na franjevačke crkve s obližnje-ga Kaptola rastalila, sačuvana sli-ka smatrala se velikim čudom. Žena koja je pronašla sliku da-la je podići oltar i od tada je po-čela tradicija

broj 38 | godina III| besplatni primjerak 1. lipnja 2010.

Veliko slavlje i procesija

Zagreb ostaje bez dogradonačelnika

Za Dan grada

Zaboravljena atomska skloništa

U centru grada četiri dana zabave

Nakon poraza na stranačkim izborima, Ivo Jelušić najavio odlazak iz izvršne gradske vlasti

Zagreb ima 994 skloništa, mnoga od njih su iznajmljena, a ostala su uglavnom zapuštena

Ulični festival Cest is d’ Best donosi pedesetak koncerata i cirkuskih performansa

Str. 5

Str. 28-29

Str. 12-13Str. 2-11

Sini

ša K

OSI

Ć

Odsad Zagreb.hr i na www.online-zagreb.hr

Sve tekstove iz Zagreb.hr-a možete

komentirati nawww.online-zagreb.hr

2 1. lipnja 2010.zagreb.hrdan grada

“Išla sam prije ispita na Kamenita vrata zapaliti svijeću”, “Ako sam na putu prema Gornjem gradu, uvijek idem kroz Kamenita vra-ta da se mogu u tišini pomoliti”, “Kleknula sam pred slikom Gos-pe da mi se vrati dečko”... Takve su poruke već postale uobiča-jene kad smo u nekoj nevolji. U ponedjeljak smo slavili Majku Božju od Kamenitih vrata i Dan grada Zagreba. Nakon višesto-ljetnog štovanja Gospe zagre-bačke, od godine 1991. Zagreb ima svoju zaštitnicu - tadašnji zagrebački nadbiskup, kardinal Kuharić dao joj je naslov “zaštit-nice, čuvarice i vratarice hrvat-ske metropole”, a otprije dese-tak godina njezin se blagdan

slavi i kao Dan grada. I ove je godine 31. svibnja išla procesija s njezinim likom. Gradski dužno-snici hodali su među mnoštvom koje je nosilo svijeće, poneki su u ruke zapetljali krunicu, molilo se za bolji život u metropoli.

Gospa od Kamenitih vra-ta recimo da je danas svojevr-stan gradski vjerski i kulturološ-ki brend pa je Zaštitnica grada, kao i sama vrata kao drevna ar-hitektura, nezaobilazna točka turistima. Svi su oni odslušali le-gendu iz prošlosti kako je godi-ne 1731. buknuo požar u zgra-di sjemeništa Sv. Josipa, koji se proširio na Kamenitu ulicu, Opa-tičku i Jezuitsku. Mnogo je kuća izgorjelo, čak i gradska bolnica. Međutim, sutradan, kada je va-tra utihnula, iz pepela izgorje-lih Kamenitih vrata izvađena je

neoštećena slika s likom Majke Božje. A budući da je sve uoko-lo bilo uništeno, čak su se i zvo-na franjevačke crkve s obližnje-ga Kaptola rastalila, sačuvana sli-ka smatrala se velikim čudom. Žena koja je pronašla sliku da-la je podići oltar i od tada je po-čela tradicija štovanja, molitve i zavjetovanja.

Provedete li nekoliko minuta na Kamenitim vratima, vidjet će-te da su od rijeke prolaznika ri-jetki oni koji barem načas ne za-stanu, poklone se i prekriže. U polumraku starih zidina pone-ki se znaju klečeći zadržati sa-tima, a poneki se tek malo zau-stave, osvrću se katkada oko se-be gledajući je li ih tko promatra, pa nisu ni sigurni koliko im du-go pristoji tu se zadržavati. Da li šaptati molitvu ili samo micati

Proći kroz Kamenita Ta Marijina slika i ta znamenitost Kamenitih vrata više su od obične priče iz prošlosti, jedno pretjerani bogomoljci usadilo u svijest da tu ima ono nešto

Jozo Renić[email protected]

Riječ urednika

- Kad za to dođe vrijeme, uvjeren sam da će mi gra-đani Zagreba i peti put dati povjerenje, kao što su mi ga dali četiri puta. A kakve su moje političke ambicije, čut ćete uskoro - rekao je gradonačelnik Milan Bandić na proslavi Dana grada, godinu dana nakon neposrednih izbo-ra gradonačelnika.

Izrekao je to Bandić kad mu - navodno - po veći-ni anketa više od polovice građana više ne bi iskaza-lo povjerenje i u trenutku kad ga skupštinska pozi-cija okrivljuje za sve grad-ske probleme, a Varšavsku mu nameću kao predigru u referendum o povjere-nju. Mora se priznati, vrlo hrabro!

Nakon što je od Davora Bernardića izgubio na unu-tarstranačkim izborima za predsjednika gradskog SDP-a, Ivo Jelušić najavio je da će podnijeti ostavku na mjesto dogradonačelnika i vratiti se u saborske klu-pe. Došlo je, dakle, do pot-punog razlaza Bandića i Je-lušića, oni više neće biti bli-zu ni fizički.

Očito, stranački izbori u SDP-u itekako bi mogli utjecati na gradsku politi-ku. Vjerujemo na bolje, jer Zagrepčani su to zaslužili. A povjerenje? Za gradona-čelnika se ono dobiva veći-nom glasova - na referen-dumu ili novima izborima.

Bandić najavljuje nove pobjede

Branko Karapandža

31. lipnja 2010.zagreb.hr dan grada

usnama? Ima situacija da te ju-reći biciklist prekine u obraća-nju Gospi ili tišinu poremeti tu-ristički vodič koji u blizini mega-fonom tumači starine. Bilo kako bilo, ta slika i znamenitost Kame-nitih vrata više su od jedne pri-če iz prošlosti; jednostavno se i onima koji nisu pretjerani bogo-moljci usadilo u svijest da tu ima ono nešto…

Kamenitih se vrata sjetimo i onda kada kraj njih u kriznim stanjima čeka policijski kordon kako bi zaustavio prosvjedni-ke koji kroz ta “vrata boljeg ži-vota” kane uzići na Trg sv. Mar-ka. Sve njih Zaštitnica motri. Pa i onih par bogalja što čuče po-kraj obližnjeg sv. Jurja, vapeći za pomoć Gospe ne bi li užurbani prolaznici prema njima pokaza-li milosrđe.

vrata... stavno se i onima koji nisu

Sini

ša K

OSIĆ

Misno slavlje u povodu blagdana Majke Božje od Kamenitih vrata predvodio je u zagrebačkoj katedra-li prefekt vatikanske Kon-gregacije za biskupe kardi-nal Giovanni Battista Re. Mi-sa je slavljena na latinskom i hrvatskom, a homilija je pre-vođena s talijanskog. Kardi-nal je kazao da će na povrat-ku u Rim pred očima imati zagrebačku zaštitnicu te da se posebno trebamo moliti za zagrebačku mladež.

Misa slavljena na latinskom i hrvatskom

Braniteljske zastave na čelu procesije

Procesijski hod prema Ka-menitim vratima tekao je preko Jelačićeva trga. Na čelu su išli branitelji sa za-stavama zagrebačkih po-strojbi iz Domovinskog ra-ta, a za njima žene s upa-ljenim svijećama. Slijedile su ih prigorske nošnje, pa barem dvjestotinjak časnih sestara, a za njima sjeme-ništarci i redovnici raznih provincija te potom brojno svećenstvo, biskupi i kardi-nali. Gradonačelnik Milan Bandić nosio je svijeću koju je postavio pred Gospinom slikom. Mnoštvo vjernika koje se nakon blagoslova slilo prema Trgu ostavilo je nezaboravnu sliku - sa svi-jećama gromko su pjevali “Zdravo Djevo!”

I ove godine bilo je svečano i dostojanstveno. Uz pjesmu i molitvu, mnoštvo vjernika pratilo je Marijin lik što su ga djevojke u narodnim nošnjama nosile prema Kamenitim vratima, u pratnji gradonačelnika sa svijećom. Vrhuncu proslave Dana grada nazočilo je više tisuća Zagrepčana i gostiju iz okolice


Zagreb - grad velike budućnostiLuka Bebić, predsjednik Sabora, u svečanom govoru naglasio je da je Zagreb grad velike sadašnjosti, ali i velike budućnosti. Osvrnuo se i na njegovu prošlost, koja je oduvijek slavna, a posebno Domovinski rat, u kojem je više od tisuću zagrebačkih branitelja da-lo svoje živote. - Ginuli su za Zgareb, ali i za Vukovar i ostale naše gradove - rekao je Bebić.

Iznio je i sličicu iz svakodnevnog života, rekavši ka-ko se raduje kada kroz prozor svoje radne sobe pro-matra mnogobrojne turiste kako s velikim zanima-njem gledaju naše povijesne vrednote. (kb)

I državni dužnosnici Zagrebu su svi poželjeli da i dalje bude kotač razvoja, mjesto izvrsnosti, suradnje, napretka, kulture i ljepote

Najviši hrvatski dužnosnici sudjelovali su u radi

- Tko je Zagreb? - upitao se Bo-ris Šprem na svečanoj sjednici, jer ga on osjeća kao živu oso-bu koja živi dulje od nas, ali nas istom ljubavlju prima i ispraća, postoji radi nas i radi onih koji će tek doći. A i mi postojimo ra-di njega, što se vidjelo ovih da-na, kad smo živjeli svaki njegov događaj, od Markovog sajma do svečane procesije u hladnu večer, na Dan grada.

Posebno su sretni bili ovo-godišnji dobitnici Nagrade grada Zagreba.

- Imam pune police peha-ra, ali ova je najdraža - sa smi-ješkom je rekao Nikola Dra-gaš, držeći u ruci veliku mapu

i buket cvijeća.Zagrebu su na njegov dan

došla najveća politička ime-na ove zemlje: Ivo Josipović, predsjednik RH, Luka Bebić, predsjednik Sabora, Davorin Mlakar, izaslanik Vlade RH, za-stupnici Sabora, predstavnici vlasti i pravobraniteljstva.

Svi govornici složili su se da Zagreb moramo čuvati i ra-zvijati kao prostor gospodar-skog rasta u održivim gospo-darskim i socijalnim uvjetima, visokih urbanih standarda, smjelih ideja. Boris Šprem, predsjednik Gradske skupšti-ne, pozvao je građane da su-djeluju u radu vijeća i mjesnih odbora, jer su to oblici nepo-sredne demokracije, potrebne više nego ikad.

Obljetnica - 20 godina od prve Sjeli su u skupštinske klupe u Ći-rilometodskoj baš kao nekad. Bi-lo je i rukovanja, izmjena sjeća-nja, neki se nisu vidjeli godina-ma. Tadašnji odbornik Jurjević tražio je mjesto u zadnjim redo-vima na kojemu je nekad sjedio, a i u ostalih se vidjela nostalgi-ja za dizanjem ruku i rasprava-ma u prvoj demokratski izabra-noj gradskoj skupštini. A onda je za govornicu izašao Ivica Ni-kolac, tajnik udruge koja se zo-ve “Gradski zastupnici Grada Za-greba”, osnovane 2005. godine, najavljujući početak svečane

sjednice u povodu 20. objetnice sazivanja prve zagrebačke de-mokratske skupštine. To se zbilo 24. svibnja 1990., šest dana pri-je konstituiranja Hrvatskog dr-žavnog sabora, a većinu parla-mentarnih mjesta, dakle većinu vijećnika, kako su se tada zvali, imala je Hrvatska demokratska zajednica.

- Bila je to nova stranica u živo-tu ovoga grada, jer je utemelje-na prva demokratska skupština u suvremenoj Hrvatskoj - s govor-nice je poručio sadašnji predsjed-nik Skupštine Boris Šprem.

Katarina Butković[email protected]

Biti metropola znači imati ljude

Standard građana na prvom mjestu

Puno je učinjeno, ali puno još treba učiniti - rekao je Ivo Jo-sipović u prigodnom svečar-skom govoru. - Volio bih da na jednoj od budućih ovakvih sjednica kažemo da smo na-pravili kongresni centar, novu komunalnu infrastrukturu, za-vršili Sveučilišnu bolnicu, zasa-dili nove parkove. Biti metro-pola znači imati ljude koji će raditi za dobrobit grada i na-staviti tradiciju velikih grado-načelnika, iz kojeg god kraja došli. (kb)

Gradonačelnik Milan Bandić s tradicionalnim lancem oko vrata je poručio:

- Nažalost, kriza i recesija us-porile su realizaciju planova, jer smo na prvo mjesto stavili oču-vanje standarda građana. Činili smo i činit ćemo sve da ne uki-nemo stečena socijalna prava, da ubuduće darujemo što kva-litetnije kulturne sadržaje.

Dodao je i da Zagreb nikad nije doživljavao kao zaseban entitet koji se razvija neovi-sno o ostatku Hrvatske te tu ne možemo biti sretni ako se sreća ne osjeća i u najudalje-nijim dijelovima Lijepe naše.

(kb)


Sjetio se i svojih prethodnika - glumac Boris Buzančić bio je prvi predsjednik gradskog par-lamenta, a prije su predsjedni-ci Skupštine zapravo bili grado-načelnici, dok je uz njih izvršne poslove obavljao predsjednik Izvršnog vijeća. Ukupno je do danas bilo osam skupštinskih saziva.

Ivan Bevanda, predsjednik udruge kazao je kako je obi-čaj u civiliziranom društvu da se osnivaju udruge bivših gradskih zastupnika i da se sa-staju kako bi ukazali na pro-bleme i bili pomoć današnjim zastupnicima.

- Udruga je nestranačka, a

svojim iskustvom želimo pomo-ći vlastima i građanima grada Zagreba - rekao je Bevanda.

Skupu je kao izaslanik gra-donačelnika Bandića nazočio pročelnik Stručne službe Vido-je Bulum:

- Danas nakon 20 godina mo-žemo ponosno reći da je na dje-lu narodna vlast. Sa širenjem i rastom grada nisu zaostajali ni demokratski procesi - istaknuo je Bulum.

Na nj se nadovezao i jedan od bivših predsjednika Skup-štine dr. Zdravko Tomac, go-voreći da smo svi mi ugradili dio svog života u ovo što da-nas imamo. (jr)

na svečanosti

svečane sjednice Skupštine

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Odlazim s funkcije, ostajem u politiciIvo Jelušić nedavno je izja-vio da, ako ne bude iza-bran za predsjednika grad-skog SDP-a, napušta funkci-ju dogradonačelnika. To je sad i potvrdio. - Odlazim s te funkcije, ali ne odlazim iz politike. Radit ću i dalje sve što stranka traži od mene.

demokratske skupštine

Izvješće Državne revizije pokazalo je da se loše gospodari gradskom imovinom te da bi grad bio bogatiji gotovo dvije milijarde kuna kad bi se naplatila sva potraživanja, rečeno je na Odboru za kontrolu Skupštine grada Zagreba. Predsjednik Josip Kregar smatra da treba utvrditi odgovor-nost gradskih službi i gradonačelnika Bandića te zatražio da na idućoj sjednici Skupštine podnesu detaljno izvješće. Pred-loženo je da se napravi lista svih dužnika, tzv.crna lista, i da se vidi tko živi na račun građana. Zanimljiva je bila i tvrdnja Igora Rađenovića da je iznos o kojem se govori jednak godiš-njim proračunima Rijeke i Splita zajedno. Ostojić je dodao da Rijeka ima puno manjih poslovnih prostora, a od iznajmljiva-nja uprihodi gotovo isti iznos kao Zagreb. (kb)

Potraživanja oko dvije milijarde kuna

ZGBH

R/S

iniš

a KO

SIĆ


Najljepši vrt Sanje Čačković iz Sv. NedjeljeNajljepšim kućnim vrtom većim od 500 četvornih metara pro-glašen je vrt Sanje Čačković iz Svete Nedjelje.

- Veseli me to priznanje. Liječ-nica sam, a svaki slobodni tre-nutak provedem u vrtu. Puno je to sati, no rad u vrtu je i antistre-sna terapija - govori Sanja Čač-ković. - Vrt je nov i sastoji se od nekoliko dijelova s centralnim

kamenjarom, a oko njega su ru-žičnjak, povrtnjak, bazenčić, ku-ćica za ptičice…O cvijeću i vrtu učila sam iz knjiga, a potom sam obilazila rasadnike i birala bilj-ke. Imam i rijetke primjerke kao što su kanadska tsuga ili kineski drijen.

Najboljim floristom ove godi-ne proglašen je Ivica Radan iz Splita.

Od početka svibnja cijela moja obitelj priprema se za posjet Flo-raartu. Nije to samo tradicija, to je i gušt. Mi u Gračanima imamo veliku okućnicu s puno cvijeća, i ne samo mi, nego i susjedi. Go-tovo se već natječem sa susje-dom čiji će vrt biti ljepši, ali raz-mjenjujemo sadnice i iskustva. Na Floraart dolazim više puta. Najprije s mužem i dvjema kćeri-ma, a onda sa susjedom i prijate-ljicom. Jedne sam godine kupila na štandu sadnicu banane, koja i danas raste u dvorištu, ali bez ploda. Drugi put smo kupili pre-krasne gerbere - govori 60-go-dišnja Mira K. iz Gračana.

- Za oko mi je najviše zapeo tunel od cvijeća, taj rad mora biti nagrađen - misli Zdenka, a njezinu prijateljicu Marinu naj-više se dojmila šuma cvjetnih piramida.

I zaista, ove je godine najvi-še zanimanja publike izazvalo 16 stiliziranih piramida od ka-la, orhideja, strelicija…Instala-cija je to djelatnika Zrinjevac Ni-koline Matković i Martina Veže. Zanimanje su izazvali i vrto-vi začinskog bilja, ali i mini po-sjed Hrvatskih šuma. Bilo je tu i dvoraca, cvjetnih medvjedi-ća, ali i različitog nakita, kerami-ke s motivima cvijeća. Jubilarni 45. Floraart protezao se na više od 30 hektara otvorenog pro-stora i više od 2000 četvornih

metara zatvorenog. Osim cvije-ća i aranžmana od rezanog i ne-rezanog bilja, mogli su se razgle-dati i oprema za uređenje vrto-va i dječjih igrališta, cvjećarski pribor i alat, sredstava za prihra-nu i zaštitu bilja, sjemenje…

Ove godine na izložbi je bilo 148 hrvatskih izlagača te 15 iz Austrije, Belgije, Danske, Fran-cuske, Italije, Mađarske, Nizo-zemske, Njemačke, SAD-a i Slo-venije. Floraart je pratio i bogat kulturno-zabavni program, na-stupali su KUD-ovi, kazališne družine…

- Potrošeno je oko dva i pol milijuna kuna, a nastojalo se uštedjeti 10 do 15 posto novca zbog krize - istaknuo je grado-načelnik Milan Bandić.

Sanja [email protected]

Kroz cvjetni tunel do cvjetne piramideFloraart je najveća hortikulturna izložba u Hrvatskoj, a jubilarni 45. Sajam cvijeća okupio je 148 izlagača iz Hrvatske i 15 iz inozemstva

Na Bundeku park za djecu s posebnim potrebama

Najljepši dar na ovogodiš-njem jubilarnom Floraartu dobili su najmlađi. Na istoč-noj strani Bundeka izgrađen je još jedan dječji park, i to prilagođen djeci s posebnim potrebama. No, to je ujedno i početak uređenja dijela Bun-deka zvanog Racinjak. Izne-nađenje Sajma cvijeća bio je i “Savski sajam”. Kako je ista-knuo direktor Zrinjevca Igor Toljan, njime se nastoji promi-cati važnost očuvanja riječnih tokova i vodnih potencijala. Projekt “Lijepa naša Sava” po-državaju Međunarodna komi-sija za slijev Save i nadležna ministarstva. Tunel od cvijeća bio je vrlo zapažen

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

GordanaFloraart je kla-sika - uvijek standardno dobar i zani-

mljiv. Možda sam ove godine očekivala više cvjetnih iznena-đenja, no nisam razočarana

AnkaSvake godine obavezno do-lazim na Flo-raart i uživam.

No, pamtim kada se Sajam cvi-jeća održavao i na Gornjem gradu i u Boćarskom domu

NadaImam na bal-konu dosta cvijeća pa na Floraart dola-

zim po inspiraciju i kupnju no-vih sadnica. Sve je prekrasno!

TinaZadovoljna sam ovogo-dišnjom izlož-bom, no mi-

slim da možemo i bolje. Moram priznati da ove godine izlagače vrijeme nije poslužilo

NenadLijepo, meni je na Floraar-tu sve je lijepo. Dobro je što se

odvija na Bundeku pa se i djeca mogu zabaviti u parku

MarkoEvo, ja sam po-gledao ovu mehanizaci-ju za vrtlarstvo,

onako po muški. A cvijeće mi je uvijek lijepo vidjeti

Anketa


Zabavan duh prošlih vremenaDan grada Zagreba proslavljen je uz Markov sajam, mjuzikl “Za dobra stara vremena”, festival Red Rock Arts & Crafts, obljetnicu Crvenih koralja, sajam nogometa…

- Praćke, povoljno prodajem podravske praćke. Cijena je dobra, 10 do 30 kuna - vikao je pučanin na sajmenom da-nu održanom na Trgu bana Jelačića.

Puna četiri dana Trg je odi-sao duhom prošlih vremena, a sve da bi se Zagrepčani zabavi-li u povodu Dana grada.

- Imam i zagorske praćke. Za njih se koristi šiljasto kamenje,

a za podravske okrugli obluci pa su i nešto različite u izradi.

Srednjovjekovni sajam na ko-jem su se okušali mnogi zana-tlije - kovači, medičari, užari... - vrvio je ljudima. Iz jednog kotla poput onog za pečenje rakije sukljao je dim. No, taj je kotao proizvodio svijeće. Tekući pa-rafin grijao se u kotlu i ručno nalijevao na fitilj.

- Eto, to je izvorni, starinski način izrade svijeća, danas je to sasvim drukčije - objasnio je Koprivničanin Berislav Vrban.

- No, kad bi netko imao volju, mogao bi tim postupkom sam izrađivati svijeće.

Kakav bi to srednjovjekovni sajam bio da njime nisu proš-li i vitezovi i haramije, prosjaci i dvorske dame! Moglo se pone-što i kupiti, poput medne rakije, kolača od koprive, košare isple-tene od lišća kukuruza koju su nekada koristili samo mesari, jer je bila čvrsta i izdržljiva. Trajala je i do tri godine. Sajmena cije-na bila joj je 170 kuna. Pinta ili bukara, drvena čaša od smreke

kuhana u prirodnom pčelinjem vosku, plijenila je pažnju jed-nog ugostitelja.

- Mogao bih uvesti nešto no-vo u svoju ponudu, a ove se ča-še-bukare ne mogu razbiti. No, ipak imaju nedostatak, ne mo-gu se prati u perilici suđa - dvo-jio je naglas Zdeslav.

Replika srednjovjekov-nog sajma koštala je Zagreb 120.000 kuna, a sufinacira-li su ga gradska Turistička za-jednica i Turistička zajednica Koprivnice.


Podravske praćke prodavale su se po cijeni od 10 do 30 kuna

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Međunarodni blues festival

Zagrebu u čast održao se prvi put International blues festival, i to u klu-bovima Močvara i Sax, a okupio je dvadesetak domaćih i inozemnih glazbenika. Posebnu pažnju privukli su vr-hunski svjetski blues izvođači - Candye Kane te Koch trio iz Amerike. Koch je međunarodno priznati gitaristički ve-likan, poznat i kao “ot-kačeni genij”, vrhunski session gitarist te autor najprodavanijih knjiga za učenje gitare. (sk)

Za Dan grada i Festival jednakih mogućnosti

Ljeto na Strossu, u 100 dana 50 glazbenika

Centar grada bio je veliki plesni podij

Za Dan branitelja vijenci i svijeće kod Zida boli

Obilježavanju Dana grada pri-družio se i Festival jednakih mogućnosti. Puna dva dana na gradskim ulicama i trgovima osobe s invaliditetom pokazi-vale su što znaju od kazališne, likovne i glazbene umjetnosti, kao i sportsku umješnost.

Oživljavanje inače usnulog Gor-njeg grada Kraljevi ulice, Pajo i Hadži, počinju u svibnju, a puč-ke će svečanosti potrajati sve do 4. rujna. Ljeto na Strossu nastav-lja se glazbom - jazz, soul, etno i swing. U stotinjak dana nastu-pit će pedesetak glazbenika.

Dancing in the street je ime za veliki ulični party diljem svije-ta, a na taj dan grad postaje ujedinjen u muzici i plesu. Prvi put je i Zagreb bio veliki ple-sni podij, od Tkalčićeve preko Trga bana Jelačića do Zrinjev-ca i Cvjetnog trga.

U povodu Dana branitelja grada Zagreba, izaslanstvo Grada po-ložilo je vijence i zapalilo svijeće kod Zida boli, Središnjeg križa u Aleji branitelja, na grobnici dr. Franje Tuđmana na Mirogoju te na grobnici neidentificiranih žr-tava Domovinskog rata.


Goran Dević, Zoran Jurić, Nikola Dragaš, Daniela Angelina Jelinčić, Zvonimir Mrkonjić, Alfred Pal, Ti-hana Škrinjarić i pokojni Vice Vu-kov. Što reći, nego da su svaki na svoj način svjetionici ovoga gra-da, moralne i druge vertikale da-našnjih dana. Oni su ušli u povi-jest našega duha, ne zato što su dobili Nagradu grada Zagreba, nego što su nas cijeli svoj život nagrađivali onim što rade.

Biti redatelj nije lako, pokupiti nagrade još teže. A najteže je do-ći na Akademiju. Potvrdio nam je to Goran Dević, koji je čak osam puta išao na prijamni. I nije to zato što nije bio sposoban, ne-go zbog veze i poznanstava, ka-žu oni s istim ambicijama.

Nikola Dragaš - tko ga ne zna? Ne samo da su za njega čuli sre-dovječni Zagrepčani, svjedoci njegovih uspjeha, nego i mno-gi mladi. On, naime, i u sedmom desetljeću života kugla i preno-si znanje mladima. Zahvaljujući svojim uvjerenjima pobijedio je i bolest. Neko je vrijeme bio ne-pokretan. Liječnici su mu htje-li operirati kralježnicu, a on je

mislio: “Kad se lupi po kori jaje-ta, nema pilića”, pa će tako biti i s njegovom kičmom - ako je jed-nom zarežu, nikad neće biti ista. Slučajno je pao s bolničkog kre-veta i iskliještio ukliješteni živac. Tko je bio sretniji od njega?

Daniela Angelina Jelinčić shva-tila je da samo kupanje i sunčanje nisu budućnost turizma i otad je sve krenulo. Nakon njenih ideja na našim plažama odvijaju se ra-zne aktivnosti.

Zvonimir Mrkonjić napisao je toliko toga da bi nam trebale još jedne novine da sve predstavimo. Kaže se da su pero i tinta plugovi duha. Ako je tako, onda je on du-boko zaorao. Alfred Pal, svjedok povijesti, čovjek koji je prošao Sci-lu i Haribdu. Sve je to na njegovim mnogobrojnim ilustracijama i u njegovim zapisima.

Tihana Škrinjarić živjela je kri-laticu: Život je ples, a ples je ži-vot. Koliko je samo svojih kora-ka darovala drugima? Mladi ple-šu njezinim ritmom, a to je zalog besmrtnosti. Najtužnije je što je-dan velikan nije bio s nama. Na-damo se da nas je Vice gledao s neba, pjevušeći najljepše anđe-oske pjesme, baš kao nekad na pozornici.

Nagrađen je za cjelokupno ži-votno djelo. Jedan je od najve-ćih majstora grafičkog dizajna i znakovne metonimije 20. stolje-ća. Godine 2009. na izložbi “Ljud-sko mjerilo Golog otoka”, u Druš-tvu arhitekata u Zagrebu, izložio je osam svojih slika inspiriranih

sjećanjem na zatočeništvo na Golom otoku. Iste je godine pri-ređena njegova retrospektivna izložba grafičkog dizajna u Muze-ju za umjetnost i obrt s oko 1000 oblikovanih knjiga i plakata na-stalih u razdoblju od 66 godina. Najtraženiji je hrvatski dizajner za opremu knjiga, jedan je od osni-vača ZGRAF-a.

Zvonimir Mrkonjić je priznanje i novčanu nagradu dobio za knji-gu “Suvremeno hrvatsko pje-sništvo”, djelo književnokritič-ke i teorijske misli neprolazne vrijednosti, a u povodu reizda-nja “Razdiobe”, jedne od najre-ferentnijih deskripcija novijega

hrvatskog pjesništva i analogno “Tekstovima” iz 1972. izdanja “No-vih tekstova” (1970.- 2010.). Poto-nji strogo odabranim pjesničkim primjerima pokrivaju ono što se u hrvatskom pjesništvu događa-lo četrdeset godina poslije “Raz-diobe” i koji su kruna autorova sustavnoga kritičarskog rada te za sveukupni opus.

VICE VUKOV ALFRED PAL

ZVONIMIR MRKONJIĆ

TIHANA ŠKRINJARIĆ

Velikanu hrvatske estradne scene Vici Vukovu Nagrada grada Zagreba dodijeljena je posmrtno za neizmjeran do-prinos glazbenoj umjetnosti. Unatoč prisilnom povlačenju i prekidu pjevačke karijere, nje-gove su pjesme ostale trajna vrijednost, a on jedan od naj-većih naših pjevača. Bio je po-litički vrlo angažiran (velepo-slanik u Švicarskoj, zastupnik u Saboru) te samosvojan ko-mentator društvenih zbivanja u političkim esejima objavlje-nima u knjigama “Pogled iza ogledala” i “Tvoja zemlja, us-pomene na 1971.”. Nagradu je primila supruga Diana.

Virtuoznošću, neiscrpnom energijom, talentom i izvan-rednim poznavanjem suvre-mene plesne umjetnosti pri-donijela je promociji zagre-bačke plesne scene kod nas i u svijetu. Kao nasljednica Vere i Ane Maletić, vodila je najsta-riji hrvatski plesni ansambl su-vremenog plesa, Studio suvre-menog plesa, i koreografirala brojne cjelovečernje predsta-ve, a novim, posve drukčijim stilom plesno je osposobila mnoge pjevače i glumce. Ini-cirala je tečajeve stvaralačkog plesa, bez audicija, u kojima su polaznici mogli uživati u po-kretu bez ograničenja.


Oni su moralne vertiŠto god da jeste - redatelj, sportaš, ilustrator, pjesnik, koreograf ili pjevač - svome gradu možete i

Oni su ušli u povijest našega duha, ne


U ime svih nagrađenih zahva-lio je pjesnik i esejist Zvonimir Mrkonjić, rekavši da je Nagra-da grada Zagreba zasigurno najdraža svim laureatima, jer sve ostale nagrade koje po-stoje nemaju tu težinu. Ona im ujedno znači da nisu za-boravljeni, premda mnogi od njih već nekoliko godina, što zbog bolesti ili nekih posve drugih razloga, više nisu na javnoj sceni.- Ono što smo mi ovome gra-du dali rezultat je onoga što je grad pružio nama. Ljubav je uzajamna i bezuvjetna - re-kao je vrlo nadahnuto Zvoni-mir Mrkonjić.

Nagradu je dobila za knjigu “Abeceda kulturnog turizma” (2008.), jedinstveno djelo u Hr-vatskoj o području koje je u po-sljednjih dvadesetak godina sve aktualnije. Primjer je znanstvene obrade teme koja ima praktič-nu primjenu, odnosno pokazuje

moguće razvojne strategije. Knji-ga definira tu vrstu turizma i nje-gove nazive, obrađuje ishodišne pojmove kulture, kulturnog, kre-ativnog i hobi turizma te sinteti-zira rezultate dosadašnjih istra-živanja. Uspoređuje Hrvatsku s nekoliko europskih zemalja u sferi turizma i analizira ulogu države u tome.

Nagrađen je priznanjem i nov-čanom nagradom za višestruko nagrađivani dugometražni igra-ni film “Crnci”, jedan od najbolje snimljenih hrvatskih ratnih filmo-va i jedan od najznačajnijih do-gađaja hrvatske filmske umjetno-sti posljednjih nekoliko godina.

Njegova je iznimna vrijednost prepoznata u europskome film-skom prostoru i dobiva vrhunske kritike i nagrade: Grand prix na festivalima u Ljubljani, Beogradu i Budimpešti, nagradu kritike FI-PRESCI i nagradu za režiju na fe-stivalu u Cottbusu, najvećoj go-dišnjoj smotri istočnoeuropskog filma.

NIKOLA DRAGAŠ

GORAN DEVIĆ

ZVONIMIR JURIĆ

Nagrađen je za velike zasluge i postignute rezultate u ku-glanju. Bio je 43 puta prvak države, svjetski prvak u poje-dinačnoj konkurenciji tri pu-ta, 1972., 1974. i 1976. godine. Osvojio je 14 svjetskih meda-lja, sedam svjetskih kupova i tri europska kupa s Medve-ščakom - 1958. Na svjetskim i europskim kupovima šest puta je proglašen najboljim igračem, a 12 godina držao je svjetski rekord u igri tri pu-ta 200 hitaca sa 2901 čunjem. Godine 1977. položio je tre-nerski ispit za trenera kugla-nja. Sada je trener kluba Med-veščak - 1958.

Zajedno s Goranom Devićem nagrađen je priznanjem i nov-čanom nagradom za višestru-ko nagrađivani dugometražni igrani film “Crnci”. Minimalistič-kim i neverbalnim umijećem novog načina pripovijedanja film istražuje srce rata, njegovu alogičnu, amoralnu i nestvarnu zbilju do gotovo metafizičkih nijansi. Njegova je iznimna vri-jednost prepoznata u europ-skome filmskom prostoru i do-biva vrhunske kritike i nagrade: Grand prix na festivalima u Lju-bljani, Beogradu i Budimpešti, nagradu kritike FIPRESCI i na-gradu za režiju na festivalu u Cottbusu.

kale današnjih danamorate nešto ostaviti. Upravo to su učinili ovogodišnji dobitnici Nagrade grada Zagreba

samo zato što su dobili Nagradu grada Zagreba...

Nagrada je potvrda da nismo zaboravljeni

DR. SC. DANIELA ANGELINA JELINČIĆ

ZGBH

R/S

iniš

a KO

SIĆ


- Nagrada nas je ugodno iznena-dila, a radost je to veća što smo to najviše priznanje grada Za-greba dobili za rad i postignu-te rezultate - priopćili su nam iz Zagrebačkog računalnog saveza nakon vijesti o tomu da su i oni jedan od dobitnika 15 Nagrada

grada Zagreba.Podsjećajući na svoje projek-

te u radu s mladim informatiča-rima, udruga ističe da im ne pre-ostaje ništa drugo nego s istim žarom tako nastaviti. Slično re-agiraju i ostali dobitnici, koji su izabrani između 123 kandidata.

U posljednje vrijeme sve se vi-še ugodno iznenađujemo uspje-sima hrvatskih i zagrebačkih

inovatora, pa nikoga nije izne-nadilo što je među dobitnicima i Savez inovatora Zagreba, kao strukovno i interesno udruženje udruga inovatora, sa 740 člano-va. Među njima su i tri tvrtke - Inova d.o.o. , Razvojna agenci-ja Zagreb - TPZ d.o.o. i Dok-Ing d.o.o. Zanimljivo je pritom da je Dok-Ing na neki način dvostruki dobitnik, jer je vlasnik te tvrtke

Mnogi su zamijetili vrlo vrijed-ne poslovne rezultate u kriznim vremenima što ih je ostvario Vjekoslav Majetić. Njegova tvrt-ka Dok-Ing odjeknula je u jav-nosti ponajviše zbog prototipa prvoga hrvatskoga električno-ga automobila XD. Automobil je

izazvao veliku pozornost na au-tosalonu u Ženevi jer se uklapa u viziju budućnosti mnogih svjet-skih proizvođača. Poznate su mu inovacije: stroj za razminiranje na daljinsko upravljanje od ne-procjenjivog značenja za čišće-nje Hrvatske, stroj za afričke rud-nike zlata i platine, strojevi za va-trogasne postrojbe itd.

Ravnatelj KBC-a Rebro Željko Reiner jedan je od najugledni-jih hrvatskih liječnika i znanstve-nika u zdravstvu. Glavni mu je znanstveni doprinos u istraživa-nju serumskih lipida i ateroskle-roze, glavnoga zdravstvenog problema razvijenog svijeta,

posebno otkriće nove vrste lipo-proteinskih VLDL-čestica. Ima i drugih otkrića koja su objavlje-na u svjetskim časopisima. Po-znat je i po tomu što je poslije Andrije Štampara prvi Hrvat ko-ji je bio izabran u Izvršni odbor Svjetske zdravstvene organizaci-je. Imao je i druge međunarod-ne dužnosti.

MENSUR ŠEHIĆ VJEKOSLAV MAJETIĆ

ŽELJKO REINER

MILJENKO JERGOVIĆ

Prof. dr. Mensur Šehić zaslužio je najveće gradsko priznanje za znanstvene rezultate u ve-terinarskoj medicini, osobito rendgenologiji, ultrazvučnoj dijagnostici i fizikalnoj terapiji, kaže se u obrazloženju Grad-ske skupštine. Autor je devet, koautor tri sveučilišna znan-stveno-nastavna udžbenika, a objavio je i brojne stručne i znanstvene radove. Kao koa-utor sudjeluje u izradi i obja-vi Enciklopedijskog rječnika humanog i veterinarskog na-zivlja te u izradi novog izdanja Veterinarskog priručnika. Koa-utor je knjige “Zaslužni veteri-nari Hrvatske”.

Godine 1993. doselio se iz Sa-rajeva i živi i stvara u Zagre-bu. Novinar je, urednik i kolu-mnist. Dosad je primio brojne nagrade za svoja djela - zbir-ka priča “Sarajevski Marlbo-ro” nagrađena je Nagradom za mir Erich-Maria Remarque i Nagradom Ksaver Šandor Gjal-ski. Važnija djela su mu: Naci bonton, Mama Leone; Historij-ska čitanka, eseji; Kažeš anđeo, drama; Hauzmajstor Šulc, poe-zija; Dvori od oraha, roman; In-šallah Madona, inšallah, priče; Gloria in excelsis, roman; Tran-santlantic Mail - Miljenko Jer-gović & Semezdin Mehmedi-nović, knjiga pisama…


Grad je prepoznao inoVoljela bih da infraredesign postane standard u zaštiti proizvoda, dokumenata i vrijednosnica

Rikard Dimić, predsjednik Zagrebačkog računalnog saveza, Milan Bandić i Boris Šprem

ZGBH

R/S

iniš

a KO

SIĆ


Akademika Eugena Pusića nije potrebno posebno predstavlja-ti, kao ni njegov doprinos razvit-ku društvenih znanosti. Dugi niz godina djelovao je kao sveučiliš-ni profesor na Pravnom fakulte-tu u Zagrebu, pa je tako utjecao na formiranje brojnih naraštaja

stručnjaka u području prava i uprave. Godine 1964./1965. bio je savjetnik Glavnog tajni-ka OUN-a za područje socijal-nih djelatnosti. Danas je aktivan u brojnim raspravama o tema-ma koje se tiču državne upra-ve, kao i oblikovanja i formira-nja moderne hrvatske državne samouprave.

Nije slučajno Nagrada grada Za-greba dospjela u ruke članova Zagrebačkog računalnog save-za, jer su dosad postigli izvan-redne rezultate na učeničkim natjecanjima iz informatike i ra-čunalstva. U sklopu projekta “Za hrvatsku darovitost” već desetu

godinu Savez se bavi poticanjem darovitosti. Posljednje je četiri godine na državnim učeničkim natjecanjima iz informatike i ra-čunalstva uzastopno osvojeno 90 posto prvih mjesta te oko 75 posto drugih i trećih mjesta. To su za Zagreb najbolji rezultati u povijesti svih državnih natjeca-nja u školskom sustavu.

SAVEZ INOVATORAEUGEN PUSIĆ

RAČUNALNI SAVEZ

IVANA ŽILJAK STANIMIROVIĆ

Nagrada grada Zagreba Save-zu inovatora daje se u vrijeme 60. obljetnice djelovanja DIA-TU-a Zagreb, najstarije zagre-bačke i hrvatske izložbe ino-vacija. Razlog je, dakako, niz uspjeha na domaćim i među-narodnim izložbama inovaci-ja. Uz nekoliko stotina vrijed-nih internacionalnih nagrada ističemo pobjede na najve-ćoj svjetskoj izložbi inovacija INPEX (Pittsburgh, SAD) 1998., 2003. i 2008., odnosno na ve-likom međunarodnom salo-nu inovacija ARHIMED 2001. i 2010. (Moskva, Ruska Federa-cija). Savez inovatora Zagreba osnovan je 1956. godine.

Mlada Ivana Žiljak Stanimiro-vić docentica je na Grafičkom fakultetu, gdje je doktorirala s temom dizajna zaštitne gra-fike u vidljivom i nevidljivom dijelu spektra. Posebno po-dručje rada povezano je uz si-gurnosnu grafiku i otkriće In-fraredesigna. dvostruke slike i separacije CMYKIR. Nagrada grada Zagreba stigla joj je za veliki doprinos unapređiva-nju grafičkog dizajna, osobi-to zaštiti od krivotvorenja. Za izum Infraredesign osvojila je 27 međunarodnih priznanja i nagrada zajedno sa svojim su-radnicima (20 tijekom 2009. ši-rom svijeta).

vatore i znanstvenike - kaže Ivana Žiljak Stanimirović, mlada dobitnica najvažnijega gradskog priznanja

Prate se zasluge na raznim područjima

Nagrada grada Zagreba dodjeljuje se za najviše zasluge i rezultate postignute u teorijskom i praktičnom radu u promicanju znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, sporta, zdravstva, so-cijalne skrbi i svih drugih područja društvenog života u Zagrebu. U razdoblju od 1990. do 1993. godine Nagrada grada Zagreba nije dodjeljivana. Od 1993. godine do 1999. godine Nagrada je dodje-ljivana u tekućoj godini za ostvarenja u prethodnoj. Godine 1999. Nagrada grada Zagreba nije dodjeljivana, a 2000. godine dodije-ljena je 31. svibnja u povodu Dana grada Zagreba.

Vjekoslav Majetić također dobi-va priznanje, jer je postigao izni-mno vrijedne poslovne rezulta-te u recesijskim uvjetima, a naj-veće mu je postignuće prototip prvoga hrvatskoga malog elek-tričnoga automobila.

- Nagrada grada Zagreba izu-zetno mi puno znači jer je moj znanstveni i umjetnički rad pre-poznat u sredini u kojoj živim i radim - kaže nam doc. dr. sc. Ivana Žiljak Stanimirović, mlada profesorica grafike, koja je izu-mila infraredesign.

Ivana je spajajući znanost i umjetnost došla do grafičke ino-vacije koja dvostrukom slikom postiže dva stanja: prvo oku vid-ljivo i drugo koje je moguće vi-djeti samo kamerom s infracr-venim izvorom svjetla. Do sada je primijenjen na ambalažama lijekova, diplomama te na di-zajnu tekstila, košulja i majica, a zapravo ima mogućnost da bude nova i jedinstvena zašti-ta koja potpuno štiti proizvode od krivotvorenja.

- Voljela bih da infraredesign postane standard u zaštiti pro-izvoda, dokumenata i vrijedno-snica - kaže mlada dobitnica naj-važnijega gradskog priznanja.

12 1. lipnja 2010.zagreb.hrtema broja

U njima pjevamo, plešemo, sli-kamo, igramo stolni tenis itd., a najčešće ne znamo da smo u tim trenucima zaštićeniji od svih drugih. Govorimo, naravno, o atomskim skloništima, iznaj-mljenima za razne namjene, ko-ja na prvi pogled i ne izgleda-ju tako.

No, što u slučaju radioaktivnog zrače-nja, kemijsko-biološkog djelovanja, otrovnih zagađivača u atmosferi ili avionske bombe ili projektila? Znamo li svi gdje je najbliže sklonište i u kakvom je stanju?

Naš prvi sugovornik Željko Ivančević provjerio je to vrlo br-zo, u najbližem kafiću.

- Znaš li gdje je najbliže

sklonište? - upitao je konobara.

- Pa, valjda tu negdje - pokazao je na zelenu poluloptu obraslu travom.

- A tko ima ključ od skloništa, u slučaju da se nešto dogodi?

- Ne znam - rekao je konobar.- I to je važno, kao i mnogo to-

ga o čemu u ovim, nasreću mir-nim danima, ne razmišljamo.

Željko je predstavnik

Grad Zagreb ima 994 skloništa

Petar Vitas, pročelnik Područ-nog ureda za zaštitu i spašav-nje, kaže nam da grad Zagreb ima 994 skloništa, od toga ih je 711 u stambenim, stambeno--poslovnim objektima ili su sa-mostojeća u blizini tih objeka-ta. U školama, vrtićima i bolni-cama je 150 skloništa, a u podu-zećima 113. Mogu prihvatiti oko 300.000 ljudi. Od ukupno 711 skloništa, sa 172 upravlja grad, a ostalima suvlasnici stamb-no-poslovnog prostora. Zakon nalaže da se u novim stambe-no-poslovnim objektima gra-de skloništa najvećeg kapacite-ta do 300 ljudi. U novije vrijeme grade se u sklopu garažno-par-kirnih prostora, što je pozitivno, jer je većina sklonišnog prosto-ra u svakodnevnoj mirnodop-skoj namjeni. Skloništa koja su zapuštena potrebno je što pri-je sanirati, kaže Vitas i dodaje da većina građana zna gdje su im skloništa. One koji stanuju u obiteljskim kućama potrebno je više informirati o najbližoj loka-ciji. (kb)

Mnogi ne znaju gdje U najboljem su stanju iznajmljena skloništa i ona u stambenim zgradama. Ukopana skloništa stepeništa, visine i ostalih tehničkih obilježja


U njegovim su rukama ključevi skloništa - Željko Ivančević

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Tunel Grič najpoznatije sklonište U staroj gradskoj jezgri najmanje skloništa

Kalinić: Nema adaptacije, a iseljenje u roku 24 sataNajpoznatije zagrebačko sklonište je tu-

nel Grič, koji je dobar i kvalitetan zaklon za oko 2000 osoba. Nema opremu i ostale uvjete da bi zadovoljio kriterije skloništa osnovne zaštite, ali je najsigurnji. Građen je 1943. godine i proteže se između Me-sničke i Radićeve ulice, a ima i četiri boč-na hodnika koji se spuštaju na Ilicu. Povr-šina tunela je 2100 kvadrata.

Jedan od problema je što skloništa nisu raz-mjerno raspoređena po gradskim četvrti-ma. Najmanje ih ima u staroj jezgri. Dosta objekata ima i vlastite podrume. U novijim naseljima skloništa su u stambenim zgrada-ma ili u njihovoj blizini. Iznad svakog ulaza trebao bi postojati znak - zeleni pravokut-nik na kojem piše sklonište.

Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravlja-nje u hitnim situacijama, kaže da je korište-nje skloništa u miru regulirano Pravilnikom o uvjetima pod kojima se skloništa mogu davati u zakup. Dva najvažnija uvjeta su da se ne smije obavljati adaptacija i da se na zahtjev nadležnog tijela civilne zaštite sklo-nište u roku 24 sata mora isprazniti.

Temu o skloništima

komentirajte na

www.online-zagreb.hr

131. lipnja 2010.zagreb.hr tema broja

im je sklonište uglavnom su zapuštena, a ne mogu se iznajmiti zbog uskog

suvlasnika u stambenoj zgradi na Gradicama. U njegovim su ru-kama ključevi skloništa, pa i sud-bina barem 250 stanara. Održa-va ga i brine se o njemu kao o vlastitom stanu, kaže, pa stana-ri mogu mirno spavati. Za sva-ki slučaj, ključ je dao još jednom suvlasniku. Vodi nas u u skloni-šte koje ima sve što je zakonom propisano: krevete, ispravnu ventilaciju i sve instalacije, ke-mijske WC-e, dva ulaza, nešto pokrivača. Tu nema vlage ni glo-davaca, sve je uredno i prozrač-no. Željka s pravom zabrinjava to što od 1995. godine nitko iz mje-rodavnih službi nije došao pro-vjeriti stanje skloništa, pogotovo

ako se zna da ima mnogo zapu-štenih koja su davno izgubila funkciju

Darko Arapović pokazuje nam u blizini drugi tip skloništa. U vla-sništvu je grada i iznajmljeno je stolnoteniskom klubu. Također je besprijekorno. U bočnim hodnici-ma su kreveti i kemijski WC-i. Vrata teška više od jedne tone garancija su protiv kemijsko- bioloških otro-va, ventilacija funkcionira. Pitamo Darka za koliko bi vremena sklo-nio sve stolove i omogućio ulazak ljudi u slučaju nesreće. Vrlo brzo, čak puno brže od propisana 24 sa-ta. Pokazuje nam kako u trenutku sklapa veliki teniski stol i na kota-čićima ga vuče u stranu.

Sklonište možemo isprazniti puno brže od propisana 24 sata - Darko Arapović

Sklonište spašavaju od propadanjaGrad je atomsko sklonište u Utrini ustupio na korištenje stolnoteniskom klubu Novi Zagreb, udruzi koja okuplja osobe s invaliditetom i dje-cu s intelektualnim teškoća-ma. No, preuređeno atomsko sklonište u koje je dio sredsta-va uložio klub, a dio grad Za-greb, ima i niz nedostataka. Za razliku od ostalih poslov-nih prostora ili sportskih obje-kata, ima lošu mikroklimu. Pu-no novca mora se uložiti u kli-ma-uređaje i grijanje. Za 500 četvornih metara, koliko mu je dano na korištenje, stolnoteni-ski klub mjesečno plaća 10-12 tisuća kuna režija. Problem je u tome što se za sklonište na-plaćuje industrijska struja, ko-ja je 400 posto skuplja od one za kućanstva.

- Kad biste me pitali za ocje-nu prostora, dao bih mu dva do tri. Rado bismo se preseli-li na bolju lokaciju - ističe Ne-nad Cvitković, voditelj kluba. - Osim toga, u ugovoru piše da u roku 24 sata moramo ispra-zniti prostor ako dođe do ne-kakve nesreće. No, isto ta-ko moram istaknuti da je ova gradska imovina propadala - što od nebrige, što od deva-stacije - dok naš klub nije po-čeo tu djelovati. (sk)

Tehnička kontrola obavlja se jednom godišnje

Hrvatice nemaju seksualnih problema

Vodič “Nasilna ponašanja mladih”

Petar Vitas, pročelnik PUZS-a Za-greb kaže: - Skloništa se mora-ju redovito održavati u isprav-nom stanju prema važećim pro-pisima i svako mora imati knjigu

održavanja koja sadrži podatke o pregledima i tehničkim kontrola-ma. Tehnička kontro-la obavlja se jednom godišnje, a provjera-vaju se konstrukcija skloništa, instalacije, sustav provjetravanja, stolci, kreveti itd. Na-pominje da njegova ustanova nadzire go-

tovo sva skloništa. Na poteško-će nailaze jedino pri pregledima skloništa u stambenim zgrada-ma zbog neriješenih vlasničkih ili međuljudskih odnosa.

Hrvatice nemaju problema sa seksualnošću i puno su bo-lje informirane o kontracep-ciji nego prije četiri godine, pokazali su rezultati istraži-vanja. Čak 83 posto Hrvatica svoju seksualnost doživljava izrazito pozitivno, a glavni im je izvor informiranja o kontra-cepciji ginekolog, dok su pri-je to bile prijateljice i časopi-si. Rezultati su to ankete koju je za Bayer Schering Pharmu provela agencija Ipsos Puls. Ona je pokazala da je čak 78 posto žena zadovoljno svojim seksualnim životom, a istovre-meno 35 posto njih ne koristi nikakvu kontracepciju. Što se tiče kontracepcijskih meto-da, Hrvatice trenutačno kori-ste kondome (30 posto), pilu-le (16 posto) i prekinuti snošaj (12 posto). Prvi seksualni od-nos Hrvatice imaju s prosječno 18 godina, imaju do 35 godi-na života 3,5 partnera i sedam spolnih odnosa u posljednjih mjesec dana. Čak 11 posto že-na odgovorilo je da je imalo spontani, a šest posto namjer-ni prekid trudnoće. (dkb)

Predstavljen je vodič “Nasil-na ponašanja mladih - za-što je ljubav važna?” uredni-ce doc. dr. sc. Gordane Buljan Flander. Riječ je o 13. priručni-ku koji zajedno izdaju Grad i Poliklinika za zaštitu djece, a ističe važnost iskazivanja lju-bavi prema djeci te najčešće razloge nasilja. Daje niz smjer-nica roditeljima kako postavi-ti granice djeci u atmosferi pri-hvaćanja i ljubavi, a podrška im je i u razvoju toplih odno-sa s djecom.

14 gradom, gradom 1. lipnja 2010.zagreb.hr

Suncobran otporan na nalete Na jubilarnoj, desetoj Inovi - mladi 2010. sudjelovalo je 300 izlagača iz zemlje i inozemstva, a najbolji je bio izum Darija Topića, maturanta I. Tehničke škole Tesla

“Jednog sunčanog dana sjedio sam na terasi kafića u Zagrebu i promatrao kako konobari vode bitku s velikim suncobranom ne bi li ga zatvorili. Pomislio sam na more i suncobrane koje no-si jak vjetar prije nego što kono-bari uspiju reagirati.” Tako se ro-dila ideja za najinventivniji izum najveće smotre inovacija mla-dih u Hrvatskoj, Inova - mladi 2010. Darijo Topić, maturant I. Tehničke škole Tesla osvojio je

najprestižniju nagradu za izum uređaja za zaštitu suncobra-na od naleta vjetra. Na sunco-bran je ugrađen elektromotor, ali i uređaj za mjerenje brzine vjetra, uz čiju se pomoć sunco-bran sam zatvara pri naletu ja-kog vjetra.

- To je ujedno bio i moj ma-turalni rad, a dobivena nagra-da omogućit će mi izravan upis na fakultet. Nisam razmišljao o zaradi kad sam smišljao uređaj, a nisam ga još ni patentirao. No, moram reći da bez mog mento-ra Gorana Ecimovića ne bi bilo

ni ovog izuma. U financiranju su mi pomogli svi, od roditelja do prijatelja - ponosno govori Da-rijo Topić.

Darijo i njegov mentor ima-ju razloga za ponos jer su pro-glašeni najboljima među 240 inovacija koje je predstavilo 300 mladih izlagača iz zemlje i inozemstva. Na ovogodiš-njoj desetoj, jubilarnoj izlož-bi inovacija učenika osnovnih i srednjih škola, studenata i go-stiju iz regije dijelile su se i na-grade za mentore. Čak 17 na-grada primili su mentori za

dugogodišnju potporu zagre-bačkom inovatorstvu.

Posebnu nagradu za najbo-lju osnovnu školu dobili su uče-nici OŠ Sesvetska Sela, za naj-inventivniji dizajn nagradu su dobili članovi In Kluba inovato-ra Rijeka. U izume koji su plije-nili pažnju spadaju rad studen-ta Matije Jakšića - novčanica za slijepe i slabovidne, izum Ada-ma Gračanina - sklopivi barski stolac, izum Antonija Topića - bežično paljenje rasvjete mobi-telom, izumi Luke Pavleka, Nike Hasenohrl…

Inova - mladi 2010. privukla je veliku pozornost javnosti

Uređaj za zaštitu suncobrana Darija Topića

Grad kreditima i potporama podržava mlade inovatore

Inova - mladi redovito se održava od 2001. godine i okuplja sva dostignu-ća mladih zagrebačkih inovatora, uz goste iz cijele Hrvatske i prijatelje iz inozemstva. Cij je Inove okupiti sve učenike zagrebačkih osnovnih i sred-njih škola te studente koji u nastav-nom programu ili izvannastavnim aktivnostima u školama, udrugama inovatora, na fakultetima ili u slobod-no vrijeme stvaralačkim radom izra-žavaju kreativne sposobnosti i pred-staviti javnosti njihova dostignuća.- Pomažemo mladim inovatorima i Programom javnih potreba u tehnič-koj kulturi preko Gradskog ureda za obrazovanje. Mladi inovatori sve če-šće postaju poduzetnici, u čemu im Grad pomaže bespovratnim potpo-rama i kreditima s iznimno povoljnim uvjetima - ističe pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo. (sk)


OŠ Sesvetska Sela - solarni vlak

151. lipnja 2010.zagreb.hr gradom, gradom

Nagradu za softver dodijeli-li su Algebra i Microsoft. Dru-ga nagrada pripala je gosti-ma iz banjalučke Ekonomske škole. Multimedijalni udžbenik iz ekonomije za drugi razred srednje škole osmislila je uče-nica Milica Rastoka, uz pomoć mentora Slobodara Pejčića.- Bez udžbenika iz ekonomi-je našla sam se u drugom ra-zredu pa sam, da bih olakšala učenje i rad sljedećim gene-racijama, skupljajući literatu-ru u drugim zemljama i preko interneta, osmislila multime-dijski udžbenik.- Suradnja učenika i profeso-ra je na nivou, mi radimo tije-kom cijele školske godine u sekciji, imamo dva sata mje-sečno, ali dosta truda treba za jedno zlato - rekao je pro-festor Pejčić. (sk)

Karlo Sudec, polaznik šestog razreda Osnovne škole Antu-na Mihanovića, osmislio je tzv. tenk Mungos. Tenk na daljin-sko upravljanje s infracrvenim prijenosom koji puca i po-miče se u svim smjerovima, umjesto gusjenica, ima šest kotača. Može biti za igru, ali i za vojsku, a najvažnije je da se kreće bez ljudi, odnosno bez tenkista. Kako kaže Karlo, ide-ja mu je došla u snu, a nije ra-zočaran što je ostao bez na-grade. Njegovo mišljenje di-jele i osnovnoškolke Antonija Rihterić i Nives Knezović. One su izumile stroj za presavija-nje plastike. (sk)

Sini

ša K

OSIĆ

Ideja o tenku na daljinski došla mu u snu

Nagrada za softver banjalučkoj učenici

Bernardić predsjednik SDP-aDavor Bernardić novi je pred-sjednik zagrebačke organiza-cije SDP-a. U drugom krugu iz-bora osvojio je 2360, a njegov protukandidat Ivo Jelušić 1370 glasova. Na unutrastranačke iz-bore izišlo je 3730 članova za-grebačkog SDP-a, a Bernardić je pobijedio u svih 17 četvrti. Predsjednik zagrebačkog SDP-a

u drugom je krugu dobio 617 glasova više nego u prvom, a protukandidat mu 35 glasova manje. Na dužnosti predsjed-nika gradske stranačke organi-zacije Bernardić će naslijediti v. d. predsjednika Ivu Jelušića, odnosno dugogodišnjeg pred-sjednika Milana Bandića, koji vi-še nije član SDP-a.

Đaci, zabavite se do odlaska na more!

U slučaju opasnosti nazovite 112

Malo kuhanja, malo glume, brzog čitanja te mentalne gi-mnastike i ispunjeno je prije-podne. U Pučkom otvorenom učilištu Zagreb osmišljen je program za korisno i zabav-no ispunjavanje vremena u očekivanju morskih ljetnih radosti. Edukativni, a zabav-ni tjedan trajat će od 28. lip-nja do 3. srpnja, od 9 do 14.30 sati. Obavijesti i upisi u Upi-snom uredu Pučkog otvore-nog učilišta Zagreb, Ulica gra-da Vukovara 68, tel. 6003-000 te 6119-869. (kb)

Zagrebačka županija, Državna uprava za zaštitu i spašavanje - područni ured Zagreb te Vatro-gasna zajednica Zagrebačke žu-panije pokreću akciju dijeljenja letaka “U slučaju opasnosti na-zovite 112”. Promidžbeni letak tiskan u 50.000 primjeraka di-jelit će se stanovništvu Zagre-

bačke županije s ciljem infor-miranja građana kako postupiti u slučaju nastanka potresa, po-žara, poplave te nesreća s opa-snim tvarima kao i u slučaju do-gađanja u nuklearnoj elektrani, uz prikaz znakova za uzbunjiva-nje stanovništva.

Četiri razreda Učitelj-ske škole, dva muška i dva ženska, ukupno 130 učenika koji su za-

vršili školovanje 1953. godine, otad se apsolutno svake godi-ne redovito sastaju. Protekli su tjedan proslavili 57. godinu re-dovitog druženja i 61 godinu poznanstva. Ove ih se godine na zabavu odazvalo - 21. - Susret je bio srdačan jer smo se radovali svakome tko je došao. Uz pjesmu, ples i fotografi ranje za uspomenu, komentirali smo da smo zaista nedoderivi i da ćemo se sastajati dok nas bude - re-kla nam je organizatorica susreta Vera Ezgete Adamović. (dkb)

Nedoderiva generacija učitelja iz 1953.

vjetra

Prikaz obnovljivih izvora energije

Internetom navođeno vozilo

16 1. lipnja 2010.zagreb.hrZG info

Zemlja nije samo za oranje Agenciji za poljoprivredno zemljište cilj je okrupniti zemlju da ne bi otišla u ruke stranaca. Dok seljak čeka da vidi što će biti, oni koji imaju novac u niskom su startu da bi preduhitrili državu koja želi pravo na prvokup

Zagrebačke njive za oranje ili gradnju? Za-kon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o golfu, Zakon o gradnji, pa komasacija i hr-pe propisa što se donose prije ulaska u EU nagnali su i zagrebačke vlasnike poljopri-vrednih zemljišta da se pobrinu za svoju imovinu - tražiti i platiti prenamjenu ili ze-mlju obrađivati.

Pretpostavlja se da će se ulaskom u EU

povećati vrijednost zemljišta, a kad je o poljoprivrednoj zemlji riječ, čini se da tor-bari već hodaju oranicama i pokušavaju doći do željenih jutara. Agenciji za poljo-privredno zemljište, čija je aktivnost odgo-đena za drugu polovicu ove godine, cilj je okrupniti zemlju da ne bi otišla u ruke stra-naca. A dok seljak čeka da vidi što će bi-ti s njegovom zemljom, oni koji imaju no-vac i informacije u niskom su startu da bi preduhitrili državu, koja želi pravo na pr-vokup. S druge strane, aktualna je priča s

igralištima za golf. Kad je o zagrebačkom okružju riječ, navodno je i Poljoprerada iz Hrvatskog Leskovca, koja je na većoj par-celi prema Brezovici, također istaknuta kao potencijal za golf!

- Vlasnicima i menadžerima očito je cilj dalje ne raditi - rekao je sindikalni povje-renik Ivica Rogić, misleći da je taj teren namijenjen za golf i gradnju pripadajućih građevina, a za to ceh valjda plaćaju i ko-ke, kojima više ne daju hranu pa ih dijele građanima.


Agenciji za poljoprivredno zemljište cilj je okrupniti zemlju da ne bi otišla u ruke stranaca

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Prenamjena guta desetke hektara tla

- Od 50 do 70 hektara poljo-privrednog zemljišta godiš-nje izgubi se na zagrebačkom području i mi tu ne možemo puno učiniti - kaže Emil Tuk, pročelnik Ureda za poljopri-vredu - jer prenamjenu regu-lira novi Zakon.Visinu naknade kad se ta ze-mlja pretvara u građevinsku utvrđuje Porezna uprava. Pri-je je naknada za prenamjenu bila pet posto tržišne vrijed-nosti, a sad je višestruko po-većana. Ako biste mijenjali prostorni plan tako da zemlji-šte uđe u građevno područje, naknada je 50 posto prosječ-ne cijene građevinskog ze-mljišta na tom području.

Prenamjene odrediti prostornim uređenjem

Grad poljoprivrednike pomaže i subvencionira

Ako zapostavi njivu, vlasnik plaća kaznu od 500 do 7000 kuna

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu uveo je nova pravila za prenamjenu po-ljoprivrednog zemljišta u građevno ze-mljište. Sve izmjene namjene poljopri-vrednog zemljišta u ostale svrhe potreb-no je odrediti dokumentima prostornog uređenja, a Grad Zagreb odobrenje mora tražiti od Ministarstva za poljoprivredu.

Poljoprivredna gospodarstva u gradu Za-grebu mogu odobiti subvencije za poljo-privrednu proizvodnju u samomu gradu ili na području Zagrebačke županije, pod po-sebnim gradonačelnikovim uvjetima. Gra-donačelnik također za svaku tekuću godi-nu raspisuje natječaje za dodjelu sredstava pomoći u poljoprivredi i šumarstvu.

Grad Zagreb nedavno je donio i Pravilnik o ustroju poljoprivrednih redara, koji ima-ju i neke nadležnosti inspekcije. U slučaju prekršaja na nekoj njivi moći će naplatiti i kaznu. Tvrtke se mogu kazniti iznosom od 2000 do 7000 kuna ako ne održavaju ze-mlju, obrtnici sa 1200 do 2500 kuna, a po-jedinci sa 500 do 1000 kuna.

17ZG info1. lipnja 2010.zagreb.hr

Dani zahvale i zajedništvaKažu, sve je počelo prije šest godina kada je vlč. Željko Lo-vrić, tadašnji kapelan, pota-knuo ideju da se zahvali Bogu za kraj školske godine, te da se tom prilikom okupe župljani i stanovništvo Sesveta na zajed-ničkom druženju, izvan crkve-nog prostora, ali s jasnim ciljem da to ipak bude župni događaj. Slijedom toga nastaje i naziv, Dani zahvale i zajedništva. Danas je to prepoznatljiva manifestacija koja u dva da-na okupi više tisuća Sesveća-na i njihovih gostiju. Tako će biti i ovaj put, 5. i 6. lipnja Se-svećani će vas dočekati du-hovnim, društvenim, sport-skim i glazbeno-scenskim programom, uz bogatu ga-stronomsku ponudu.

Subota 5. lipnja, od 9 sa-ti, početak međuškolskih na-tjecanja, skakanje u vrećama, povlačenje užeta, igra grani-čara, odbojka, malonogo-metni turnir..., od 20 sati na-stup tamburaškog benda i

koncert Gazda.Nedjelja 6. lipnja, od 11 do

12 sati, Pastoralni centar, sve-ta misa, od 12.45 do 20 sati na-stup folklornih i plesnih skupi-na, limene glazbe, izvlačenje tombole...; od 20 sati nastup tamburaškog sastava Slomlje-na srca, Ivice Martića-Kokota te Zlatka Pejakovića.

Sini

ša K

OSIĆ

Nova uprava tvrtke HŽ Infra-struktura u prva četiri mjeseca ove godine uštedjela je 40 do 50 milijuna kuna pokretanjem por-tala javne nabave, a do kraja go-dine te uštede planira povećati na 120 milijuna kuna. Poslovanje se poboljšalo zahvaljujući nizu aktivnosti, prije svega snimanju svih procesa u tvrtki, analizom zaposlenih po sektorima i pla-niranju na dulje staze.

Na tim stazama su mnogi pro-jekti vezani za osuvremenjiva-nje i razvoj željeznice za koje će tvrtka tražiti sredstva iz fondo-va Europske unije. Osim što će se sanirati mnoge pruge (Okuča-ni-Novska, Lička pruga itd.), važ-ni su projekti i zamjena signal-nih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru te sanacija

mosta Jakuševac.Signalni uređaji za upravljanje

prometom i odvijanje prometa vlakova stari su 70-ak godina pa je zbog sigurnosti brzina na ko-lodvoru smanjena na 30 km/h. Smanjenjem brzine smanjuje se i propusna moć (kapacitet) ko-lodvora, a zbog lošeg stanja ure-đaja povećani su broj kvarova i troškovi održavanja. Ipak, sigur-nost ljudi nije ugrožena, jer su uređaji projektirani tako da se u slučaju kvara prebacuju u sigur-no stanje.

Projekt zamjene starih uređa-ja u fazi je nadmetanja, govo-ri nam Branimir Jerneić, pred-sjednik Uprave, a potpisivanje ugovora očekuje se sredinom ove godine. Provedba projek-ta započet će nakon potpisiva-nja ugovora, a radovi na terenu u proljeće 2011. godine. Završe-tak radova očekuje se u drugoj


Do kraja 2012. više vlakova na kolodvoruZa osuvremenjivanje željeznice tražit će se sredstva iz EU-fondova. Tako će se sanirati mnoge pruge, a važni su projekti i zamjena signalnih uređaja na Glavnom kolodvoru te sanacija mosta Jakuševac

polovici 2012. Zasad se ne zna izvođač radova, a cijena projek-ta je oko 18 milijuna eura. Za njegovu provedbu koristit će se sredstva iz EU-fondova.

Novi signalni uređaji bit će najviše sigurnosne razine 4 (SIL

4) prema HRN EN 50128 i 50129. To su norme koje opisuju arhi-tekturu novih uređaja koji će omogućiti povećanje brzine i propusnosti kolodvora, a to zna-či više vlakova i veću sigurnost za sve nas.

18 ZG info 1. lipnja 2010.zagreb.hr

Prva runda veslanja po prvom maksimirskom jezeru prošla je dobro. Druga malo teže, a tre-ća - rikavica! Ostal bez sape. Na izlasku skoro se skljokal. Pa ne-mam više 12 godina, koliko mi je bilo kad sam s drugim klin-cima ranih 50-ih završaval ve-slanje na tom jezeru. A kak je prošli tjedan, zahvaljujući upra-vi ZOO-a i njenoj ravnateljici Davorki Maljković, tradicija ve-slanja u Maksi-miru nastavlje-na, bez mene fešta nije mo-gla proći.

Za prvo, ili Jurjaveško, je-zerce duboko tri metra kardi-nal Juraj Hau-lik dal je kupi-ti jedrilicu, či-ja su razapeta jedra privlačila pozornost pur-gera koji bi dolazili u Maksi-mir, a koji se u vrijeme te prve i posljednje jedrilice 1843. nazi-val Jurjaves ili Jurjevac. Pedese-tak godina kasnije sesvetski na-čelnik Marko Mileusnić kupu-je brod na petrolej. Bio je dug osam metara i natkriven plat-nom, a ime mu je bilo Grad Za-greb. Kršten je 14. rujna 1892., a kum mu je gradski senator

Gjuro Deželić. Na taj brod ko-ji je stanicu imal pokraj paviljo-na Jeka i bil je senzacija Maksi-mira, danas podsjećaju požu-tjele fotke.

Sredinom 19. stoljeća Zagreb počinje u Maksimiru i športski živjeti. Zimi 1853. na prvom jezeru otvoreno je klizalište, 1919. HAŠK tu organizira va-terpolo sekciju, a dvije godine kasnije odigrana je i prva uta-

kmica pro-tiv kombini-rane mom-čadi Splita i Rijeke. Go-dine 1923. na jezeru je održan va-terpolo tur-nir. Zimi se na zaleđe-nom jeze-ru igrao tzv. curling, ko-ji se spomi-

nje još u 16. stoljeću. Igrači su metlama na glatkom ledu na-ganjali kamen od 20-ak kila. Ta igra kod nas se spominje uz pr-vo maksimirsko jezero, na ko-je su, eto, vraćeni čamci s ve-slima. A meni je najvažnije kaj sam se nakon više od pola sto-ljeća opet našo u čamcu. I od-veslal ne jemput, nego triput. I preživil...

Zagrebačka plava

Vremenski zaveslaji maksimirskim jezerom Na prvo maksimirsko jezero vraćeni su čamci s veslima, a ja sam nakon više od pola stoljeća opet bio u čamcu...

Dani jagoda do 25. lipnja na 30-ak lokacija

Dani zagrebačkih jagoda održa-vaju se sve do 25. lipnja na čak 30-ak lokacija u gradu. Najuku-snije i najmirisnije su upravo za-grebačke jagode, tvrde mnogo-brojni kupci, a obzirom na kva-litetu, cijena od 12 pa i 10 kuna za mjericu vrlo je povoljna. Ka-ko proljeće odmiče, tako će i ci-jena padati pa ih potkraj lipnja možemo kupiti za samo šest kuna po mjerici. Gradonačelnik Milan Bandić na otvaranju Da-na jagoda istaknuo je da Zagreb sufinancira poljoprivrednu proi-zvodnju sa 12 milijuna kuna. Ina-če, Zagreb i Zagrebačka župa-nija najveći su proizvođači ja-goda u Hrvatskoj. Nakon što su lani zagrebačke jagode završile na švedskom stolu, ove se go-dine mogu kupiti i u Austriji te

Njemačkoj, napomenuo je pro-čelnik Gradskog ureda za poljo-privredu Emil Tuk.

Na Danima jagoda sudjeluje 49 proizvođača s područja gra-da Zagreba i 24 proizvođača iz Zagrebačke županije, a proda-vat će se na već poznatim lo-kacijama: Trg kralja Tomislava, kod okretišta tramvaja u Du-bravi, na okretištima tramvaja Borongaj, Kvaternikov trg, Trg Francuske Republike, kod Ma-mutice u Travnom, u blizini Au-tobusnog kolodvora, na Trgu Dragutina Domjanića u Sesve-tama, Trgu maršala Tita, Treš-njevačkom placu, Mihaljevcu, Gupčevoj zvijezdi, Trgu burze te na okretištima tramvaja na Sav-skom mostu, Ljubljanici i Črno-mercu. (sk)

Dani jagoda na Tomislavovom trgu

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Zvonimir Milčec

“Odveslal sam ne jemput, nego triput. I preživil. Na izlazu iz čamca skoro sam se skljokal, jer sam ostal bez sape


Naša je jedina granica - imagi-nacija. Pod tim motom u Zagre-bu se na Institutu “Ruđer Boš-ković” moglo komunicirati s “novim Teslom”. Domaći dečko Marin Soljačić svratio je u svoj grad da bi nam skrenuo pozor-nost na nove tehnologije. Mož-da naš najjači fizičar mlađeg na-raštaja upravo će preuzeti ka-tedru na najboljem svjetskom tehničkom sveučilištu, MIT-u, gdje je i diplomirao. Prve je znanstvene korake napravio u MIOC-u, danas 15. gimnaziji, vjerojatno najjačoj matematič-koj školi u Hrvatskoj, koja se po-nosi svojim bivšim đakom. Na proslavi jedne obljetnice ško-le Soljačić se čak bio videolin-kom javio iz Amerike i pozdra-vio svoju školu.

Na “Ruđeru” se dvorana is-punila znanstvenicima i stu-dentima prirodnih znanosti. Te-ma su fotonički kristali, koji se

primjenjuju u medicini, teleko-munikacijama, u izradi lasera ili pak u pretvorbi sunčeve svjetlo-sti u struju. Hrvatski je fizičar go-vorio na američkom engleskom. Zna hrvatski, ali stručne izraze često je nemoguće pravilno pre-vesti pa je bolje da sve zvuči na engleskom, kaže, a osim toga na tom se jeziku i školovao i dobrim dijelom radio, pa će i predavanje biti prirodnije. Uostalom, kada se postavljalo pitanja, među slu-šačima su bili rijetki oni koji već ne barataju engleskim.

- Očekujem da ćemo u godi-nama koje su pred nama mo-ći primijeniti bežični prijenos energije - kaže Soljačić, ko-mentirajući svoj pronalazak iz 2005. godine, poznat pod na-zivom Witricity, kada su naj-poznatiji svjetski časopisi taj projekt nazvali jednim od naj-važnijih dostignuća te godine. Neke su tvrtke čak najavile ula-ganje u takav projekt, a ovdje smo izumitelja proglasili novim Teslom…

Spomenička renta, koja uvelike opterećuje obrtnike i poduzet-nike, trebala bi od 1. listopada 2010. biti manja oko 50 posto i plaćat će se u iznosu od jedne do sedam kuna po četvornom metru površine poslovnog pro-stora u kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Renta se naplaćuje da bi se očuvala i obnavljala kulturna

baština, protiv toga nemaju ni-šta naši obrtnici. No, trebalo bi uvažavati i njihovu trenutačnu situaciju. Visinu i način ubira-nja rente određuje lokalna sa-mouprava, a dosad se kretala od tri do deset kuna za četvor-ni metar, ovisno o zoni u ko-joj je zaštićeni objekt i pod ko-jim je stupnjem zaštite. Tako je u proračunu za 2010. godinu,

prije ovih izmjena, bilo planirano ubra-ti 78,9 milijuna ku-na. Od toga je za kapitalne donaci-je uređenja proče-lja planirano izdvo-jiti 40,1 milijun, a za očuvanje kulturnih dobara od javnog značaja 38,8 miliju-na kuna. No, i ta će stavka morati u re-balans. (sk)

Najzanimljiviji mladi dizajneri iz regije upriličit će dizajnersko zbi-vanje pod nazivom Dan D, na kojemu će iznijeti svoje ideje, a sve će se održati 12. lipnja, prvi put u Staroj klaonici u Heinzelovoj ulici. Riječ je o cjelodnevnim, 24-satnim neprekidnim dizajner-skim prezentacijama, prikazivanju filmova, predavanjima, a or-ganizirat će se i jedinstveni dizajnerski sajam za studente i mla-đe. Zašto Dan D, pitamo Iru Payer, predsjednicu Hrvatskog di-zajnerskog društva.

- Dizajn je generator kulturnog, društvenog i ekonomskog ra-zvoja nekog grada ili zemlje i provjereni faktor razvoja konkuren-tnog gospodarstva, a potencijali dizajna ni u Hrvatskoj ni i u ve-ćini zemalja regije nisu dovoljno iskorišteni, na što Hrvatsko di-zajnersko društvo u raznim akcijama već godinama upozorava. Dan D stoga želi privući pozornost na dizajn i mlade dizajnere i dizajnerice čije ideje mogu biti poticaj, pa i argumenti za mije-njanje politike prema dizajnu - kaže predsjednica Dizajnerskog društva. (jr)

Dan D 12. lipnja u Staroj klaonici u Heinzelovoj

Upola se smanjuje spomenička rentaNovi Tesla na “Ruđeru”Jozo Renić[email protected]

20 ZG info 1. lipnja 2010.zagreb.hr

U Hrvatskoj postoje aspirin 500 mg, aspirin direkt 100 mg, aspirin plus C i aspirin co

Sinonim je lijeka protiv bolova i najkorišteniji analgetik u svije-tu. Na policama ljekarni diljem svijeta već je 111 godina, a kod nas službeno od 1929. Njegovo je ime aspirin, a osnovna mu je supstancija acetilsalicilna kiseli-na (ASK) koja ima najširi terape-utski spektar od svih lijekova da-nas prisutnih na tržištu.

Bayer je u posljednjih 15 godi-na napravio čak 50 milijardi tih

Dajana Kos Buč[email protected]

Aspirinom protiv glavBayer je u posljednjih petnaest godina napravio čak pedeset milijardi tableta. Samo lani u tvornici u Bitt proizvedeno je 8,6 milijardi aspirina

Aspirin transportiraju roboti

Sve sirovine koje trebaju za proi-zvodnju aspirina potječu od pro-vjerenih dobavljača iz Španjol-ske, Škotske, SAD-a, Njemačke, Belgije i Francuske. Smjesa pra-ha iz sastojaka stišće se u table-te. Nadzor nad kvalitetom obav-lja se tako da se iz serije uzme nekoliko kutijica i provjeri ih se. Transportni sustav u tvornici potpuno je automatiziran. Roboti su vođeni računalno, a upute za rad dobivaju putem infracrvenog svjetla. Automobili-roboti imaju i svoja imena: Hans, Albert, Paul, Christiane, Bernward…

može spriječiti i prvi srčani udar. Taj se sastojak stoga preporuču-je kao primarna prevencija u 38 zemalja, doznajemo u zagrebač-kom uredu Bayera.

Kod nas na tržištu postoje če-tiri vrste aspirina - aspirin 500 mg, aspirin direkt 100 mg, aspi-rin plus C i aspirin complex.

Od svih oblika, aspirin plus C najprodavaniji je. On je market leader s oko 47 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj na tržištu lije-kova protiv gripe i prehlade.

- Unatoč jakoj konkurenciji, to je dokaz da su naši korisnici za-dovoljni efikašnošću tog lijeka - ističu u Bayeru.

Kad uspoređujemo primjenu aspirina kod nas s nama susjed-nim zemljama, možemo reći da u Sloveniji aspirin puno koriste kod glavobolja, dok naši ljudi protiv glavobolje uzimaju kom-binirane analgetike, što je drug-dje vrlo rijetka pojava.

S druge strane, kod nas je pak puno raširenije korište-nje aspirina+C kod prvih zna-kova prehlade i gripe negoli u Sloveniji.

Najtraženiji od svih je aspirin C

Prodaja se stalno povećava zbog uvođenja novih obli-ka aspirina na tržište. Tako je 1994. došao aspirin plus C, a u rujnu prošle godine aspirin complex. Aspirin plus C ima dodatak vitami-na C, koji povećava otpor-nost organizma kod infek-tivnih bolesti i tjelesnog na-pora. Aspirin complex - brzo i djelotvorno otklanja sve simptome razvijene prehla-de: glavobolju, povišenu tje-lesnu temperaturu i hunja-vicu. Zbog dodanog pseu-doefedrina aspirin complex olakšava disanje jer pseudo-efedrin (dekongestiv) sma-njuje oteklinu nosne sluzni-ce i sprečava nastanak slu-zi u nosu.

TihanaAspirin kori-stim samo ne-koliko puta godišnje kad

sam bolesna i zaista mi poma-že. To je ustvari jedini lijek ko-ji koristim

ZvonkoUzimam aspirin kad god osje-tim glavobolju ili sumnjam da

će me uhvatiti prehlada ili gripa jer je zaista djelotvoran

IvaNe, nisam ni-kad koristila taj lijek. Ja sam vjernija nekim

lijekovima ovog našeg doba

BogdanŽivot bez as-pirina meni je nezamisliv. Pi-jem ga apso-

lutno svaki dan. Inače, ja sam ratni vojni invalid i koristim taj lijek navečer prije spavanja

StelaČesto koristim aspirin i mogu potvrditi da je riječ o vrlo dje-

lotvornom lijeku. Najčešće se odlučujem za aspirin plus C

SadatKakav aspi-rin ili bilo ko-je druge table-te? Ne koristim

apsolutno ništa, pa tako ni taj li-jek. Čuo sam za njega, ali ga ni-sam probao

Anketa

tabletica. Samo lani u njegovoj tvornici u Bitterfeldu, koja zapo-šljava 850 radnika, proizvedeno je 8,6 milijardi aspirina.

Svake se godine objavi oko 3500 znanstvenih radova o no-vim načinima djelovanja i indi-kacijama acetilsalicilne kiseline, koji često otkrivaju zapanjujuće nove spoznaje o primjenama te bijele supstancije.

Tako su, na primjer, ove godi-ne objavljeni rezultati ispitivanja provedenog u Americi o tome kako acetilsalicilna kiselina sma-njuje rizik od smrtnosti nakon dijagnosticiranog raka dojke.

Prošle godine objavljeno je da acetilsalicilatna kiselina pomaže u preživljenju u bolesnika obo-ljelih od raka debelog crijeva.

Liječnici aspirin smatraju proi-zvodom koji nije učinkovit samo protiv glavobolje i migrene, nego se koristi i u prevenciji srčanog i moždanog udara. Aspirin je pri-znat kao globalni zlatni standard u sekundarnoj prevenciji.

Novija klinička ispitivanja po-kazala su da se upotrebom ma-njih doza acetilsalicilne kiseline


Zakon propisuje da se biciklom može voziti sa-mo po cesti. No, i tu postoje stroga pravila. Vozi-ti se biciklom po cesti može samo osoba s navr-šenih 14 godina! Djeca mlađa od 14 godina uop-će ne smiju biciklom na kolnik. No, postoje dva izuzetka. Prvi je ako se radi o najmanje deveto-godišnjem djetetu u pratnji roditelja ili nekoga tko je navršio 16 godina. Drugi je slučaj kada de-vetogodišnje dijete ima položen vozački ispit za bicikl. A gdje se može položiti vozački za bicikl? - upitali smo Viktora Forjana, načelnika Odjela

za sigurnost cestovnog prometa PUZ-a.- Taj se ispit trenutačno nigdje ne može položiti! No, Agencija za odgoj i obrazovanje u ime Mini-starstva prosvjete, HAK i Ministarstvo pravosu-đa rade na tome da se od iduće školske godine kao obveza za učenike petih razreda uvede po-laganje tog ispita. U deset školskih sati nasta-ve educirat će se djeca o vožnji biciklom, nakon čega mogu položiti vozački za bicikl. U 21 župa-niji svi zainteresirani bez obzira na životnu dob moći će polagati ispit. (sk)

Zakon propisuje da će i za bicikl biti potreban vozački ispit

Mia Slavenski prva žena po kojoj su nazvane stube Napokon je jedna že-na, Mia Slavenski, do-bila čast da se njenim imenom nazovu jed-ne gradske stube. U Gradskoj četvrti Gor-nji grad stube koje povezuju Jurkoviće-vu i Posilovićevu uli-cu nosit će ime te pri-mabalerine. Čak 80 posto ulica, trgova i

javnih površina nose imena muških osoba.- To je dijelom i odraz povijesnih i društvenih okolnosti u kojem se uloga žena minorizira - rekao je predsjednik skupštinskog Odbo-ra za imenovanja Ma-rin Knezović. - No, mi-slim da se takva situa-cija može ispraviti po principu pravičnosti, pogotovo prema že-nama 20. stoljeća koje

su imale znatno jače društvene uloge nego žene 19. stoljeća. Moj je prijedlog da se na li-sti za imenovanje neke od gradskih ulica me-đu prvima nađe ime Savke Dabčević-Ku-čar - dodaje Knezović.Stube koje spajaju Gornje Prekrižje i To-šovac nosit će ime akademskog slikara i grafi čara Vilima Sveč-njaka, a stube koje

povezuju Grškoviće-vu i Dvorničićevu uli-cu ime vrhunskog te-nisača Franje Punčeca.Prijedlog Gradske če-tvrti Gornji grad-Med-veščak da se stube u Bosanskoj ulici imenu-ju u spomen na Kuli-na bana odbila je ve-ćina članova Odbora, jer misle da u povijesti ima osoba koje su pu-no tješnje vezane uz Zagreb od njega. (sk)

U fokusu

mplex

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

ZGBH

R/S

iniš

a KO

SIĆ

obolje erfeldu, koja zapošljava 850 radnika,

Pobjedonosni pohod traje 113 godina

Aspirin je pobjedonosni po-hod svijetom počeo prije 113 godina, 10. listopada 1887., kada je mladi znanstvenik dr. Felix Hoff mann u jednom od Bayerovih laboratorija u nje-mačkom Wuppertalu prvi put uspio sintetizirati kemijski čist i stabilan oblik acetilsalicilne kiseline. U Hrvatskoj se aspi-rin prvi put pojavio još u 19. stoljeću. Kako bi rekao nobe-lovac Vane: “Ni jedan drugi li-jek na svijetu nema tako za-divljujuću prošlost koja oba-ra rekorde - to je priča koja još nema završetak”.

U povodu 85. rođendana Zo-ološkog vrta, Prvim maksimir-skom jezerom zaplovili su čamci. Da bi se posjetiteljima uljepšao boravak u Maksimiru, ponuđe-na im je vožnja čamcima na ve-sla Prvim jezerom. Za samo pet i deset kuna moći će u društvu edukatora saznati više o fl ori i fa-uni te park-šume. Mogu se ču-ti priče o barskim kornjačama, ali i o povijesti Maksimira. Čam-ci prolaze pokraj paviljona Jeke

i kule s početka 20. stoljeća, a oplovit će cijelo jezero.

Prva jedrilica Prvim je maksi-mirskim jezerom zaplovila 1843. godine, a pedesetak godina ka-snije mali parobrod. Sredinom prošlog stoljeća s jezera su ne-stala i posljednja plovila - razli-čitim bojama obojeni čamci na vesla. Inače, Prvo ili, kako su ga nekad zvali, Donje jezero nasta-lo je iz malenoga šumskog jezer-ca 1839. godine. (sk)Sezonu je otvorio Pajo

Obnova tradicije u Maksimiru

22 tak imam te rad 1. lipnja 2010.zagreb.hr

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vuglaJeste li znali?Vjesnik je počeo izlaziti 1940. kao ilegalni tjednik pod nazivom Po-litički vjesnik. Od 1940. do 1990. promijenio je nekoliko naziva: Vjesnik radnog naroda, Vjesnik Narodne fronte Hrvatske i Vje-snik Socijalističkog saveza rad-nog naroda Hrvatske. Isprva je, po uzoru na sovjetske listove, izlazio na četiri stranice velikog formata, a poslije je prerastao u u suvremeni informativno-ko-mentatorski list. (kb)

Uz potok se štavila koža, ali bili su tu i mlinovi

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Za Luku RitzaU Grafičkoj školi u Getal-dićevoj ulici otvoreno je Spomen-obilježje pokoj-noga mladića Luke Ritza. Sedamnaestogodišnji Lu-ka, učenik Grafičke škole, preminuo je 2008. godi-ne od posljedica premla-ćivanja od petorice mla-dića na Mostu slobode. Ustanovljena je i Nagra-da “Luka Ritz”, koja će se i ove godine, u studeno-me, dodijeliti učeniku ko-ji se iskazao u borbi protiv nasilja među mladima. (jr)

Tjedno šest novih karikaturaOto Reisinger uvijek ima inspiracije za svoje karikature, a inspirira ga život. Kaže da mu se karikatura uvukla u sve vijuge mozga i da su mu bliski problemi malih ljudi

Ne zna koliko je karikatura nacrtao, a oni koji ih broje kažu oko 12.000 - Oto Reisinger

Sini

ša K

OSIĆ

- Prošlo je 60 godina od prve ka-rikature objavljene u Vjesniku, prošlo je 60 godina braka s Pa-vicom, ali nasreću sve još traje - govori nam s optimizmom prvi i najbolji karikaturist na ovim po-dručjima, Oto Reisinger.Tko ne zna za Peru, Štefeka i Klaru?- Pero je čovjek iz naroda, sličan nama i baš zato nam je pri srcu - reći će sredovječni Zagrepčani koji su mu se smijali uz prvu ju-tarnju kavicu.

Oto je karikature objavljivao i izvan granica tadašnje države, u Americi, Nizozemskoj, Švicarskoj, Nemačkoj itd. Sada ih objavljuje u Vjesniku i sa žaljenjem konsta-tira da karikatura pomalo umi-re, jer urednici radije umjesto nje objave plaćeni oglas. Može li se to promijeniti, pokazat će vrijeme, a Oto kaže da Hrvatska ima vrsne mlade karikaturiste koji su spremni ponuditi svoje uratke. Zasad karikature objav-ljuju u stranim časopisima. Oto Reisinger od svoje prve go-dine živi u Zagrebu. Iz ranog djetinjstva u pamćenje mu se

urezala slika gradilišta “Vatika-na” u Vlaškoj i legendarnog Miš-keca koji ga u hamperu diže do vrha zgrade, a njegov otac izbe-zumljen gleda i čeka kad će ga vratiti na zemlju. A onda je Miš-kec dobio što je zaslužio - ham-per kritike, gotovo otkaz. Poslije toga Oto živi u Račićevoj i poha-đa osnovnu školu u Harambaši-ćevoj. Opet se nižu slike:- Imali smo gimnastiku u dvori-štu. Stupamo i pjevamo da smo graničari, jer su nam u ruci gra-ne. Eto, vidite kako se ja sje-ćam bedastoća iz sedme godi-ne života, a ne sjećam se nekih


Stotinjak pohvala ZET--ovim zaposlenicima

Kontakt centar ZET-a ovih je dana proslavio prvu godinu od osnutka. Kako je priopćio gradski prijevoznik, u godi-nu dana njegovi su operateri zaprimili više od 50.000 tele-fonskih poziva, odgovorili su na 13.000 pisama te u svojim prostorijama ugostili oko 600 posjetitelja. Pitanja su bila ra-zna, od stanja u prometu i vo-znih redova do cijena i osta-lih usluga, a kako ističu u ZET-u, raduje ih stotinjak pohvala koje su dobili ZET-ovi zapo-slenici. (jr)

23tak imam te rad1. lipnja 2010.zagreb.hr

AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309

Vremeplov

zavađenog Kaptola i Grade-ca, povijesni nam dokumen-ti govore kako se on zapravo zvao Pisani most jer su jedan dio do sredine bojili Gradeča-ni, a drugi dio Kaptolčani. Pr-vi su svoju polovicu bojili crve-no, a drugi zeleno. Kožari su ži-vjeli i radili sjevernije od mosta, na istočnim padinama Grade-ca. Ulica se pružala usporedno s potokom do početka današ-nje Medvedgradske, na čijem

je početku u 19. stoljeću otvo-rena tvornica kože. U njezinim je prostorima danas Gliptote-ka HAZU-a. Prije prvog svjet-skog rata Kožarska je bila na zlu glasu kao mjesto poslova dama koje su se bavile najstarijim za-natom na svijetu. Kad je 1898. nadsvođen potok Medveščak i izgrađena današnja Tkalčićeva, Kožarska je na više mjesta pre-kinuta novom gradnjom ili ru-šenjem pojedinih kuća.

Akademija je preteča današnje Klasične gimnazije

Čak 403 godine klasičnog obrazovanja u Zagrebu„Gaudeamus igitur, iuvenes dum sumus“ jedna je od pje-sama što ih se sjećamo iz gi-mnazijskih dana. Latinski sti-hovi, klasična fi lologija, grčki i rimski mitovi, dicta et sententi-ae… neke su od vrijednosti što su preživjele i školstvo u soci-jalizmu i sve reforme obrazo-vanja. Tako je i zagrebačka Kla-sična gimnazija skupila svo-ja stoljeća, odgajajući brojne naraštaje.

Njezin osnutak seže od isu-sovačke gimnazije, prije četiri stoljeća, na gornjogradskom Katarinskom trgu. Zagrebu je tada trebala srednja škola, pa su Isusovci uredili napušteni dominikanski samostan po-kraj crkve Sv. Katarine na da-našnjem Katarinskom trgu.

Kroničari bilježe da su na otva-ranju 3. lipnja 1607. bili mno-gi uglednici i velikaši, pa i ban Ivan Drašković. U prvo vrijeme obuka je bila u tri niža razreda, u koja se upisalo oko 200 uče-nika, a do 1613. otvorena su još tri viša. No, osobito je važno to što je iz te škole izrasla najpri-je Akademija, a potom i Sveu-čilište, koje je osnovano 23. ruj-na 1669. i najstarije je sveučili-šte s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj.

U nas se i danas njeguje tradicija klasičnog školovanja. Imamo 12 klasičnih gimnazija - tri državne, jedna privatna, a ostale vjerske - a grčki i latin-ski u klasičnim odjeljenjima uči oko dva i pol posto srednjoš-kolaca. (jr)

U srednjem vijeku na početku današnje Radićeve ulice i zapad-nog dijela Jelačićeva trga bila je Šoštarska ves, naselje postolara. Zvala se i Nemška ves jer su se postolarskim obrtom uglavnom bavili doseljenici iz Austrije i Nje-mačke. Za izradu cipela i čizama (škornja) trebali su kožu i potpla-te, pa se uz potok Crikvenicu,

koji je tekao današnjom Tkalči-ćevom, razvio drugi obrt - kožar-stvo. Uz potok se štavila koža, ali bili su tu i mlinovi. Potok je bio jako zagađen pa su ga zvali i “krvavi potok”, kao što je i most, a danas mala ulica, dobio ime Krvavi most. Iako legenda tvrdi da je Krvavi most dobio ime po oružanim sukobima stoljećima

Kožarska ulica

Pitali smo ga što bi najprije učinio da je gradonačelnik. - Najprije bih pohapsio najmanje sto ljudi s putrom na glavi - re-kao je, a onda se zamislio. - Da vam pravo kažem, ne bih ni htio biti gradonačelnik. Odbijam svaku funkciju, jer ona sputava slo-bodu, a ovo što radim daje slobodu. Kroz Peru mogu svima reći sve i nitko se ne ljuti. Uz to, ne moram raditi od osam do 16. Za-to je to nezamjenjiv posao.

Pero sve može reći

Auto

r slik

e

važnih imena od sada. Sigurno bih u Najslabijoj karici ispao u prvom krugu. Sjeća se Vlaške s puno snijega i s puno saonica, na kojima su seljaci dovozili hranu do tržni-ce, sjeća se tramvaja koji se ni-su okretali nego vozili naprijed i natrag, sjeća se Zagreba s če-tiri godišnja doba. Sad najradi-je ode u kavanu Dubrovnik, ta-mo ga čekaju njegov stol i nje-gova kava s malo pjene. To već znaju svi konobari. Najljepši su mu Zrinjevac i Hrvatsko narod-no kazalište u cvijeću, premda tamo gotovo i ne ide.- Godine stigle, sa štapom nije isto kao nekad bez njega. No, najviše ga ipak bole odlas-ci prijatelja.- Polako odlaze Bogu na istinu. Doći će dan kad više neću ima-ti s kim popiti kavu...

Protivi se staklenim neboderi-ma, garaži u Varšavskoj, jer ga-raže trebaju biti u rubnim di-jelovima, a ljudi javnim pri-jevozom ili bicklima dolaziti u centar. Protiv je svih Farmi, Big Brothera i traženja talena-ta i zvijezda, jer je to zločin pre-ma djeci.- Iz svih tih emisija dobivaju sa-mo jednu poruku: do velikog novca se dolazi tako, a ne po-štenim radom i učenjem. Ne zna koliko je karikatura na-crtao, a oni koji ih broje ka-žu oko dvaneaest tisuća. Crta ih i dalje. Svaki tjedan Vjesni-kov vozač dođe po novih šest. Svaki dan se čitatelji ponov-no nasmiju kao i prije 60 go-dina. Pa neka se smiju barem još toliko, poželjeli smo tom vedrom, ugodnom i nasmija-nom čovjeku.

24 dnevni red 1. lipnja 2010.zagreb.hr

Ured gradonačelnika pripremio je popis projekata za financira-nje iz fondova EU-a. To su u pr-vom redu neki važni razvojni projekti poput Obrtničkog cen-tra, Tehnološkog parka, Kongre-snog centra, Šarengradske uli-ce, Tramvajske remize Blato, tu su i metro, jarunski most… Od tog popisa želja za sada je Eu-ropska unija odobrila financira-nje nabave 40 niskopodnih au-tobusa s pogonom na bioplin te rekonstrukciju Sarajevske ulice, premda bi Grad rado u europski plan ugurao i dovršetak Radnič-ke ceste. Na čekanju je i odobre-nje za financiranje gradnje nekih zamjenskih objekata domova zdravlja, na primjer u Podsuse-du, na Bukovcu, Žitnjaku i u Se-svetama, gradnja novog sport-skog centra Grana-Klaka, neko-liko dječjih vrtića te dogradnja desetak osnovnih škola i sport-skih dvorana.

Dvadesetak službenika iz Gradske uprave ide na obuku kako bi se ispunio zahtjev iz Eu-ropske unije za potrebnim struč-nim kadrom u Zagrebu. Obrazo-vanje će trajati oko 10 mjeseci, i to na seminarima o ekonom-skoj politici EU-a, kako se prave

ZGBH

R/Si

nisa

KOS

IC

Pravni savjeti

PITANJE Pozajmio sam znancu novac. Budući da mi ga sada ne može vratiti, dao mi je umjetničku sliku koja mi ne treba niti je mo-gu prodati. Je li time dužnik izvršio obvezu prema meni i vratio dug?

ODGOVOR Iz Vašeg pi-tanja nije jasno jeste li se sporazumjeli s dužnikom da primite sliku umjesto dugovanog iznosa novca ili Vam je dužnik predao sli-ku da je prodate i da iz tog iznosa naplatite svoju traž-binu, a eventualni ostatak mu predate. U prvom slu-čaju obveza dužnika pre-staje i Vi nemate pravo za-htijevati isplatu dugovanog iznosa. No, u drugom sluča-ju obveza dužnika prestaje tek kada se Vi prodajom sli-ke naplatite.

Umjetnička slika za povrat duga

Na ljetnoj aukciji nudi se 47 nekretnina

Biciklizam kao svakodnevni prijevoz

Za strukturne fondove kandidira 56 investicija

Služba za europske integracije i fondove

U Hotelu Antunović 26. lipnja održat će se prva ljetna aukcija nekretnina. Naša jedina aukcij-ska kuća ponudit će 47 stam-benih i komercijalnih nekret-nina. Informacije: www.auk-cijanekretnina.com ili [email protected]. (dkb)

Promotivne aktivnosti vezane uz privlačenje stranih investi-cija i promidžba mogućnosti našega grada jedan je od pro-jekata koji se sredstvima EU-a već provodi. Riječ je o vrijed-nosti od 1,8 mil. eura, a provo-dit će se do rujna. Traje i pro-mocija biciklizma kao svakod-nevnog prijevoza u gradu.

Grad Zagreb će ulaskom u Eu-ropsku uniju moći koristiti vi-še sredstava putem struktur-nih fondova, a tako se otva-raju i nove mogućnosti za razvoj. Prema Europskoj uni-ji je kandidirano 56 gradskih investicijskih projekata za strukturne fondove putem ministarstava.

U Uredu gradonačelnika osnova-na je Služba za europske integra-cije i fondove. Služba prati stanje i propise iz područja europskih in-tegracija i fondova EU-a, poslove u vezi s aktivnostima za sudjelo-vanje Zagreba u projektima EU-a i suradnjom s gradskim upravnim tijelima na poticanju sudjelova-nja u projektima EU-a itd.

Sarajevsku ulicu i ekoautobuse plaća EUDvadesetak službenika iz Gradske uprave ide na obuku kako bi se, želi li se koristiti novac iz europskih fondova, ispunio zahtjev Europske unije za potrebnim stručnim kadrom

Nensi Radulović


Denis Bajs, dipl. iur.

25dnevni red1. lipnja 2010.zagreb.hr

projekti, gdje su natječaji, kako se pišu izvještaji Europskoj ko-misiji itd. Tako će naš grad moći ući u ravnopravne pregovore za iskorištavanje europskih fondo-va. Vanjski konzultanti neće se uzimati jer to ne dopušta trenu-tačno ekonomsko stanje.

- Tri i pol milijarde eura će doći 2012. i 2013., a da bi Zagreb izvu-kao svoj dio, moramo ispuniti jedan od uvjeta, a to je da ima-mo educiran stručni kadar koji će nositi te projekte - kaže nam Nensi Radulović, šefica Službe za europske integracije i fondove EU-a pri Uredu gradonačelnika. - Kada dobijete novac, od toga trenutka projekti se moraju radi-ti po pravilima EU-a. Ako iskočite iz procedure, napravite pogreš-ku, sav novac morate vratiti. EU daje 80 posto novca, ali ako se projekti pokažu promašenima, vratit ćemo sav iznos vrijednosti projekta. Pogreške bi nas mogle skupo stajati. Isto tako, bez kva-litetne i stručno osposobljene gradske uprave sredstva iz EU--fondova ostat će neiskorištena i Bruxelles će ih povući natrag u svoju blagajnu.

U Pučkom otvorenom učili-štu upisi su u sve srednjoš-kolske programe. Tko se do 15. lipnja upiše ne pla-ća upisninu. Upisi su u Ulici grada Vukovara 68, a obavi-jesti se mogu dobiti i na tel. 600-3000, 600-3001. (kb)

Grad Zagreb planira ured u Bruxellesu

Boćarima iz Dubrave Kup ZG regije

U proceduri je otvaranje Ureda grada Zagreba u Bruxellesu, ka-kav već imaju Istarska, Varaždin-ska i Međimurska županija. - Otvaranje ureda zahtijeva po-štivanje lokalnih zakona. Mora se predati određena dokumentaci-ja. No, nama još nedostaje vodi-telj ureda, a moramo osigurati i prostor - kaže Nensi Radulović.

Finalna utakmica Kupa zagrebačke regije završila je u korist Boćar-skoga kluba “Dr. Ante Starčević”. U gostima im je na novouređenom natkrivenom boćalištu bio Boćarski klub Flora. - Klub iz Dubrave ima oko 50 članova. Dosad su bili podstanari, igrali su na terenu BK Dubrava, a uz pomoć Grada i gradonačelnika izgra-dili smo natkriveni teren u neposrednoj blizini škole dr. Ante Star-čevića i crkve - rekao nam je Mirko Varat, predsjednik Vijeća Grad-ske četvrti Gornja Dubrava. - Tu se već mogu odvijati na-tjecanja, iako imamo još ne-ke sitnice za dovršiti. Naš je klub ove godine postigao zavidne rezultate, bio je pr-vak Zimske lige u Zagrebu, a trenutačno je vodeći u Dru-goj ligi i doigravat će za Pr-vu ligu. (jr)

Odvezena 6330 kubika otpada

U sklopu akcije “Slušamo građane - za uredniji Za-greb” komunalne služ-be očistile su 262 divlja deponija i zamijenile 30 košarica. Čistoća je oba-vila 150 ručnih čišćenja, a ukupno je odvezeno 6330 kubičnih metara otpada. Očišćena su če-tiri kilometra slivnika, a sanirano je 8000 ošteće-nja na ulicama i nogostu-pima. Zrinjevac je sanirao 8559 kvadrata travnjaka, zasadio 361 grm. Zagre-bparking je uklonio 64 olupine.Direktor Čistoće Mar-ko Melčić najavio je od jeseni uvođenje napla-te skupljanja otpada po količini, a ne po kvadrati-ma. Ta nova formula zna-či zbroj posuda puta broj odvoza puta jedinična ci-jena. Skupljanje biootpa-da zaživjelo bi tek za dvi-je godine. Dotad će sa-mo 8000 građana dobiti smeđe kante i sudjelova-ti u pilot-projektu. (sk)

loške

Dagnje, puževi, fritule i smokve na Cvjetnom

Popust pri upisu u srednjoškolske programe

Pušlek za beli Zagreb grad do 10. lipnja

Dagnje, puževe, fritule i smo-kve Zagrepčani su mogli be-splatno kušati na prigodnim štandovima na Cvjetnom trgu u povodu Dana grada. Pred-stavilo se 13 zavičajnih stu-dentskih klubova i udruga.

- Cilj je promicati kultur-nu, gastronomsku i turistič-ku ponudu krajeva iz kojih kao studenti dolazimo - ka-zao je predsjednik Kluba za-darskih studenata Tomislav Šimičević. (jr)

Vijeće Gradske četvrti Donji grad pripremilo je akciju “Pušlek za be-li Zagreb grad”. Do 10. lipnja gra-đani mogu prijaviti na natjecanje najljepše gradske balkone ili vr-tove. Cilj je potaknuti na razmi-šljanje o perivojnoj i vrtnoj kultu-ri kao dijelu povijesti Zagreba, a prijave se primaju u Ilici 25.

- Tako ćemo imati bolje uređe-ne balkone, vrtove i parkove i svi ćemo više uživati - ističe Marijan Oljica, predsjednik VGČ-a Donji grad. (sk)

26 1. lipnja 2010.zagreb.hrZG info

Sjedilački način života u uredu, školi, kod kuće ispred TV-ekrana ili u automobilu učinio je današ-njeg modernog čovjeka slabo po-kretnim. Kućanski aparati koji nam olakšavaju život, a tek moderna prijevozna sredstava potpuno su nas utromili. Često možemo čuti - Daj parkiraj taj auto bliže dućanu, da ne moram hodati! Ako se par-kirno mjesto ne nađe na samom

ulazu u stambenu zgradu, odu-stajemo od parkiranja. Jer, mi-slimo, tko je lud da hoda! Takvi i slični stavovi ljudi koji su, dakako, uvjetovani stilom i načinom živo-ta loše utječu na naše zdravlje.

U Hrvatskoj gotovo 50 posto stanovništva umire od zatajenja srca i moždanog udara. Istraživa-nja su pokazala da se samo pet posto stanovništva bavi nekom fizičkom aktivnošću, i to uglav-nom mlađi od 30 godina. Jedna je od alarmantnih činjenica da je

u Hrvatskoj sve više pretilih - čak 48 posto muškaraca i 34,7 posto žena.

No, što zapravo znače rekrea-cija i fizička kondicija? Svatko tko se počne baviti bilo kakvim obli-kom rekreacije, bilo da šeće kuć-nog ljubimca ili vozi brdski bicikl na Sljeme, preventivno će djelo-vati na nastanak mnogih bolesti. Opravdanja za neaktivnost nema jer svatko, bio bogat ili siroma-šan, može i zna hodati i trčati. Ni-je potrebno puno novca za skupu

opremu ili školovanje, nego samo par tenisica i dobra volja.

Uz aktivan način života idu i promjene u načinu prehrane. Ka-ko ističe dr. Ivo Belan, danak su koji plaćamo današnjem načinu života i debljina, povišeni šećer i masnoće u krvi, loše raspolože-nje, nesanica, ozljede na poslu… Samo malo više fizičke aktivno-sti utjecat će i na naš ljepši izgled, bolju fizičku i radnu spremnost, ži-vahnost, raspoloženje, ali i na ja-čanje imunološkog sustava.

U petak počinju 34. Dani satire

Kazališna sezona i ove godine, 34. put završava Danima sati-re, koje možete posjetiti od 4. do 19. lipnja u Kermpuhu, Za-grebačkom kazalištu mladih i Hrvatskom narodnom kazali-štu. U konkurenciji sudjelu-je 15 kazališta, od kojih četiri iz inozemstva, pet iz Zagre-ba, a šest iz ostalih hrvatskih gradova. Čak četiri predstave napravljene su prema Molie-reovim djelima ili su njihove prilagodbe, a Dane će otvo-riti predstava “Škola za žene”. Dani humora i smijeha završit će dodjelom nagrada “Zlat-ni smijeh”, a Kazališna druži-

na Glum-ci u Za-gvozdu odigrat će izvan kon-kurencije predstavu “Cinco i Marinko”.

Za trčanje su potrebne samo tenisice i dobra volja

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Pet posto fizički aktivnih!Debljina, povišeni šećer i masnoće u krvi, loše raspoloženje, zatim nesanica i ozljede na poslu danak su koji plaćamo današnjem, uglavnom sjedilačkom načinu života


Kretanjem do zdravlja moto je koji promovira Društvo športske rekreakci-je Aktivan život radi promicanja zdra-vog i aktivnog života. U sklopu projekta koji kulminira velikom kros-utrkom 22. lipnja u 10 sati na savskom nasipu kod Boćarskog doma, možete prisustvova-ti i predavanju te radionici. Predavanje pod nazivom “Prehrana sportaša” odr-žat će se u srijedu 16. lipnja od 18 do 19.30 sati u Planinarskom društvu Za-greb-Matica, Frane Petrića 4/II kat.

Predavanje o prehrani, radionica o zagrijavanjuNa Prisavlju 22. lipnja kros i utrke građanaOsim velike kros-utrke “Volim trčanje”, na stazi dugoj 11,44 km, 22. lipnja održat će se još nekoliko utrka. Vrlo je popularan baby maraton za djecu do dvije godine, bit će tu i dječji maraton za one do 10 godina. Na Pri-savlju će se održati i rekreativna utrka žena, kao i već tradicionalna utrka građana na ko-joj ih je lani sudjelovalo oko 500. Za njih će staza biti duga 4,98 km. Sudionici će mora-ti platiti startninu 20 do 40 kuna. Organiza-tor je u prostorijama Boćarskog doma osi-gurao korištenje toaleta i svlačionica s tuše-vima (muška i ženska), a najbolji u utrkama dobit će bogate nagrade od sponzora. (sk)

271. lipnja 2010.zagreb.hr

Gradska slika zdravlja pokazala je da Zagrepčani najčešće umi-ru od kardiovaskularnih bolesti, potom od zloćudnih novotvori-na bronha i pluća, slijedi smrt-nost uzrokovana pušenjem, pije-njem alkohola i konzumiranjem psihoaktivnih tvari. Ista je situa-cija i u većini europskih metro-pola. Budući da smo više od 20 godina u Mreži zdravih grado-va, i jedan od osnivača, očekuje se da Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje poduzme nešto konkretno da bi se smrtnost smanjila.

Na nedavnoj Skupštini zdrav-lja dr. Zvonimir Šostar o tome je

rekao:- Ova skupština sa svim svojim

pokazateljima nama je sveto pi-smo, a građanima znak da mo-gu, unatoč recesiji, očekivati više i bolje po pitanju zdravlja i op-ćenito boljih uvjeta življenja. Na kardiovaskularne bolesti može-mo preventivno djelovati, a je-dan korak k tome je i osnivanje Zaklade Hrvatska kuća srca, kao što je i Zaklada Hrvatska kuća disanja osnovana radi preven-cije bolesti disanja. Što se tiče ostalih zloćudnih novotvorina, u smislu prevencije pokrenuta je mobilna mamografija, cijeplje-nje djevojčica sedmog razreda protiv HPV-virusa itd. Proširit će-mo i poboljšati mrežu primarne zdravstvene zaštite gradnjom

novih zdravstvenih stanica, što će dodatno djelovati na smanje-nje svih bolesti.

Jačanje i podrška obitelji, zdra-vo urbano planiranje i okoliš, za-štita duševnog zdravlja, unapre-đenje zdravlja i sprečavanje bo-lesti, nezaposlenost i palijativna skrb šest su novih smjernica na temelju kojih će se u idućih pet godina provoditi program una-pređenja socijalne i zdravstvene slike grada. Na Skupštini je reče-no da su programi iz proteklih pet godina vrlo dobro odrađe-ni. Bili su vezani uz nezaposle-nost, zaštitu i unapređenje kva-litete okoliša, jačanje socijalne zaštite, skrb za osobe s invalidi-tetom, skrb o starijima i obitelj-sko zdravlje.

Zagreb među 75 najzdravijih gradova Zagreb je među 75 naj-zdravijih i najhumanijih gradova na svijetu, što nadležnom gradskom uredu postavlja nove za-daće i ciljeve. Da bi se što uspješnije ostvarili, po-trebno je sagledati sadaš-nje stanje radi kompletne slike zdravlja, a to je mo-guće prikupljanjem, ana-lizom i obradom svih pa-rametara koji izravno i po-sredno utječu na zdravlje građana. Prevencija bo-lesti i zaštita zdravlja da-nas znače brigu za vlastito zdravlje i budućnost na-šeg grada. (kb)

Zdravlje građana bilo je i ostat će misao vodilja pri donošenju važnih gradskih odluka i stra-tegija koje utječu na zdravlje građana. Posebna skrb i da-lje će se voditi o najranjivijim skupinama, a to su djeca i mla-di, invalidi, branitelji i građani starije dobi, rekao je gradona-čelnik Milan Bandić.

Posebna skrb o najranjivijim skupinama

Bolesti srca uzrok smrtiJačanje i podrška obitelji, zdravo urbano planiranje i bolji okoliš, zaštita duševnog zdravlja, preventiva, nezaposlenost i palijativna skrb nove su smjernice petogodišnjeg programa zdravstvene slike grada

Zagrepčani najčešće umiru od kardiovaskularnih bolesti

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆKatarina Butković[email protected]

Čak 200 kilometara novih biciklističkih staza

Dr. Zvonimir Šostar iznio je podatke o 1532 osobe koje su se u Puč-kom otvorenom učilištu osposobile za odabrano zanimanje, a 30 posto se potom zaposlilo. Što se tiče okoliša, 20 posto je smanje-na koncentracija NO2 i lebdećih čestica. Spomenuo je i 224 nisko-podna autobusa koja voze na kvalitetnije gorivo usklađeno s nor-mom Euro 4, 200 km novih biciklističkih staza, 5600 posađenih sta-bala, 6100 kvadrata cvjetnjaka, 120 novih dječjih igrališta i više od 650.000 kvadrata novih travnjaka. Osnovani su mnogi gerontološ-ki centri i povećana davanja za novorođenu djecu.

28 kultura i zabava 1. lipnja 2010.zagreb.hr

Festival Eurokaz 2010. održat će se od 2. do 27. lipnja u dvorani Gorgona MSU-a. Otvorit će ga revije vlastitih produkcija, a sli-jede gostovanja šest vrhunskih svjetskih projekata iz Japana, Kanade, Italije, Slovenije, Belgije

i Francuske. Bogat popratni pro-gram nudi razgovor s autorima i glumcima, a u glazbenom dijelu bit će različitih izvođača od fun-ka, etna, reggaea do vrhunskih jazz glazbenika, hip-hopa i ak-tualnih hrvatskih DJ-a. Eurokaz će ugostiti šest svjetskih projekata

U centru četiri dana ulične zaVjetrenjače instalirane na nekoliko gradskih lokacija inovativno pozivaju građane na njihov festival te ih motiviraju na pokret s jedne festivalske lokacije na drugu u potrazi za mnoštvom dobre zabave, smijeha i druženja

Četrnaesti Međunarodni ulič-ni festival Cest is d’ Best ove će godine okupirati širi centar Za-greba na četiri dana, od 3. do 6. lipnja. Građane očekuje 30--ak cirkuskih performera, 10-ak koncerata, 10-ak instalacija, tri utrke, plesnjaci, radionice i pu-no dobre zabave, smijeha i inte-rakcije brojnih izvođača i posje-titelja svih generacija.

Ove godine u sklopu festivala, pod sloganom “Pozitivna i ob-novljiva energija Cest is d’ Be-sta”, Zagreb će dobiti nekoliko vjetrenjača na nekoliko lokaci-ja, a prva je na satu na Trgu ba-na Jelačića. “Festivalske vjetre-njače” ostat će sve do 15. lipnja,

kad se u Europi obilježava Eu-ropski dan vjetra.

- Sretni smo što možemo na-javiti atraktivan program, koji će, sigurni smo, privući desetke ti-suća posjetitelja. Epitet među-narodnog festivala opravdat će-mo i time što ćemo, uz brojne strane umjetnike, dio svog zani-mljivog sadržaja izvesti u Austra-liju, na ulice Melbournea. Tamo ćemo, na njihov poziv, postaviti izložbu “Festivalskih zastavica” - rekli su Pajo i Hadži, utemeljite-lji festivala.

Najstariji i najbolji ulični festi-val u Hrvatskoj nastoji zadovolji-ti najrazličitije ukuse, pritom pro-movirajući vrijednosti kao što su multikulturalnost, kreativnost, di-jalog i druženje. Vjerujemo da će biti uspješan kao i uvijek.

Rokerska fešta uz legendarni Deep Purple

Koncert Boba Dylana na Šalati

Vaya Con Dios ponovno u “Lisinskom”

Amaterski operni spektakl na Šalati

U sklopu svjetske turneje koja obuhvaća 60 gradova, legen-darni britanski rokeri Deep Purple svoj 15. koncert odr-žat će 5. lipnja u Domu spor-tova. Za tu garantirano dobru rokersku feštu cijena ulaznice je 300 do 350 kuna.

Nakon dvije godine jedan od vodećih kantautora svih vre-mena, Bob Dylan, ponovno dolazi u Hrvatsku. Ovaj će put u sklopu europskog dijela svo-je turneje 7. lipnja održati kon-cert na manjem, otvorenom prostoru zagrebačke Šalate.

Belgijska skupina Vaya Con Di-os održat će 15. lipnja koncert u “Lisinskom”. Uz hitove legen-darne grupe “Don’t Cry for Lo-uie”, “Puerto Rico”, “What’s a Woman?”..., predstavit će i no-ve pjesme s aktualnog albuma “Comme on est venu”.

Zvijezda showa Britain’s Got Talent, Paul Potts, prvi put do-lazi u Hrvatsku 4. lipnja, na za-grebačku Šalatu. Taj nevjerojat-ni tenor-amater oduševio je svi-jet i od nepoznatog prodavača mobitela postao megazvijezda u opernom svijetu.

Tatjana Karapandž[email protected]

Cirkuski performans s prošlogodišnjeg festivala

Eurokaz 2010. u dvoraniiGorgona MSU-a

29kultura i zabava1. lipnja 2010.zagreb.hr

Pomozite da djeca leptiri dobiju krilaUdruga Debra organizira 15. lip-nja na Šalati humanitarni kon-cert “Djeca leptiri trebaju kri-la”. Nastupit će Tony, Luka Ni-žetić, Franka Batelić, Massimo, Živa legenda i grupa Zatvor s Petrom Ramljakom, dječakom oboljelim od bulozne epider-molize. Ulaznica je 50 kuna.

Ivana Kindl promovira album “Promjenjiva”Ivana Kindl izdala je novi, četvr-ti studijski album “Promjenjiva”, čija će se promocija održati 10. lipnja u Piranhi.

Istoimeni singl već suvere-no vlada brojnim radijskim top--listama.

Gosti će joj biti Jacques Hou-dek i Carla Belovari.

Urbani romski bend Kal u Tvornici 4. lipnjaRomski bend Kal 4. lipnja odr-žat će koncert u Tvornici. Go-sti će biti vojvođanska punk grupa Zbogom Brus Li. Kalov tzv. rock’n’roma stil odavno je prepoznatljiv u regiji, a “Radio Romanista” prozvan je prvim romskim punk albumom.

Preporuke

Tridesetak godina nakon konačnog rata samotnjak Eli hoda pustopoljinom. Želi samo mir, ali ako ga se izazove, sasjeći će na-padače prije nego što uvi-de da su počinili smrtono-snu grešku. Samo jedan čovjek razumije moć koju ima Eli i odlučan ju je uči-niti svojom...

Nakon što se borio s opa-kim zmajem, spasio pre-krasnu princezu i oslo-bodio cijelo kraljevstvo, Shrek će upoznati luka-vog Rumpelstiltskina i iznenada se naći u potpu-no drugoj dimenziji, alter-nativnoj budućnosti u ko-joj se on i Fiona nikad ni-su susreli...

Autorica iznosi dirlji-va sjećanja na život obi-lježen divlje-njem snažnoj ličnosti svoje majke, o cije-

ni koju je njezina obitelj platila zalažući se za slo-bodu u zemlji potresanoj političkim nemirima...

Knjiga iskupljenja

Shrek uvijek i zauvijek

Stvari o kojima sam šutjela

DVD

FILM

KNJIGA

Jubilarno 20. izdanje AnimafestaJubilarno 20. izdanje Svjet-skog festivala animiranog fi l-ma - Animafest Zagreb, od 1. do 6. lipnja, posvećeno je krat-kometražnom fi lmu. U kinima Europa, Tuškanac i Movieplex

prikazat će se 450 fi lmova iz 40 zemalja. Za Veliku nagradu Animafesta, nagradu Zlatni Za-greb za kreativnost i inovativ-no umjetničko postignuće te nagradu “Zlatko Grgić” za naj-bolji prvi fi lm izvan obrazov-ne institucije natjecat će se 39 fi lmova iz Velikog natjecanja.

Za nagradu “Dušan Vukotić” natječe se 30 fi lmova iz Stu-dentskog natjecanja. Natjeca-nje fi lmova za djecu uključuje 31 fi lm. Tu su Animafest PRO, izložbe, radionice za djecu, a dani završavaju koncertima i zabavama na Strossu.

”Svečanost glazbe” na Trešnjevci Proslavite Svjetski dan glazbe 16. lipnja u Parku Stara Treš-njevka uz nastup Puhačkog or-kestra ZET-a, Lidije Bajuk, Ne-vena Hrustića i drugih. Djeca mogu sudjelovati i u dvije kre-ativne radionice.

Dani Pešče 2010.KC Peščenica od 8. do 12. lipnja organizira kulturno-zabavnu manifestaciju Dani Pešče, koja će predstaviti kreativni poten-cijal te četvrti. Dani završavaju glazbenim programom, DJ-em i bendom iznenađenja.

U fokusu

U Muzeju suvremene umjetnosti od 10. lipnja do 12. rujna mo-žete pogledati izložbu “Jack Freak Pictures”, slavnih britanskih umjetnika Gilberta i Georgea. Riječ je o 60-ak slika na kojima se bave svojim omiljenim temama kao što su smrt, religija, život, seks, nada i novac, s posvetom motivu britanske zastave.

Najugledniji umjetnici današnjice u MSU-u

Auto

r slik

e

bave

Sini

ša K

osić

30 vodič 1. lipnja 2010.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJA

Za dječje bolesti- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb

- KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata

2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti,

Klaićeva 16, 4600 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses.

milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,

- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388-888


- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233


- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA

- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC

- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJA

Hitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Trnje, Črnomerac, Medveščak, Trešnjevka,

Susedgrad i Zaprešić - Stom. poliklinika, Perkovčeva 3, 4803 236

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6598 444

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hr

DJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hr

INST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500

KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hr

KB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hr

KB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hr

KBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hr

KLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hr

KLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hr

KLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovac

KLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hr

KLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hr

KLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hr

OPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hr

PSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomir

PSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hr

PSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: [email protected]

SPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400

SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hr

ZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebro

KBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hrPLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE IMAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94

SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:[email protected]. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, [email protected] BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Nova cesta 1, Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak i četvrtak od 16 do 18.15 sati. Tel. 01/6101-830, 01/6101-831SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: [email protected] ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:[email protected] TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477

JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE,Tel.: 112

SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJI Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3

Siget - Av. V. Holjevca 22

Dubrava - Grižanska 4

Kustošija - Ilica 301

Trešnjevka - Ozaljska 1

Borongaj - D. Budaka 17

Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37

Zaprešić - Trg žrtava fašizma

Velika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)

Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; [email protected];

Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422Markovo polje: 2008 436Gornje Vrapče: 3455 652Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777

Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091

4581-019- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068

ili 091 4581 069- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec,

Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, [email protected]

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hr

ELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: [email protected] tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: [email protected] PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159JAVNI PRIJEVOZ, Taxi radio 970; tel. 6682 558; www.radio-taxi-zagreb.hrZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI RADIO tel. 970 i 6610-200

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured gradonačelnika i sve ostale grad-ske urede

Odbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ći-rila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866Ured komunalno redarstvo,tel. 610-1566, [email protected]

31vodič1. lipnja 2010.zagreb.hr

KLUPSKA SCENAPURGERAJSrijeda, 2. 6.Wordly savagesUtorak, 15. 6.Kino klub

TVORNICA KULTUREPetak, 4. 6.22.00 Najveći rock’n’roma i punkburaški tulum

SAXZatvaranje sezone

SIRUPPetak , 4. 6MoodymancSubota, 5. 6.MR DJ Dario

THE MOVIE PUB

Utorak 1. 6.21.00 1 Man showSrijeda 2. 6.21.00 Komedija s noguUtorak, 8. 6.21.00 1 Man showSrijeda, 9. 6.21.00 Komedija s noguUtorak, 15. 6.21.00 1 Man show

ARENA ZAGREBPetak, 18. 6.Koncert Harisa Džinovića

JARUNSubota, 5. 6.13. međunarodna veslačka regataNedjelja, 6. 6.13. međunarodna veslačka regataPetak, 11. 6.1. moto susret Zagreb 2010.Subota,12. 6. iOldtimer Rally ZagrebNedjelja, 13. 6.Oldtimer Rally Zagreb

DOM SPORTOVA Subota, 5. 6. Deep Purple

KONCERTIVATROSLAV LISINSKIUtorak, 1. 6.20.00 (VD) Šokačka rapsodijaNedjelja, 6 .6.12.00 (MD) Neo CantusPonedjeljak, 7. 6.20.00 (VD) Humanitarni koncertZagrebačke klape za mali dom

20.00 (MD) Gudački kvartet CadenzaPetak, 11. 6.19.30 (VD) Zagrebačka filharmonijaUtorak, 15. 6.20.30. (VD) Vaya Con Dios

KAZALIŠTAHNKSrijeda, 2. 6.19.30 (D) Građanin plemićČetvrtak, 3. 6.20.00 Plesni koncert ansmbla LadoPetak, 4. 6.19.30 (D) Građanin plemićSubota, 5. 6.19.30. (B) Don QuijoteNedjelja, 6. 6.19.30 (D) Pustolov pred vratimaPonedjeljak, 7. 6.19.30 (B) Don QuijoteUtorak, 8. 6.19.30 (B) Don QuijoteSrijeda, 9. 6.19.30 (D) HamletČetvrtak, 10. 6.19.30 (B) Don QuijotePetak, 11. 6.19.30 (O) RigolettoSubota, 12. 6.18.00 (B) Don QuijotePonedjeljak, 14. 6.19.30 (O) RigolettoUtorak, 15. 6.19.30 (B) Don Quijote

GAVELLAPetak, 4. 6.19.30 Život je sanSubota, 5. 6.19.30 AlabamaPonedjeljak, 7. 6.19.30 Mjesec dana na seluUtorak, 8. 6.19.30 Peer GyntSrijeda, 9. 6.19.30 Barbelo, o psima i djeciČetvrtak, 10. 6.19.30 Dolina ružaPetak, 11. 6.19.30 San Ivanjske noćiSubota, 12. 6.19.30 MećavaNedjelja, 13. 6.19.30 MećavaPonedjeljak, 14. 6.19.30 PtičiceUtorak, 15. 6.19.30 Slučajevi običnog ludila

KOMEDIJA

Utorak, 1. 6.19.30 Jalta, Jalta - gostovanje u Slavonskom Brodu

Petak, 4. 6.19.30 Jalta, JaltaSubota, 5. 6.19.30 Jalta, JaltaNedjelja, 6. 6.19.30 Jedna mala RužicaPonedjeljak, 7. 6.19.30 Djevojačka večerUtorak, 8. 6.19.30 Djevojačka večerSrijeda, 9. 6.19.30 Djevojačka večerČetvrtak, 10 .6.19.30 Jalta, JaltaPetak, 11. 6.19.30 Jalta, JaltaSubota, 12. 6.19.30 Jalta, JaltaPonedjeljak, 14. 6.19.30 Dobri vojak Švejk

KEREMPUH

Utorak, 1 .6.20.00 Jebote, kol’ko nas imaSrijeda, 2. 6.20.00 Ljubav, struja, voda i telefonPetak, 4. 6.Otvaranje Dana satire20.00 Škola za ženeSubota, 5. 6.20.00 Ljubav, struja, voda i telefonNedjelja, 6. 6.20.00 Budala za večeruPonedjeljak, 7. 6.20.00 Građanin plemićUtorak, 8. 6.20.00 ŠkrtičinaSrijeda, 9. 6.20.00 BalonČetvrtak, 10. 6.20.00 Sve o ženamaPetak, 11. 6.20.00 O medvjedima i ljudimaSubota, 12. 6.20.00 FalsifikatorNedjelja, 13. 6.20.00 Stoše od Foše iliti Kate Kapularica

VIDRAPetak, 4. 6.20.00 Bijelo, bijelo, bijelo

TEATAR ITDUtorak, 1. 6.20.00 ElektraSrjeda, 2. 6.20.00 DisleksijaNedjelja, 6. 6.20.00 HGM Jazz orkestarPonedjeljak, 7. 6.20.00 Zadatak

Utorak, 8. 6.20.00 ZadatakSrijeda, 9. 6.20.00 Žrtve zemljopisaČetvrtak, 10. 6.20.00 Žrtve zemljopisaPetak, 11. 6.20.00 DisleksijaSubota, 12 . 6.20.00 DisleksijaPonedjeljak, 14. 6.20.00 Ma i AI-SEKUtorak, 15. 6.20.00 O prijateljstvu21.00 Ma i AI-SEK

ZKM Utorak, 1. 6.20.00 Buđenje proljećaSrijeda, 2. 6.20.00 Buđenje proljećaPetak, 4. 6.20.00 UTF-8Nedjelja, 6. 6.18.00 Generacija 91.-95.20.00 Buđenje proljećaPonedjeljak, 7 .6.19.00 Izlog20.00 SaleUtorak, 8. 6.20.00 GaražaSrijeda, 9. 6.20.00 GaražaČetvrtak, 10. 6.17.00 Generacija 91.-95.19.00 IzlogPetak, 11. 6.18.00 Generacija 91.-95.19.00 Izlog20.00 Buđenje proljećaSubota, 12. 6.19.00 Izlog20.00 Buđenje proljećaNedjelja, 13. 6.20.00 Eksplicitni sadržajiPonedjeljak, 14. 6.19.00 Izlog20.00 Opća bolnicaUtorak, 15. 6.19.00 Izlog20.00 Opća bolnica

DK DUBRAVASubota, 5. 6.10.00 Mačak u čizmama

ŽAR PTICAUtorak, 1. 6.10.00 Mačak u čizmamaNedjelja, 6. 6.11.00 Vesela bajkovnicaUtorak, 8. 6.16.00 Strah u Ulici lipa - gostovanje u BeograduČetvrtak, 10. 6.10.00 Mačak u čizmamaPetak, 11. 6.10.00 Čudnovata istinaSubota, 12. 6.10.00 Ti i ja, mali medoNedjelja, 13. 6.11.00 Ti ja, mali medoUtorak, 15. 6.10.00 Čipolino

MALA SCENA

Utorak, 1. 6.10.30 Priča o svjetlu13.00 Krava RužicaSrijeda, 2. 6.10.00 Pale sam na svijetu11.00 Rockenroll za dva miša - gostovanje u NinuPetak, 4. 6.10.00 Krava RužicaSrijeda, 9. 6.10.00 Krava RužicaCENTAR ZA KULTURU TREŠNJEVKAUtorak, 1. 6. 18.30 Autogeni trening, V. GrudenSrijeda, 2. 6.19.-20.30 Moda, moda - radionica za mladeNedjelja, 6. 6.11.00 Žablje proročanstvo, AnimafestPonedjeljak, 7. 6.18.00 KU Melisa, izložba keramike

KNJIŽNICAPREČKOUtorak, 8. 6.10.00 Sanja PilićOŠ VOLTINOSrijeda, 9. 6.19.00-20.30 Moda, moda20.00 33. Susreti zagrebačkih glazbenih amatera

CRKVA SV. MATI SLOBODESubota, 12. 6.10.00-11.30 Puhački orkestar ZET-a

TRG BANA JELAČIĆA12.00-22.00 Modni event Moda, moda19.00 Mudra šuma, zeleni čovjek...

NARODNO SVEUČILIŠTE SESVETECENTAR ZA KULTURUSrijeda, 2.6.11.00 Izložba slikovnica

KNJIŽNICA SESVETE20.00 (DNS) Nemreš pobjeć od nedjeljePetak, 4.6.20.00 (DNS) Koncert - Rajko DujmićMUZEJ SUVREMENEUMJETNOSTIEUROKAZ 2010.2. i 3. 6.Okovani GalileoPetak, 4. 6.NjarabumNedjelja, 6. 6. Crkva 11., 12. i 13. 6.Potomci uškopljenog admirala 15. i 16. 6.Jesam ti ja Petak, 18. 6.Šest stupnjevaSubota, 19. 6.Via Nova via MSU Zagreb 23. i 24. 6.Balada o Ricky i Ronnyju - pop-opera 26. i 27. 6.Bespredmetno

Zagreb.hr ISSN 1847-0394

Nakladnik:Zagrebački holding, podružnica AGMZa nakladnika:Bože ČovićProdukcija:Medijska mreža, Gundulićeva 45, 01/555-13-50

Redakcija:Slavonska avenija 4, 01/[email protected] [email protected] Uprave:Branka PanićOglasi i promocija:Andreja Petrić 01/555-13-50, [email protected]

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.Glavni urednik:Branko KarapandžaIzvršni urednik: Nikola ŽivčićGrafički prijelom i priprema: Matija Benke

Tehnička podrška: Domena.com d.o.o.StoryEditor redakcijski sistemwww.storyeditor.com.hrNovinari:Katarina Butković, Ivan Jozić, Sanja Knjaz, Dajana Kos Bučar, Ivan Jozić, Ivan Klarić, Siniša Kosić, Jasminka Kovačević, Andreja Petrić, Jozo Renić, Saša Zinaja, Tina Žagar

32 zadnja stranica 1. lipnja 2010.zagreb.hr

Vrijeme

Nakon prošla tri vrlo topla, gdjegod u Hrvatskoj čak i ekstremno topla proljeća (razdoblja od 1. ožujka do 31. svibnja), ovogodišnje će završiti kao osjetno hladni-je, ali još većinom prosječ-ne temperature, pri čemu se prosjek računa iz razdo-blja 1961.-90. godine. Ni lje-to vjerojatno neće biti za-mjetno drukčije, pri čemu bi osobito lipnjem mnogi mogli biti razočarani.

31. 5. - 6. 6. PROMJENJIVO

...”svježe” i “kišovito”, na-pose zbog prve polovi-ne tjedna, u kojoj će biti i vrlo jakog vjetra i grmlja-vine. Mnogima produže-ni vikend osjetno topli-ji, ali vjerojatno ne i po-sve suh.

7.-13. 6. VRLO TOPLO

Premda su i u ovome tjed-nu izgledni pljuskovi, pa i grmljavina, najviša tem-peratura zraka, uz poneki čak vruć dan - iznad 30°C - uvjerit će nas da je ljeto klimatološki već počelo.

Piše Zoran Vakula

Branitelji, alkari, studenti sportaši, Indijanci...

Dan grada obilovao je svakakvim događanjima: na Trgu bana Jelači-ća održan je dvodnevni program za Dan branitelja grada Zagreba, a na Trgu Petra Preradovića akcija Ži-vi za srce. Mali alkari natjecali su se na Trgu, gdje se održao i Dan stu-dentskog sporta, a u jednom tre-nutku Trg su “okupirali” i Indijanci i pretovirli ga u indijansko selo...

Snimio Siniša KOSIĆ

Documents

na franjevačke crkve s obližnje-ga Kaptola rastalila, sačuvana sli-ka smatrala se velikim čudom. Žena koja je pronašla sliku da-la je podići oltar i od tada je po-čela tradicija