SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

NAELA POSLOVANJA I POSLOVNE POLITIKE PODUZEASEMINARSKI RAD

Zabok, studeni 2010.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

NAELA POSLOVANJA I POSLOVNE POLITIKE PODUZEASEMINARSKI RAD

Predmet (kolegij): Ekonomika ugostiteljstva Mentor: Prof.dr.sc. Slobodan Ivanovi Student: Florijan Jusufi, sveuilini preddiplomski studij, CIS Zabok Matini br.: 20130/08-Z Serijski br.: 005197 R-17 Smjer: Meunarodni hotelski i turistiki menadment Student: Viktorija iak, sveuilini preddiplomski studij, CIS Zabok Matini br.: 20077/08-Z Serijski br.: 005719 R-17 Smjer: Hotelski menadment Student: Tomislav Benko, sveuilini preddiplomski studij, CIS Zabok Matini br.: 20118/08-Z Serijski br.: 002111 R-17 Smjer: Meunarodni hotelski i turistiki menadment Zabok, studeni 2010.

SADRAJ

UVOD.......................................................................................................................1

UVOD(Florijan Jusufi 005197 R-17) Poslovanje poduzea obuhvaa djelatnost za koju je registrirano, usmjerava se poslovnom politikom i tei ostvarenju zacrtanih ciljeva. Koraci koji vode ostvarenjeu ciljeva su naela poslovanja, poslovna politika, planiranje i financiranje poduzea. Rad je strukturiran tako, da se uz uvod i zakljuak, sadraj razrauje kroz tri poglavlja. U prvom poglavlju se razrauje Poslovanje poduzea. Drugo poglavlje obuhvaa Naela poslovanja. Tree poglavlje sastavljeno je od Poslovne politike koju razraujemo kroz poglavlja Pojam poslovne politike, Ciljevi poslovne politike, Podjela poslovne politike i Uvjeti za formiranje poslovne politike. U obradi teme koritene su metode, osim dostupne literature i lanaka, analize i sinteze, komparacije te istraivaka metoda.

1

1. POSLOVANJE PODUZEA(Florijan Jusufi 005197 R-17) Poslovanje poduzea obuhvaa djelatnost za koju je poduzee registrirano i usmjerava se poslovnom politikom na ostvarivanje zacrtanih ciljeva. Da bi poduzee moglo poslovati, potrebno je da raspolae potrebnim sredstvima. Da bi bilo uspjeno, potrebno je poslovati po odreenim naelima.1 Osnovna podjela naela poslovanja poduzea obuhvaa naelo poslovnosti, naelo ekonomske efikasnosti i u okviru toga vie naela ekonomije te naelo odravanja kontinuiteta poduzea.

1.1. PoduzeePoduzee je samostalna organizacija koja trajno obavlja odreenu privrednu ili neprivrednu djelatnost u procesu drutvene reprodukcije (proizvodnja, promet roba i pruanje usluga na tritu) radi stjecanja dohotka odnosno dobiti. Poduzee je samostalna gospodarska, tehnika i drutvena cjelina u vlasnitvu odreenih subjekata, koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe trita, koristei se odgovarajuim resursima i snosi poslovni rizik, radi ostvarenja dobiti i drugih ekonomskih i drutvenih ciljeva. Poduzee je pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarenja dobiti, a pod gospodarskom djelatnou podrazumijeva se proizvodnja i promet roba i obavljanje usluga na tritu. Bez obzira na oblike vlasnitva sva poduzea imaju isti poloaj, prava, obaveze i odgovornost. Poduzee stjee svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar, a pod pravnom osobom smatra se da poduzee moe biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, stjecati pravo i preuzimati obveze, moe tuiti i biti tueno. Osnivai poduzea mogu biti fizike i pravne osobe, a to se tie vlasnitva, poduzea mogu biti u privatnom vlasnitvu, javnom vlasnitvu, i mjeovitom vlasnitvu. Najznaajniji elementi okruenja poduzea, koji utjeu na ponaanje poslovnog sustava su trite i drutveno ekonomska struktura. Odnos poduzee - trite je neprekidan proces uzajamnog meudjelovanja proizaao iz prodaje svojih uinaka na tritu i nabave na tritu svih potrebnih elemenata za proces proizvodnje. Poslovni sustav mora se stalno prilagoavati promjenama na tritu, pratiti i predviati tendencije razvoja trita, pa stoga svi suvremeni sustavi posluju primjenjujui filozofiju marketinga.

1.2. Svrha, smisao i cilj poslovanja poduzeaSvrha, smisao i cilj poslovanja poduzea je proizvoditi proizvode i usluge za trite, odnosno za kupca, ostvarivati pri tome dobit za poduzee, osigurati dobre uvjete ivota i rada svojih zaposlenika, te podmirivati obveze prema dravi. Sve vei problemi koji se javljaju u podruju ekonomije, organizacije i poslovanja poduzea pospjeili su daljnje diferenciranje znanosti o poduzeu na vie posebnih ekonomskih1

Ravli P. i ostali : Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet, Split, 1995., str. 98

2

disciplina, kaoto su: organizacija poduzea, koja prouava svrsishodne naine spajanja predmeta rada, sredstava rada i samog rada, kako bi se na taj nain ostvarila vea ekonomija sredstava u poduzeu, poslovanje poduzea, koja ukazuje na poslove koje treba obaviti u poduzeu, a koji se proimaju principima ekonomije i ekonomika poduzea, koja prouava ulaganja u procesu rada, rezultate procesa rada, odnose izmeu ulaganja i rezultata, kao i imbenike koji utjeu na ova ulaganja.

3

2. NAELA POSLOVANJA(Tomislav Benko 002111 R-17) Svako poduzee je usmjereno na ostvarivanje svojih gospodarskih ciljeva. A stoga je potrebno ostvariti to vie upotrebnih vrijednosti tj. proizvoda i usluga, i to uz to povoljniji poslovni rezultat. Uspjenost organiziranja i poslovanja poduzea sagledava se kroz odnos izmeu postignutih rezultata poslovanja i ulaganja te troenja uloenih elemenata u poslovanje. Da bi poduzee to uspjeno ostvarilo, ono mora poslovati po gospodarskim naelima. to je primjena tih naela dosljednija, to e manje biti odstupanje konkretno ostvarenog og objektivno mogueg gospodarenja. Gospodarsku su naela mnogobrojna. To su brojna pravila koja treba primjenjivati u poslovanju poduzea da bi ono na racionalan nain ostvarilo svoje gospodarske ciljeve. Da bi poslovanje poduzea bilo uspjeno, ali i da bi bilo u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, potrebno ga je voditi po odreenim naelima.

Osnovna naela poslovanja poduzea su: naelo poslovnosti naelo ekonomske efikasnosti i u okviru toga vie naela ekonomije naelo odravanja kontinuiteta poduzea2

2.1. Naelo poslovnostiNaelo poslovnosti trai da poduzee svojom poslovnom politikom i svakim svojim postupkom pridonosi osiguranju poloaja i jaanj poloaja na tritu. U tu svrhu naelo poslovnosti zahtjeva da poduzee potuje "dobre poslovne obiaje" i zakonske propise, da na vrijeme i kvalitetno izvrava preuzete obveze, da zarauna realne cijene, da ne stvara nelojalnu konkurenciju, da ne iskoritava eventualni monopolski poloaj, da izlazi u susret upitima poslovnih partnera te da time, a i ostalim postupcima stekne i odrava ugled solidnog i pouzdanog poslovnog paartnera. To naelo temelji se na interesu poduzea da ne samo odrava steene pozicije na tritu ve i da ih jaa radi kontinuiteta i radi budueg razvoja. Time se stie "dobar glas" i stvara ugled u okruenju u kojem dotina tvrtka djeluje a to je od golemog znaaja za njezino poslovanje i uspjeh. Iz tog razloga treba podrediti eventualne kratkorone efekte dugoronim ciljevima a oni nee biti dostignuti ako poduzee ne posluje po naelu poslovnosti. Dosljedno primjenjivanje naela poslovnosti je i pretpostavka "goodwilla" no poslovnost nesmije biti ostvarivana na utub ekonomske efikasnosti.

2

Ibidem, str. 98

4

2.2. Naelo ekonomske efikasnostiNaelo ekonomske efikasnosti u prvom redu zahtijeva od poduzea djelotvornost tj. izvravanje ugovorenih poslova i preuzetih obaveza na vrijeme, u ugovorenoj koliini i kvaliteti i po ugovorenoj cijeni. No treba ga shvatiti i ire tj. kao izraz racionalnosti poslovanja. Racionalnost treba shvatiti kao svrsishodnost, tj. da se u poslovanje ulae i troi samo ona sredstva i onoliko koliko je to potrebno i opravdavno za ostvarivanje korisnih uinaka i rezultata. Racionalnost se ne svodi samo na tednju rokova: racionalno je postii to veu izdanost, tj. iz konkretne koliine elemenata radnog procesa ostvariti to veu koliinu uinaka. Izdanost se istovremeno reciprono odrava i kao tedljivost, tj. ostvarivanje jedinice uinka uz smanjeni utroak elemenata radnog procesa po jedinici uinka.

Naela izdanosti i tedljivosti upuuju poduzee da tei k maksimiliziranju rezultata uz minimaliziranje ulaganja tj. trokova: tee k veoj izdanosti u sluaju vee potranje na tritu i mogunosti prodaje veih koliina uinaka u sluaju kad nema mogunosti poveanja plasmana proizvoda i usluga ono to ostvaruju, ostvaruju uz to veu tedljivost

Ekonomska efikasnost kao iri pojam ostvaruje se poslovanjem po vie naela ekonomije od kojih se najee spominju i u poduzeima nastoje ostvariti: naelo proizvodnosti rada naelo ekonominosti naelo rentabilnosti3

Po svakom od tih naela poduzee treba teiti k veoj izdanosti odnosno tedljivosti. Naelo proizvodnosti rada je naelo koje trai da se odreenom koliinom rada ostvari to vea koliina uinaka ili da se jedinica uinaka ostvari to manjom koliinom rada. Proizvodnost rada je pokazatelj efektivnosti jer u gospodarenju treba imati na umu ne samo ostvarivanje koliine ve i troak rada potrebnog za ostvarivanje uinaka. Zbog izuzetnog znaenja za uspjenost poduzea, a u irem smislu i ljudskog drutva uope, proizvodnost rada se izdvaja kao posebno naelo. Naelo ekonominosti je naelo zahtjeva da se odreenom koliinom rada i odreenom koliinom predmeta za rad, sredstava za rad i ostalih elemenata radnog procesa ostvari to vea koliina, tj. to vea vrijednost uinaka. Naelo ekonominosti kompleksnije je od naela proizvodnosti rada jer ukljuuje ne samo koritenje rada zaposlenih (tzv. tekueg rada) ve i opredmeeni rad koji u radni proces ulazi i troi se u vrijednosti predmeta rada, sredstava za rad i ostalin elemenata radnog procesa.

3

Ibidem, str. 99

5

Naelo rentabilnosti je naelo koje zahtjeva da se odreenom vrijednou kapitala (sredstava) uloenog u poslovanje ostvari to vei poslovni rezultat, odnosno da se isti poslovni rezultat ostvari sa to manje uloenih sredstava. Kod toga s obzirom na vrijednost uloenih sredstava treba razlikovati rentabilnost vlastitog kapitala i rentabilnost ukupnog kapitala angairanog u poslovanju poduzea. I proizvodnost rada, i ekonominost poslovanja, i rentabilnost u funkciji su efikasnosti poduzea. Ta se naela meusobno ne potiru ve upotpunjuju. Idealno bi bilo da poduzee po svakom od tih naela postigne optimum.

2.3. Naelo odravanja kontinuiteta poduzeaNaelo odravanja kontinuiteta poduzea odnosi se na zahtjev da poduzee odri kontinuitet poslovanja, tj. opstanak na tritu no u uvjetima opeg razvoja, poduzea povremeno mijenjaju svoje ciljeve. Poslovati po naelu kontinuiteta znai odrati supstanciju poduzea, tj odrati tehniki kapacitet i prometnu vrijednost sredstava koja posjeduje i s kojima posluje, pa je osnovni uvjet za kontinuitet da ostvaruje naelo reprodukcije. Odravanje kontinuiteta poslovanja mogue je jedino uz stalno praenje opeg razvitka znanosti, tehnike i tehnologije, ali i trita i trine konkurencije te ulaganjem u razvoj i primjenu najnovijih znanja. Naelo odranja kontinuiteta poduzea zahtjeva od poduzea da zadri svoj kontinuitet odnosno opstanak na tritu ali ne pod svaku cijenu jer u uvjetima opeg razvoja, poduzea povremeno mijenjaju svoje ciljeve. Naelo kontinuiteta treba shvatiti kao naelo permanentnog razvoja.

6

3. POSLOVNA POLITIKA (Viktorija iak 005719 R-17) Poslovna politika poduzea je osnova na kojoj se temelji poslovanje poduzea. Poslovnom politikom definiraju se ciljevi i planovi poduzea kao i naini njihovog ostvarivanja. Znaenje poslovne politike za sadraj i dinamiku razvoja te uspjeno poslovanje poduzea zahtjeva da se sagleda i utvrdi pojam poslovne politike, podjela poslovne politike a i sve to utjee na formiranje i voenje poslovne politike.

3.1. Pojam poslovne politikePoslovna politika je ukupnost odluka kojima poduzee utvruje svoje ciljeve te odluka kojima utvruje osnovna rjeenja koja su potrebna da zacrtani ciljevi budu ostvareni. Prema Gorupi D. poslovna politika obuhvaa izbor i odreivanje koncepcija i ciljeva koje poduzee eli postii u odreenom razdoblju, odreivanje naina i sredstava za njihovo ostvarivanje, te organizaciju i kontrolu njezine realizacije. Poslovnom politikom utvruje se poslovna orijentacija poduzea te ciljevi, osnovni pravci i tempo razvoja te kretanje poslovanja poduzea. Odluke iz podruja poslovne politike od najveeg su znaaja za poduzee. Stoga je logino da poslovnu politiku vode oni koji upravljaju poduzeem. No pravo voenja poslovne politke istovremeno predstavlja obvezu i odgovornost onih kojima je povjereno pravo upravljanja poduzeem. Poslovna politika ostvaruje se donoenjem odluka kojima se regulira poslovanje poduzea, tj. poslovi poduzea te njegovi odnosi s drugima. Istovremeno, poslovna politika treba uskladiti unutar poduzea razvoj pojedinih dijelova poduzea te time optirmirati trine mogunosti svakog dijela u funkciji zajednikog interesa cjelokupnog poduzea. Poduzee svoju poslovnu politiku utvruje i ostvaruje u okviru drutveno-ekonomskog ureenja u zemlji u kojoj postoji i zemlja u kojim djeluje, i to polazei od opepoznatih ekonomskih spoznaja i zakonitosti.

3.2. Ciljevi poslovne politikeCiljevi poduzea, a time i poslovne politike, prvenstveno su ekonomski (razvoj i uspjenost), ali i drutveni (ostvarivanje uinaka za zadovoljavanje potreba ljudi, zaposlenost stanovnitva i drugi). Ciljevi se mijenjaju od vremena do vremena zbog mijenjanja uvjeta djelovanja poduzea, pa jednom utvrene ciljeve treba kontinuirano provjeravati i mijenjati. Taj proces tee ovakvim slijedom: postavljanje ciljeva, planiranje poslovanja, organiziranje poslovanja, praenje poslovanja, ponovno utvrivanje ciljeva.

7

Bitan utjecaj na utvrivanje ciljeva jednog poduzea ini drutveno-ekonomski sustav unutar zemlje u kojoj jedno poduzee djeluje. Stoga se razlikuju dva bitno razliita pristupa: a) u administrativnom upravljanju gospodarstvom zemlje ciljeva poduzea utvruju administrativni organi, tj. organi drave, i ciljevi se usmjeravaju na izvravanje zadatakakoji su poduzeu odreeni administrativno propisanim planom. b) u trino orijentiranom drutveno-ekonomskom sustavu svako poduzee samo utvruje svoju djelatnost, zatim i svoje ciljeve te nain poslovanja.

Ekonomska znanost dugo je isticala kako je osnovni cilj poduzea opskrbiti trite potrebnim dobrima. No prevladava miljenje da je osnovni cilj poduzea da ostvari maksimalno moguu dobit. Sposobnost opstanka na tritu zahtjeva da poduzee uvijek moe podmirivati svoje obveze prema poslovnim partnerima a i prema drutvenoj zajednici, pa se spominju dva cilja poduzea: ostvarivanje to vee dobiti odranje financijske ravnotee, tj. usklaenost obveza poduzea i sredstava za njihovo podmirivanje kao uvjete za sigurnost kontinuiteta poduzea4

U skladu s iznesenim, osnovni ciljevi poduzea su: odravanje pravne samostalnosti poduzea kao pravnog subjekta odravanje vlastite reproduktivne sposobnosti zadravanje barem ve ostvarenog poloaja na tritu ostvarivanje barem ve dostignute razine uspjenosti poslovanja5

Svako poduzee svojom poslovnom politikom utvruje konkretne, mjerljive i nemjerljive dugorone, srednjorone a i kratkorone ciljeve a da bi ciljevi poduzea bili ostvarivani to uspjenije, nuno jepoznavati naela poslovanja i po njima postupati.

3.3. Podjela poslovne politikeSveobuhvatnost poslovne politike nuna je jer samo kompleksni pristup i kompleksno tretiranje poduzea moe na realan nain dovesti d ouspjene poslovne politike i uspjenog ostvarivanja ciljeva poduzea. No sloenost poslovanja pojedinog poduzea upuuje na zakljuak da treba uspostaviti i voditi i posebne- parcijalne politike pa ekonomska znanost4 5

Ravli P. i ostali : Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet, Split, 1995., str. 102

Ibidem

8

utvruje dva pristupa: podjela poslovne politike po razdobljima koje ona obuhvaa i rjeava(dugorona, srednjorona i kratkorona), podjela poslovne politike po sadrajima (opa politika poduzea i vie posebnih politika). S obzirom na razdoblje za koje se odnose, i njihov domet, razlikuju se strateke, taktike i operativne odluke a one se zasnivaju na tome treba li rjeavati dugorone, srednjorone ili kratkorone ciljeve. Ni sadraj ni mjere poslovne politike nee biti iste za razliita razdoblja, ali u voenj poslovne politike polazi se od stava da i srednjeroni i kratkoroni ciljevi trebaju biti u funkciji dugoronih ciljeva pa tako i poslovna politika za pojedina vremenska razdoblja mora biti u funkciji dugoronih ciljeva poduzea.

Podjela poslovna politike po razdobljima: dugorona (do 5 godina) srednjerona (1-3 godine) i kratkorone (do godinu dana)6

Podjela po vremenskim razdobljima temalji se na injenici to politika jednog poduzea sadrava razne ciljeve, od koji jedni mogu biti izvreni u kratkoronom razdoblju, ali za ostvarivanje drugih treba dulje vremensko razdoblje. Dugorona poslovna politika utvruje ciljeve i zadatke za ostvarivanje kojih je potrebno vrijeme od 5 ili vie godina. Imajui na umu da nijedno poduzee ne treba zadovoljavati ve dostignuti razvitak, te da je ekonomski nuno teiti sve veem razvitku, izrazito dugoroni karakter imaju oni sadraji poslovne politike koji omoguuju sveobuhvatni razvitak. U okviru dugorone politike definira se razvitak obujma poslovanja i irenja na nova trita. Vodei rauna o okolini, dugorona politika treba predvidjeti rjeenja da razvoj bude prilagoen opim kretnjama znanosti, tehnike i tehnologije te potrebama i promjenama na tritu. Posebnost dugorone politike je to to se ona utvruje u jednom asu, prema uvjetima koji postoje u tom momentu, no treba imati na umu promjene do kojih bi u dugoronom razdoblju moglo doi, tj. imati na umu i uvjete pod kojima e poduzee poslovati u budunosti. Isto tako, poduzee moe u okviru dugorone politike zacrtati trajnije poslovno povezivanje s drugima radi ostvarivanja povoljnijeg poloaja na tritu, odnosno prodora na nova trita no takoer i odvajanja dijelova u posebna poduzea. Srednjerona poslovna politika spominje se u teoriji i provodi u praksi iako njie egzaktno definirano to se smatra srednjeronim razdobljem. Srednjerona politika polazi iz dugorone politike, ima razvojni karakter, mogue je da svako poduzee za sebe odredi pojedino razdoblje kroz koje priprema neke razvojne promjene, traje od 1 do 5 godina, u funkciji je ciljeva dugorone politike. Kratkorona poslovna politika utvruje ciljeve i zadatcke koje treba izvriti u kraem vremenskom razdoblju, obino 1 godina, razdoblje kroz koje nije mogue ostvariti velike promjene u uvjetima poslovanja. No budui da i u takvom razdoblju mogu nastati promjene koje mogu bitno utjecati na uspjenost poslovanja, poduzee kratkoronom politikom utvruje mjere za izvravanje zadataka u takvom razdoblju. Kratkorona poslovna politika rjeava pitanja6

Ibidem str. 103

9

usklaivanja proizvodnje i potranje, politiku kalkulacija, mjere za poticanje prodaje, diferenciranja cijena ovisi o sezoni, usklaivanje uvjeta isporuke i plaanja, usklaivanje prirasta i odljeva novanih sredstava u svrhu solventnosti i mnoge druge sadreje kratkorone politike. Odluke kratkorone politike imaju operativni karakter a njihova trajnost ograniena je trajanjem uvjeta na osnovi kojih su pojedine odluke donesene.

Podjela poslovne politike po sadrajima: opa poslovna politika (ostvarit profit) vie posebnih politika (nabavna politika, prodajna, razvojna, financijska, hardverska i sl.)7

Opa poslovna politika jednog poduzea obuhvaa cjelokupnost poduzea, sa svim dijelovima i svim funkcijama. Polazei od nje, i u njezinu okviru, dallje se i dublje razrauje na vie posebnih politika po pojedinim segmentima. Posebne poslovne politike utvruju se i vode najee za svaku od bitnih funkcija poduzea: razvojna politika, trina (prodajna i nabavna) politika, proizvodna politika, financijska politika, kadrovskapolitika). Razvojna politika odnosi se na dugorono poslovanje poduzea kroz koje se poduzee prilagoava buduem opem razvoju nastojei mijenjati i poboljavati svoju osposobljenost za poloaj i uspjeh na tritu. Polazei od takva pristupa, razvojna politika je skupnost odluka u svrhu kvantitativnog ali i kvalitativnog razvoja s ciljem da poduzee svoj poloaj na tritu zadri pa ak i pobolja. Razvojna politika utvruje hoe li poduzee samo svojim snagama ostvariti razvojne zadatke, ili e se koristiti uslugama drugih. Razvojna politika ima zadatak da omogui sniavanje trokova proizvodnje po jedinici uinka, tj. poveanja efikasnosti poslovanja. No da bi poduzee ostvarilo sve uvjete za poveanje obujma poslovanja, nuno je da se uz investicijska ulagananja u sredstva za rad poveaju i trajna obrtna sredstva. Trina politika obuhvaa skup odluka i mjera kojima poduzee utvruje svoju politiku nastupanja na tritu da odnosi s poslovnim partnerima i nastup na tritu u cjelini, budu za poduzee to povoljniji. Poduzea nastupaju na tritu radi plasmana svojih proizvoda i usluga i zbog potrebe pribavljanja materijala za proizvodnju, alata, energije i ostalogg te u skladu s time nastupaju na tritu nabave i vode nabavnu politiku i nastupaju na tritu prodaje i vode prodajnu politiku. Proizvodna politika Utvruje ciljeve i zadatke funkcije proizvodnje odnosno funkcije koja obavlja osnovnu djelatnost poduzea (promet robe u trgovini, prijevoz robe i putnika u prometu, graevinske radove u graevinarstvu i drugo). Financijska politika kao skup odluka i mjera koje usmjeravaju i rjeavaju financiranje poduzea obuhvaa nain i intenzitet istraivanja trita kapitala, politiku pribavljanja financijskih sredstava potrebnih za poslovanje i razvoj poduzea, politiku racionalnog ulaganja i koritenja financijskih sredstava, politiku cirkulacije sredstava i odravanja solventnosti poduzea i politiku financijskih odnosa s drugima.7

Ibidem str. 105

10

Kadrovska politika obuhvaa odluke radi formiranja upravnog i strunog sustava koji e najefikasnije i najracionalinije ostvariti ciljeve i zadatke poduzea. Da bi se to ostvarilo kadrovska politika utvruje odluke o nainu pribavljanja i osposobljavanja radnika, o prestrukturiranju kadrova u skladu s promjenama tehnike i tehnologije poslovanja, o kretanju broja radnika usklaenog s kretanjem obujma poslovanja poduzea i promjenama do kojih e doi na osnovi promjena programa razvojne politike. Voenje kadrovske politike temelji se i na primjeni psihologije i sociologije rada i utvruje odluke i mjere za razvijenje motivacije radnika.

3.4. Uvjeti za formiranje poslovne politikePoslovna politika se ne moe voditi proizvoljno ve je uvjetovana raznim vanjskim i unutarnjim uvjetima koji utjeu na poloaj poduzea na tritu i njegovo poslovanje. Vanjski uvjeti su oni uvjeti koji postoje i djeluju izvan poduzea i na koje poduzee u pravilu ne moe utjecati, odnosno moe djelovati samo u manjoj mjeri. Unutranji uvjeti su oni uvjeti na koje poduzee djeluje svojim odlukama pa ih tim odlukama moe i mijenjati.

Vanjski uvjeti: prirodni uvjeti razvitak znanosti i tehnologije organizacija drutva tj. drutveno- ekonomski sustav trite8

ostali vanjski uvjeti (lokacija, energetska osnova, prometnice)

Unutranji uvjeti: izbor djelatnosti i predmeta poslovanja izbor lokacije sastav sredstava unutranja organizacija kadrovski sastav

ostali unutranji uvjeti 9

8 9

Ibidem str. 108 Ibidem

11

ZAKLJUAK(Tomislav Benko 002111 R-17) Poslovanje poduzea obuhvaa djelatnost za koju je registrirano, usmjerava se poslovnom politikom i tei ostvarenju zacrtanih ciljeva. Koraci koji vode ostvarenjeu ciljeva su naela poslovanja, poslovna politika, planiranje i financiranje poduzea. Svrha, smisao i cilj poslovanja poduzea je proizvoditi proizvode i usluge za trite, odnosno za kupca, ostvarivati pri tome dobit za poduzee, osigurati dobre uvjete ivota i rada svojih zaposlenika, te podmirivati obveze prema dravi. Svako poduzee je usmjereno na ostvarivanje svojih gospodarskih ciljeva. A stoga je potrebno ostvariti to vie upotrebnih vrijednosti tj. proizvoda i usluga, i to uz to povoljniji poslovni rezultat. Uspjenost organiziranja i poslovanja poduzea sagledava se kroz odnos izmeu postignutih rezultata poslovanja i ulaganja te troenja uloenih elemenata u poslovanje. Da bi poduzee to uspjeno ostvarilo, ono mora poslovati po gospodarskim naelima. Osnovna naela poslovanja poduzea su naelo poslovnosti, naelo ekonomske efikasnosti i u okviru toga vie naela ekonomije i naelo odravanja kontinuiteta poduzea. Ekonomska efikasnost kao iri pojam ostvaruje se poslovanjem po vie naela ekonomije od kojih se najee spominju i u poduzeima nastoje ostvariti naelo proizvodnosti rada, naelo ekonominosti i naelo rentabilnosti. Poslovna politika poduzea je osnova na kojoj se temelji poslovanje poduzea. Poslovnom politikom definiraju se ciljevi i planovi poduzea kao i naini njihovog ostvarivanja. Znaenje poslovne politike za sadraj i dinamiku razvoja te uspjeno poslovanje poduzea zahtjeva da se sagleda i utvrdi pojam poslovne politike, podjela poslovne politike a i sve to utjee na formiranje i voenje poslovne politike. Sloenost poslovanja pojedinog poduzea upuuje na zakljuak da treba uspostaviti i voditi i posebne-parcijalne politike pa ekonomska znanost utvruje dva pristupa: podjela poslovne politike po razdobljima koje ona obuhvaa i rjeava (dugorona, srednjorona i kratkorona), podjela poslovne politike po sadrajima (opa politika poduzea i vie posebnih politika). Poslovna politika se ne moe voditi proizvoljno ve je uvjetovana raznim vanjskim i unutarnjim uvjetima koji utjeu na poloaj poduzea na tritu i njegovo poslovanje.

12

13

LITERATURA1. Babi ., Uvod u ekonomiku poduzea, kolska knjiga, Zagreb 1967. 2. Ravli P. i ostali, Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet, Split, 1995.