37
NA PUTU PREMA ČETVRTOJ INDUSTRIJSKOJ REVOLUCIJI: Projekt: Inovativno pametno poduzeće Sveučilište u Splitu Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Analiza stanja hrvatske industrije Innovative Smart Enterprise, INSENT http://insent.fesb.unist.hr / Ivan Peko mag.ing. Doktorand Zavod za proizvodno strojarstvo, C409 Tel: +385 21 305 929 Mob: +385 91 4305 929 E-mail: [email protected] Seminar doktoranada i poslijedoktoranada 2015.

NA PUTU PREMA ČETVRTOJ INDUSTRIJSKOJ … I., Na putu prema...• Prve tri industrijske revolucije rezultat su uvođenja strojeva, električne energije i informacijske tehnologije

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

NA PUTU PREMA ČETVRTOJ INDUSTRIJSKOJ REVOLUCIJI:

Projekt: Inovativno pametno poduzeće

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Analiza stanja hrvatske industrije

Innovative Smart Enterprise, INSENThttp://insent.fesb.unist.hr/

Ivan Peko mag.ing.

Doktorand

Zavod za proizvodno strojarstvo, C409

Tel: +385 21 305 929

Mob: +385 91 4305 929

E-mail: [email protected]

Seminar doktoranada i poslijedoktoranada 2015.

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Sadržaj prezentacije:

1. Uvodno o projektu i Industriji 4.0

2. Reprezentativnost dobivenog uzorka

3. Prostorni razmještaj odgovora

4. Dobiveni odgovori za svako pitanje

5. Komentari ispitanika

6. Pozicioniranje tvrtki prema razvijenosti pojedinih segmenata

7. Razvijenost pojedinih segmenata unutar tvrtki

8. Prosjek cjelokupne industrije RH

9. Industrijska zrelost tvrtki

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Uvodno o projektu i Industriji 4.0

• Svaki svjetski proizvođač ima svoj jedinstveni proizvodni sustav (Toyota, Daimler,Bosch,…), a neke države razvijaju svoj vlastiti model poduzeća, kao Njemačka – Industrija4.0. Model je usklađen s njihovom vizijom, strategijom, vrijednostima i kulturom.

• Hrvatska nije razvila svoj vlastiti model poduzeća

• Glavni cilj ovog projekta je razviti Hrvatski model Inovativnog pametnog poduzeća (HR-ISE model).

• Cilj je napraviti regionalnu prilagodbu modela, tj. uskladiti model Inovativnog pametnogpoduzeća sa specifičnim regionalnim načinom razmišljanja, proizvodnom iorganizacijskom tradicijom, te specifičnom edukacijom. HR-ISE model može pomoćihrvatskim poduzećima premostiti razliku između njihovih kompetencija i kompetencija imogućnosti EU poduzeća.

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Od Industrije 1.0 prema Industriji 4.0:

• Prve tri industrijske revolucije rezultat su uvođenja strojeva, električne energije i informacijske tehnologije.

• Uvođenje Interneta u proizvodnju pokreće četvrtu industrijsku revoluciju: Industrija 4.0. Ovaj novi tip industrije utemeljen je na modelu Pametne tvornice.

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

• Pametne tvornice omogućavaju ispunjavanje kupčevih želja i izmjene u proizvodnji ‘’u zadnji čas’’, pa je moguće da i proizvodnja jedno-komadnih proizvoda bude profitabilna.

Značajke pametnog poduzeća:

Pametni personalizirani proizvod – fleksibilnost i visoki stupanj integracije ICT-a u proizvodnju

Ponuda proširenih proizvoda – proizvodi i usluga integrirani u jedno

Visoki stupanj integracije ICT-a da bi se omogućio zajednički razvoj proizvoda i kooperativna proizvodnja

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

pr.) Asistentski sustavi u pametnoj tvornici za povećanje učinkovitosti resursa, za montažu, upravljanje proizvodima…

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Roland Berger Industry 4.0

Prema istraživanju Roland Bergera, Hrvatska ima vrlo nizak indeks spremnosti za Industriju 4.0, te pripada skupini zemalja “oklijevala”.

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

14%

39%30%

17%

VELIČINA TVRTKE

Mikro tvrtka (5-9 zaposlenih)

Mala tvrtka (10-49 zaposlenih)

Srednja tvrtka (50-249 zaposlenih)

Velika tvrtka (više od 250 zaposlenih)

92%

8%

VELIČINA UZORKA

Ostala poduzeća

Uzorak

79%

21%

ANONIMNOST ODGOVORA

Poznata poduzeća

Anonimna poduzeća

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

C16 C21 C22 C23 C24 C25 C26 C27 C28 C29 C30 C31 C32

REPREZENTATIVNOST UZORKA

Naši podaci Biznet.hr

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

50%

Mikro Mala Srednja Velika

Naši podaci Biznet.hr

C16 - Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osimnamještaja; proizvodnja proizvoda od slame ipletarskih materijala

C21 - Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda ifarmaceutskih pripravaka

C22 - Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

C23 - Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

C24 - Proizvodnja metala

C25 - Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osimstrojeva i opreme

C26 - Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkihuređaja

C27 - Proizvodnja električne opreme

C28 - Proizvodnja strojeva i uređaja

C29 - Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica

C30 - Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

C31 - Proizvodnja namještaja

C32 - Ostala prerađivačka industrija

Pitanje 1:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

Broj tvrtki

GLAVNA DJELATNOST TVRTKE

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

5%1%

11%

6%

6%

26%2%

8%

19%

2%

4%

5%5%

GLAVNA DJELATNOST TVRTKE

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja;proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala

Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskihpripravaka

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

Proizvodnja metala

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva iopreme

Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih uređaja

Proizvodnja električne opreme

Proizvodnja strojeva i uređaja

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

Proizvodnja namještaja

Ostala prerađivačka industrija

Pitanje 2:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

VELIČINA TVRTKE PREMA BROJU ZAPOSLENIH

0

5

10

15

20

25

30

35

Manje od 10djelatnika

10 – 19 djelatnika

20 – 49 djelatnika

50 – 99 djelatnika

100 – 249 djelatnika

250 – 499 djelatnika

500 – 999 djelatnika

1.000 – 4.999 djelatnika

Više od 5.000djelatnika

Broj tvrtki

14%

19%

21%12%

17%

6%

6%4%1%

Manje od 10 djelatnika

10 – 19 djelatnika

20 – 49 djelatnika

50 – 99 djelatnika

100 – 249 djelatnika

250 – 499 djelatnika

500 – 999 djelatnika

1.000 – 4.999 djelatnika

Više od 5.000 djelatnika

Pitanje 3:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

USPJEŠNOST TVRTKE PREMA VISINI GODIŠNJIH PRIHODA

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Godišnji prihod tvrtke iznosi manje

od 1 milijun €

1 – 2 milijun €

2 – 7 milijun €

7 – 10 milijun €

10 – 20 milijun €

20 – 50 milijun €

50 – 100 milijun €

100 – 250 milijun €

250 – 500 milijun €

Više od 500 milijun €

Broj tvrtki

25%

15%

28%

6%

5%

8%

8%3%1%1%

Godišnji prihod tvrtke iznosi manje od 1 milijun €

1 – 2 milijun €

2 – 7 milijun €

7 – 10 milijun €

10 – 20 milijun €

20 – 50 milijun €

50 – 100 milijun €

100 – 250 milijun €

250 – 500 milijun €

Više od 500 milijun €

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

0

10

20

30

40

50

60

Prihod/Broj zaposlenih iznosi

do 25 tisuća €

25 - 50 tisuća € 50 - 75 tisuća € 75 - 100 tisuća € 100 - 125 tisuća €

125 -150 tisuća € 150 - 175 tisuća €

175 - 200 tisuća €

Više od 200 tisuća €

Broj tvrtki

PRIHOD/BROJ ZAPOSLENIH

Pitanje 4:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

VRSTA PROIZVODA U PROIZVODNOM SUSTAVU TVRTKE

0

20

40

60

80

100

120

Serijska / velikoserijskaproizvodnja za nepoznatog

kupca (za skladište)

Pojedinačna i maloserijskaproizvodnja za poznatog kupca

Modularni proizvodi / upotrebaplatformi; proizvodnja za

poznatog kupca

Mogućnost konfiguracijeproizvoda preko Weba, kupac

sam definira svoj unikatanproizvod

Broj tvrtki

22%

68%

8%2% Serijska / velikoserijska

proizvodnja za nepoznatogkupca (za skladište)

Pojedinačna i maloserijskaproizvodnja za poznatog kupca

Modularni proizvodi / upotrebaplatformi; proizvodnja zapoznatog kupca

Mogućnost konfiguracijeproizvoda preko Weba, kupacsam definira svoj unikatanproizvod

Pitanje 5:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

RAZVOJ PROIZVODA UNUTAR TVRTKE

0

20

40

60

80

100

120

140

Razvoj proizvoda odvija se pomoćuCAD sustava

Upotreba Digitalne tvornice (DigitalFactory) i simulacije pri razvoju

proizvoda

Pri razvoju proizvoda koriste seVirtualna stvarnost (Virtual Reality), 3D

skeniranje i Brzi razvoj prototipova(Rapid Prototyping)

Broj tvrtki

84%

7%

9%

Razvoj proizvoda odvija se pomoćuCAD sustava

Upotreba Digitalne tvornice (DigitalFactory) i simulacije pri razvojuproizvoda

Pri razvoju proizvoda koriste seVirtualna stvarnost (Virtual Reality), 3Dskeniranje i Brzi razvoj prototipova(Rapid Prototyping)

Pitanje 6:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

TEHNOLOGIJA ZASTUPLJENA U TVRTKI

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Ručna (bravarska) obrada i/iliručna montaža

CNC obradni strojevi i/iliautomatizirana proizvodna

linija

Moderni obradni centri sautomatiziranim transportom

i/ili robotske stanice naautomatiziranoj proizvodnoj

liniji

Broj tvrtki50%

40%

10%

Ručna (bravarska) obrada i/ili ručnamontaža

CNC obradni strojevi i/iliautomatizirana proizvodna linija

Moderni obradni centri sautomatiziranim transportom i/ilirobotske stanice na automatiziranojproizvodnoj liniji

Pitanje 7:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

KOMUNIKACIJA UNUTAR PROIZVODNOG SUSTAVA

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Usmena komunikacija čovjek

– čovjek (rukovoditelj objašnjava radni nalog radnicima)

Pismena komunikacija čovjek

– čovjek (rukovoditelj predaje pisani radni

nalog radniku)

Komunikacija čovjek – stroj (radnik upravlja CNC

obradnim strojevima) ili

proizvodnom linijom

Komunikacija stroj –stroj (machine to machine - M2M)

Intranetkomunikacija (putem

vlastite računalnemreže)

Broj tvrtki

21%

44%

20%

2%

13%Usmena komunikacija čovjek – čovjek (rukovoditelj objašnjava radni nalog radnicima)

Pismena komunikacija čovjek – čovjek (rukovoditelj predaje pisani radni nalog radniku)

Komunikacija čovjek – stroj (radnik upravlja CNC obradnim strojevima) ili proizvodnom linijom

Komunikacija stroj – stroj (machine to machine -M2M)

Intranet komunikacija (putem vlastite računalnemreže)

Pitanje 8:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

PRAĆENJE PROIZVODNOG PROCESA

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Nema evidencije oprolasku proizvoda kroz

proizvodni proces

Proizvod ili transportnisanduk ima pričvršćen

papir na koji se zapisujekada i što je rađeno

Proizvod ili transportnisanduk ima zalijepljenbarkod koji se ručnoočitava na svakom

radnom mjestu

Proizvod ili transportnisanduk ima RFID-tag kojise automatski očitava nasvakom radnom mjestu

Broj tvrtki

29%

58%

9%

4%

Nema evidencije o prolasku proizvodakroz proizvodni proces

Proizvod ili transportni sanduk imapričvršćen papir na koji se zapisujekada i što je rađeno

Proizvod ili transportni sanduk imazalijepljen barkod koji se ručnoočitava na svakom radnom mjestu

Proizvod ili transportni sanduk imaRFID-tag koji se automatski očitava nasvakom radnom mjestu

Pitanje 9:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

UPRAVLJANJE ZALIHAMA MATERIJALA U PROIZVODNOM SUSTAVU

0

20

40

60

80

100

120

Približna procjena stanja uulaznom skladištu temeđuskladištima u

proizvodnji

Procjena uz pomoć bazepodataka na računalnom

serveru

Očitavanje stanja u skladištupreko aplikacije na

smartphone ili tabletuređaju

Broj tvrtki

35%

63%

2%

Približna procjena stanja u ulaznomskladištu te međuskladištima u proizvodnji

Procjena uz pomoć baze podataka naračunalnom serveru

Očitavanje stanja u skladištu prekoaplikacije na smartphone ili tablet uređaju

Pitanje 10:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

UPRAVLJANJE ZALIHAMA GOTOVIH PROIZVODA

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Približna procjena stanja uizlaznom skladištu

Procjena uz pomoć bazepodataka na računalnom

serveru

Očitavanje stanja u skladištupreko aplikacije na smartphone

ili tablet uređaju

Broj tvrtki

37%

60%

3%

Približna procjena stanja u izlaznomskladištu

Procjena uz pomoć baze podataka naračunalnom serveru

Očitavanje stanja u skladištu prekoaplikacije na smartphone ili tabletuređaju

Pitanje 11:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

OSIGURANJE KVALITETE

0

20

40

60

80

100

120

Kontrola proizvoda nakraju proizvodnog procesa

Međufazna kontrola(samokontrola) tijekom

cjelokupnog procesa

Koncept Cjelokupnog upravljanja kvalitetom

(Total Quality Management – TQM)

Sustav normi ISO 9000 Koncept Six Sigma

Broj tvrtki

16%

29%

4%

49%

2%Kontrola proizvoda na krajuproizvodnog procesa

Međufazna kontrola(samokontrola) tijekomcjelokupnog procesa

Koncept Cjelokupnog upravljanja kvalitetom (Total Quality Management – TQM)

Sustav normi ISO 9000

Koncept Six Sigma

Pitanje 12:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

UPRAVLJANJE ŽIVOTNIM CIKLUSOM PROIZVODA

0

20

40

60

80

100

120

Podjela u odjele prema funkcijama(CAD, CAM, CAD, PPC)

Povezivanje preko Računalomintegrirane proizvodnje (CIM)

Intergacija PLM, ERP i MES prekoInformacijske okosnice

(Information Backbone) i Oblaka(Cloud)

Broj tvrtki

74%

12%

14%

Podjela u odjele prema funkcijama(CAD, CAM, CAD, PPC)

Povezivanje preko Računalomintegrirane proizvodnje (CIM)

Intergacija PLM, ERP i MES prekoInformacijske okosnice (InformationBackbone) i Oblaka (Cloud)

Pitanje 13:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

PLM SOFTWARE TVRTKE

0

10

20

30

40

50

60

Uradak interneinformatičke službe

Nabavljen od domaćeinformatičke tvrtke

Nabavljen od inozemneinformatičke tvrtke

Broj tvrtki

54%

25%

21%

Uradak interne informatičkeslužbe

Nabavljen od domaćeinformatičke tvrtke

Nabavljen od inozemneinformatičke tvrtke

Pitanje 14:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

ERP SOFTWARE TVRTKE

0

5

10

15

20

25

30

35

Software ne zadovoljavakarakteristike ERP

sustava

ERP software je uradakinterne informatičke

službe

ERP software jenabavljen od domaće

informatičke tvrtke

ERP software jenabavljen od inozemne

informatičke tvrtke

Broj tvrtki

26%

22%24%

28% Software ne zadovoljavakarakteristike ERP sustava

ERP software je uradak interneinformatičke službe

ERP software je nabavljen oddomaće informatičke tvrtke

ERP software je nabavljen odinozemne informatičke tvrtke

Pitanje 15:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

PRIMJENA ‘’TOYOTA PRODUCTION SYSTEM’’ I ‘’GREEN AND LEAN PRODUCTION’’

0

20

40

60

80

100

120

Ne koristi se ni TPS ni GALPprincipi

Koriste se pojedinielementi TPS i GALP

TPS i GALP principi uvedeni su kroz cjelokupan

poslovni proces – tzv. Lean Management 2.0

Broj tvrtki

75%

23%

2%

Ne koristi se ni TPS ni GALP principi

Koriste se pojedini elementi TPS iGALP

TPS i GALP principi uvedeni su kroz cjelokupan poslovni proces – tzv. Lean Management 2.0

Pitanje 16:

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

RADNO MJESTO ISPITANIKA

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Broj ispitanika

37%

15%8%

6%

4%

5%

8%

5%

7%

5%

Uprava

Nabava i prodaja

Financije i računovodstvo

Istraživanje i razvoj

Odjel konstrukcije

Odjel tehnologije

Proizvodnja i logistika

Odjel planiranja i upravljanjaproizvodnjom

Osiguravanje kvalitete

Ostalo

Pozicioniranje tvrtki prema razvijenosti pojedinih segmenata

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

0

20

40

60

80

100

120

Industrija 1 Industrija 2 Industrija 3 Industrija 4

Broj tvrtki

POZICIONIRANJE TVRTKI PREMA RAZVIJENOSTI POJEDINIH SEGMENATA

Razvoj proizvoda Tehnologija Upravljanje proizvodnjom

Praćenje proizvodnje Upravljanje zalihama materijala Upravljanje zalihama gotovih proizvoda

Osiguranje kvalitete PLM TPS/GALP

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Industrija 146%

Industrija 245%

Industrija 34%

Industrija 45%

RAZVOJ PROIZVODA

Industrija 131%

Industrija 231%

Industrija 331%

Industrija 47%

TEHNOLOGIJA

Industrija 118%

Industrija 244%

Industrija 324%

Industrija 414%

UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM

Industrija 130%

Industrija 257%

Industrija 39%

Industrija 44%

PRAĆENJE PROIZVODNJE

Industrija 126%

Industrija 226%

Industrija 346%

Industrija 42%

UPRAVLJANJE ZALIHAMA MATERIJALA

Industrija 127%

Industrija 227%

Industrija 343%

Industrija 43%

UPRAVLJANJE ZALIHAMA GOTOVIH PROIZVODA

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Industrija 112%

Industrija 224%

Industrija 361%

Industrija 43%

OSIGURANJE KVALITETE

Industrija 142%

Industrija 242%

Industrija 37%

Industrija 49%

UPRAVLJANJE ŽIVOTNIM CIKLUSOM PROIZVODA (PLM)

Industrija 143%

Industrija 243%

Industrija 313%

Industrija 41%

TOYOTA PRODUCTION SYSTEMGREEN AND LEAN PRODUCTION

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

2.15

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1,00 - 1,24 1,25 - 1,49 1,50 - 1,74 1,75 - 1,99 2,00 - 2,24 2,25 - 2,49 2,50 - 2,74 2,75 - 2,99 3,00 - 3,24 3,25 - 3,49 3,50 - 3,74 3,75 - 4,00

Industrija 1 Industrija 2 Industrija 3 Industrija 4

Broj tvrtki

INDUSTRIJSKA ZRELOST TVRTKI

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Zaključak

• Rezultati istraživanja služe kao osnova za daljnje aktivnosti na projektu i za razvojHrvatskog modela inovativnog pametnog poduzeća čiji transfer u gospodarstvo možeimati snažan utjecaj na oporavak hrvatske industrije.

• HR-ISE model može značajno unaprijediti kompetencije i mogućnosti hrvatskih poduzećai učiniti ih konkurentnijima na EU tržištu.

• Uspostavljanje Tvornice koja uči (Learning Factory) na FESB-u na Zavodu za proizvodnostrojarstvo.

Sveučilište u SplituFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Hvala na pažnji!