisim 32 yia setifiket long Elizabeth Konga, Jenerel Manesa bilong WodPablishing kampani.

Wokabaut sak bilong IndonesiaJakarta, Indonesia .Ministri bilong MarinAfea na Fiseris longIndonesia, i tokautolsem i gat wanpelanupela kain sak isave wokabaut istap long solwarabilong ol. Ol saveman

bilong solwara longIndonesia i painimdispela sak longwanpela hap bilongliklik ailanHalmahera. Ol ikolim epaolet,olsem longpela telkapet sak ,H e m i s c y l l i u mhalmahera i saveyusim ol kil bilongem long walkaboutaninit tru long betbilong solwara longpainim ol liklik pisna ol samting insaitlong solwara.Dispela wok

painimaut i kamaplong taim Indonesiai wok long traimolgeta rot long ban-isim ol sak na olarapela kain pis

olsem par, na ol welsak we ol i ting baiol man i ken pinisimolgeta long solwara.

"Dispela em inamba tri sakmipela i painim, emi save wokabaut,insait long 6 yia.Na i soim olsemmipela i gat yetplanti kain, kain saki stap,” Fahmi, wan-pela man i save gutlong ol sak longIndonesia institut ofSaiens i tok."Mipela save nau

olsem 6-pela bilongol 9-pela kain sak isave wokabaut, emi stap long solwarabilong Indonesia.Na ol i kamap gut-pela samting longgroim wok bilongturis long solwara,”em i tok moa.Mark Erdmann,

wanpela siniaedvaisa bilongIndonesia MarinProgram na rijinalkodineta bilongBeds Het SiskepProgram i tok,

“Klostu olsemtripela 10 yia,olsem, wanpelabikpela kantri i savesalim ol drai gilbilong sak na ol ara-pela hap bilong sakna ol hap bilong parpis, Indonesia nau iwok long lukluk moalong ol dispela kainpis bai bringimbikpela moa helpimlong ikonomi bilongkantri.”“Nupela sak

bilong Halmahera isave wokabaut, iken kamap olsemwanpela embesedalong makim olgetalain i luksave olsemplanti sak i no savebirua long ol man nayumi mas lukautimna banisim ol, nogutbai ol i pinis olgeta,”Ketut SarjanaPutra, ekseketivkantri dairektabilong KonsevesenI n t e n e s e n e lIndonesia i tok.

Video poto bilong wokabaut sak i sindaunantap long ston.

Septemba 5 - 11, 2013 Wantok P13komentri

Published at Able Building

Complex, Sec 58 Lot 02,

Waigani Drive.

Websait: www.wantokniuspepa.comPe bilong wanpela yia, 52 niuspepa

KOMENTRIBung wantaim na strongim wok bisnisTude yumi wok longpainim kain kain rot bi-long kirapim bisnis. Ollain i gat inap mani naaset i kisim ol bikpeladinau long benk.

Ol dispela lain husat i gatol liklik bisnis i skelim makbilong mani na go stori wan-taim benk long kisim helpimmani tu. Orait yumi gat tu oldispela lain i save maketnabaut long strit kona naarere long rot o ples we olbikpela bung i kamap. Oldispela lain i bilong infomelsekta grup. Ol i yusim savebilong ol na wok bisnis longsalim kaikai, buai, smok naol narapela liklik samtinglong painim mani. Planti bi-long ol i kamap olsem stritbenk na givimaut dinaumani long ol pipel. Dispelaem i piksa bilong planti ol lik-lik na namel sais bisnis, o olSME, long Papua Niuginitude.

Gavman i luksave long oldispela SME na bikpela wokol i mekim long helpim wok-mani bilong kantri. Bisnis bi-long ol i kamapim mani, ol ibaim takis long gavman naol i givim wok long ol ara-pela pipel tu.

Insait long bikpela mitingbilong ol SME i bin kamaplong Madang, planti save-lain na ol bisnis man na meritu i sanap toktok long ol hevina ol gutpela rot bilonghelpim moa pipel i kamapimol liklik bisnis.

Planti lain husat i go longdispela bung i amamas longMinista bilong Tred naKomes i givim gutpela luk-save na i wanbel longglasim ol samting i savekamapim hevi na painimstretpela rot bilong daunimol dispela hevi. Pasin bilong

kamapim ol liklik bisnis i woklong kamap strong nau longPapua Niugini. Yumi gatlongpela rot i stap yet longbihainim inap kantri bilongyumi winim mak. I gat plantikantri long hap bilong Esiahusat i win tru long ol liklikbisnis insait long komyuniti.

Ating yumi PNG i ken bi-hainim eksampel bilong ol.

Long dispela wik, Ministabilong Tred i tok save olsemgavman i redi nau longkamapim wanpela polisi oplen bilong kamapim gut olSME insait long kantri. Min-ista i salim tok save i go aut

long lain i kamap long tupelamiting nau na givim ripot.Em i sans bilong ol lain ibosim bisnis divelopmenlong provins, ol bisnisman-meri, na ol arapela pipellong kamap na givim tingt-ing bilong ol.

Ol gutpela tingting i

kamap long dis-pela kibung baihelpim gavmanlong kamapimpolisi na mastaplen bilong ol likklikna namel sais bis-nis (SME) insaitlong kantri. Nauem i taim bilong olpipel yet i tokautlong tingting bilongol. Na ol dispelatingting bai stialong wanem kainpolisi na mastaplen gavman baikamapim longlukautim wok bi-long ol SME.

I gat planti hevi isave pasim rot bi-long ol lain i lailkkamapim liklik bis-nis. Ples bilongkisim gutpela tok-save em wanpelasamting. Ol lain istap long ol bikpelataun na siti atinginap long kisimgutpela tok save,tasol planti pipellong ol ples longwelong taun i no kliatumas. I tru olsemolgeta dipatmenlong wan wanprovins i gat sek-sen i lukautimkomes o bisnis.Sapos ol dispelaopis i mekim gut

wok bilong ol, bai ol i savelong hamas SME i staplong provins, wanem kainbisnis ol i mekim, na ol hevina wari bilong ol.

Sampela provins i wokgut tasol plant i no smattumas. Wanpela bikpela as

bilong dispela em bikos ol ino gat opis spes we komesna tred seksen i ken mekimwok bilong en. Narapelahevi em ol opisa i mas gobek long skul na kisim moatrening long mekim wok bi-long ol. Tude ol samting isenis. Ol lo bilong wok bis-nis tu i wok long senis, i gatmoa wok bung i stap namellong gavman na ol praivetkampani. Ol opisa longprovins i mas klia long oldispela senis na bai ol i kenmekim gut wok bilong ollong helpim ol SME longprovins.

Long taim ol savelain iskelim ol toktok longkamapim polisi na mastaplen bilong gavman, atingol i mas skelim tu save bi-long ol wokman husat baimekim wok bilong groim olSME. Givim ol sans longkisim gutpela save longwok na bai ol tu i ken givimgutpela edvais i go long olliklik bisnis long provins.Yumi tromoi tingting i golong 10 o 20 yia i kam bi-hain na skelim sapos yumilaik gutpela senis i kamap obai yumi sindaun yet olsemlong taim bilong bipo. Gav-man i no inap kirapim ol bis-nis. Yumi ol pipel bilongkantri yet bai kamapim.Olsem na yumi bung wan-taim na kamapim gutpelaplen na polisi long stiaimwok.

Yumi amamas olsemgavman i skruim moa wok igo nau long kamapim polisina plen bilong ol yia i kambihain. Nau i taim bilongyumi yet i sanap wantaimna wok bung long kirapim olbisnis insait long kantri.

Jada 013!

Gutpela long lukim olsem Gav-man bilong Peter O’Neill i laikbam ol Viles Kot Mejistret, PisOpisa, Len Medieta na ol VilesKaunsel long fotnait.

Dispela em wanpela bikpelasamting tru long Gavman masmekim long stretim na ama-masim ol dispela lain bikos olsave mekim bikpela wok trulong lukautim lo na oda insaitlong ol ples na komyuniti bilongyumi.

Dispela lain em ol lidamanna lidameri we pipel bilongyumi long ples i gat rispek longol na wok bilong ol i save stre-tim na daunim planti hevi longol asples bilong yumi.

Planti bilong ol em yumi luk-save long ol olsem ol kastomlida na mausman bilong pipel.Ol i save long pasin kastom napasin tumbuna bilong lukautimpipel na toktok long kamapimgutpela sindaun.

Tingim, wok ol i mekim em olmekim wok tru bilong Gavmanlong lo na oda, harim Kot nastretim na pinisim trabel, dau-nim ol bikpela tok pait bilonggraun na planti arapela hevi bi-long ol yangpela.

Long ples em planti kainkainpasin i kamap pinis olsem spakpasin na pait nabaut, smokimspak brus, pulim meri nabagarapim meri, mekim gia-man toktok long pulim graun bi-long arapela, kainkain patibilong kamapim trabel na plantinupela stail na pasin bilong tra-bel.

Planti yangpela nau i no moarispek long ol lida bilong plesna save pretim ol o daunimstrong bilong ol. Olsem nayumi lukim gutpela sindaun i no

moa stap long ples ples bilongyumi. Pasin bilong kago kal tu istap yet long planti ples nabagarapim planti gutpela man-meri.

Em bikpela wok tumas longGavman i salim polis, loya, kotmejistret na ol pablik sevisopisa go long olgeta ples longharim na stretim ol hevi.

Ol dispela lain save stap naharim na stretim ol hevi longplanti yia i kami nap nau.

Ol Viles Kot Mejistret, LenMedieta, Pis Opisa na VilesKaunsil i gat nem long sistembilong Gavman. Tasol longlukautim na strongim wok bi-long ol em nogat tru.

Planti save kirap wokabautlusim ples bilong ol na go longnarapela ples long harim hevina stretim. Nogat bas fea,nogat mani long baim kaikai,nogat sapot tasol ol i mekimwok yet.

Gutpela nau olsem Gavmanbilong Peter O’Neill i luksave

long ol dispela taim nau. Putimol long pei rol bai ol ken kisimfotnait long sapotim ol long wokbilong ol.

Ol i mekim wok tru bilongGavman long lukautim gut olkomyuniti bilong yumi. Komyu-niti bilong yumi bai stap gutsapos ol dispela lain ya i kisimsapot bilong Gavman.

Planti taim ol save komplentasol nogat wanpela Gavmanlong bipo i kam i save harimsingaut na krai bilong ol.

Sapos Gavman laikkamapim wanpela bikpela di-velopmen long ol ples, dispelaem ol namba wan lain Gavmanmas toktok wantaim ol pastaim.Ol tasol bai opim dua long gut-pela toktok na pasin bai kamapbihain long gutpela sevis na di-velopmen na plen bilong Ne-senel Gavman i ken kamapgut.

Luksave long ol na lukautimol nau. Ol tu em ol lida bilongyumi long ples.

Ol viles lida mas kisim pe

P14 Wantok Septemba 5 - 11, 2013 wolniuspoto

Wol Niuslong Poto

Belwom pulap long King Richard 111Saientis i bin painim olpela bodi bilong King Richard 111 i pulap long belwom insait long bel bilongem. Wok painimaut long bun bilong king Richard, bipo em i dai long yia 1485, king i gat ol liklik womo liklik ol snek i pulap long bel bilong em taim em laip yet. Pasin bilong nogat haijin na no wasim hanbihain long toilet long dispela ol taim i kamapim ol dispela bel wom insait long bel bilong em. Ol sai-entis mekim moa painimaut long em yet. Ripot i kam long Lancet medikel Jenol.

Mobail fon kamapim eksidenEm pasin long olgeta hap long wol we yu toktok long mobail fon na draiv wantaim ikamapim planti asua tru long mekim dispela tupela samting. Planti ekisiden wok longkamap long dispela pasin. Olsem 7-pela manmeri i dai long New South Wale, Australialas wik na taim wok painimaut i kamap, ol i painim olsem pasin toktok long mobail fon ikamapim ol dispela eksiden. Toktok long mobail fon i paulim yu na asua bai kamap.

Arial Castro i dai long rum gadArial Castro husat i kalabusim 3-pela meri 10-pela yia long Ohio long US i dai long kal-abus. Kot i salim Castro long laip kalabus na moa long 1,000 yia long kidnapim olyanpela meri na wok long bagarapim ol long 10-pela yia em Amanda Berry 27, GinaDeJesus 23 na Michelle Knight 32 krismas. Ol i painim bodi bilong em insait long rumgad bilong em long 9.20 apinun long Tunde nait.

Lait bilong tawameltim ol karLondon draiva i tok, 'Walkie Talkie'skaiskrepa rifleksen meltim kar bi-long em.Bikos long disain bilong dispelaskaiskrepa, san bilong London i gopas long dispela Walker Talkie tawana sut i go daun long bik siti long ap-inun. Dispela i mekim na meltim wan-pela kar daunbilo. Wanpela papabilong kar i tok, bikpela sanlait riflek-tim ol bikpela tawa haus long Londonin a go bam wantaim dispela WalkieTalkie tawa we i kam daun strong truna wok long meltim ol kar i gat olplastic arere long kar.

Kamapim giaman haiwaraKlostu long 700 hektes bilong wetlen long Ban-rock long Australia bai pulap long wara we man ikamapim. Ino ren bai mekim. I namba wan taim bi-hain long 5-pela yia long ples Kinston –on- Murrayin au lukim haiwara i kam insait. Ol i lukim olsemdispela ples inap long kamap swamp sapos ol isalim giaman haiwara i go long en. Manesa bilongwetlands, Chritopher Tourenq i tok, ol i laikkamapim dispela pasin long seivim ol pisin, diwaina ol neitiv plaua na ol arapela samting longgraun bilong ol.

King Richard 111

Septemba 5 - 11, 2013 Wantok P15potonius

Wantok Niuspepa tim stap long woksop

Tripela grup (Toro, Kanage na Biabia) i sindaun na kamapim tingting bilong ol long we bilong strongim, glasim asua, wanem hap bai go gut long Wantok Niuspepa.

Hia ol i bung wantaim na kamautim wanem tingting bilong ol, na diskasim ol strongpela we bai pepa i ken kamap gut, wanem we long abrusim ol hevi bilong en.

Raitim daun, na mekim ol strongpela toktok long sindaun bilong yumi long wok bung na takolim ol dispela hevi.

Olgeta i gat planti tingting long kamapim gut Wantok Niuspepa. Grup i soim ol presen i kam long Goodman Fielder kampani na BSP Benk long dispela woksop.

Ol mausman na meri long dispela namba wan woksop bilong Wantok Niuspepa long Fraide las wik...Ol poto: Nicky Bernard

INDIPENDENS bilong yumiPapua Niugini em i kamap klostunau, na planti bilong yumi bai redilong amamasim 38 yia bilongkantri bilong yumi.Insait long Mosbi siti, kontrak

lain i wok long bilasim rot bilongsiti wantaim ol plak bilong wanwan provins. Long taim ol i pin-isim wok bai ol dispela bikpela roti luk nais tru.Planti bilong ol skul tu insait

long kantri i wok long redi nauwantaim ol bilas bilong ama-masim dispela de.Sampela provins tu i bin ama-

masim provinsal de stat long munOgas na ol i wetim tasol dispelabikpela de bilong yumi long Sep-temba 16. Ol studen bilong Yunivesiti bi-

long Papua Niugini long Mosbi iwok long soim ol singsing napasin tumbuna bilong ol. Longdispela wiken, bai ol Is Sepik naMilen Be studen i soim kala bi-long ol.

FONDE SEPTEMBA 5, 2013

4:57 AM G AUSTRALIA NETWORK5:00 AM G JOYCE MEYER – 1041-45:30 AM G EMTV NEWS REPLAY6:00 AM G TODAY09:00 AM CLASSROOM BROADCAST9:00am Grade 7 Mathematics9:50am Grade 7 Science10:40am Grade 8 Mathematics11:20am Grade 8 Science1:00pm Grade 6 Mathematics1:50pm Grade 6 Science2:30pm DEPI Program3:30 PM G KIDS KONA3.30 PM HI 5 – S6 EP#15/304:00PM MAGICAL TALES EP#34/464:30PM Jay, Jay the Jet Plane #30/355:00 PM G KITCHEN WHIZ S4 Ep#105:30 PM G TRAPPED YR.1 EP#17

6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7.00 PM G RAIT MUSIK EP#1778:00 PMG RESOURCE PNG EP#869:00 PM G SOKA XTRA EP#879:08 PM G HOT SPOT EP#299:30 PM G ELITE MUSIC ZONE EP#3010:00 PM G NRL FOOTY SHOW11:30 PM G NEWS REPLAY………followed by the Australia Network

FRAIDE SEPTEMBA 6, 2013

4:57 AM G AUSTRALIA NETWORK5:00 AM G JOYCE MEYER – 1041-55:30 AM G EMTV NEWS REPLAY6:30 AM G TODAY09:00 AM CLASSROOM BROADCAST9:00am Grade 7 Mathematics9:50am Grade 7 Science10:40am Grade 8 Mathematics

11:20am Grade 8 Science1:00pm Grade 6 Mathematics1:50pm Grade 6 Science2:30pm DEPI Program3:30 PM G KIDS KONA3.30 PM HI 5 – S6 EP#16/304:00PM MAGICAL TALES EP#35/464:30PM Jay, Jay the Jet Plane #31/355:00 PM G KITCHEN WHIZ S4 EP#115:30 PM G LAST MAN STANDING Yr1. Ep 5:55 PM G CRIME STOPPERS6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7:00 PM G IN MORESBY TONIGHT 7:30 PM G NRL ROUND 259:30 PM G NRL ROUND 2511:30 PM G EMTV NEWS REPLAY………followed by the Australia Network

SARARE SEPTEMBA 7, 2013

4:57 AM G AUSTRALIA NETWORK 6:30 AM G EMTV NEWS REPLAY7:30 AM G ULTIMATE GUINNESS WORLD 8:00 AM G YOGA SUTRA Ep#23 Rpt.8:30 AM G Totally Spies Yr1 Ep #17/26 rpt9:00 AM G Dani’s House Yr2 Ep #4/13 rpt9:30 AM G PARROT MAGICIAN – EP#2 –10:00 AM G Trapped Yr 1 Ep# 17/2610:30 AM G Last Man Standing Yr 1 Ep 11:00 AM G AUSTRALIA NETWORK5:00 PM G PORTRAITS OF A NATION 5:30 PM G OLSEM WANEM Ep#336:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS6:30 PM G NRL ROUND 258:30 PM G NRL ROUND 2510:30 PM G NRL ROUND 2512:30 G EMTV NEWS REPLAY

………followed by the Australia Network

SANDE SEPTEMBA 8, 2013

4:57 AM G AUSTRALIA NETWORK6:00 AM G EMTV NEWS REPLAY6:30 AM G IT IS WRITTEN “7131 7:00 AM G HILLSONG7:30 AM G JOSEPH KINGAL MINISTRIES7:45 AM G AUSTRALIA NETWORK8:00 AM G YOGA SUTRA Ep#24 “Knee”8:30 AM G BUSINESS PNG# 32 Rpt.9:00 AM G MARTIN MYSTERY9:30 AM G OLSEM WANEM- Ep# 33 Repeat10:00 AM G RESOURCE PNG –Ep# 86 Repeat11:00 AM G ITALIAN FOOD Ep# 9/13 - 11:30 AM G AROUND THE WORLD IN 85

12:00 PM G AUSTRALIA NETWORK2:00 PM G NRL ROUND 254:00 PM G NRL ROUND 256:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS6:30 PM G PACIFIC WAY S8 – Ep#10

De - Mande – Fraide6am – 10am – Sankamap show – Host: Kas.T6:00am – Major Nius Bulletin6:15am – Komiuniti Notis Bod6:25am – Taim Bifo – wanpela singsing b’long bifo. 6:30am – Nius Hetlains 6:45am – Bonde gritins7:00am – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta7:05am – YU TOK – komiuniti awenes program7:15am – WAN 4 DA ROAD – Hit Prediction

– niupela singsing 7:30am – Tok Pilai – stori b’long putim smail long nus pes.8:00am – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta8:05am – YU TOK – komiuniti awenes program8:15am – “Papa Heni Fuka Show”.9:00am – Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta9:15am – Luksave long Komiuniti (Redio Pilai) Fraidei

Tasol9:30am – Final aua cruz10am – 3pm – Monin Trek na Belo Pack

– Host: Mummy DASH10:00am - Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta10:05am – YU TOK – komiuniti awenes program10:15am – Kona b’long yu. 10:45am – YUMI PAINIM WOK Segment11:00am – Nius – YUMIFM Nius Senta11:05am – YU TOK – komiuniti awenes program11:10am – Lukautim yu yet - Helt toktok 11:30am – Nius Hetlains b’long Belo Taim

- Laik b’long yu – Niupela singsing previu12:00pm – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta12:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program12:10pm – BELO Pack – Belo taim rekwes na dedikesen 12:15pm – Komiuniti Notis Bod 12:20pm – BELO Pack – Belo taim rekwes na dedikesen 1:00pm – Nius – YUMIFM Nius Senta1:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program1:10pm – BELO Pack - Belo taim rekwes na dedikasen

2:00pm – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius 2:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program2:45pm – YUMI PAINIM WOK Segment3pm – 7pm – Avinun Draiv Taim – Host: Vaviessie3:00pm – Nius – YUMIFM Nius Senta3:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program3:10pm – Avinun cruz4:00pm – NIUS - YUMIFM Senta4:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program4:10pm – FOAPELA KAM GUD LONG 4 – foapelasingsing4:30pm – Nius Hetlains4:45pm – YUMI PANIM WOK Segment5:00pm – Major Nius Hetlains – YUMIFM Nius Senta5:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program5:10pm – 6:00pm – KULCHA Musik (1 hr) skelim lokalmusik 6pm – 7pm – NAIT BEAT – Host: Vaviessie6:00pm – MAJOR NIUS BULLETIN

– YUMIFM NIUS Senta6:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program

6:10pm – 7:00pm Mon kamap sho6:45pm – Komiuniti Notis Bod7:00pm – 9:00pm – COCA COLA GARAMUT

– Host: Angra Kennedy7:00pm - Nius – YUMIFM NIUS SENTA7:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program9:00pm – 00am - Nait Beat – Isi Cruz long nait00am – 6am – BRUKIM TULAIT SHOW – Host: TuluvanVitz/Talaigu Sopi/Bata Rat00:00 – Early Monin Taim Cruz ( ol lain brukim tulait shift)- Miusik / Request / Tok pilai- Kipim Kampani long ol nait shift.Wikens – Sarere6am – 10:00am – Wiken Sanrais Host: Talaigu Sopie7am – 9am – Sarere Monin Cruz9am – 11am - Monin Treks11am – 1pm - National Weekly Hit Parade – Host:Kasty - 1st aua NWHP12:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta12pm – 1pm - 2nd aua NWHP

Sarere belo cruz – Host: Tuluvan Vitz1pm – 2pm – Sarere Belo Taim Dedikesen2:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta2pm – 6pm - Sarere Avinun Cruz6:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta6pm – 00:00am - Nait beat7pm – 9pm - Coca Cola Garamut9pm – 00:00am - Nait cruz00:00am – 6am - Brukim Tulait ShowWiken - Sandei6am – 10am – Wiken Sanrais / Sandei Monin

wokabaut Muisik 10am – 12noon – Monin Treks12noon NIUS – YUMIFM Nius Senta12 – 2pm – Sandei Belo Taim Music2:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta2pm – 6pm – Sandei Avinun Draiv Music6pm - Nius – YUMIFM Nius Senta6pm – 8pm – GOSPEL REKWES AUA8pm – 00:00am - Late Nait Cruz – Poroman Aua00:00am – 6am - Brukim Tulait ShowProgram Director – YUMIFM – Kasty

Raun wantaim Wantok kru ...

EMTV Television Guide

6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Spots7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Helt8.15PM Musik8.30PM NIUS8.40PM Spots Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

TUNDE - Moning - Nait6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Musik na Chit-Chat7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Mama Graun8.15PM Musik/Spots8.30PM NIUS8.40PM Helt Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

TRINDE - Moning - Nait6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Musik na Chit-Chat7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Focus8.15PM Musik/Spots8.30PM NIUS8.40PM Mama Graun Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

FONDE - Moning - Nait6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Musik na Chit-Chat7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Youth8.15PM Musik/Spots8.30PM NIUS8.40PM Focus Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

FRAIDE - Moning - Nait6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Musik na Chit-Chat7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Wantok8.15PM Musik8.30PM NIUS8.40PM Youth Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

SARERE - Nait 7PM Stesen op - Ol Nius Hetlain/Progrem Priviu 7.05PM Musik na Chit Chat 7.30PM Nius 7.40PM Wantok 8PM Lokal Ben 8.30PM Nius 8.40PM Musik/Chit Chat 9PM Stesen Pas

SANDE - Nait 7PM Stesen op - Ol Nius Hetlain/Progrem Priviu 7.05PM Musik na Chit Chat 7.30PM Nius 7.40PM Femili Blong Serah (Redio Plei) 8PM Lukluk Bek Long Wik 8.30PM Nius 8.40PM Musik/Chit Chat 9PM Stesen Pas

RADIO AUSTRALIA TOK PISIN PROGRAMHARIM LONG: 101.9 FM

P16 Wantok Septemba 5 - 11, 2013 entatenmenProgram bilong Wanwan De

Nicky Bernard i raitim

Redi long Indipendens

Ol lain bilong Paiga Kele ihangamapim ol plak long wan wanpawa pos long rot insait long Mosbisiti long redi long Indpendens deselebresen. Dispela grup i bin statlong Gerehu na pinisim wok longBoroko. Poto Nicky Bernard.

7:00 PM G TOK PIKSA EP#337:30 PM G 60 MINUTES – 8:30 PM MAO MOVIE – KNIGHT & DAY10:00 PM G HILLSONG Rpt….10:30 PM G EMTV NEWS – Replay………followed by the Australia Network

MANDE SEPTEMBA 2, 2013

4.57 AM G AUSTRALIA NETWORK5:00 AM G JOYCE MEYER – 1041-15:30 AM G EMTV NEWS REPLAY6:00 AM G TODAY09:00 AM PUBLIC HOLIDAY

AUSTRALIA NETWORK3:30 PM G KIDS KONA3.30 PM HI 5 – S6 EP#12/30

4:00PM MAGICAL TALES EP#31/464:30PM Jay, Jay the Jet Plane #27/35

5:00 PM G KITCHEN WHIZ S4 Ep#85:30 PM G TOTALLY SPIES EP#17

“Spies vs. Spies”5:57 PM G CRIME STOPPERS6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7:00 PM G NRL ROUND# 24:

SHARKS vs. ROOSTERS9:00 PM G COCA-COLA SPORTS SCENE EP9:30 PM G EMTV NEWS REPLAY………followed by the Australia Network

TUNDE SEPTEMBA 3, 2013

4:57 AM G AUSTRALIA NETWORK5:00 AM G JOYCE MEYER - 1041-2

5:30 AM G EMTV NEWS REPLAY6:30 AM G TODAY

9:00 AM G CLASSROOM BROADCAST9:00am Grade 7 Mathematics9:50am Grade 7 Science10:40am Grade 8 Mathematics11:20am Grade 8 Science1:00pm Grade 6 Mathematics1:50pm Grade 6 Science2:30pm DEPI Program3:30 PM G KIDS KONA3.30 PM HI 5 – S6 Ep#13/304:00PM TBA - MAGICAL TALES 4:30PM Jay, Jay the Jet Plane#28/355:00 PM G KITCHEN WHIZ S4 Ep#95:30 PM G DANI’S HOUSE YR2. EP#4/13

–“Abracadisco”6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7:00 PM G HAUS & HOME Ep#29

8:00 PM G BUSINESS PNG – Ep#328:30 PM PGR BODY OF PROOF Ep#10

“MISSING ”9:30 PM G EMTV NEWS REPLAY………followed by the Australia Network

TRINDE SEPTEMBA 4, 2013

4:57 AM G AUSTRALIA NETWORK5:00 AM G JOYCE MEYER – 1041-35:30 AM G EMTV NEWS REPLAY6:00 AM G TODAY09:00 AM CLASSROOM BROADCAST9:00am Grade 7 Mathematics9:50am Grade 7 Science10:40am Grade 8 Mathematics11:20am Grade 8 Science1:00pm Grade 6 Mathematics1:50pm Grade 6 Science

2:30pm DEPI Program3:30 PM G KIDS KONA3.30 PM HI 5 – S6 EP#14/304:00PM MAGICAL TALES EP#33/464:30PM Jay, Jay the Jet Plane 29/355:00 PM G TRICKY TV #20/235:30 PM G PARROT MAGICIAN 5:57 PM G CRIME STOPPERS6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7:00 PM G FACT FILES: TBA8:00 PM G TOK PIKSA Ep#32– Repeat…..8:30 PM MA ARROW Ep 8: “VENDETTA”10:30 PM G NEWS REPLAY

….………followed by the Australia Network

Sindaun bilong olasailam sika hia...Wanem kainkain ol toktok iwok long go ikam wantaim yumiPNG na Australia bai kamapimwanem samting long bihaintaim? Yumi wok long toktok istap na long las wik tasol wan-pela bot bilong ol asailam sika ikapsait autsait long KrismasAilan klostu long Australia.Ating faivpela manmeri idai naplanti i kisim bagarap..em baiolsem wanem nau? Bai ol i kamlong Papua Niugini na kisim

EMTV Television Guide

TOKWIN

Septemba 5 -11 , 2013 Wantok P17komik

Ol Progrem na Kilok iken senis oltaim...

marasin long hia o Australia bailukautim ol na bihain salim ol ikam long hia..I luk olsem bihainlong ol yia i kam,bai yumi gathamas tausen asailam sika baikam long hia na pulumapimManus ailan, na tingim, Manusailan em liklik ailan. Na sapos oli kam insait long ples olsemhailans na setoldaun, mi no savelong bihaintaim bilong hailans.Bikos planti ol asailam sika bi-long ples Afgahnistan, Irak oMuslim i save long mekim ol bomlong ples bilong ol. Ol i ronawelong bikpela pait long hap.. Baiol i lainim yumi long we bilong

kamapim ol bom em bai maknogut nau. Sampela ol birua longtraibol pait ples bai kamapolsem ol suisaid bomas long plesbilong ol..Wanem taim ol dispelaasailam sika long Afganistan isave long mekim gaden long plesbilong ol? Yu save olsem ol i nogat wailpik, muruk,kapul,sikau, paradaispisin, pisen sinek long ples bi-long ol? Em i orait, mi no save,tasol nogut em wok bilong Bik-man Papa God i salim ol i kamlong hia long PNG long senisimsindaun bilong yumi olsem kris-ten kantri...Tokwin Tasol..

BIABIA

KANAGE

TORO

STATIM PILAI

Lukluk long namba 9 kolum, bilong paselpiksa i stap long han kais. i gat ol sain in-sait long pasel bai i ken toksave longwanem hap insait long dispela kolum bainamba 3 i go.Nambawan sain i stap long namba 8 koluminsait long piksa. I gat wanpela namba 3insait long namba 5 bokis. Bai yumi i no inap long putim wankain namba tupela taiminsait long wanpela 3 x 3 bokis eria, olsemna yumi bai i no i nap putim namba 3 insaitlong bokis namba foa, faiv o siks insait longnamba 9 kolum. Yumi ken rausim tu tripela bokis daunbilotru long namba 9 kolum bikos i gat wanpelanamba 3 insait long dispela 3 x 3 bokis eriatu. Olsem na dispela namba 3 i mas go long namba 2 o 3 bokis bilong namba 9 kolum.Laspela sain nau i stap insait long namba 2 lain bilong piksa na em i gat wanpela namba 3pinis long en. Loa bilong pilai i tambu long wanpela namba i kamap tupela taim insaitlong wanpela lain, olsem na i gat wanpela bokis tasol nau i stap long dispela namba 3 igo insait – em namba 3 bokis bilong namba 9 kolum.Bihainim dispela stail na wankain tingting na rausim i nap ol pasel bokis i pulap olgeta. Sapos yu laik save moa long insait bilong dispela pilai, yu ken go long webait long penny-dellpuzzles.com.

Long yupela ol gutpela Wantok rida i save wokim ol Sudoku kroswodpasel, dispela em nupela SUDOKU.Long solvim Sudoku pasel, putim wanpela namba long wan wan bokisna olgeta ro olsem akros, daun, na olgeta liklik 9-pela bokis skwealong bikpela daigrem o bokis (i gat 9-pela olgeta) bai gat ol nambalong 1 inap long 9. Wanpela namba i mas kamap wanpela taim tasollong wanpela ro. Wok wantaim ol namba olsem gaid o stia na woklong pinisim wan wan daigrem wantaim ol missing namba we baimekim yu painim solusen. Tenkyu na gutpela pilai

Ansa bilong SUDOKU 10 long neks isu.

Ansa bilong las wik SUDOKU9

Ensin i strongpela yet

KANAGE i kisim malolo bilong emna em i go long Manus long lukimwanpela gutppela poro bilong em.Kanage i stap olsem wanpela wiktasol na em i askim poroman bilongem: 'Poro, inap mi traim laik longwanpela yangpela merilong ples bilong yu?' Poro bilongKanage bekim olsem: 'Yu nokenaskim mi. Save stap long yu. Yutraim na lukim sapos wanpela bailaikim o nogat'. Wanpela nait, tu-pela i go long wanpela danis longarapela ples. Kanage kisim wanpelameri na tupela wokim save longdanis i stap. Tupela danis i stap naKanage askim meri ya olsem:'Susa mi gat laik long wokim prenwantaim yu'. Meri Sol kirap natokim em: 'Se, lukim yu yet pas-taim. Yu ting kain meri olsem mibai laik long yu. Lapun pinis ya'.Kanage i tingting i go nogat na emkirap na tokim meri ya: Yu tok milapun, tasol mi ken tokim yu olsemsampela kar yu save lukim bodi iluk lapun tasol ensin i ron yet.Ensin ya i gat strong yet long goantap long bikpela maunten na veli.Em wankain olsem mi. Mi luk lapuntasol ensin ya save tu long wokimol bikpela hevi duti wok'.

Kuch TasolKavieng

Bekim ol tambu

WANPELA nait, Kanage na familibilong em redi long kaikai na ol iharim wanpela pairap long dua.Kanage i opim dua na lukim oltambu bilong em i sanap autsait.Kanage kirap tasol tokim ol longkam insait na bai ol i kaikai. Kan-age i sindaun na em i askim ol longpasim ai na bai ol i beten. Kanage i

beten olsem: 'Papa God, yu yetsave ol tambu i stap longwe longtaun. Ol i no save kam long hausbilong mi bipo. Nau tasol ol i sme-lim gutpela kaikai olsem pis,kakaruk, mit bilong hos na sipsipna sampela ol arapela abus longhaus bilong mi na ol i kam kamap.Ol i pulim lain i kam long haus bi-long mi long pinisim kaikai bilongfamili bilong mi.' Taim ol tambubilong em i harim olsem, ol i sempipia stret na isi tasol ol i kirap nalusim haus bilong Kanage.

BeeRoo ZooPopondetta

Wisil long laik

KANAGE i go raun long Wewaktaun na em i go sindaun na malololong pos opis. Em sindaun i stap naem i lukim wanpela yangpela meri iwokabaut i kam. Kanage ino save olsem meri ya em wanpela"Mondogo" - ol meri wantaim grile.Taim meri ya wokabaut kam klostulong Kanage, na em i wisil long em.Meri ya tanim na askim Kanage,'Yu wisil long mi long wanem. Mi nosave lukim kain man olsem yu hialong Wewak. Yu kam long we?'Kanage bekim olsem em i kam longMosbi. Meri ya i lap na tokim Kan-age olsem,'Givim yu i no hat. Tasol nogut yuwan raun tasol na yu giaman tokolsem ai bilong yu i raun olsemmoto bilong kanu.' Yu save, mausbilong ol meri Sepik olsem ol

pukpuk yah.R. GawiMadang

Brukim bus inglis

KANAGE bilong ples Yambuganjalong hap bilong Yangoru insait longIs Sepik Provins. Em wanpela manbilong hatim bel bilong ol manmeri.Wanpela taim em i kalap long wan-pela PMV na i go raun long Wewaktaun. Taim ol ran long rot, Kanagekaikai buai na mauswara nabautwantaim ol arapela pasindia longkar. Buai i spakim Kanage na emkirap tok Inglis long ol manmeriolsem: "You know me, I am half-kas. My mum is from Yambuganjaand my dad is from Wosera Gawi.Wherever you go, you will find mein the toilet, bush, garden andalso in the room". Wanpela mankirap na tokim Kanage, 'Inap yupasim maus bilong yu'. Kanageharim toktok ya na em bekimolsem: 'Close your gate man. Oth-erwise I will broke your gate'. Olmanmeri long kar harim dispelabekim bilong Kanage na olgetaindai long lap.

John Pius LeksyWewak

Dia Laiplain,

Mi wanpela manki i gat 16 krismas nami stap long gret 10. Mi laik stap gutolsem bai ol arapela i ken bihainimpasin bilong mi long taim mi kamapbikpela man. Na mi laik amamasim tupapamama bilong mi.Mipela faivpela long famili. Mipela

tripela brata na ol tupela susa. Minamba tu pikinini.Bikpela brata i wokmani nau tasol ol-

geta potnait em i save dring na i no gatmani long helpim famili. Sapela taim emi save karim gelpren i kam long haus.Na sapos em i no gat mani, papamamai save helpim em.Wari bilong mi em i olsem, papa tu i

save dring na smok. Sampela taim emi no gat mani long baim kaikai. Tasol emi save givim skul long mipela na tok, yu-pela ol pikinini i no mas dring o smok.Yu ting em i wanpela gutpela rol

model o olsem wanem?

Wari Pikinini

Dia Wari Pikinini,

Tenkyu long salim dispela wari i kamlong Laiplain. Mipela i save kisim plantikain pas olsem.Mipela luksave long laik bilong yu

long soim gutpela eksampel. I tru olsempasin bilong papa na brata i mekim yupaul long pasin bilong sindaun gut.Mipela i lukim olsem yu paul taim

papa i tokim long no ken dring na smok,tasol em yet na brata bilong yu i save

dring na smok.Pren, i gat planti samting i kamap

long laip bilong yumi. Yumi yet i masskelim na bihainim pasin yumi save baihelpim laip bilong yumi. Sindaun bilongyu long bihainim taim em i stap long hanbilong yu yet. Papa na brata i no inapbosim tingting bilong yu.Yu yet i mas skelim na lukim sapos yu

laik bihainim pasin bilong brata na papa,o bai yu strong na bihainim gutpelapasin long bihaintaim.Mipela i luksave olsem olgeta wik na

potnait yu save lukim ol dispel pasinnogut.Pren, yu tokim mama long dispela

wari bilong yu tu o no gat?Sapos yu no tokim em yet, ating i gut-

pela long yu tokim em na bai em i tokimpapa long dispela wari bilong yu.Sapos yu gat ol arapela brata na

susa, orait mipela i askim yu longstrongim tingting bilong ol, we ol tu, i noken bihainim ol dispela pasin nogut.Mipela i tok amamas long yu strong

na i laik kamapim gutpela pasin we olarapela i ken bihainim.Pren, dispela em i gutpela mak na ek-

sampel long planti yangpela pipel husati gat hevi. Bikos long ol pasin nogut in-sait long famili, ol tu i bihainim pasin

nogut na bihain ol i sutim tok long famili.Ol i no luksave olsem pawa bilong ske-lim na bihainim gutpela pasin em i staplong han bilong ol yet.Pren, sapos yu tingting long kamapim

gutpela pasin, bai yu bihainim stretpelarot. Na sapos yu paul nabaut na i noskelim gut ol gutpela na nogut bilongwanem rot yu laik bihainim, bai yu pun-daun long ol pasin nogut.Mipela i amamas olsem yu tingting

long sindaun bilong yu long bihaintaim.I gutpela sapos yu panim ol arapelayangpela husat i gat wankain tingtingolsem yu na bai ol tu i ken helpim yu.Pren, yu tokaut long wanpela hevi

planti pikinini i save bungim long sin-daun bilong ol wantaim papamama.Papamama i mas soim gutpela ek-

sampel na ol pikinini bai bihainim dis-pela gutpela pasin bilong sindaun gut.God i laik bai yu mas stap gut nau na

long bihaintaim. Putim bilip bilong yulong han bilong em.Ritim Provebs Sapta 39 lain 5 i go

long 6 na Jeremaia sapta 29 lain 11.God i ken givim yu gutpela na stret-

pela tingting na stia long laip bilong yu.Pren bilong yuLaiplain

Raun wantaim Kanage olgeta wik

Ol skwat! Salim ol gutpela Kanage tok pilai i kam long: Kanage Tok PilaiP.O. Box 1982, Boroko, NCDPort Moresby.

Email: [email protected]

P18 Wantok Septemba 5 - 11, 2013 penprenkanagelaiplain

NEM: Nick Kwau KRISMAS: 30 (Man)ADRES: PO. Box 1349, Wewak, East Sepik Provins SAVE LAIKIM: Ritim buk, singsing, go Lotu, mekimpren wantaim arapela and trevol.

NEM: Raphael IwapKRISMAS: 18 (Man)ADRES: St. Michael Secondary School, PO. Box Pri-vate Mail Bag, Madang ProvinsSAVE LAIKIM: Pilai gems, pilaim musik, operetimKompyuta, wok teknisen, ritim buk, na go long skul

NEM: Vincent AwonKRISMAS: 30 (man)ADRES: Kamate Coca Co-operative Society Limited,PO Box 298 Madang Provins SAVE LAIKIM: Welding, cocoa trena, menesimbloks, Raising Beans long ekspot, mekim fani, harimmusik na painim wanpela meri long maritim na stapwantaim oltaim.

NEM: Junior B. Dadis KRISMAS: 32 (Man)ADRES: College of Distant Education, PO Box 2071,Yomba, Madang Provins SAVE LAIKIM: Go danis, harim reggae musik, lukimCD, tok pilai na go swim

NEM: Jason ElmonKRISMAS: 19 (Man)ADRES: Bema High School, PMB Bema, Lae Post Of-fice Morobe ProvinsSAVE LAIKIM: Mekim pren, pilai soka, go Lotu,mekim fani na toktok wantaim ol narapela lain.

NEM: Gabriel Bania KRISMAS: 23 (Man)ADRES: St. Christopher Primary School Turubu EastCoast,C/- Bill Orengo PO Box 466,Wewak ESPSAVE LAIKIM: Autim tok bilong God, serim toktokol samting, pilai gospol musik, helpim na mekim wokmarimari na go Lotu.

NEM: Jenna HillKRISMAS: 35 (Meri)ADRES: PO Box 90, Adoagyiri, Nsawam Ghana, WestAfrica – 00233 541705015 e-mel:[email protected] LAIKIM: Kantri musik, kukim kaikai, raitimpas na painim wanpela man long maritim

NEM: Rex YatapsaKRISMAS: 30 (Man)ADRES: Wambi DC, PO Box 352, Bulolo MorobeeProvinsSAVE LAIKIM: Go Lotu, serim tok bilong God wan-taim arapela, stretim hevi bilong ol arapela manmeri,Wok gol na wokim gaden.

NEM: Robert DanielKRISMAS: 14 (Man) ADRES: Kanabea Catholic Mission, PO Box 90, ViaKerema, Gulf ProvinsSAVE LAIKIM: Pilai gita, volibol, soka, tats, mekimfani, stori, watsim TV, harim Lotu musik, go skul, tekpat long yut wok, go Lotu na lukautim ol enimal naplans.

NEM: Awaten Kembo KRISMAS: 20 (man)ADRES: Bema High School, PMB Lae, Morobe ProvinsSAVE LAIKIM: Pilai volibol, vok, basketbol,harimmusik, mekim fani, go Lotu, ritim buk na niuspepa nastori wantaim ol poroman-meri.

Soim pasin yu toktok long en

Sapos yu gat wari, rait i kam longLifeline, P O Box 6047, Boroko, NCD.Telipon:3260011. Raitim trupela nemna etres bilong yu na bai mipela iken salim bekim long pas bilong yu.Bai mipela i no inap putim trupelanem bilong yu long stori.Laiplain

OPERETA bilong PNGLNG projek, Esso High-lands Limited (EHL )itokaut olsem moa long 90pesen wok konstraksenlong sait i pinis na projeksalim namba wan geslong kantri stat longnamel bilong 2014.PNG LNG projek ekseke-

tiv Decie Autin i tok, woklong LNG i go het na i gatmoa long 19,000 wokmanmeri wok long olgeta haplong projek eria na 7,500em ol Papua Niugini.Antonov Kago balus i

wok long Komo ples balus ipinisim wok long 13 Ogas20, na wok i kamap naulong putim ol samting bi-long ol long Komo i go longHides Ges Kondiseningplent.Mis Decie Autin i tok ol

wok I stat pinis long LNGplent long redi long nambawan ges long go aut long2014. Ol bai salij ges i go aut

long Oil Search KutubuSentral Prosesing Fasiliti golong LNG plent long givimpawa na testim ol fasiliti na

ikwipmen.Em i tok Driling long

Welped B i pinis na olrausim ol samting bilong drilgo long narapela welpedlong sapotim moa wok longdriling.Long 2012, kost bilong

LNG projek we ol i makimlong US$ 19 bilien o K44.77bilien i stap yet.Dispela i soim kampani

bin yusim gut mani longwok konstraksen long plesmaunten.ExxonMobil i divelopim ol

wankain projek tu long olarapela kantri long wol wan-taim bikpela teknikel savena bikpela mani.Mis Autin i tok dispela

LNG projek long kantrikamap i gut tru na pinis longtaim na plen long PNG.Mis Autin i tok moa olsem

LNG projek i bin ron wan-taim gutpela kontrol bilongmani na i lukim ol wok kon-straksen i pinis long taim olI makim.EHL i go het long lukluk

long kamapim nupela wokbilong ges na oil long PNG.

bisnisnius Septemba 5 - 11, 2013 Wantok P21

Wok long LNG klostu bai pinisLNG bai salim ges long 2014

Kantri Taiwan i gat bikpelalaik long wok bung nastrongim wok bisnis wantaimPNG bikos gavman i stapstrong na i gat gutpela lidabilong kantri.Man i makim Tred o ol bis-

nis bilong Taiwan wantaimPNG, Daneil Hu, i tok PNG igat gutpela politikel lida nawok politiks i ran gut napasin bilong wok em i gut-pela tru long ol bisnis.Mista Hu i mekim dispela

toktok long taim em i tokautlong 20 kampani bilong Tai-wan bai kam long PNG longputim wanpela Tred So longLae na Mosbi. Dispela TredSo bai kamap long Mosbilong 7 na 8 Oktoba na longLae long 11 na 12 Oktoba.

Mista Hu i tok as bilongkamapim dispela Tred So,em long painim ol bisnispatna na strongim wok bis-nis namel long tupela kantri.Bikpela laik tru em longstrongim na groim ol smolmedium sais entaprais(SME).Dispela Tred So bai bai

givim sans long ol PNGSME bisnis long toktok wan-taim ol kampani bilong Tai-wan long kisim sampela skultok na helpim long Taiwanwe i gat moa long 1.5 milienSME bisnis .Mista Hu i tok em i gat

bikpela bilip long PNG gav-man i sapotim ol SME. Em itok Taiwan i pulap long olSME na ol pipel long hap i

save wok strong long SME ihelpim ikonomi bilong kantrlong gro.Bisnis deligesen long Tai-

wan bai kam soim kain kainprodak bilong ol olsem,marasin, solar, bebi prodak,CCTV, rais mil masin, ol patbilong kar,ol pis prodak nabot na planti moa kwaliti pro-dak bilong Taiwan.Mista Hu i tok PNG em i

gutpela kantri tru na ol bisnisi gro. Em i laikim Taiwan baikamap gutpela pren longwok bisnis wantaim PNG.Bihain long wanpela tred

so i bin kamap las yia, bis-nis namel long tupela kantri iwinim mak bilong $151 mi-lien na go antap long$268milien.

Taiwan strongim genwok bisnis wantaim PNG

Digicel Foundation i givimK520,000 long tripela skul in-sait long kantri.Dispela tripela skul i stap

long Madang na InstenHailans Provins. St Joseph elementeri skul

long Midel Ramu, MadangProvins i kisim nupela dabolklasrum, na tupela skul, Krufielementeri skul , na Yababipraimeri skul long Kainantu,Isten Hailans i kisim daboilklasrum tu.Projek bilong sanapim ol

dabol klasrum long Krufi el-

ementeri na Yabai praimeri ibin kamap aninit long pablikpraivet patnasip program,we memba bilong Kainantulong Palamen, JohnsonTuke, i bin givim K100,000.Mista Tuke em i nupela

memba long palamen. Em itok tenkyu long Digicel longkamap poroman long givimsevis bilong edukesen longol skul i stap longwe olsemlong Kainantu distrik.Mista Tuke i tok Digicel i

givim gutpela komyunike-sen sevis long olgeta hap

long kantri na Digicel Foin-dation i pinism tupela dabolklasrum long distrik bilongem insait long 6-pela wiktasol.Sif Ekseketiv Opisa(CEO)

bilong Digicel FoundsationBeatrice Mahuru i tok Digi-cel i gat bikpela laik longsapotim edukesen program.Em i tok tu olsem, MistaTuke i gat gutpela tingtinglong poroman wantaim Dig-icel na givim sevis long skulwe i ken helpim save bilongol pikinini.

Digicel givim K520,000 long skul

Westpac benk i mekim wokbisnis planti yia tru longkantri na ol i luksave longpasin na kalsa bilong olpipel. Long mun Ogas, Benki soim dispela luksave longpasin tumbuna bilong olMilen Be na i givim K15,000long kamapim Kundu naKenu Festivel.Westpac hetman bilong

Ritel Benking, Adam Dowinei tok, benk i amamas longsapotim pasin tumbuna bi-

long ples. Na dispela sapotol i givim tu, i strongim tupasin pren namel long benkna ol kastoma bilong en longMilen Be provins. Westac benk i bin opim

brens bilong en long Sama-rai Ailan long yia 1926.Siaman bilong Nesenel

Kenu na Kundu Festivel,Peter Tarumuri wantaim ek-seketiv komiti bilong em naol pipel bilong Milen Be iamamas long dispela helpim

mani benk i givim longkamapim dispela bikpelafestival long provins. Plantimanmeri bilong PNG na olovasis kantri tu, i save pulimlain i go lukim dispela festi-val.Westpac i kamap Silva o

namba tu sapota bilong dis-pela namba 19 Kundu naKenu Festival we bai kamaplong Novemba 1 go inaplong 4 long Alotau, biktaunbilong Milen Be provins.

Benk givim K15,000 longKundu na Kenu Festivel

Nesenel Kenu na Kundu Festivel, Siamen Peter Tarumuri i amamas long dispela K15,000 piksasek i kam long Westpac Alotau brens menesa Gela Lucas (raithan) na Westpac Maketing naKomunikesen Speselis Lynette Boas.

PLANT SAIT:

P22 Wantok Septemba 5 - 11, 2013 ramunius

‘Wanpela

Ramu NiCo,

Wanpela

Komyuniti’

Insait long moa long tupela yia, Ramu NiCo i sanapim pinis malti bilianKina Ramu Nikel Projek, na nau mipela i redi long komisinim.Bihain long mipela i kisim olgeta tok orait na stretim ol teknikal wok redi,

Ramu NiCo i go het wantaim bikpela wok konstraksen long namba tu hap bi-long 2008. I kam inap nau, olgeta bikpela konstraksen wok long Krumbukarimain sait na Basamuk rifaineri i pinis, na projek i stap redi long kisim komisino tok orait long mekim wok. Long wol tu, dispela kain hariap sanapim em i nokamap bipo long wanpela kain bikpela projek olsem, na i daunim olgeta

salens bilong graun na masin bilong mekim wok.

Ol dispela namba i soim klia mak bilong wok mipela i pinisim:

n Moa long 4.5 milian kubik mita bilong graun wok i pinisn Klostu 195,000 kubik mita simen i silip pinisn Klostu 48,000 tan stil bilding i sanap, hap long ol em ol nupelan Moa long 2,000 yunit masin i sanap redin Moa long 227 kilomita bilong baret na proses paip i silip (antap

long 135 kilomita slari paiplain)

Ramu NiCo redi long givim

WANPELA kwaliti tes longRamu riva em wanpelaindipenden kampani

long bilong ovasis ol i kolimAustralian Leboratori Sevises(ALS) I kamapim pastaim I soimolsem pipia bilong ain o metal istap daunbilo tru na aninit longmak long givim hevi long bodibilong ol pipel taim ol i kisim pislong wara na lukim na kaikai.Ol opisa bilong Helt, Sefti na En-

vairomen (HSE) Dipatmen bilongRamu NiCo Menesmen (MCC) Ltdi tokaut long dispela insait longwanpela sevei na aweanes ol ikamapim long ol viles klostu longKurumbukari Main arere longRamu riva.Ol HSE opisa wantaim tu wan-

pela indipenden konsalten i kamlong Australia i karimaut wanpelawok painimaut na tu mekim wokaweanes long ol ples arere longRamu Riva stat long Julai 22 i go28.Dispela Namba 2 kwata en-

vaironmen monitoring wok longRamu Riva wantaim aweanes i bi-hainim kondisen bilong OperesenEnvairomen Monitoring Progrem(OEMP) we Gavman aninit long Dipatmen ov

Envairomen na Konsevesen (DEC)i putim kondisen o lo we kampani imas wokim.Ol ofisa bilong Helt, Sefti na En-

vairomen (HSE) wantaim wanpelaopisa bilong Komyuniti Afes na tupablik rilisens ofisa bilong KoporetOfis bilong Ramu NiCo i statim woklong Moimara na pinisim wok longSepu arere long Ramu Riva. Ol dis-pela eria arere long Ramu riva emDEC i putim mak we Ramu NiCo imas karimaut wok monitoring bi-long em long sekim wara nawanem sedimen i kamaut long wokbilong maining.Long Mande tim i bin go wokim

kem long wanpela liklik ples longMoimara na long apinun tru olopisa i go tromoi net long kisim olpis bilong wara na glasim ol nasekim sapos i gat ain o arapelasamting i stap insait long bel bilongol dispela pis bilong wara. LongTunde, tim i bin go bihainim wan-pela liklik han wara na tais bilongMoimara ol i kolim oksbo we ol iputim net tu long hap.Ol lokal pipel bilong Moimara tu i

bin helpim long raun wantaim ol

opisa long soim ol ples we ol i savetromoi net na kisim planti pis longen. Dispela wok-bung i soim olsemRamu NiCo i laik wok klostu wan-taim ol lokal pipel na kisim tingtingbilong ol bikos ol i save long plesna wanem samting i kamap longenvairomen bilong ol na ol pipel yetbai givim trupela tingting.Insait long dispela monitoring bi-

long kisim ol pis long Ramu Riva,ol opisa i pulim planti pis tru, we oli katim na sekim bel na kisim sem-pol bilong ol pis. Dispela ol sempololsem bel na ol hap bodi bilong olkain kain pis bilong wara ol i kisimem o bai glasim na mekim ripot natu salim i go daun long Australialong wanpela bikpela leboratori wewanpela indipenden lain bai sekimgen na mekim indipenden ripotlong givim i go long Dipatmen ovEnvairomen na Konsevesen(DEC).Long sait long monitoring i lukim

ol HSE opisa i tromoi net na kisimol pis long sekim mit na bel bilongol na kisim ol sempol long salim igo long Australia long lukim in-dipenden wok painimaut i kamaplong en.Bihain long Moimara, tim i bin

muv i go daun bihainim

Ramu Riva i go long Banapoksbo na tu arapela tim i go kisimol wara sempol na sediment longNapa Tais.

Taim tim i stap mekim kemp yetlong Banap oksbo, arapela tim wewanpela strongpela meri En-vairomen opisa, Jennifer Goariwantaim ol arapela i bin go givimtoktok na aweanes long plesMundip.Long toktok bilong em, em i

tokaut long ol pipel long wanemkain wok HSE lain i wokim long saitlong envairomen aweanes na tutoksave gut tru long ol pipel long olbikpela wok painimaut we i binkamap pastaim.Insait long aweanes long

Mundip, ol lain bilong HSE i tokautlong ol pipel olsem wanpela in-dipenden konsalten bilong Aus-tralia ol i kolim HydrobiologyKampani i kamapim long main saiteria na ol han wara i kam long Ku-rumbukari we i go join wantaimRamu Riva. Dispela sevei i bi-hainim wok bilong glasim na skelimol wok i stap insait long OEMP.Ol HSE lain i stori gut tru long ol

pipel na ol manmeri i givim ol askimtu we ol opisa i bekim.

ALS tok Ramu wara fis i no gatbagarap long en

Ol Ramu NiCo HSE opisa i glasim pis.

Ol opisa bilong RamuNiCo kisim pis long net.

Ol manmeri i bung long lukim pis.

Wok long kisimsempol bilong pislong Ramu riva.

ruralindastri Septemba 5 - 11, 2013 Wantok P23

Sape Metta i raitim

LONG tupela de wokabautbilong Praim Minista, PeterO’Neill, i go long Goroka laswik, em bin mekim plantiwok na ol komitmen plantimilien kina bai go long ol.Wanpela long ol em long

opim Unggai-Bena fres fudmaket long Goroka longTunde.Planti savepes bilong Ung-

gai-Bena Distrik husat i savemaket long bikpela maket baino inap bisi moa long maketlong hap bikos ol bai muv i go

daun long maket bilong ol nasalim ol kaikaiS.Lidaman bilong dispela hap

na Palamen Memba bilong ol,Benny Allan i bin kirapim dis-pela maket. Em i tokim pipel olsem

maski maket i kirap longGoroka Taun, ol i mas ama-mas long yusim dispelamaket long baim na salim olkaikai bilong ol.Mista Allen i bin tok dispela

em i nupela maket na em igivim nupela nem, Sir Akepamaket, long en.Em i tok dispela nem i bi-

long ol pipel long Unggai-

Bena givim luksave i go longwanpela lidaman na pala-men memba, na sinia steers-man, Sir Akepa Miakwe.Bihain long opim maket,

Mista O’Neill i bin autim tokamamas i go long MistaAllen long luksave we em napipel bilong em i givim i golong em.Mista O’Neill bin tokim ol

pipel bilong Unggai-Bena Dis-trik olsem bai em i go beklong opim distrik edministre-sen senta long Lahame na tu,Lahame-Megavo rot i goolsem long Madang pastaimdispela yia i Pinis.

Praim Minista opimUnggai-Bena maket

Sape Metta i raitim

PLANTI samting longbikpela maket longGoroka, Isten HailansProvins i wok long lapun nabagarap, na ol i mas stre-tim.Na ol mas mekim ol wok

mentenens na apgretim

bikos ol bikpela wok divel-opmwn bai kamap long dis-pela yia na long nupela yiai kam.Mista O’Neill i wokim tok

promis olsem gavman bi-long em bai givim K5 milienlong kamapim gut dispelamaket. Mista O’Neill i tok gav-

man bilong em i lukluk long

kamapim ol praioriti projekna ol bikpel infrastraka di-velopmen long provins.Sampela long ol em ol

han rot insait long taun,edukesen na helt.Em i tok taim ol dispela

impek projek na infra-straksa divelopmen ikamap long provins, senistu bai kamap.

K5 milien long stretim Goroka Maket

GROIM na salim ol kumulong Wafi Gol projek erialong Morobe Proivins i woklong helpim gut planti mamana ol narapela fama longeria.Olgeta wik, ol fama i

save karim ol kumu ol ikisim long ol gaden bilongol olsem ol paksoi kabis,tomato, ekplen, bin, kep-sikum na kukamba i golong kem na ol woklain i

save kukim kaikai bilong olwokman i save baim.National Catering Serv-

ice (NCS) i save lukautimmes o haus kaikai bilong olwoklain.Komyunit Afeas seksen

bilong Morobe MainingJoin Venja (MMJV) i bin ki-rapim dispela programwantaim as tingting longhelpim ol meri i kamapimgut laip na sindaun bilong

ol na ol famili bilong ol.Ol fama planti bilong ol

em ol meri i save kisimnamel long K70 na K150long taim ol i go long kemna salim kumu long wan-pela de.Bikos long gutpela samt-

ing ol fama meri i kisim,planti moa fama nau i goinsait long program nagroim ol kain kabis na olkumu.

Kumu program sapotim ol fama

OL YANGPELA FAMA GREDUET: Ol yangpela i pinisim skul na trening long City Mission longwok kumu fama na i greduet. City Mission i gat vejetebol fam bilong em long Magi Haiwe ausaitlong Mosbi siti we i save givim trening i go long ol yut long wok fama na groim ol kumu long salimna kisim mani long lukautim ol yet.

MAOPA MAKET: Ol mama i sindaun salim ol yam, mami na ol narapela kaikai long MaopaMaket, Rigo long Sentrel Provins. Poto: Nicky Bernard

Westpac benk i bin go paslong wanpela kos bilonggivim moa skul na save longol liklik bisnis o SME. Ol 25manmeri long Pot Mosbi i binstap insait long dispela tu-pela de kos las wik.Dispela kos i skulim ol long

fainensel pefomens anali-sis,winmani plening, kesbaset, kirapim kes flo na olbenking prodak na sevis bi-long helpim ol lain husat i gatol SME bisnis.Westpac i givim fri sevis yalong ol pipel long kanrti longkisim save bilong lukautim

gut mani na groim bisnis naikonomi.Bos bilong Westpac Ritel

Benking Adam Dowine i tokol lain husat i bin stap longdispela kos i bin kisim gut-pela save. Planti bilong ol em ol papa

bilong ol tred stua husat i gatWestpac Instua Benking pro-gram na ol i kam long ol pleslong Hiritano na Magi Haiwelong Sentral Provins.Mista Dowine i tok wan-

pela bikpela hevi long bisnisem taim papa bilong bisnis ino lukautim gut ol kes flo o

mani i ran long wok bisnis.Em i tok bikpela bisnis i

save pundaun long taim olmenesa o papa bilong bisnisi no lukautim mani bilongranim bisnis gut.Planti meri i bin kam long

dispela kos. Dispela i soimolsem benk i gat bikpela luk-save long wok bilong ol merilong kantri na em i laikhelpim ol meri long groimbisnis we i ken helpim divelp-men bilong PNG.Olgeta lain husat i bin

kamap long dispela woksopi bin kisim setifiket.

Westpac givim fri bisnis kos

Ol lain husat i gat ol liklik bisnis i bin stap insait long wanpela kos em Wespac i bin go pas longen. Man i go pas long givim skul long dispela kos, Andy Roberts, i stap long raithan kona.

P24 Wantok Septemba 5 - 11, 2013 spotlaipstail

Ol poto bilong Tim PNG long welkam seremoni wantaim king long Sande long Wallis na Futuna.

Ol poto we i lukim Tim PNG i stap long tupela de opening seremoni.wantaim

ANDREW MOLEN

Save Long GemTim PNG i tek pat long opening seremoni

Septemba 5 - 11, 2013 Wantok P25olspotpoto

TOKSAVE: Salim ol spots dro bilong yu kam long Feks; 325 2579, e-mel;[email protected] o kam lusimlong Wantok Niuspepa opis long Able Building Complex long Central Waigani, NCD.

- Weekend Sports Draws-

Ol Poto Nicky Bernard.

WEEK 3 RESULTS: Port Moresby Vipers 32, Rabaul Gurias 8 (POM)

Ol spoteksen poto longwiken...

Tim PNG i tok gut bai long kantri long go pilai long mini Pasifik Gem long Wallis na Futuna.

BAI YU HAT YA:Yamaros pilaia i pasimbal long lek bilong emlong givim hatwok longMacklan pilaia i kisim ballong primia lig resisbilong soka long Bisinilong Mosbi. Tupela timwantaim i dro 0-0.

LUSIM MI:Man husatsave stiaimpilai bilongGurias tasol ipopaia longlas wik Sande.

PAWA HAUS: Kepten bilong Vipers, Lason Marabe i soim pawa bilong em long brukimbanis bilong Gurias.

DAI HAT:Sapota bilongVipers i binsapot nogut trutaim Vipers ipilai wantaimGurias.

Goroka Lahanis Port Moresby Vipers

P26 Wantok Septemba 5 - 11, 2013 nrlnius

SPOTS DR0RAUN 26

Fonde: Septemba 5, 2013

Sarare: Septemba 7, 2013

Fraide: Septemba 6, 2013

Broncos Vs Bulldogs

ANZ StediumRabbitohs Vs Roosters

Suncorp Stedium

Brookvale Ovol

Hunter Stedium

S/Eagles Vs Panthers

Nights Vs Eels

Canberra Stedium

Raiders Vs Sharks

Sande: Septemba 8, 2013

WIN Jubilee Stedium

Dragons Vs Warriors

AAMI Park

Storms Vs Titans

Townsville Stedium

Cowboys Vs W/Tigers

Raun 25 Poins LedaPos Tim W B L D Pts1. Rabbitohs 18 2 5 0 402. Roosters 17 2 6 0 383. Sea Eagles 15 2 7 1 354. Storm 15 2 7 1 355. Bulldogs 13 2 10 0 306. Sharks 13 2 10 0 307. Knights 11 2 11 1 278. Warriors 11 2 12 0 269. Cowboys 10 2 12 0 2410. Titans 10 2 12 0 2411. Panthers 10 2 13 0 2412. Raiders 10 2 13 0 2413. Broncos 9 2 13 1 2314. Tigers 7 2 16 0 1815. Dragons 6 2 17 0 1616. Eels 5 2 18 0 14

South Sydney Rabbitohs i noinap pret long ol West Tiger

Tas daun...Adam Reynolds bilongRabitohs i skoaim trai long Fraidenait gem las wik.(AAP Image: Grant Trouville)

South Sydney i stap nau insait long final raunwe i lukluk long maina primiasip bihain long ol imekim wanpela strongpela gem na pretim olWest Tiger 32 - 18 win long Fraide nait.

Long narapela nait gem , ol New Castle i kamlong 14-0 na winim Brisbane Bronco long 28 - 18fultaim long Lang Park stedium.

Ol Rabbitohs bai sambai long salensim ol biruabilong ol, ol Sydney Rooster long dispela Fraide ikam. Dispela gem bai makim husat tim bai staplong dispela sisen long antap fainols.

Manly paiarimStorms long kisimnamba 3 plesManly i tanim gem wantaim Mel-bourne Storms long lata bilong gembihain long ol i memeim Storms long24 - 8 win long Brookvale Oval longSarere las wik.

Long narapela gem long nait, Penrithi go daun long Bulldogs 34-14 lus naWarriors waraim Raiders long Auck-land.

Ol Sydney Rooster ipundaun long hanbilong Gold CoastTitan na kisim 8 poinlong final...Ol Rooster i strong long pilai na

givim bagarap long ol Gold Coasttasol dispela gem i tanim na Titan ikisim gem na win long 30 - 22 longSydney Futbal Stedium long Sandeapinun.

Nau Not Kwinsland i muv i goantap klostu long holim insait long fi-nals taim ol i winim Cronulla 31-18win. Dispela win gem i kostim brukpinga bilong Matt Scott.

Septemba 5 - 11, 2013 Wantok P27spotnius

Ol distrik i maslukluk long LLGspot divelopmenNAU ol i givim sampela fainensel pawa i go long ol-geta LLG long kantri long yusim dispela ol mani ol igivim long ol. lukluk long ol praioriti eria we ol wok divelopmen

bai kamap long en insait long ol LLG eria. Na ol imas mekim spot i wanpela bikpela samting.Olsem mi wok long tok, taim i gat planti eria bi-

long kamapim divelopmen long spots, “manpower”divelopmen, o divelopim ol save woklain i wanpelawe i mas kisim top praioriti long ol arapela eria.Long ol wan wan LLG eria na ol wod, i mas gat

inap woklain long lukim olsem spot i kamap bikpelasamting.Ol grup we ol i trenim ol pinis bai mekim dispela

wok.Olgeta LLG i mas lukim olsem ol wan wan wod

long eria bilong ol i gat sans long trenim dispelagrup na ol bai skruim wok long teknikel divelopmaneria we i karampim spot edministresen, wok kosa,opisiet o go pas, spot marasin na stretim ol fasiliti ool ples bilong pilai. Ol no ken givim trening tasol i go long ol,nogat.

Tasol bikpela samting ol mas givim inap mani sapotlong mekim gut wok. Dispela tupela eria bilonghelpim i mas go wantaim bikos wanpela i no napwok gut em yet.Tupela i wok wantaim long kamapimgutpela kaikai o risal.Olgeta wod i mas gat ples bilong pilai long en, ol

ikwipmen o ol samting bilong yusim long pilai wan-taim, manpawa risos na fainensel o mani sapot. Oli mas putim mani long baset bilong ol long wanpelayia long karamapim ol dispela samting.Ol wan wan LLG atoriti i mas kamap wantaim ol

eria we ol bai givim bikpela lukluk long ol, wanemeria bai wok pastaim long en na ol narapela bai bi-hainim rot. Olsem mi tok pinis, manpawa i bikpelaeria ol i mas lukluk long en.Olgeta wod i mas gat ol gutpela spot edministreta

i gat trening na save long dispela eria. Ol dispelalain bai givim stia na lukautim ol spot ektiviti insaitlong ol komyuniti bilong ol olsem tasol ol narapelakomyuniti ejensi.Long wankain taim, wankain lukluk i mas go long

ol narapela eria bilong spot.Mi bilip olsem olgeta wod insait long ol LLG i gat

ol ples long pilai long ol, na ol wokman i gat treninglong mekim wok. Dispela i gutpela, tasol sapos i nogat mani sapot, o sapot i kam long ol atoriti, ol samt-ing bai no nap kamap gut. Luksave olsem spot emi tul o samting bilong kamapim divelopmen we ol imas yusim gut long kisim gutpela kaikai. Yusim spot long edresim ol salens we planti

komyuniti i bungim, na helpim ol long bildim gutpelakomyuniti.

Long dispela Sande long PRLpilai graun long Pot Mosbi bi-hain long 80 minit bilongstrongpela ragbi lid grenfainal, husat tru bai kisim Dig-icel kap na primiasip taitel bi-long 2013 – Bintangor GorokaLahanis o Stop & Shop PotMosbi Vipers?Lahanis i winim pinis dis-

pela kap na taitel long nambawan taim Digicel i tekova nago pas long 2011. Tasol ol boiApo i no bin difendim dispelataitel long 2012 na RabaulGuria i rausim long ol nakarim i go long Is Nu Britenprovins.Lahanis i bin stap wet tasol

long pilai long gren fainal bi-hain long em i bin winimRabaul Guria long mesa semi

fainal tupela wik i go pinis longGoroka.Long dispela wiken ol boi

Apo i lukluk strong na ol i gatbikpela laik tru long karim dis-pela kap i kam bek long IstenHailans. Olsem na ol i stapnau long hatpela trening longstretim gut ol eria long ranimbal long taim bilong atek, natu wok long mekim gut ol eriabilong kamapim gutpela nastrongpela difens banis longNesenel Spot Instituit(NSI)long Goroka.Michael Moses het kosa

long namba wan taim ibringim Lahanis i kam longdispela gren fainal i lukluklong dispela bikpela gem. Naem i redim gut ol boi bilongem long putim strongpelapilai, win na karim kap i kamantap long provins.Long winim dispela bikpela

gem bai i no nap isi, olsem nakosa Moses i mas yusim olstrongpela na straik pilaialong franlain olsem keptenNicko Ubile, GonzellaUrakusie, Supa Kokote, Wes-ley Mohokule, Yappa Kapu naFelix Tatsim long kamapim olbagarap long difens lain bi-long Viper. Bikpela sapot baikamap long beklain pilaiaolsem, John Arme Gand, NoelZemming, Kevin Inagafa,Bernard Tastsim Junia, AdexWera na Robin Soga long pin-isim ol muv long skoaim oltrai.Vipers tu bai i gat wankain

tingting long mekim olsem.Em bai yusim ol strongpela naki pilaia bilong em olsemkepten Larson Marabe, Char-lie Wapo, David Lapua, EnochMaki, Sabastian Pandia,Michael Mark, Richard

Kambo, Josiah Abavu, GaryLo, Israel Eliab, Toby Kapi naSteven John long givim Laha-nis gutpela ran long dispelabikpela pilai.Nau yet papa bilong Laha-

nis, Simon Sia, i tok amamasolsem tim i pilai strong i go nakamap long gren fainol. Em i tok bikpela tingting bi-

long em, i olsem; tim bai godaun long Pot Mosbi, pilai nakisim Digicel Kap i kam beklong Isten Hailans. Sia i tok, wankain olsem

Goroka, Lahanis i gat bikpelasapot tru long Pot Mosbi nadispela ol sapota bai i stapbaksait long tim na sapotim olboi Apo i go inap long fainalwisel bilong pilai.Em i tenkim ol sponsa,

sapota na ol pipel bilongprovins long sapotim tim longdispela yia.

Husat nau bai kisim 2013 Digicel Kap – Lahanis o Vipers

Dispela pilai longSande wik go pinis emnamba foa taim Vipersna Gurais i bin bung naVipers i autim tiket bi-long ol long stap insaitlong gren fainal nalukautim bek kap olwinim las yia.Viper nau bai bungim

Goroka Lahanis longdispela Sande long PotMosbi, Vipers i binlusim pilai bilong olwantaim Lahanis taimtupela bung longMosbi.Dispela taim Lahanis

i soim strong bilong emlong kam bek long bi-hain na winim Viperslong hom graun bilongVipers.

Vipers bai tingim dis-pela na senisim pilai bi-long ol liklik longstrongim banis bilongol, olsem ol i bin mekimlong Gurias.Lahanis bin winim

Gurias 15-14 longGoroka na sten bailong gren fainel, ol binkisim wanpela wikenmalolo na dispela givimol moa taim long tren-ing na mekim gem plenbilong ol long dispelawiken.Vipers bai kisim moa

strong long ol sapotabilong ol long wanemhom graun na tu 16 yiaem longpela taimtumas long stap insaitlong gren fainal.

Vipers lukim gren fainali kam long bek pes

Sape Metta i raitim

INSAIT long Isten Hailans olpipel i save putim ragbi lig igo antap stret. Na nau timblong ol Bintangor GorokaLahanis i go sambai longgren fainol bilong 2013 Dig-icel Kap gren fainal. Trutumas ol sapota blong ‘kol-ples’ bai kapsait stret longLloyd Robson oval longMosbi long singaut strongna sapotim tim blong ol.Praim Minista bilong PNG,

Peter O’Neill em boi Gorokabikos em i skul na bikpelalong Goroka na em i soim

pinis olsem em bai sapotimBintangor Lahanis longSande, taim ol mangi Apo ibungim Stop N Shop MosbiVipers.Long dispela yia Lahanis i

bin winim Vipers tupela taimpinis long gem ol i pilai longGoroka na long Mosbi. Tasolnau em gren fainal na bai igat moa presa na tim we ino kamapim planti asua longgem-plen bilong en bai win.Tasol bikpela samting long

Lahanis em ol sapota bilongol i save bihainim tru tim bi-long ol. I gat sampela toktokolsem planti ol strongpelasapota long Goroka i redim

mani pinis long sata wanpelabalus long karim ol i go daunlong Mosbi siti long lukimdispela gren fainal tasol.Bikpela sponsa na Jeneral

Menesa bilong BintangorTreding long Goroka, SimonSia i tokaut pinis olsemLloyd Robson oval longMosbi bai pulap tru wantaimretpela kala long Sande taimol sapota i go insait longsapot.Tupela tim wantaim Laha-

nis na Vipers i gat ol strong-pela fowat long traimsalensim pawa bilong ol yetlong brukim difens i go kam.Lahanis i gat strongpela

man Bena, Nicko Ubile istap wantaim George Abbalong strongim ol yangpelaKumul olsem GonzellaUrakusie na Supa Kokokelong kamapim hetpen longol fowat bilong Vipers. Longbeklain bai lukim stail mangibilong Genauka yet AdexKudoo Wera i givim sapotlong winga Felix Tatsim Mi-naho Goso na Kevin Ina-gafa.Tupela stail mangi long

senta em Noel Zeming naRobin Soga, husat i gat staillong bagarapim sindaun bi-long Vipers sapos ol i nowas gut.

Lahanis sapota bai kapsait long Lloyd RobsonJames Kila i raitim

Ol volibal meri PNG i winim Nauru long namba wan pilai bilong ol. Ol PNG meri bai bungim Fiji long namba tu gem long mini PacifikGems long Walis na Fotuna. Poto Andrew Molen

Wan wik: Fonde, Septemba 5 - 11, 2013.Isu 2036

Publisher of the newspaper operates at Able Building Complex, Sec 58 Lot 02, Waigani Drive.

Moa long Pes 27.

INSAIT:

Lahanissapota bai

kapsaitlong Lloyd

RobsonOvol

Pes 27

Raun 26 drona poins

lata

Pes 26

STOP N Shop Pot MosbiVipers nau bai pilai longgren fainal bilong DigicelKap bihain long 16 yia emi bin abrus long ol fainalbilong bikpela ragbiresis.Vipers bin stap long ol

bikpela resis bilong ragbilig olsem SP kap, Bmobailkap na ol narapela bikpelaresis bilong ragbi bipo longDigicel i kisim dispela resis.Tasol Vipers i no bin stronglong stap insait long olfainal bilong ol dispelaresis inap 16-pela yia ol-geta.Long yia i go pinis Vipers

i pundaun long namba 5ples long Digicel kap resis,dispela i mekim senis longVipers long dispela yia.Wantaim gutpela sapot

bilong Stop N Shop, NCDCna ol narapela sponsaVipers i kamap strong trulong dispela yia resis bi-long Digicel kap.SNS Vipers i daunim las

yia kap wina RabaulGurias, insait long semifainal long Lloyd Robsonpilai graun long Pot Mosbi,32-8. Viper i bin bungimGurias tripela taim olgetalong pilai bilong ol, tasoldispela tripela pilai Guriasbin daun Vipers gut tru.

Vipers lukimgren fainalbihain long16 yia

Nicky Bernard i raitim

EM BILONG MI YA: Kepten bilong SNS Pot Mosbi Vipers Larson Marabe na Kepten bilong BintangorGoroka Lahanis Nicko Ubile, i lukluk strong long Digicel Kap long han bilong Kwinslen na Austrailafowat bipo, Petero Chivoniciva, long taim bilong lonsing bilong Digicel Kap. Tupela kepten wantaim timbilong tupela bai strong long kisim dispela kap long Sande. Poto Nicky Bernard.