NACIONALNI STRATEŠKI REFERENTNI OKVIR

2012. – 2013. - NACRT-

Lipanj 2010.

PRIJEVOD

- 2 -

SADRŽAJ 1 UVOD ..................................................................................................................... - 4 -1.1. Širi kontekst razvojne politike u Republici Hrvatskoj ...................................... - 4 -1.1.1. Pregled nacionalnih strateških dokumenata: ............................................ - 4 -1.1.2. Pregled nacionalnih strateških dokumenata u kontekstu procesa EU ...... integracija ........................................................................................................ - 5 -1.2. Nacionalni strateški okvir za razvoj u razdoblju nakon pristupanja .............. - 7 -1.3. Raspored izrade NSRO-a i proces konzultacija .............................................. - 8 -1.4. Makroekonomski kontekst ................................................................................ - 10 -1.4.1. Gospodarski rast .......................................................................................... - 10 -1.4.2. Inflacija i tečaj ............................................................................................... - 12 -1.4.3. Zapošljavanje i kretanja na tržištu rada ................................................... - 12 -1.4.4. Financijski sustav ........................................................................................ - 14 -1.4.5. Izravna strana ulaganja .............................................................................. - 15 -2 ANALIZA SOCIOEKONOMSKOG STANJA .................................................. - 16 -2.1. Socioekonomska analiza relevantnih sektora ............................................... - 16 -2.1.1. Promet ........................................................................................................... - 16 -2.1.2. Okoliš i energetika ....................................................................................... - 19 -2.1.3. Regionalna konkurentnost ......................................................................... - 24 -2.1.4. Ljudski kapital ............................................................................................... - 29 -2.1.5. Razvoj upravnih sposobnosti ..................................................................... - 34 -2.2. SWOT analiza ..................................................................................................... - 45 -2.3. Iskustvo iz sadašnjeg i prošlog razdoblja programiranja (pretpristupni programi) ..................................................................................... - 46 -3 STRATEGIJA ...................................................................................................... - 48 -3.1. Strateška razvojna vizija (opći cilj NSRO-a) .................................................. - 48 -3.2. Tematski prioriteti NSRO-a i njihova utemeljenost u nacionalnim strateškim dokumentima ....................................................................................................... - 54 -3.2.1. Prometne mreže i pristupačnost regija .................................................... - 54 -3.2.2. Zaštita okoliša i održivo korištenje energije ............................................. - 58 -3.2.3. Konkurentnost i ujednačen regionalni razvoj .......................................... - 61 -3.2.4. Zapošljavanje i razvoj ljudskog kapitala ................................................... - 66 -3.2.5. Razvoj upravnih sposobnosti ..................................................................... - 68 -3.3. Unutarnja dosljednost NSRO-a ........................................................................ - 73 -3.4. Usklađenost sa Strateškim smjernicama Zajednice o kohezijskoj politici 2007. – 2013. ..................................................................................................................... - 76 -3.5. Usklađenost s Nacionalnim programom reformi ........................................... - 78 -3.6. Aktivnosti po Operativnim programima ........................................................... - 78 -4 OPERATIVNI PROGRAMI ...................................................................................... - 83 -4.1. Operativni program „Promet” ......................................................................... - 84 -4.2. Operativni program „Okoliš i energetika” .................................................... - 85 -4.3. Operativni program „Regionalna konkurentnost“ ....................................... - 86 -4.4. Operativni program „Razvoj ljudskih potencijala“ ..................................... - 87 -4.5. Operativni program „Razvoj upravnih sposobnosti“ ................................... - 88 -

PRIJEVOD

- 3 -

5 FINANCIJSKI PLAN ............................................................................................... - 90 -5.1. Financijske alokacije ......................................................................................... - 90 -5.2. Ex-ante verifikacija dodatnosti ....................................................................... - 91 -6 GLAVNI ASPEKTI PROVEDBE .............................................................................. - 92 -6.1. Pregled institucionalnog okvira za provedbu fondova EU u Hrvatskoj .... - 92 -6.1.1. Pregled .......................................................................................................... - 92 -6.1.2. Koordinacija NSRO-a .................................................................................. - 95 -6.1.3. Nadzor ........................................................................................................... - 96 -6.1.4. Evaluacija ...................................................................................................... - 97 -6.1.5. Certifikacija izdataka i tijek sredstava ...................................................... - 98 -6.1.6. Tijelo nadležno za reviziju .......................................................................... - 98 -6.2. Pitanja komplementarnosti ............................................................................. - 98 -6.3. Poštivanje politika Zajednice ........................................................................ - 101 -7 DODACI ............................................................................................................. - 103 -DODATAK 1. – Osnovni statistički podaci ........................................................... - 103 -DODATAK 2. – Glavni statistički podaci po sektorima ....................................... - 106 -DODATAK 3. – Strukturni pokazatelji i mjerljivi ciljevi na razini tematskih prioriteta ..................................................................................................................... - 115 -DODATAK 4. – Popis kratica ................................................................................. - 120 -

PRIJEVOD

- 4 -

1 UVOD 1.1. Širi kontekst razvojne politike u Republici Hrvatskoj Nakon stjecanja neovisnosti 1991. godine Republika Hrvatska uspjela se preobraziti u fun-kcionalno tržišno gospodarstvo. Međutim, postizanje povoljnih stopa rasta i održivog razvo-ja, kao i smanjenje dohodovnih razlika u odnosu na prosjek EU-a, zahtijevati će rješavanje određenih problema, poput onog vanjske neravnoteže, zatim problema socioekonomskih razlika, prostornih problema i problema vezanih za zaštitu okoliša. S obzirom na takva promišljanja, kao i očekivanje punopravnog članstva u EU, Vlada Repub-like Hrvatske usvojila je krovni strateški dokument pod nazivom „Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013.“ (SOR) kojim se usmjerava gospodarska politika u razdoblju od 2006. do 2013. godine. Glavni ciljevi utvrđeni ovim dokumentom temelj su i Strategije Vladinih pro-grama (SVP), koja će na trogodišnjoj osnovi određivati glavna prioritetna područja i instru-mente primjenom kojih će se postići prethodno navedeni ciljevi SOR-a. U ovom kontekstu treba spomenuti i Pretpristupni ekonomski program (PEP), koji se izrađuje te dostavlja Europskoj komisiji na godišnjoj osnovi. Na trogodišnjoj osnovi PEP predstavlja sažeti pregled ostvarenih mjera s jedne strane, dok s druge strane ovaj dokument predstavlja trogodišnji plan provedbe budućih mjera planiranih u svrhu postizanja ciljeva navedenih u SOR-u i SVP-u, s naglaskom na strukturne reforme i makroekonomske politike. Mjere PEP-a proizlaze iz fiskalnog okvira uspostavljenog na godišnjoj osnovi, s planom za sljedeće trogodišnje razdo-blje koji se temelji na osnovi Smjernica ekonomske i fiskalne politike. Mjere utvrđene Strategijom Vladinih programa i Pretpristupnim ekonomskim programom financirat će se EU sredstvima i sredstvima iz državnog proračuna. Mjere koje se sufinanciraju sredstvima EU-a programirat će se na višegodišnjoj osnovi u dogovoru sa službama EK, odnosno na temelju strateških dokumenta poput Okvira za usklađenost strategija (OUS) u pretpristupnom raz-doblju i Nacionalnog strateškog referentnog okvira (NSRO) u razdoblju nakon pristupanja u punopravno članstvo EU. Strateški okvir za razvoj za razdoblje od 2006. do 2013. godine, Strategija Vladinih progra-ma, Smjernice ekonomske i fiskalne politike,Pretpristupni ekonomski program kao i Okvir za usklađenost strategija predstavljaju osnovu za donošenje gospodarskih i razvojnih javnih politika u Hrvatskoj. Ovi dokumenti utvrđuju prioritete strategije Vlade Republike Hrvats-ke, slijed tih prioriteta kao i mjere koje je potrebno poduzeti u okviru pojedinih javnih poli-tika, kako bi se navedeni prioriteti ispunili. Također je prethodno napomenuti kako se nave-deni strateški dokumenti međusobno nadopunjuju, a PEP i OUS predstavljaju rezultat gos-podarskog i razvojnog dijaloga sa službama EK odnosno predstavljaju obvezne strateške dokumente kojima se utvrđuju prioriteti nacionalne javne politike u kontekstu procesa EU integracija. 1.1.1. Pregled nacionalnih strateških dokumenata: Strateški okvir za razvoj 2006. - 2013. (SOR) krovni je strateški dokument koji definira okvir za razvoj sektorskih strategija i javnih politika u RH. Sveukupni cilj ovog dokumenta je rast i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu djelujući u okvirima europske socijalne države XXI. stoljeća. Takva vizija razvoja uklapa se u relevantne europske strateš-ke i političke okvire, posebice kad je riječ o Lisabonskoj strategiji.

PRIJEVOD

- 5 -

Prilikom izrade Strateškog okvira za razvoj 2006. – 2013. godine provedene su javne konzul-tacije s upravnim tijelima, sindikatima, nevladinim organizacijama, institutima i drugim relevantnim čimbenicima. Polazna pretpostavka na kojoj se temelji SOR je jačanje uloge privatnog sektora, odnosno ova pretpostavka isključuje model rasta koji se temelji na drža-vi kao pokretaču ekonomskog rasta zbog dugoročne neodrživosti tog modela. Umjesto toga, rast i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu zahtijevaju jačanje privatnog sektora i njegovu sposobnost da postane glavni pokretač gospodarskog rasta u budućnosti. U cilju ostvarivanja ovog cilja, SOR stavlja naglasak na poboljšanje nacionalne konkurentnosti i otvorenosti gospodarstva, povećanje razine zaposlenosti, poboljšanje socijalne uključenos-ti i pravednosti, te što je najvažnije, spremnost Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. SOR zahtijeva usklađeno i istovremeno djelovanje u nekoliko strateških područja (u dokumentu prikazanim kao zasebna poglavlja): 1. ljudi i znanje, 2. znanost, tehnologija i informacijsko-komunikacijska tehnologija, 3. socijalna kohezija i socijalna pravda, 4. pro-met i energija, 5. prostor, priroda i okoliš i regionalni razvitak, 6. makroekonomska stabil-nost i gospodarska otvorenost, 7. financije i kapital, 8. poduzetnička klima, 9. privatizacija i restrukturiranje i 10. nova uloga države. Sljedeći relevantan strateški dokument na temelju kojeg se provodi SOR je Strategija Vladi-nih programa. Od ljeta 2009. godine Ministarstvo financija u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (SDURF) priprema ovaj dokument na godišnjoj osnovi. Dokument se zasniva s jedne strane na prioritetima SOR-a, a s druge strane na strateškim planovima pojedinih tijela državne i javne uprave. Naime, svako tijelo sukladno Zakonu o proračunu (NN 87/08) obvezno je izraditi svoj vlastiti strateški plan, u kojem elaborira mjere i programe koje provodi, u svrhu postizanja zadanih ciljeva. U svakom pojedinom strateškom planu tijela državne i javne uprave potrebno je razraditi viziju, misiju, pojedinačne ciljeve, prioritete, pokazatelje uspješnosti i pokazatelje rezulta-ta, povezujući sve te varijable s planom rashoda. Ministarstvo financija i SDURF objedinjuju pojedinačne strateške planove u godišnju Strategiju Vladinih programa, koja ujedno preds-tavlja i plan mjera i programa za naredno trogodišnje razdoblje. Strategija Vladinih progra-ma nema svrhu zamijeniti postojeće sektorske strategije već snažno povezati procese stra-teškog i proračunskog planiranja i predstaviti ih na jednome mjestu. 1.1.2. Pregled nacionalnih strateških dokumenata u kontekstu procesa EU

integracija Okvir za usklađenost strategija 2007. – 2013. godine (OUS) glavni je strateški dokument za programiranje III. i IV. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Dokument utvrđuje glavne prioritete na temelju kojih će se financirati projekti u područjima zaštite okoliša, prometa, razvoja ljudskih potencijala i regionalne konkurentnosti. Ti se prioriteti dalje razrađuju na razini pojedinačnih Operativnih programa (OP-a). Pristup je zasnovan na sveobuhvatnom dokumentu za programiranje III. i IV. komponente IPA-e, a razrada svakog područja na razini pojedinačnih sektorskih operativnih programa predstavlja osnovni alat za stjecanje znanja i iskustva u programiranju EU fondova. Proces izrade OUS-a u potpunosti je slijedio načela strukturnih fondova. U tom pogledu OUS predstavlja preteču izrade ovog NSRO-a, korisnu vježbu kao i osnovu za provedbu sličnih zadaća u kontekstu strukturnih fon-dova. Nadalje, s obzirom da se očekuje kako će Operativni programi u okviru programa IPA postati Operativni programi strukturnih fondova po pristupanju, NSRO će osigurati potpuno poštivanje i nastavak aktivnosti koje se financiraju u okviru OUS-a.

PRIJEVOD

- 6 -

Pretpristupni ekonomski program (PEP) određuje raspored za provedbu fiskalnih i struk-turnih mjera potrebnih za postizanje općih ciljeva utvrđenih Strateškim okvirom za razvoj 2006. - 2013. Naglasak je stavljen na obveze koje proizlaze iz procesa pregovora s EU. Do-kument predstavlja pregled makroekonomskih i fiskalnih mjera za postizanje smanjenja vanjskih neujednačenosti te daljnju fiskalnu konsolidaciju. Osim toga, dokument prikazuje sažetak strukturnih reformi koje će se provoditi u idućim godinama. Neka od navedenih pod-ručja strukturnih reformi izravno su povezane s OUS-om, tj. komponentama III. i IV. Progra-ma IPA.

RAZVOJNA POLITIKA U PRETPRISTUPNOM RAZDOBLJU

STRATEŠKI OKVIR ZA RAZVOJ (2006 - 2013)

PRETPRISTUPNI EKONOMSKI

PROGRAM SMJERNICE

EKONOMSKE I FISKALNE

POLITIKE POMOĆ U I

TRANZICIJI I

IZGRADNJA INSTITUCIJA I

PREKOGRANIČNA - SURADNJA

II REGIONALNI

RAZVOJ III

RAZVOJ LJDSKIH

POTENCIJALA IV

RURALNI RAZVOJ

V

OKVIR ZA USKLAĐENOST STRATEGIJA (2007. – 2013.)

OPERATIVNI PROGRAM 1 OPERATIVNI

PROGRAM 2 OPERATIVNI PROGRAM 3 OPERATIVNI

PROGRAM 4

SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU PRISTUPNO

PARTNERSTVO GODIŠNJE IZVJEŠĆE

EK O NAPRETKU PROGRAM IPA

STRATEGIJA VLADINIH PROGRAMA

PRIJEVOD

- 7 -

RAZVOJNA POLITIKA U RAZDOBLJU NAKON PRISTUPANJA 1.2. Nacionalni strateški okvir za razvoj u razdoblju nakon pristu-

panja Zakonodavni okvir za korištenje instrumenata Kohezijske politike određen je Uredbom Vije-ća kojom se utvrđuju opće odredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom so-cijalnom fondu i Kohezijskom fondu (br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. godine) i kojom se opoziva Uredba br. 1260/1999. Ova osnovna uredba dopunjena je uredbama u pogledu sva-kog pojedinog financijskog instrumenta: - Uredba br. 1080/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskom

fondu za regionalni razvoj kojom se opoziva Uredba br. 1783/1999; - Uredba br. 1081/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskom

socijalnom fondu kojom se opoziva Uredba br. 1784/1999; - Uredba Vijeća (EZ-a) br. 1084/2006 od 11. srpnja 2006. kojom se uspostavlja Kohezijski

fond i kojom se opoziva Uredba (EZ-a) br. 1164/94.

Današnja Kohezijska politika EU-a stavljena je u službu Lisabonske strategije te podupire stratešku viziju „Europe kao najkonkurentnijeg prostora na svijetu s više boljih radnih mjesta“. Za programsko razdoblje od 2007. – 2013. godine, Kohezijska politika značajno pridonosi provedbi Lisabonske strategije, uz najvišu koncentraciju resursa za povećanje ras-ta, radnih mjesta i inovativnosti u državama članicama Europske unije. Kohezijska politika je uklopljena u obnovljeni Lisabonski okvir 2005. godine sa rezerviranim sredstvima u visini od oko 200 milijardi eura.

STRATEŠKI OKVIR ZA RAZVOJ (2006. – 2013.) –

STRATEGIJA VLADINIH

PROGRAMA PROGRAM

KONVERGENCIJE

NACIONALNI PROGRAM REFORMII

KOHEZIJSKA POLITIKA EU

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ

EUROPSKI SOCIJALNI FOND KOHEZIJSKI

FOND

NACIONALNI STRATEŠKI REFERENTNI OKVIR

OPERATIVNI PROGRAM 1 OPERATIVNI

PROGRAM 2 OPERATIVNI PROGRAM 3 OPERATIVNI

PROGRAM 4 OPERATIVNI PROGRAM 5

PRIJEVOD

- 8 -

Strateške smjernice o koheziji za 2007. – 2013. godinu utvrđuju prioritete Zajednice koji će primiti potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), Europskog socijalnog fon-da (ESF) i Kohezijskog fonda. Smjernice osiguravaju bolju integraciju prioriteta Zajednice u nacionalne i regionalne razvojne programe te integraciju s ciljevima krovne Lisabonske stra-tegije. Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) izrađen za programsko razdoblje 2012. – 2013. godine predstavlja odgovor na Strateške smjernice o koheziji. Strukturiran je u skladu s od-redbama Uredbe Vijeća br. 1083/2006 kojom se utvrđuju opće odredbe Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda. Kao takav, NSRO 2012. – 2013. glavni je strateški dokument i referentna točka za korištenje strukturnih fondova i Kohezijskog fonda nakon pristupanja Republike Hrvatske EU. Njime su utvrđeni prioriteti koji će se zajednički financirati iz sredstava EU-a i nacionalnih sredstava u skladu s najvišim europskim i nacionalnim ciljevima i smjernicama. Utvrđeni prioriteti i prioritetne osi opisani u tom dokumentu zatim se preuzimaju i dalje razrađuju na razini po-jedinačnih Operativnih programa. Takav pristup nastavak je osnovnih načela i nastojanja poduzetih tijekom programiranja Okvira za usklađenost strategija i pojedinačnih Operativ-nih programa u kontekstu komponenti III i IV programa IPA. S obzirom na činjenicu da su se pri izradi OUS-a poštivala vrlo slična načela i pravila kojima se vodi programiranje NSRO-a, sam NSRO predstavlja nastavak rada i prethodnih iskustava u pretpristupnom IPA program-skom razdoblju. Tom poveznicom osigurava se da utvrđene razvojne potrebe i poduzeti smjerovi politike u procesu EU integracija u pretpristupnom razdoblju budu odgovarajuće rješavani u pojedinačnim sektorima i područjima intervencije također i u razdoblju nakon pristupanja u svrhu promicanja stvarne konvergencije između Hrvatske i EU. Dokument NSRO-a također daje jasna objašnjenja i opravdanje programskih odredbi, sreds-tava i modaliteta intervencije koja će se uspostaviti radi osiguranja da ulaganja strukturnih i Kohezijskog fonda uistinu pridonesu rastu i stvaranju više i boljih radnih mjesta, u skladu s Lisabonskom strategijom i Strateškim smjernicama Zajednice.

1.3. Raspored izrade NSRO-a i proces konzultacija Kao što je prethodno navedeno, Nacionalni strateški referentni okvir Republike Hrvatske za 2012. – 2013. godinu (NSRO) predstavlja glavni strateški dokument za korištenje Kohezijskog i strukturnih fondova EU u Republici Hrvatskoj te predstavlja okvir za Operativne programe. Izradu NSRO-a u Hrvatskoj vodi Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Sam proces odvija se na tri razine: Razina izrade 1.: 'Koordinacijsko tijelo za izradu NSRO-a'. Djeluje kao središnji koordina-cijski mehanizam i uspostavlja osnovni okvir unutar kojeg se razvija NSRO i unutar kojeg se donose i glavne strateške odluke koje se odnose na izradu NSRO-a. Koordinacijsko tijelo za izradu NSRO-a uključuje predstavnike Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva poljopriv-rede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva turizma, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva uprave i Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku. Koordinacijskim tijelom za izradu NSRO-a pred-

PRIJEVOD

- 9 -

sjeda državni tajnik i čelnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Razina izrade 2.: 'Radne skupine za izradu NSRO-a'. Skupine pružaju svakodnevnu podršku Koordinacijskom tijelu za izradu NSRO-a pružajući potrebne analitičke i sektorske podatke. Na čelu radnih skupina su buduća upravljačka tijela a ona uključuju resorna ministarstva i druge institucije na nacionalnoj razini uključene u programiranje pomoći unutar predmet-nog sektora NSRO-a. Prema potrebi se uključuju i ostali dionici iz javne uprave. Razina izrade 3.: Zaposlenici SDURF-a pružaju administrativnu i tehničku podršku Koordina-cijskom tijelu za izradu NSRO-a, koordiniraju podacima i suradnjom između toga tijela i radnih skupina za izradu NSRO-a te time koordiniraju ukupnim procesom izrade NSRO-a. SDURF također organizira i konzultacije o NSRO-u sa službama Europske komisije. U studenom 2008. godine, Vlada Republike Hrvatske uspostavila je Koordinacijsko tijelo za izradu NSRO-a sa zadatkom davanja strateških smjernica i nadgledanja izrade Nacionalnog strateškog referentnog okvira (Odluka Vlade koju je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj 27. studenog 2008.). U svrhu lakšeg i strukturiranog rada u svim različitim sektorima, SDURF je izradio Smjernice za izradu Nacionalnog strateškog referentnog okvira za buduća upravljačka tijela. Dokument opisuje metodologiju i postupke koje treba slijediti u izradi NSRO-a kao i sadržaj dokumen-ta. U razdoblju od prosinca 2008. do veljače 2009 godine. relevantna resorna ministarstva prip-remila su sektorske i SWOT analize. Te su analize poslužile kao podaci za početnu raspravu i pripremu sektorskih odjeljaka NSRO-a (socioekonomska analiza, strategija i prioriteti). U veljači 2009.godine, na osnovi Smjernica, svako resorno ministarstvo nadležno za budući operativni program u okviru strukturnih fondova pripremilo je svoje sektorske podatke za NSRO u suradnji s članovima pojedinačne radne skupine za izradu NSRO-a. Temeljem tako strukturiranih podataka izrađen je nacrt dokumenta za međuresorne konzultacije. Do sada su održana tri kruga konzultacija s članovima Koordinacijskog tijela za izradu NSRO-a, odnosno, 5. ožujka 2009., 5. svibnja 2009. i 13. listopada 2009. godine. Budući da je u veljači 2010. godine uspostavljeno Povjerenstvo za koordinaciju priprema za korištenje fon-dova EU, nacrt Nacionalnog strateškog referentnog okvira predstavljen je i njegovim člano-vima. Konzultacije sa službama Europske komisije održane su u srpnju 2009., listopadu 2009. te ožujku 2010. godine. Nakon održanih međuresornih konzultacija, i onih sa službama Europske komisije, u lipnju 2010. godine pokrenut je proces javnih konzultacija o tekstu Nacionalnog strateškog refe-rentnog okvira.

PRIJEVOD

- 10 -

1.4. Makroekonomski kontekst 1.4.1. Gospodarski rast Hrvatsko gospodarstvo smatra se malim gospodarstvom s 4,4 milijuna stanovnika i bruto do-maćim proizvodom u tekućim cijenama od 47,4 milijardi eura (2008.). Bilježilo je relativno stabilan rast uz nisku inflaciju – prosječna stopa rasta u razdoblju od 2000. do 2008. iznosi-la je 4,2%. Nakon rasta od 5,5% u 2007. godini, u 2008. godini realni rast BDP-a bio je 2,4%, što je rezultat globalne gospodarske krize koja je utjecala na slabljenje gospodarske aktiv-nosti. Nominalni BDP per capita dosegao je 9.656 eura u 2007. i 10.682 eura u 2008 godini. Stabilan gospodarski rast doveo je do smanjenja razlike u dohotku u odnosu na EU-27 i EU-25. Slika 1. prikazuje prosječnu stopu rasta u Hrvatskoj u usporedbi s prosječnom stopom rasta u novim državama članicama u periodu od 2000. – 2008. godine.

Analiza strukture bruto dodane vrijednosti po sektorima pokazala je da se struktura hrvats-kog gospodarstva mijenja u smjeru prosječne strukture razvijenih zemalja. U 2008. godini primarni sektor pridonio je približno 6,4% bruto dodanoj vrijednosti, sekundarni sektor 20,2%, dok je tercijarni sektor pridonio 73,4%. Osnovni makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku prikazani su u Dodatku 1., Tablica 1., dok je doprinos sektora ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti u Hrvatskoj prikazan u Dodatku 1. Tablicama 2. i 3. Posljednjih godina, ekonomski rast potaknut je rastom domaće potražnje, posebice rastom komponenti investicija i osobne potrošnje. Tijekom razdoblja između 2000. i 2008. godine investicije u osnovna sredstva rasle su po prosječnoj stopi od 8,6% i dostigle udio od 27.6% u BDP-u u 2008. godini.

2.1 2.2

3.64.1 4.2 4.3 4.4

5.6 5.7 5.8

6.7 6.97.3

0

1

2

3

4

5

6

7

8

Slika 1: Prosječne stope rasta, prosjek 2000.-2008.

Izvor: Eurostat

PRIJEVOD

- 11 -

Doprinos rastu neto izvoza tijekom proteklih nekoliko godina bio je uglavnom negativan jer je hrvatsko gospodarstvo u velikoj mjeri ovisno o uvozu. Usprkos snažnom rastu izvoza uslu-ga, taj rast nije bio dovoljno visok da bi pokrio negativne učinke trgovinskog deficita. Slika 2. prikazuje razliku u dohotku u PPS u 2008. godini prema prosječnom dohotku EU-27.

U 2008. godini izvoz roba iznosio je 9,6 milijardi eura dok je uvoz roba iznosio 20,8 milijardi eura. Trgovinski deficit hrvatskog gospodarstva odražava rast i ovisnost o uvozu domaće gospodarske aktivnosti, s obzirom da je uvoz kapitala i međufazne robe u 2008. godini obu-hvaćao 60,8 posto ukupnog uvoza uz dodatnih 12,5 posto uvoza povezanog s uvozom energi-je. Te su kategorije uvoza ujedno i glavni generatori njegovog rasta. S druge strane, usprkos određenom ubrzavanju izvoza i rastu tijekom posljednjih nekoliko godina, prije izbijanja globalne krize, poteškoće izvoznog sektora u ostvarivanju snažnijeg širenja na strana tržišta i dalje su prisutne. Razlozi su vjerojatno povezani s nedostatnom konkurentnosti izvoznog sektora, odnosno njegovom (ne)sposobnošću za inovativnost ali također i s činjenicom vrlo niskog dotoka „greenfield“ investicija. Stalna razlika između investicija i štednje dovela je do visokih deficita tekućeg računa bi-lance plaćanja i naravno bujanja inozemnog duga. U razdoblju od 2000. – 2007. godine pros-ječni deficit tekućeg računa bilance plaćanja bio je 5,5 % BDP-a. Na kraju 2008. godine, deficit tekućeg računa iznosio je 9,2 posto BDP-a. Kao rezultat ovakvog stanja rastao je bru-to inozemni dug. Na kraju 2008. godine inozemni dug popeo se na 39 milijardi eura, što je iznosilo 82,6% BDP-a. U svrhu obuzdavanja prekomjerne kreditne aktivnosti, koja se uglavnom financirala kroz zaduživanje poslovnih banaka u inozemstvu, što je izazvalo rast inozemnog duga, Hrvatska narodna banka poduzela je brojne mjere u cilju demotiviranja banaka od novog vanjskog zaduživanja. No daljnja fiskalna konsolidacija smatra se najvažnijim alatom podrške procesu

40.2

45.8e

55.8

57.6

61.1

62.8

63.1

68.2

71.9e

75.7

80.1

90.7

0 20 40 60 80 100

Bulgarska

Rumunjska

Latvija

Poljska

Litva

MađarskaHrvatska

Estonija

Slovačka

Portugal

Češka Republika

Slovenija

Slika 2: BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći u 2008., EU27=100

Izvor: Eurostate - procjenjena vrijednost

PRIJEVOD

- 12 -

rješavanja vanjskih neravnoteža. Od 2004. godine, fiskalna politika je u stalnom procesu fiskalne konsolidacije što je omogućilo smanjenje konsolidirane bilance opće države sa -4,8% BDP-a u 2003. godini na -1,4% u 2008. godini, sukladno metodologiji ESA 95. 1.4.2. Inflacija i tečaj Kao što je prikazano na Slici 3., inflacija u Republici Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošač-kih cijena u razdoblju od 2000. – 2007. bila je umjerena. Prosječna godišnja stopa inflacije bila je između 2 i 4,5 %, a kao rezultat aprecijacije tečaja kune i eura, sporog povećanja nominalnih plaća, blagog rasta produktivnosti rada i intenzivnog tržišnog natjecanja u malo-prodaji. Povećanje cijena prehrambenih proizvoda i energije na svjetskom tržištu uzrokova-lo je rast indeksa potrošačkih cijena, koji se znatno povećao u 2008. godini i iznosio 6,1 posto. U 2009. godini, prosječna godišnja stopa inflacije znatno se smanjila i iznosila je 2,4 posto. Indeks cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima popeo se za 8,4 % u 2008. godini, dok je u 2009. godini smanjen za 0,4 posto.

Hrvatska primjenjuje politiku upravljano plivajućeg tečaja. Hrvatska narodna banka nastoji zadržati stabilan tečaj izravnim tečajnim intervencijama i reguliranjem likvidnosti bankov-nog sustava. Relativno snažan dotok inozemnog kapitala i rast proizvodnje uvjetovan je pos-tupnom realnom aprecijacijom tečaja. 1.4.3. Zapošljavanje i kretanja na tržištu rada Zbog relativno snažnog i stabilnog gospodarskog rasta u periodu od 2003. godine tržište rada zabilježilo je pozitivna kretanja, odnosno broj zaposlenih je povećan, dok se stopa nezapos-lenosti kontinuirano smanjuje. Povoljna kretanja na tržištu rada nastavila su se i u 2008. godini. Stopa nezaposlenosti u 2008. godini mjerena ILO usporedivom stopom iznosila je 8,4

4.6

3.8

1.7 1.82.1

3.3 3.22.9

6.1

2.41.9

2.2 2.1 2.0 2.0 2.2 2.2 2.3

3.7

1.00

1

2

3

4

5

6

7

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Slika 3: Inflacija u Hrvatskoj i EU27

Hrvatska EU27

Izvor: Eurostat za EU27 (HICP) i DZS za Hrvatsku (CPI)

PRIJEVOD

- 13 -

% i dosegla najnižu razinu od 1998. godine, dok je prosječan broj registriranih nezaposlenih osoba smanjen za 10,5 % iz godine u godinu. Slika 4. prikazuje kretanja stope nezaposlenosti u Hrvatskoj, dok Slika 5. prikazuje uspored-bu s novim državama članicama.

No, u 2009. godini dugotrajan trend smanjenja nezaposlenosti prekinut je zbog recesije. ILO usporediva stopa nezaposlenosti povećala se sa 7,0 % u trećem kvartalu 2008. na 8,7% u is-tom kvartalu 2009. godine. Godišnji prosječni broj registriranih nezaposlenih osoba povećao se 11,2 %. Nadalje, registrirana nezaposlenost na kraju 2009. godine bila je 21,2 % viša nego na kraju prethodne godine. Povećanje je posebice naglašeno među muškarcima, čija je ne-zaposlenost na kraju godine bila za 39,6 % viša, što odražava činjenicu da je kriza najsnažni-je pogodila proizvodnu i građevinsku industriju koja uglavnom zapošljava mušku radnu sna-gu. S obzirom da je za 2010. godinu predviđen relativno slab gospodarski rast, barem u pr-voj polovini godine, daljnje povećanje nezaposlenosti može se očekivati i u toj godini. No potencijalni gospodarski oporavak nakon toga donio bi smanjenje nezaposlenosti uz uobiča-jeno kašnjenje od dva do tri kvartala.

17.219.1

21.122.0 22.3

19.1 18.5 17.816.7

14.413.5

11.4

13.6

16.1 15.814.8 14.3 13.8

12.711.2

9.68.4

0

5

10

15

20

25

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Slika 4: Stope nezaposlenosti u Hrvatskoj

Administrativna ILO

Izvor: DZS

PRIJEVOD

- 14 -

Pored visoke i rastuće cikličke nezaposlenosti, hrvatsko tržište rada specifično je i po neko-liko dugotrajnih strukturnih problema. Ukupna stopa zaposlenosti još uvijek je relativno niska, što odražava nedovoljnu aktivnost, usprkos pozitivnim kretanjima u proteklih nekoliko godina. Stopa nezaposlenosti mladih i žena relativno je visoka, djelomično zbog prepreka u njihovom pristupu zapošljavanju. Udio dugotrajno nezaposlenih (12 mjeseci i više) u ukup-noj nezaposlenosti također je visok (63,0% u 2008. godini), što odražava nedostatak zapoš-ljivosti. Stoga je potrebna kombinacija mjera kako bi se povećala aktivnost, zapošljivost nezaposlenih, kao i njihov pristup zapošljavanju. Potrebno je također povećati sposobnost i efikasnost institucija tržišta rada radi osiguranja uspješne provedbe mjera. 1.4.4. Financijski sustav Banke imaju dominantu ulogu u hrvatskom financijskom sustavu. Veličina bankovnog sustava mjerena udjelom imovine banaka u BDP-u bila je oko 106 % BDP-a na kraju 2008. godine, s razinom kredita domaćim sektorima koja je iznosila 72,1 % BDP-a, što čini jedan od najvećih bankovnih sustava među zemljama u tranziciji. Godišnji promet dionicama u 2007. godini dosegao je povijesno visokih 22,0 milijardi kuna, broj transakcija se udvostručio, a burzovni indeks CROBEX dosegao je najvišu rekordnu razi-nu. Tijekom 2008. godine kao posljedica globalne financijske krize CROBEX je izgubio oko 60 posto svoje vrijednosti u odnosu na kraj prethodne godine, a tržišna vrijednost domaćih dionica smanjila se za 40 posto. Ovaj negativni trend nastavio se i u 2009. godini. U zad-njem kvartalu 2009. godine ukupan promet dionica bio je 52,9 % niži u odnosu na isto raz-doblje prethodne godine. Nadalje, CROBEX je pao 8,8 %, a tržišna kapitalizacija svih dionica kojima se trgovalo na ZSE-u smanjila se za 4,7 %. U svibnju i studenom 2009. godine Hrvats-ka je plasirala prve dvije euroobveznice od 2004. godine.

6.0

10.89.5

7.7 7.0 6.3

4.4

13.5

4.4

7.8 7.1

9.5

4.45.6 5.8

8.4

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

14,0

16,0

Češka Republika

Mađarska Poljska Slovačka Slovenija Bugarska Rumunjska Hrvatska

Slika 5: Stope nezaposlenosti u 2008.

Administrativna ILO

Izvor: DZS i nacionalni statistički uredi

PRIJEVOD

- 15 -

1.4.5. Izravna strana ulaganja Izravna strana ulaganja (ISU) smatraju se glavnim izvorom stranog financiranja a financiraju veliki dio deficita tekućeg računa bilance plaćanja. Tijekom 2007. godine, Hrvatska je pri-mila 3,7 milijardi eura ISU-a, a tijekom 2008. godine 4,2 milijardi eura ISU-a. Najveći poje-dinačni priljev ISU-a u 2008. povezan je s preuzimanjem 22% dionica INA-e od strane mađar-ske naftne kompanije MOL. Ukupni priljev ISU-a u Hrvatsku od 1993. do 2008. godine dosegao je 22 milijarde eura ili 5.315 eura po stanovniku. U slučaju Hrvatske, ulagače ISU-a u velikoj su mjeri pokretala strateška ulaganja tijekom procesa privatizacije a nisu ih privlačili niski troškovi rada. Za razliku od novih država članica, priljev ISU-a u Hrvatsku uglavnom predstavljaju brownfield ulaganja. Više od 67% ukupnog iznosa ISU priljeva ostvario je bankovni sektor, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda te telekomunikacije, što naglašava potrebu za poboljšanji-ma poslovne i investicijske klime ili općenito potrebu za strukturnim reformama, koje će povećati konkurentnost sveukupnog gospodarstva.

21332906 2949

3474 37514428 4490

5315 5595

6834

8695

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

Rumunjska Litva Poljska Latvija Slovenija Bugarska Slovačka HrvatskaMađarskaČeška R. Estonija

Slika 6: Izravna ulaganja po stanovniku u eurima, 1993.-2008.

Izvor: HNB

PRIJEVOD

- 16 -

2 ANALIZA SOCIOEKONOMSKOG STANJA 2.1. Socioekonomska analiza relevantnih sektora 2.1.1. Promet Hrvatska ima specifičan zemljopisni položaj jer je smještena na važnim paneuropskim pro-metnim koridorima kao i na Jadranskom moru. Zbog ovog posebnog položaja, razvoj prome-ta i popratnih aktivnosti ima veliki potencijal kao relevantan pokretač gospodarskog rasta. Postignuća u prometnom sektoru smještaju Hrvatsku među prve zemlje u Europi po stupnju izgrađenosti autocesta u odnosu na veličinu zemlje i broj stanovnika. Autoceste ukupne du-ljine 1043 km izgrađene su duž paneuropskih prometnih koridora i prilaznih cesta, X, Xa, Vb, Vc, osnovne regionalne prometne mreže jugoistočne Europe1

.

Od 2001. do 2008. godine, ukupno godišnje ulaganje u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj iznosilo je 1.150 milijuna eura2

. Tablica koja prikazuje ulaganja javnog sektora u promet (Dodatak 2., slika 1.) pokazuje da je cestovni pod-sektor primio najveći dio javnog ulaganja u promet u razdoblju od 2001. – 2006. s prosječno oko 90 % ukupne potrošnje godišnje. Za razliku od cestovnog, na pod-sektor željeznice potrošeno je ukupno 5-12% a na pod-sektor unutarnje plovidbe skromnih 1% u razdoblju od 2001. – 2006. godine. Ti iznosi bili su dovolj-ni za osnovno održavanje i manje infrastrukturne izmjene, ali tijekom tog razdoblja nije bilo većih ulaganja.

Analizirajući teretni promet u 2007. godini3

(Dodatak 2., Slika 2.), vidljivo je kako je u Hr-vatskoj tako i u EU dominirao je cestovni promet u teretnom prijevozu (64 % u Hrvatskoj i 46 % u EU). U Hrvatskoj je udio željezničkog prometa iznosio 21 %, dok je u EU iznosio 11 %. Pomorski teretni prijevoz imao modalni udio od 2 %, u EU ista kategorija zauzimala je zna-čajan udio od 37 %. Nadalje, promet cjevovodima iznosio je 11 % u Hrvatskoj i 3 % u EU. Unutarnji plovni putovi i zračni promet predstavljali su relativno mali udio kako u Hrvatskoj tako i u EU.

Analizirajući putnički promet, u 2007. godini4

(Dodatak 2., Slika 3.), vidljivo je kako je ces-tovni promet imao značajan udio u ukupnom prometu kako u Hrvatskoj tako i u EU (63 % u Hrvatskoj i 84 % u EU), dok je željeznički promet obuhvaćao 26% svih prevezenih putnika u Hrvatskoj, u EU je udio iznosio samo 6 %. Nadalje, zračni prijevoz putnika u Hrvatskoj izno-sio je samo 3 %, u EU udio je bio nešto viši i iznosio 9% ukupnog prometa. Pomorski prijevoz u Hrvatskoj prevezao je 8 % putnika, a u EU iznosio je samo 1 %.

Željeznička mreža u Hrvatskoj obuhvaća ukupno 2.722 km tračnica, od kojih je 9,3 % dvos-trukih tračnica i 90,7 % km jednostrukih tračnica; 977,64 km ili 36 % je elektrificirano (Do-datak 2., Tablica 4.)

1 1043 km autocesta u 2008. Izvor: Državni zavod za statistiku 2 Izvor: Operativni program za promet 2007-2009 u okviru programa IPA 3 Modalna podjela teretnog prometa izračunata je iz vrijednosti izraženih u tonama kilometara (jedinica mjere koja predstavlja prijevoz jedne tone na udaljenosti od jednog kilometra) 4 Modalna podjela putničkog prometa izračunata je iz vrijednosti izraženih u putničkim kilometrima (jedinica mjere koja predstavlja prijevoz jedne osobe na udaljenosti od jednog kilometra)

PRIJEVOD

- 17 -

Trenutačno osnovna željeznička mreža sastoji se od 5 glavnih osi s vezama prema lukama plovnih putova unutarnjih voda, morskim lukama i željezničkim vezama s prometnom mre-žom susjednih zemalja. U pogledu gustoće željezničke mreže, Hrvatska nadilazi prosjek EU-a sa 62 km na 100.000 stanovnika, prema 45 km na 100.000 stanovnika u proširenoj EU-25. Osim toga, u pogledu gustoće, Hrvatska ima 48 km na 1,000 km2 svog teritorija. Ulaganja u željezničku infrastrukturu tijekom proteklih 40 godina bila su vrlo mala, jedini radovi bili su remont i redovno održavanje. Promet, koji se značajno povećao od 2000. godine s prosječ-nim godišnjim rastom od 8,5 % za promet putnika i 6,6 % za promet roba, i dalje je vrlo ote-žan zbog stanja željezničke infrastrukture. U 2007. godini, količina prijevoza roba željezni-com i prijevoza putnika željeznicom iznosila je 3.574 milijuna tona-km i 1.573 milijuna put-nika-km, pojedinačno5

. Komercijalna brzina teretnih vlakova je oko 26 km/h a prosječno kašnjenje je 1 sat na svakih 100 kilometara, dok povećana prosječna brzina vlaka na korido-ru X hrvatske dionice pruge iznosi 70 km/h.

Ukupna dužina unutarnjih vodnih putova unutar hrvatskih granica je 804,1 km, od kojih se 539,2 km odnosi na međunarodne plovne putove unutarnjih voda, dok državni i međudržavni plovni putovi unutarnjih voda iznose 264.9 km. Plovni put Dunava dio je paneuropskog kori-dora VII, koji povezuje Sjeverno more i Crno more, a jedan je od glavnih europskih putova za prijevoz tereta sa značajnim potencijalom rasta. Premda ukupna gustoća mreže iznosi 14 km na 1.000 km2, što je relativno gusto u usporedbi s prosječnom gustoćom europske mreže plovnih putova unutarnjih voda od 9,4 km na 1.000 km2, rijeke u Hrvatskoj su relativno sla-bo iskorištene kao prometni koridori. Udio teretnog prometa plovnim putovima unutarnjih voda u ukupnoj unutarnjoj plovidbi iznosio je 0,8% tona-kilometara u 2007. godini, što je značajno niže u odnosu na 5,6% tona-kilometara u EU276

. Nadalje, promet rijekom Savom je ograničen zbog niske sigurnosti plovidbe uslijed ostataka oštećenja od rata i lokalno visokih razina sedimentacije. Luke unutarnjih voda pretrpjele su veliku štetu tijekom rata, što je rezultiralo lošim stanjem njihove infrastrukture i nemogućnosti pružanja kvalitetnih usluga. Kada se uvjeti plovidbe vrate na predratne razine i unaprijede, postoji potencijal za koriš-tenje plovnih putova unutarnjih voda zajedno sa željezničkim prometom kao alternativom za trenutačno dominantnu mrežu cestovnog prometa, kao i u kombiniranim prometnim ak-tivnostima.

U 2007. godini, mreža javnih cesta u Republici Hrvatskoj obuhvaćala je ukupno 29.038 km od kojih se 959 odnosilo na autoceste, 7.160 km na državne ceste, dok su županijske i lokal-ne ceste obuhvaćale 20.919 km (Dodatak 2., Tablica 4.)7

Za razliku od autocesta, koje su nove i kvalitetne, državnim cestama potrebna su ulaganja jer samo je 40% državnih cesta u dobrom stanju. Nadalje, u razdoblju od 2000. – 2007. godi-ne, cestovni prijevoz robe povećan je za 63,8 %, što dodatno opravdava potrebu za daljnjim poboljšanjem njihove sigurnosti.

. Osnovna cestovna mreža sastoji se od 6 glavnih osi s vezama prema lukama unutarnjih voda, morskim lukama i cestovnoj mreži u susjednim zemljama. U 2006. godini, gustoća autocesta u Hrvatskoj iznosila je 20 km na 100.000 stanovnika, što je gotovo dvostruko više od gustoće autocesta u EU-27 u 2006. Osim toga, u usporedbi s dostupnim podacima za nove države članice EU, Hrvatska je imala naj-dužu mrežu autocesta u 2007. godini. Premda je u prošlosti mreža hrvatskih autocesta snaž-no razvijana i dalje postoji snažna potreba za modernizacijom cesta (državnih cesta) kako bi bolje povezale mrežu javnih državnih cesta s europskim prometnim koridorima.

5 Izvor: Eurostat 6 Izvor: Eurostat 7 Izvor: Eurostat

PRIJEVOD

- 18 -

S obalom duljine 1.400 km i pomorskog sustava sa 7 velikih luka, razvoj pomorskog prometa i morskih luka od velikog je značaja za zemlju. S obzirom na zemljopisni položaj, hrvatske morske luke omogućuju smanjenje vremena plovidbe za 5 do 8 dana, ili za najmanje 2.000 km u usporedbi sa sjevernim europskim lukama. Od 2000. do 2007. godine, pomorski prije-voz roba bio je prilično nestabilan. Udio pomorskih usluga u ukupnoj strukturi roba kretao se od 34,6 % u 2001. godini do 18,2 % u 2008. godini8. Jedan od razloga za pad prijevoza roba u razdoblju od 2001. do 2008. bio je najvjerojatnije pristupanje Slovenije, Mađarske, Slovač-ke i Republike Češke EU 2004. godine, što je rezultiralo davanju prednosti lukama EU-a. U isto vrijeme, između 2000. i 2007. godine putnički promet bilježio je stalan rast, pri čemu je godišnja stopa rasta prosječno bila 6,8 %. Hrvatskim morskim lukama potrebna je znatna modernizacija kao i ulaganja radi njihove bolje povezanosti sa željezničkom i cestovnom mrežom. Razvoj kombiniranog prijevoza roba prioritet je u cilju prijenosa značajnog dijela prijevoza roba sa cesta prema drugim modalitetima prijevoza pri čemu su hrvatske morske luke važan dio mreže TEN-T u zemlji9

.

Republika Hrvatska ima sedam međunarodnih zračnih luka i dvije manje zračne luke. Tih sedam najvećih zračnih luka su kategorije 4E ICAO, opremljene uređajima i opremom koja odgovara međunarodnim standardima sigurnosti. Statistički podaci o zračnom prometu po-kazuju značajan trend rasta sa 2.348.000 putnika 2001. godine na 5.163.000 2008 godine. U razdoblju od 2001. do 2008. godine, zračni prijevoz putnika povećao se za 2,2 puta ili pros-ječno 11,99% godišnje10

. Svaka zračna luka mora poraditi na poboljšanju razine sigurnosti, kvalitete usluga i efikasnosti poslovanja, dok istovremeno treba modernizirati i razvijati svoj kapacitet.

U pogledu regionalnog razvoja u Hrvatskoj, mogu se zamijetiti značajne regionalne i lokalne razlike u prometnim infrastrukturama. Sjeverozapadna Hrvatska ima 60 % veću gustoću cestovne mreže u odnosu na državni prosjek kao i u odnosu na ostale hrvatske NUTS 2 regi-je. To je razumljivo s obzirom da je smještena na željezničkom koridoru X, dok je istovre-meno na raskrižju većine ogranaka međunarodnih prometnih koridora koji prolaze kroz Hr-vatsku. S obzirom da je gustoća željezničke mreže 39,18 km pruga na 100.000 stanovnika, sjeverozapadna Hrvatska je najgore pozicionirana u odnosu na državni prosjek (61,34 km na 100.000 stanovnika), ali je također i ispod prosjeka EU-25, tj. 45 km na 100.000 ka11

.

Panonska Hrvatska ima najmanje razvijenu cestovnu infrastrukturu mjerenu gustoćom ces-tovne mreže, koja je 88 % hrvatskog prosjeka. Hrvatski dio glavnog paneuropskog željeznič-kog koridora X prolazi kroz panonsku Hrvatsku, povezujući značajna industrijska i poljopriv-redna područja. Zbog toga bi modernizacija željezničke infrastrukture trebala otvoriti veliki potencijal za gospodarski razvoj u regiji. Panonska Hrvatska ima velik potencijal u prometu na unutarnjim vodama zbog značajne gustoće mreže unutarnje plovidbe u usporedbi s drža-vama članicama EU. Rijeke Sava, Drava i Dunav čine europsku mrežu plovnih putova, dok su luke u Vukovaru, Slavonskom Brodu, Sisku i Osijeku dio mreže luka otvorenih za međunarod-ni promet. U pogledu gustoće prometne infrastrukture, jadranska Hrvatska na razini je hrvatskog pros-jeka. Veći dio ukupnih investicija u izgradnju i obnovu autocesta u razdoblju od 2005. –

8 Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (udio je izračunat iz vrijednosti izraženih u tonama) 9 Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Uprava pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka 10 Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 11 Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva

PRIJEVOD

- 19 -

2008. godine dodijeljen je ovoj regiji. Dio jadranske Hrvatske presijecaju ogranci željeznič-kog koridora Vb (Rijeka – Zagreb - Budimpešta) i Vc (Ploče - Sarajevo - Osijek - Budimpeš-ta), koji ovu regiju povezuje sa srednjom Europom. U 1997. godini željeznički promet zabi-lježio je pad od čak 33,6 %. Dvije glavne teretne luke su Rijeka i Ploče, koje su zabilježile značajan kontejnerski promet. Glavne putničke luke su Zadar, Split i Dubrovnik. U skladu sa specifičnim potrebama hrvatskih otoka, poseban naglasak bit će stavljen na modernizaciju regionalnih i lokalnih cesta i na modernizaciju lokalnih morskih luka12

, posebice radi pove-ćanja pristupa trajektima uključujući razvoj i modernizaciju putničkih terminala i razvoj pristaništa.

Jadranska Hrvatska ima 5 međunarodnih zračnih luka i 2 domaće zračne luke, što predstav-lja dobru mrežnu infrastrukturu, ali zbog sve većeg putničkog prometa (2006. godine kroz zračne luke u jadranskoj Hrvatskoj prošlo je 2,7 milijuna putnika, što u usporedbi s 1997. godinom predstavlja povećanje od 235 %), postoji potreba za ulaganjem u kvalitetu ge13

.

U pogledu općih regionalnih i lokalnih potreba u prometnoj infrastrukturi, potrebno je obra-titi pozornost na potrebe na regionalnoj i lokalnoj razini u pogledu modernizacije i razvoja cesta (npr. izgradnja zaobilaznica) lokalnih morskih luka i lokalnih zračnih luka kao i regio-nalnih željeznica. U sektoru javnog gradskog prijevoza, glavni izazov je financiranje objekata javnog prije-voza kao i modernizacija prijevoznih sredstava (voznih parkova) u svrhu razvijanja čistog sustava javnog gradskog prijevoza. U svrhu usklađenja gospodarskog razvoja općina i grado-va i njihove pristupačnosti uz poboljšanje kvalitete života i zaštite okoliša, zajedničkim na-porima treba omogućiti poticanje traženja inovativnih i ambicioznih rješenja javnog grads-kog prijevoza u cilju postizanja manjeg onečišćenja općina i gradova i njihove veće pristu-pačnosti te slobodnijeg protoka prometa između njih. 2.1.2. Okoliš i energetika14

Prirodni okoliš ključno je dobro u gospodarskom i društvenom kapitalu Republike Hrvatske te je jedan od glavnih pokretača gospodarskog razvoja, uglavnom zahvaljujući turizmu. Op-ćenito se može reći da je okoliš dobro očuvan, ali razinu zaštite okoliša treba povećati kako bi dostigla razinu EU-a. Odgovarajuća okolišna infrastruktura i opskrba odnosno potrošnja energije preduvjet su za daljnji socijalni i gospodarski razvoj zemlje, ali predstavljaju i pokazatelje životnog stan-darda stanovništva. Otpad – Proizvodnja komunalnog otpada po stanovniku u Hrvatskoj se povećava zbog gospo-darskog rasta i povećanja opće potrošnje. U 2008. godini proizvedeno je 1,79 milijuna tona

12 marine nisu uključene u ovu procjenu 13 Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva 14 Socioekonomska analiza sektora okoliša i energetike zasniva se na činjenicama iz Nacionalne strategije zaštite okoliša i Energetske strategije. Statistički podaci preuzeti su uglavnom iz Izvješća o stanju okoliša 1997. – 2005. i Izvješću o energiji za 2007. Nacionalni podaci prikazani u ovom dijelu analize su najnoviji dostupni podaci. Po-daci koji se odnose na države članice EU preuzeti su od Eurostata i temelje se na podacima iz 2007. godine, ukoliko nije drukčije navedeno.

PRIJEVOD

- 20 -

komunalnog otpada, što znači 428 kg/po stanovniku/godišnje (Dodatak 2., Slika 4.). Godine 2007. to je iznosilo 388 kg/po stanovniku/godišnje, a 2006., 373 kg/po stanovniku/godišnje uz 96 % zbrinutog komunalnog otpada uz neiskorišten potencijal za recikliranje, organsku preradu (kompostiranje) i povrat energije. Od prosječne količine od 524 kg komunalnog ot-pada/po stanovniku/godišnje proizvedenog u EU-27 u 2008. godini, samo 207 kg/ po stanov-niku/godišnje je zbrinuto na odlagališta, za razliku od trendova u Hrvatskoj, količina otpada zbrinutih na odlagalištima u EU ima stalan trend opadanja. Organizirano sakupljanje otpada dostupno je za 90 % (2007.) stanovništva Republike Hrvatske, što predstavlja povećanje u usporedbi s procijenjenih 86 % u 2004. godini, i posebno s 57 % u 1995 godini. Mjere za od-vojeno sakupljanje pojedinačnih vrsta otpada provedene su različitim intenzitetom po žu-panijama, ali općenito se može reći da je razina odvojenog sakupljanja i recikliranja niska u usporedbi s EU. Tijekom proteklih godina usvojen je niz propisa o posebnim kategorijama otpada (kao što su ambalaža i ambalažni otpad, stara vozila, stare gume, istrošene baterije i akumulatori, električna i elektronička oprema, itd.) čime je uvedeno načelo „onečišćivač plaća“ u gospodarenju tim vrstama otpada. U pogledu opasnog otpada ne postoji odgovara-juća infrastruktura za odlaganje pa se zbog toga opasan otpad koji se ne može reciklirati ili obnoviti izvozi. Među najznačajnijim izazovima u gospodarenju otpadom nedostatak je pou-zdanih podataka i statistika o dijelovima i količinama otpada. Infrastruktura koja je trenutačno dostupna za gospodarenje otpadom je nedovoljna i neod-govarajućeg standarda. Nedostatak pogona za obradu otpada predstavlja prepreku za uspos-tavljanje integriranog sustava gospodarenja. Sustav gospodarenja otpadom nije u potpunosti u funkciji, premda postoje poboljšanja koja su uvedena u protekle dvije godine, uključujući početak uspostave centara za gospodarenje otpadom koji stvaraju uvjete za efikasno fun-kcioniranje integriranog sustava gospodarenja otpadom. Kako je prethodno navedeno, odlaganje i dalje ostaje glavna mogućnost odlaganja komu-nalnog otpada s tim da oko 72 % stanovnika gravitira prema 60 velikih odlagališta koja pri-maju 85 % ukupnog otpada. Otpad se uglavnom odlaže u najbliže odlagalište i u županiji iz koje potiče. Razbacana i neodgovarajuća odlagališta, kao i velik broj „divljih“ odlagališta, predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi i okolišu. Sanacija 299 poznatih ali neodgovarajućih i nere-guliranih odlagališta komunalnog otpada i 767 „divljih“ odlagališta popravilo je stanje i re-zultiralo sa 63 nekontrolirana odlagališta i 549 odlagališta saniranih u 2008. godini15

. Potre-bno je uložiti dodatni napor u cilju njihove postupne sanacije u cijeloj zemlji.

Naslijeđe iz prošlosti predstavlja poseban problem po pitanju lokacija koje su visoko onečiš-ćene otpadom nakon propasti industrije. Loše upravljanje otpadom rezultiralo je nezakoni-tim žarištima koja predstavljaju opasnost za zdravlje i rizik od onečišćenja podzemnih voda, posebice u krškim područjima uz loš utjecaj na krajobraz i turizam. Voda – Hrvatska pripada skupini zemalja koje su relativno bogate vodom. Vodni resursi još nisu postali ograničavajući čimbenik razvoja16

15 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

. Površinske i podzemne vode najvažniji su izvori vode u javnoj vodoopskrbi. No prema količini, postoji velika prostorna i sezonska raz-lika između površinskih i podzemnih voda.

16 Prema UNESCO-u (2003.) Hrvatska je na 5. mjestu u Europi i na 42. mjestu u svijetu u pogledu bogatstva vod-nih resursa

PRIJEVOD

- 21 -

Dok je 1990. godine postotak prosječne opskrbe iz javnog vodovodnog sustava u Hrvatskoj iznosio samo 63 %17, 2006. godine dosegao je vrijednost od 80 %, što odgovara procijenje-nom prosjeku EU18

. Ostatak stanovništva opskrbljuje se djelomično iz lokalnih vodovoda ili pojedinačno iz vlastitih bunara, a u oba slučaja bez odgovarajuće kontrole kvalitete pitke vode. U cijeloj zemlji uočavaju se velike regionalne razlike. Najviša razina opskrbe vodom je u Istarskoj županiji (oko 95 %) a najniža u Bjelovarsko-bilogorskoj (samo 31 %). Svi urbani centri imaju relativno visok stupanj opskrbe vodom. Gubici količina vode do potrošača u Hrvatskoj su oko 40 % zbog gubitaka u mreži.

Stopa priključaka stanovništva na sustav odvodnje je 43,6 % dok je u EU ta stopa uglavnom između 50 do 80 %. I tu postoje značajne razlike između regija s najvišim brojem priključa-ka u priobalnom području i kotlinama Istre (58 % stanovništva) i najnižeg broja u kotlinama Dalmacije (samo 31 % stanovništva). Stopa priključaka zadovoljavajuća je u naseljima s više od 10.000 stanovnika, gdje je razina priključenosti bila oko 75 - 80 %. Veći problemi s odvo-dnjom otpadnih voda javljaju se u manjim naseljima do 2.000 stanovnika koja naseljava 40 % stanovništva. U Hrvatskoj postoji izuzetno velik broj naselja s manje od 500 stanovnika (5.387 naselja) koja nastanjuje oko 800.000 stanovnika. U takvim naseljima, zbog tehničkih, tehnoloških i financijskih ograničenja, izgradnja i rad centraliziranih javnih sustava odvod-nje teško su isplativi. Velik dio sustava odvodnje u gradovima je zastario i znatno je propus-tan. Samo 28 % komunalnih otpadnih voda u Hrvatskoj obrađuje se u uređajima za pročišća-vanje otpadnih voda (Dodatak 2., Slika 5.), dok u većini država članica EU taj broj nije niži od 60 - 70 %. Dodatni izazov predstavlja velik broj (130) komunalnih društava koja djeluju u ovom sektoru (neka od njih ujedno i u sektoru vodoopskrbe), što za posljedicu ima neefikas-nost, čemu je glavni uzrok mali broj priključaka kućanstava na mrežu. Posljedica povećane eksploatacije zemljišta je potreba za efikasnom zaštitom od poplava i erozije, melioracijskom odvodnjom kao i osiguranje navodnjavanja poljoprivrednih područja s obzirom da ta područja imaju značajan gospodarski i socijalni utjecaj. Postojeća razina djelotvornosti sustava zaštite od poplava je oko 75 %19

. No ta se razina može procijeniti ne-zadovoljavajućom jer i dalje postoji velik broj nedovršenih i nedovoljno održavanih sustava zaštite i melioracije, dok je ratna šteta samo djelomično otklonjena. Oko 15 % teritorija državnog zemljišta koje je potencijalno ugroženo zaštićeno je raznim mjerama zaštite. Sa-mo 9.264 ha, što predstavlja 0,86 % poljoprivrednog zemljišta, navodnjavano je 2004. godi-ne. To je nanijelo golemu štetu poljoprivredi u sušnim godinama.

Kakvoća zraka i klimatske promjene20

- Zaštita od onečišćenja zraka i zaštita atmosfere pitanja su koja je potrebno rješavati u vezi sa ljudskim zdravljem i klimatskim promjenama. U Hrvatskoj je postignuto značajno smanjenje ispuštanja glavnih onečišćivača zraka u odno-su na 1990. godinu zbog općeg smanjenja gospodarskih aktivnosti te kao posljedica rata u Hrvatskoj. Neznatno povećanje ispuštanja onečišćivača uočeno je u razdoblju od 1997. – 2006. godine, što je ukazalo na gospodarski rast.

Količina štetnih tvari (sumpora i dušika) u padalinama u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2003. smanjila se u odnosu na razdoblje od 1990. do 1999. te se gotovo prepolovila u odnosu na razdoblje od 1981. do 1989. Prekogranično onečišćenje pridonosi ovoj vrsti onečišćenja u

17 Strategija upravljanja vodama 18 EUROSTAT Strukturni pokazatelji o vodi ne daju prosječnu vrijednost već samo postotak po zemljama 19 Strategija upravljanja vodama, Poglavlje 3.3.1. Uređenje vodotoka i drugih voda 20 Izvor nacionalnih podataka je Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj, osim ako nije drukčije navedeno

PRIJEVOD

- 22 -

rasponu od 50 - 80 %, što znači da hrvatski uvoz onečišćenja premašuje izvoz onečišćenja. Primjena tvari koje štete ozonskom omotaču smanjena je za 80 % u razdoblju od 1990. do 2005. Glavni problem u području zaštite zraka je nedovoljna kakvoća zraka u nekim aglome-racijama, neodgovarajuća baza goriva i neodgovarajuća tehnologija odvajanja. Najveće smanjenje ispuštanja je ono sumpor-dioksida, a to je posljedica činjenica da je gorivo s niskom razinom sumpora u termoelektranama u upotrebi od 1999. godine. Glavni sektori koji pridonose onečišćenju zraka su industrija, energetika (uključujući kombinirane topla-ne), grijanje kućanstava i promet. Onečišćenost zraka relativno je niska, do problema s pos-tizanjem graničnih vrijednosti onečišćivača u zraku za određene onečišćivače (SO2, NOx, PM10) dolazi u nekim aglomeracijama, npr. Rijeka, Zagreb, Sisak i Kutina. Hrvatska je u pos-tupku uspostave državne mreže za praćenje kakvoće zraka s 9 nadzornih stanica koje su već uspostavljene u naseljenim i industrijskim područjima i dodatnih 12 koje se trenutačno us-postavljaju (uz pomoć Pharea). Praćenje kakvoće zraka na lokalnoj razini (razini županija, gradova i općina) obavlja se na 71 mjernih lokacija ali ga treba dalje nadograđivati. Povećanje ispuštanja stakleničkih plinova prati rast BDP-a. No ukupna ispuštanja staklenič-kih plinova u 2007. godini, mjereno u milijunima tona CO2 ekvivalenta, u Hrvatskoj su bila 32,2, dok je odnosna prosječna vrijednost za EU-27 bila 186.8. Ispuštanju po sektorima naj-više pridonose energetika, industrija i poljoprivreda. U 2007. godini energetski sektor prido-nio je ispuštanju stakleničkih plinova sa 73,5 %, industrijski procesi sa 12,6 % i poljoprivreda sa 10,5 %. Republika Hrvatska potpisnica je Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o prom-jeni klime (UNFCCC) iz 1996. godine i Protokola iz Kyota UNFCCC-a iz 2007. godine, čime se obvezala smanjiti ispuštanja stakleničkih plinova do 2008. - 2012. godine. Ciljni indeks ispu-štanja stakleničkih plinova za Hrvatsku za 2010. godinu je 9521

. S obzirom na postojeću vrlo nisku razinu ispuštanja s indeksima od 86,6 (2001.), 95,4 (2003.), 97,0 (2005.) i 103,2 (2007.), pred Republikom Hrvatskom je izazov ispunjenja obveza prema protokolu iz Kyota.

Zaštita prirode i biološka raznolikost22

- Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zema-lja u pogledu biološke raznolikosti zbog svog specifičnog zemljopisnog položaja. Velika raz-nolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i velikom mnoštvu raznih vrsta staništa. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 32.000, premda se taj broj procjenjuje na 50.000 – 100.000.

Uočen je trend gubitka biološke i krajobrazne raznolikosti uzrokovan globalno prepoznatim čimbenicima poput: prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa, izgradnje infrastrukture koja vodi do gubitka staništa (autoceste, elektrane, vodovodi), poljoprivredne aktivnosti (melioracije, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta ili zapuštanje travnatih površina), unos nepoznatih vrsta u ekološke sustave, onečišćenje okoliša (zemlje, vode, zraka), pros-torna urbanizacija i globalne klimatske promjene. Specifično stanje u Hrvatskoj povezano je s još uvijek nedovoljnim podacima o biološkoj raznolikosti što uzrokuje probleme pri utvrđi-vanju i provedbi mjera zaštite. Značajne populacije brojnih vrsta koje su ugrožene na europskoj razini uočene su u Hrvats-koj u svojim karakterističnim staništima. Usprkos visokoj razini očuvanja hrvatske prirode, brojne vrste su ugrožene, a popis ugroženih vrsta uključuje do sada 2.235 ugroženih skupina biljaka, gljiva i životinja.

21 Izvor: Eurostat; podaci i metodologija opisani su u pokazatelju „ispuštanja stakleničkih plinova ”. 22 Izvor podataka je Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti

PRIJEVOD

- 23 -

Hrvatska je uspostavila nacionalnu ekološku mrežu koja obuhvaća 47 % kopnenog i 39 % mor-skog teritorija i nastavlja s utvrđivanjem potencijalnih lokaliteta koji će činiti dio europske ekološke mreže NATURA 2000. Usvojena je prva generacija planova za upravljanje zaštiće-nim područjima za Nacionalni park Risnjak, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Paklenica, Park prirode Velebit, Park prirode Lonjsko Polje i Park prirode Učka. Planovi upravljanja Nacionalnim parkom Krka, Nacionalnim par-kom Kopački rit, Nacionalnim parkom Papuk i Parkom prirode Vransko jezero u završnoj su fazi pripreme. Hrvatska planira dovršiti planove upravljanja za sve parkove do kraja 2010. godine a za morska zaštićena područja do kraja 2011. Prema provedbenom planu projekta „MedPan South“ Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) pod nazivom „Razvoj mreže sre-dozemni morskih i obalnih zaštićenih područja kroz poticanje stvaranja i upravljanja zašti-ćenim područjima na Sredozemlju unutar nacionalne jurisdikcije trećih zemalja“, konačni nacrt planova upravljanja za Nacionalni park Kornati i Park prirode Telašćica bit će izrađeni do kraja 2010. godine. Premda trenutačno nemaju sve uprave parkova planove upravljanja kao takve, svaki nacionalni park, park prirode i županijske javne ustanove izrađuju Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja u koji-ma planiraju svoje aktivnosti. Godišnji program podnosi se Ministarstvu kulture ili županij-skoj skupštini radi odobrenja i izdvajanja iz proračuna. Izrađen je nacrt prijedloga budućih lokaliteta NATURA 2000 koji uključuje i većinu područja koja su dio nacionalne ekološke mreže. Nakon uspostavljanja mreže NATURA 2000 za sve lokalitete bit će potrebno pripre-miti i provesti planove upravljanja, što također uključuje razvoj infrastrukture. Bit će pot-rebno uvesti i sustavan mehanizam nadzora za što će od ključne važnosti biti odgovarajuće prikupljanje i procjena bioloških podataka. Tlo – Od ukupne površine Hrvatske, 52 % je poljoprivredno zemljište, 46 % su šume a 6 % je neplodna zemlja. Utvrđena je određeno značajno onečišćenje zemljišta, ukupno se 1.056 lokaliteta pokazalo kao potencijalno onečišćenima pri čemu je za 69 tih lokaliteta onečišće-nje dokazano, ali broj onečišćenih lokaliteta tek treba u potpunosti utvrditi. Onečišćenje je uglavnom povezano s neodgovarajućim komunalnim odlagalištima i „žarištima“ (opis u pog-lavlju o gospodarenju otpadom). More – More zauzima 35 % ukupne površine Hrvatske i od značajne je važnosti u smislu bio-loške raznolikosti i ekološkog sustava, ali također predstavlja značajan element gospodar-skog razvoja (pomorski promet, turizam, ribarstvo). Kvaliteta hrvatskog dijela Jadranskog mora (koje je dio Sredozemlja) i dalje je dobro oču-vana pri čemu 98 % provjera uzoraka pokazuje zadovoljavajuću kvalitetu mora na plažama. U pogledu eutrofikacije na određenim mjestima poput šibenskog, kaštelanskog i bakarskog zaljeva, stanje se znatno poboljšalo u odnosu na ranija desetljeća. Ali s druge strane, neob-rađene ili nedovoljno obrađene otpadne vode predstavljaju sve veću opasnost za kvalitetu morske vode, posebice imajući na umu utjecaj na sve veći turizam. I na kraju, sve veći in-tenzitet pomorskog prometa predstavlja dodatnu potencijalno značajnu opasnost za onečiš-ćenje morskog okoliša. Energija – Održivost energetskog razvoja podrazumijeva ravnotežu između zaštite okoliša, sigurnosti opskrbe energijom i konkurentnosti energije kao i cjelokupnog gospodarskog sus-tava. Ukupna godišnja opskrba primarnom energijom u Hrvatskoj 2008. godine bila je 0,9 posto niža nego godinu dana ranije. Istovremeno, bruto domaći proizvod povećao se za 2,4 %, što

PRIJEVOD

- 24 -

je rezultiralo daljnjim smanjenjem intenziteta energije za 3,2 %. Usporedba s europskim prosjekom intenziteta energije (EU-27) pokazuje da je intenzitet energije u Hrvatskoj bio 3,2 % viši23

.

Hrvatska ima nekoliko izvora primarne energije – prirodni plin, tekuća goriva, hidroenergija i drugi obnovljivi izvori, ugljen i nuklearna energija. Energetski sustav uvelike je ovisan o nafti i prirodnom plinu a tu leži i glavna briga u vezi sa sigurnošću opskrbe. Očekuje se zna-čajno povećanje uvoza energije kao potpora gospodarskom rastu, što je posljedica činjenice da se hrvatska proizvodnja primarne energije smanjuje dok potrošnja energije ima stalan trend rasta. To je za posljedicu imalo smanjenje vlastite opskrbe energijom koja je 2007. godine bila niža za 7,8 % u nego u 2006., čime je pokriveno 46,9 % potreba za energijom. Drugim riječima, ovisnost o uvozu porasla je sa 49,4% u 2006. godini na 53,2 % u 2007. Jedi-ni oblici energije s rastom proizvodnje u 2007. godini bili su proizvodnja prirodnog plina zbog novih polja u Jadranskom moru kao i energije iz obnovljivih izvora. Hrvatska energiju koristi manje efikasno nego većina zemalja EU trošeći 20% više primarne energije po jedinici BDP-a. Zbog toga je Hrvatska odredila nacionalni indikativni cilj uštede energetske učinkovitosti na 9% prosječne godišnje potrošnje energije izračunato prema dos-tupnim podacima za vremensko razdoblje od 2001. do 2005. U tom cilju pripremljen je de-taljan Program energetske učinkovitosti RH za razdoblje 2008. - 2012. Hrvatska ima relativno velik potencijal obnovljive energije (vode, vjetra, sunca, biomase, geotermalni izvori) koji do sada nije bio dovoljno iskorišten. Godine 2007. udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj opskrbi energijom bio je oko 7,6 %24

dok je prosjek za EU-27 bio 15,6 %. Od ukupne proizvodnje električne energije u 2007. godini, 36,3 % proizvedeno je iz obnovljivih izvora energije pri čemu su velike hidroelektrane predstavljale 35,3 %, dok je 1 % dolazilo iz drugih obnovljivih izvora (male hidroelektrane, vjetar, odlagališni plin). Količi-na električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora predstavljala je 23,9 % ukupne pot-rošnje električne energije, velike hidroelektrane obuhvaćale su 23,2 % a ostali obnovljivi izvori obuhvaćali su 0,7 %. Od donošenja poticajnog zakonodavnog okvira za obnovljive izvo-re energije 2007. godine ulagači koji bi željeli izgraditi objekte za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora iskazali su značajan interes.

2.1.3. Regionalna konkurentnost Prema globalnom indeksu konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma za 2009. – 2010., Hrvatska zauzima 72. mjesto među 133 zemlje, uz pad rezultata konkurentnosti s 4,22 na 4,03. Ako pogledamo 12 stupova konkurentnosti, najočitije smanjenje zabilježeno je u Efi-kasnosti tržišta rada i Efikasnosti tržišta roba. Ostali stupovi poput Sofisticiranosti financij-skog tržišta, Poslovne sofisticiranosti i Institucija, također su procijenjenI suboptimalnima. No dobri rezultati posljednjih godina osigurali su višu ocjenu u Makroekonomskoj stabilnosti. S druge strane, zadovoljavajuća razina zabilježena je za Zdravstvo i Osnovno obrazovanje kao i za Tehnološku spremnost i Infrastrukturu. Hrvatski poduzetnici sve su svjesniji činjeni-ce da međunarodni tokovi roba, usluga, tehnologije i ideja, kao i poticaji za očuvanje okoli-ša, predstavljaju izuzetne prilike za one koji su sposobni za uspješno natjecanje na tržištu.

23 Energija u Hrvatskoj – Godišnje izvješće o energiji 2008. 24 Preračunato prema metodologiji EUROSTAT-a

PRIJEVOD

- 25 -

U ovom poglavlju daje se prikaz glavnih područja interesa u pogledu regionalne konkuren-tnosti. Malo i srednje poduzetništvo u posljednjem je razdoblju jedno od osnovnih pokretača hr-vatskog gospodarstva i zauzima važnu ulogu u restrukturiranju industrije, konkurentnosti i inovativnosti, kao i u stvaranju novog zapošljavanja. Ukupan broj MSP-a u laganom je poras-tu, a 2008. godine dosegao je 99,76% svih registriranih poduzeća (Dodatak 2., Tablica 5.). U EU-15, 99,6% poduzeća su mala i srednja poduzeća, koja ostvaruju 44% nacionalnog BDP-a, od čega je 40% izvoz. MSP-i također predstavljaju i 40% ukupne imovine poduzeća25

. Najak-tivniji sektori su veleprodaja i maloprodaja, nakon čega slijede nekretnine i proizvodnja. Podaci o smještaju gospodarske aktivnosti na županijskoj razini, mjereni prema registrira-nim poduzećima, pokazuju da su MSP-i koncentrirani u nekoliko velikih urbanih središta (Za-greb, Split, Rijeka, Osijek i okolna područja).

Usprkos napretku koji je iskazan u sektoru MSP-a tijekom proteklih godina, u pogledu us-pješnosti MSP-a postoje brojni izazovi, koje treba premostiti ako Hrvatska želi u potpunos-ti iskoristiti prednosti članstva u EU i učinkovito odgovoriti na izazove EU-a i globalnih tržiš-ta. Dvije trećine MSP-a u Hrvatskoj su mikro-poduzeća od kojih mnogima trenutačno nedostaju vještine i resursi za daljnji razvoj vlastitog potencijala. Značajan dio MSP-a treba rješavati poteškoće poput ograničenog pristupa financiranju i posebnim financijskim instrumentima (zajmovima, garancijama, rizičnom kapitalu), niskih razina produktivnosti, nedovoljne razi-ne profitabilnosti, što pak utječe na razvoj ulaganja, nedostatak inovativnosti i opći izosta-nak suradnje između poduzetništva i istraživanja i razvoja, ne samo u poslovnim odnosima sa znanstvenim ustanovama već i s društvima specijaliziranim za nove tehnologije i istraži-vanje i razvoj. Dodatne prepreke su mali sektor visoke tehnologije, usmjerenost proizvodnje uglavnom prema domaćem tržištu, niski udio visokokvalitetnih proizvoda i njihova certifika-cija. Sve navedeno predstavlja glavne čimbenike koji onemogućavaju razvoj sektora MSP-a i sprječava postizanje zadovoljavajućih razina MSP-a. Istraživanje i razvoj, inovativnost i visoka tehnologija neupitno su glavni elementi gospo-darstva znanja, kao i osnovni čimbenici gospodarskog rasta, poduzetničke konkurentnosti i zapošljavanja. Rezultati istraživanja i razvoja okrenuti tržištu i komercijalno iskoristive ino-vacije primjenjive u poduzetničkom kontekstu (uključujući i MSP) osnova su za povećanje ukupne dodane vrijednosti i konkurentnosti privatnog sektora. Ti sektori u Hrvatskoj zaosta-ju za europskim i međunarodnim konkurentima. S obzirom na slabe aktivnosti istraživanja i razvoja u poduzetništvu i u usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska ima nisku razinu zapošljavanja u proizvodnom sektoru visoke i srednje visoke tehnologije. Godine 2006. samo je 4,7% radnika bilo zaposleno u tom sektoru u uspo-redbi sa 6,6% u EU26. Hrvatska i u sektoru usluga koje se snažno oslanjaju na znanje ima relativno nizak udio zapošljavanja, koji je izmjeren na 23,27% 2008. godine, u odnosu na 33% u EU-2727. Udio kadra u području istraživanja i razvoja u poduzetničkom sektoru (0,87% radne snage u Hrvatskoj u odnosu na 1,46% u EU-2728

25 Redovno Izvješće Europske komisije o napretku za 2009.

) nije dovoljan za akumulaciju regio-nalnog tehnološkog potencijala. Javni sektor zapošljava 82% svih istraživača, a država finan-

26 EUROSTAT, 2006. 27 EUROSTAT, 2008. 28 EUROSTAT, 2007.

PRIJEVOD

- 26 -

cira oko 80% istraživanja na sveučilištima i javnim institutima, dok 15,5% izdataka za istraži-vanje i razvoj u javnim ustanovama i 18,5% troškova istraživanja i razvoja u visokoškolskim ustanovama dolazi iz vlastitih izvora, privatnih i javnih poduzeća i stranih investitora. Pos-lovno istraživanje uglavnom financiraju sama društva (72% u 2008.) dok država pridonosi poslovnom sektoru sa skromnih 1,8%29. Udio inovativnih društava u Hrvatskoj je 30,6%, što je ispod prosjeka EU-27 (38,9%)30, ali je svejedno usporediv s ostalim državama članicama EU. Hrvatska društva ne iskorištavaju tehnološke i inovacijske aktivnosti i istraživanje i razvoj kao glavni izvor za stvaranje opće konkurentne prednosti. Izdaci za inovacije u odnosu na ukupni dohodak su i dalje niski. Bruto domaći izdatak za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj 2008. godine iznosio je 0,9% BDP-a (Dodatak 2., Slika 6.), što je znatno niže od prosječne razine EU-27 koja je u isto vrijeme bila 1,9%.31

Turizam je važan sektor za hrvatsko gospodarstvo. Godine 2008. ukupni prihodi od turizma iznosili su 15,24% BDP-a. Zahvaljujući svom jedinstvenom prirodnom blagu i kulturno-povijesnom naslijeđu, Hrvatska ima izuzetno privlačan turistički potencijal koji mora biti snažnije valoriziran, u cilju stvaranja bolje prepoznatljivog identiteta hrvatskog turizma što bi povećalo konkurentnost i olakšalo tržišno pozicioniranje. Za razliku od hrvatske obale, kontinentalni dio zemlje, sa stajališta turizma, i dalje je nedovoljno i/ili neefikasno iskoriš-ten, premda ni tamo ne nedostaje potencijalnih turističkih atrakcija. Velika većina (94%) turističkih smještajnih kapaciteta nalazi se u ljetovalištima na obali. Produktivnost hrvatskog turizma ograničena je zbog zastarjelih koncepata i tehnologije, kao i zbog niske prosječne razine kvalitete smještajnih kapaciteta. Nedostaju objekti koji bi pridonijeli povećanju opće kvalitete usluge i koji bi produljili turističku sezonu kako u prio-balnom tako i u kopnenom turizmu. Osim toga, nedostaje profesionalno upravljanje koje bi promicalo i naglašavalo raznolikost turističke ponude i popratnih turističkih sadržaja. Ukup-ni smještajni kapacitet ima nepovoljnu strukturu po vrstama objekata. Godine 2008. od ukupnog udjela ležaja, samo 17% je bilo u objektima hotelskog tipa (hoteli i apartmanska naselja), dok je preostalih 83% bilo u malim obiteljskim objektima, kampovima i drugim vrstama objekata32

. Premda prepoznato kao dio turističkog potencijala, kulturno naslijeđe poput dvoraca, palača, ladanjskih kuća, utvrda, kuća tradicionalne arhitekture, spomenika industrijskog naslijeđa, kuća tradicionalnih obrta, itd. i dalje je zanemareno i neiskorišteno. Trenutačno je oko 5.600 nepokretnih kulturnih spomenika klasificirano kao zaštićena kultur-na dobra, a koja se mogu vrednovati kroz turizam i poduzetničke aktivnosti.

Očite su regionalne razlike unutar i između tri hrvatske statističke regije NUTS II. Sjevero-zapadna Hrvatska najrazvijenija je regija čiji je BDP po stanovniku 2006. godine bio 25,3% viši od prosječnog BDP-a Hrvatske. Najmanje razvijena regija je panonska Hrvatska s BDP-om po stanovniku koji je 28% niži od hrvatskog prosjeka, dok je istovremeno BDP po stanov-niku jadranske Hrvatske bio samo 3,7% niži33. Uzimajući u obzir apsolutne brojke, hrvatski BDP po stanovniku je 2006. godine bio 8.807 €, dok je u SZ Hrvatskoj dosegao 11.037 €, u jadranskoj regiji 8.480 €, a u Panonskoj samo 6.340 €. Prateći BDP prema paritetu kupovne moći za istu godinu (2006.), SZ Hrvatska dosegla je 73,2% prosjeka EU-27, dok je jadranski dio ostvario 56,2%, a panonski 42% prosjeka EU-27 (Dodatak 2., Slika 7.)34

29 Godišnji izvještaj o istraživanju i razvoju za 2008., DZS RH

.

30 EUROSTAT, Community Innovation Survey 2006. 31 EUROSTAT, 2008. 32 Izvor: Ministarstvo turizma 33 Državni zavod za statistiku (Priopćenje, srpanj 2009.) 34 EUROSTAT, 2009.

PRIJEVOD

- 27 -

Demografske promjene, a prvenstveno depopulacija, pokazuju da Hrvatska ima znatno ne-povoljna demografska kretanja u usporedbi s razvijenijim dijelom Europe. Depopulacijska područja karakteristizira nerazvijena infrastruktura, što pokazuje da je ekstenzivna i efika-sna infrastruktura osnovni pokretač konkurentnosti. Ključ je to za osiguranje efikasnog fun-kcioniranja gospodarstva jer utvrđuje mjesto gospodarske aktivnosti i vrste aktivnosti ili sektore koji se mogu razviti u pojedinom gospodarstvu. Kvaliteta i proširenost infrastrukture ima utjecaj na gospodarski rast i smanjuje nejednakosti u dohotku i siromaštvo. U tom pog-ledu panonska regija je najviše pogođena te pokazuje brojne razlike u infrastrukturi i bilježi stalno smanjenje broja stanovnika. Postojanje kvalitetne infrastrukture povezane s poduzetništvom preduvjet je za konkuren-tnost i održivu gospodarsku aktivnost s dodanom vrijednosti. Ukoliko ona ne postoji, to preds-tavlja prepreku gospodarskom rastu. Javna ulaganja namijenjena ublažavanju takvih nedos-tataka mogla bi tako imati pozitivan učinak na poticanje i povećanje utjecaja privatnog ula-ganja. Trenutačno infrastruktura povezana s poduzetništvom u Hrvatskoj obuhvaća 32 podu-zetnička centra, 29 poduzetničkih inkubatora (površine od 290.354 m2 i 319 poduzetnika koji su 2007. godine zaposlili 959 osoba) i 6 tehnoloških parkova (površine od 8.523 m2 i 68 podu-zetnika koji su 2007. godine zaposlili 290 osoba). Izgradnju poduzetničkih zona financirale su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, projekti financirani sredstvima EU-a i razna ministarstva. U razdoblju od 2004. do 2009. godine, Ministarstvo gos-podarstva, rada i poduzetništva sufinanciralo je izgradnju odnosno uređenje 293 poduzetnič-ko-industrijskih zona, koje su, prema podacima dostavljenim od strane jedinica lokalne sa-mouprave, zauzimale oko 8.000 hektara s oko 1.800 aktivnih poduzetnika koji su zapošljavali 31.000 osoba35. No unatoč prethodno navedenih ulaganja, kvaliteta dostupne poduzetničke infrastrukture ograničava gospodarske aktivnosti i rast poduzeća. Posebice velike poduzet-ničke zone koje imaju najveći potencijal za velike investicijske projekt smatraju se neodgo-varajućima za primanje stranih i domaćih ulaganja zbog niske razine infrastrukturne oprem-ljenosti36

.

Problem koji priječi strana greenfield ulaganja je neodgovarajuća i neopremljena infrastruk-tura povezana s poduzetništvom što se uglavnom odnosi na veličinu industrijske parcele, dos-tupnost osnovne infrastrukture, povezanost s glavnim prometnim koridorima i dostupnost visoko kvalitetne radne snage37. Hrvatska zaostaje u greenfield ulaganjima u usporedbi s dru-gim članicama EU, s obzirom da je dovršila samo mali broj projekata, uglavnom u uslužnom sektoru (financijsko posredovanje, maloprodaja) i građevinskoj industriji38

.

U skladu s obnovljenom Lisabonskom strategijom ključno je uspostaviti osnovu za potpuno uključivo informacijsko društvo, široku primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologi-ja u javnim uslugama, MSP-ima i kućanstvima, na osnovi suvremene telekomunikacijske in-frastrukture. Razina gustoće širokopojasne infrastrukture u Hrvatskoj ukupno iznosi 8,6%, što je znatno niže od prosjeka EU-27 od 18,2%, i što Hrvatsku smješta iza većine država čla-nica EU. Godine 2005. bilo je samo 2,5 priključka na širokopojasni Internet na 100 stanovni-ka, što znači da je u razdoblju od 2005. do 2007. razina gustoće širokopojasnog interneta narasla za gotovo 3,5 puta, odnosno postignut je godišnji rast od 3%. U ruralnim područjima

35 Izvor: Uprava za malo gospodarstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva 36 “ANALIZA PONUDE I POTRAŽNJE POSLOVNIH ZONA U REPUBLICI HRVATSKOJ ”, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja, 2010. 37 Izvor: Istraživanje Agencije za promicanje izvoza i ulaganja 38 World Investment Report 2009.

PRIJEVOD

- 28 -

Hrvatske, gdje pristup internetu velike brzine nije dostupan ili je dostupnost vrlo niska, pos-toji potreba za izgradnju širokopojasne infrastrukture, kao i dogradnju i obnovu postojeće infrastrukture elektroničkih komunikacija u državnom vlasništvu. U općem okviru poslovnog okruženja, posebna pozornost mora se posvetiti ne samo usluga-ma i mrežama podrške poduzetništvu kao generatorima poduzetničke aktivnosti već i zaus-tavljanju negativnih demografskih kretanja i poboljšanju kvalitete života, dostupnosti i kva-liteti javnih usluga poput obrazovanja, zdravstva, socijalne pomoći i službi za zapošljava-nje. Dostupnost i razina obrazovanja postignuta u cijeloj Hrvatskoj utječe na ujednačen rast zemlje te je tako prepoznata kao ključni čimbenik u razvoju i prijelazu prema suvremenoj proizvodnji visoke dodane vrijednosti. Analiza uvjeta rada u obrazovnim ustanovama navodi na zaključak kako postojeće stanje obrazovne infrastrukture i opreme ne zadovoljava pot-rebe školskog obrazovanja. Više od 77% infrastrukture izgrađeno je prije 1980. godine, a više od 11% škola nema zadovoljavajuće higijenske i sanitarne uvjete39

. Državni pedagoški standardi utvrđuju optimalne prostorne, tehničke, higijenske, kadrovske, informacijske i standarde opreme koji služe kao smjernice prema osiguranju jednakih uvjeta rada u obra-zovnim ustanovama. Zgrade osnovnih i srednjih škola ujedno se koriste i u važnu svrhu stru-kovnog i trajnog obrazovanja odraslih.

U ovaj se sektor slabo i neravnomjerno ulagalo u cijeloj zemlji, što je za rezultat imalo ne-odgovarajuću obrazovnu infrastrukturu. To također značajno utječe na postojeću obrazovnu strukturu stanovništva u Hrvatskoj, koja je prilično nezadovoljavajuća i pokazuje nedostatak visoko obrazovanih osoba (procijenjeno na samo 18,5% među radno sposobnim stanovniš-tvom u dobi između 25 i 64 godine)40

. Loša kvaliteta obrazovnih usluga predstavlja kataliza-tor depopulacije u manje urbaniziranim i slabije razvijenim područjima Hrvatske. Tim je regijama uskraćena kvalitetno osposobljena i obrazovana radna snaga, i ta činjenica odbija investicije.

Zdravlje stanovništva neke zemlje glavni je pokazatelj ljudskog razvoja i prosperiteta, ali i nužan preduvjet za društveni i gospodarski rast. Zdrava radna snaga od vitalne je važnosti za konkurentnost i produktivnost zemlje. Loša kvaliteta i dostupnost zdravstvenih usluga vode do značajnih troškova što čini ulaganja u pružanje zdravstvenih usluga izrazito važnima za gospodarstvo. U zdravstvenom sektoru u Hrvatskoj važan čimbenik u ocjenjivanju efika-snosti zdravstvene skrbi je broj bolničkih kreveta, koji prati opadajući trend prosjeka EU. Tako je 2007. godine ovaj kapacitet iznosio 5,49 na 1.000 stanovnika, što je blizu prosjek EU (6,07). Nadalje, približna prosječna starost objekata primarne zdravstvene zaštite je 73 godine. Prosječna starost objekata kliničkih bolnica je 85, a općih bolnica 96 godina. Medi-cinska oprema u jedinicama za pružanje hitne pomoći je zastarjela i neodgovarajuća, s pro-sječnom starosti od 10 do 12 godina. 25% ukupne opreme nabavljeno je prije više od 20 go-dina i smatra se zastarjelom41

. Prema teritorijalnoj rasprostranjenosti zdravstvenih ustano-va, postoji prekomjerna koncentracija ustanova tercijarne zdravstvene zaštite u glavnom gradu, dok udaljena i ruralna područja kao i otoci nisu odgovarajuće pokriveni.

Pristup uslugama socijalne skrbi i dalje predstavlja značajan izazov. Sustav usluga socijalne skrbi nekada je bio visoko centraliziran, posebno 90-ih godina, kada je broj pružatelja soci- 39 Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 40 Izvor: Državni zavod za statistiku, 2008. 41 Izvor: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

PRIJEVOD

- 29 -

jalnih usluga iz nevladinog sektora bio vrlo mali. Od 2001. godine došlo je do određene de-centralizacije socijalnih usluga (prvenstveno kod onih usluga koje su namijenjene starijim i nemoćnim osobama) te su otvorene mogućnosti ulaska privatnih profitnih i neprofitnih sek-tora u ovo područje. Osim proširenog kruga pružatelja usluga, korisnici imaju više moguć-nosti, a službe imaju veću mogućnost udovoljiti posebnim potrebama korisnika (individuali-zacija). Broj domova za starije i nemoćne značajno je porastao, a većinu domova osnovali su pojedinci ili nevladine organizacije (vjerske ili humanitarne organizacije, dobrotvorna društva). No tržište socijalnih usluga i dalje je nerazvijeno, potražnja za određenim usluga-ma premašuje ponudu te postoje velike razlike u cijenama usluga koje pružaju državni i nedržavni pružatelji usluga. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi uključeno je u proces poboljšanja socijalne infrastrukture od 2005. godine. Procjenjuje se da oko 70% javnih smještajnih ustanova ne ispunjava osnovne standarde javnog zdravstva. Još jedan važan čimbenik konkurentnosti je efikasnost tržišta rada, čime se osigurava da radnici budu najefikasnije raspoređeni u gospodarstvu. No pružanje usluga tržišta rada u Hrvatskoj ne ispunjava stvarne potrebe. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), kao jedini pružatelj usluga posredovanja u zapošljavanju, pod velikim je pritiskom klijenata što snažno utječe na kvalitetu i pristupačnost usluga. Prema podacima skupine za utvrđivanje kriterija javnih službi za zapošljavanje, odnos broja tražitelja posla i objavljenih natječaja za slobo-dna radna mjesta prema broju zaposlenih u službama iznosio je 956,5 prema jedan 2007. godine42

. Usporedbe radi, isti pokazatelj iznosio je 810 u Sloveniji i 554,3 u Mađarskoj. Osim toga, očekuje se daljnje povećanje radnog opterećenja zbog razvoja novih i kvalitetnijih usluga (npr. cjeloživotno profesionalno usmjeravanje, specijalizirane usluge posredovanja za mlade i osobe s invaliditetom) kroz okvir Programa za razvoj ljudskih potencijala u okviru IPA programa. Također, zbog financiranja sredstvima ESF-a, broj korisnika će se značajno povećati u programima aktivne politike tržišta rada. Postojeća infrastruktura HZZ-a nije odgovarajuća da bi mogla pratiti te značajne promjene u pogledu povećanja broja zaposle-nih, usluga i u konačnici, klijenata.

2.1.4. Ljudski kapital43

Ljudski kapital u Hrvatskoj suočen je sa sličnim strukturnim izazovima kao i u većini zemalja zapadne i srednje Europe, poput smanjenja broja i starenja stanovništva, stagnacije zapoš-ljavanja i visoke nezaposlenosti. Prema Popisu stanovništva iz 2001. godine, Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika što predstavlja smanjenje od 7,8% u odnosu na prethodni popis. Prema procjenama za 2008. godinu, broj stanovnika je 4.434.500. Uz smanjenje broja stanovnika, posljednja demog-rafska kretanja i projekcije pokazuju da je u Hrvatskoj starenje stanovništva prilično ubr-zano s obzirom da je današnja prosječna dob stanovništva 37,5 godina za mušku i 41 godina za žensku populaciju, uz prosječnu stopu starenja od 1,6 godina za muškarce i 1,8 godina za žene po desetljeću. Prethodno navedeni pokazatelj ukazuje na strukturne promjene među stanovništvom i neposredni utjecaj na radnu snagu. Prema podacima Eurostata za 2006. godinu očekivani životni vijek u Hrvatskoj bio je 72,51 godine za muškarce i 79,33 godine za žene, što je nešto niže od prosjeka EU, gdje je u EU-

42 www.pes-benchmarking.eu 43 Izvori statističkih podataka su Državni zavod za statistiku RH i Eurostat, osim ako nije drukčije navedeno.

PRIJEVOD

- 30 -

27 bio 75,84 za muškarce i 82,00 za žene. Stopa ovisnoga starijeg stanovništva za Hrvatsku je 2008. godine bila 25,6, dok je isti pokazatelj za zemlje EU-27 2008. godine iznosio 25,2, što pokazuje da se Hrvatska suočava s demografskim promjenama sličnim onima koje se primjećuju u EU. Stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva (u dobi od 15-64 godina) iznosila je 63,2% 2008. godine. Kako je prikazano u Dodatku 2., Tablica 6. stopa zaposlenosti radno sposob-nog stanovništva sporo se povećavala posljednjih godina prije svjetske financijske krize sa 55,0% 2005. na 57,8% 2008. godine. To se ipak smatra relativno niskom stopom zaposlenosti u usporedbi s prosječnom europskom stopom zaposlenosti, koja je na kraju 2008. godine procijenjena na 65,9%. Stopa zaposlenosti žena je rasla sa 48,6% 2005. godine na razinu od 50,7% 2008. godine (cilj EU u 2010. je 60%); a što se starijih tiče (55-64) stopa zaposlenosti je 36,6% (cilj EU u 2010. je 50%). No uzimajući u obzir visoke godišnje stope rasta uočene u Hrvatskoj kroz cijelo proteklo razdoblje, relativno stabilne stope kretanja zaposlenosti po-kazuju primjenu razvojnog modela „rast bez zapošljavanja“ (realni rast BDP-a dosegao je 4,7% 2006. godine; dok je 2007. bio 5,5%, a 2008. 2,4% zbog globalnog financijskog pada). Stupanj obrazovanja i dalje utječe na aktivnost i stopu zaposlenosti. Godine 2007. stopa aktivnosti stanovnika srednjih godina (25-54) s osnovnom školom bila je 63,6%, sa srednjoš-kolskim obrazovanjem 83,3%, a s višom i visokom školom 93,5%. No recesija je donijela značajno smanjenje u zapošljavanju. Stopa zaposlenosti stanovnika u dobi od 15 - 64 godina pala je sa 59,7% u trećem kvartalu 2008. godine na 57,1% u istom razdoblju 2009. godine. Posebno je bilo izraženo smanjenje zaposlenosti muškaraca u dobi od 25 - 54 godina, čija je stopa zaposlenosti pala sa 82,4% na 77,2%, što je više od 5 postot-nih bodova u godinu dana. Za one među njima sa završenom višom srednjom školom, stopa zaposlenosti pala je više od 7 postotnih bodova. Objašnjenje leži u činjenici da je kriza po-godila proizvodnu i građevinsku industriju u kojima su većina radnika muškarci srednjih go-dina sa završenom srednjom školom. Profil osoba koje su općenito ugrožene na hrvatskom tržištu rada recesija je također snažno pogodila. Zaposleni s nepunim radnim vremenom kao i radnici s ugovorima na određeno vrijeme čine relativno nizak postotak zaposlenih osoba što ukazuje na to da se ovi fleksibilni oblici zapoš-ljavanja još uvijek ograničeno primjenjuju. Na primjer, udio zaposlenih s nepunim radnim vremenom u ukupnom broju zaposlenog stanovništva smanjio se sa 9,4% 2006. godine, na 8,9% 2008., te je postao mnogo niži od EU postotka od 18,2%, što se posebice odnosi na za-poslene žene (11,5% u usporedbi s 31,1%). Osim toga, radna produktivnost po osobi u stal-nom je porastu od 2002. godine sa 66,6% na 76,5% 2008. godine, što je znatno niže u uspo-redbi s prosjekom EU i s prosjekom EU-15 koji je 2008. godine bio 109,7% (Dodatak 2., Slika 10.). Nezaposlenost (praćena kroz ankete radne snage) pala je sa 12,7% 2005. godine na 8,4% 2008. (Dodatak 2., Tablica 6.). Stopa nezaposlenosti među mladima (15-24) znatno se sma-njila sa 32,5% na 22,0%, a stopa nezaposlenosti žena smanjila se sa 13,9% na 10,1%, no i da-lje je relativno visoka u usporedbi s većinom država članica EU i s prosjekom EU-27 koji je 2008. godine bio 7,0%. Kao posljedica recesije, stopa nezaposlenosti povećala se sa 7,0% u trećem kvartalu 2008. godine na 8,7% u istom kvartalu 2009. U 2010. godini očekuje se dalj-nje povećanje u cikličkoj nezaposlenosti. U cilju pružanja sigurnosti dohotka nezaposlenima i pružanja osnove za fleksibilnije odnose zapošljavanja, Vlada je značajno povećala visinu naknade za nezaposlene u 2009. godini. Visina naknade iznosila je 70% prethodne bruto pla-će bez doprinosa u prva tri mjeseca i 50% istoga u preostalom razdoblju, ali samo do 12

PRIJEVOD

- 31 -

mjeseci. No kako je broj korisnika rastao, izdaci su postali fiskalno neodrživi pa je u kolovo-zu 2009. godine Vlada odredila najviši dopušteni iznos koji je jednak minimalnoj plaći bez doprinosa u prva tri mjeseca i 80% istoga u preostalom razdoblju. Dugotrajna nezaposlenost (u trajanju duljem od 12 mjeseci) na vrlo je visokoj razini od 5,3% ukupnog broja aktivnog stanovništva 2008. godine (Dodatak 2., Tablica 6.). No istovremeno je došlo do smanjenja stope nezaposlenosti u svim osnovnim skupinama stanovništva, a po-sebice žena (sa 17,3% 2000. na 10,1% 2008.) i mladih u dobi od 15 – 24 godina (sa 38,4% 2000. na 22,0% 2008.). Sustav naknada za nezaposlene izgleda nema značajan učinak na učinkovitu ponudu rada zbog niske stope zamjene naknade i ograničenog trajanja naknade. Naknadu za nezaposlene prima također manje od 25% nezaposlenih tako da sustav stvara slab poticaj za povlačenje radne snage. Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj registriranih osoba s invaliditetom u lipnju 2009. bio je 5.685 i činio je 2,3% registriranog nezaposlenog stanovni-štva. Njihova struktura prema vrsti invaliditeta pokazuje da su to uglavnom osobe s intelek-tualnim poteškoćama (32,9%), nakon kojih dolaze osobe s tjelesnim invaliditetom (22%) i kombinirani invaliditeti (20%). U kolovozu 2009. godine, osobe sa završenom trogodišnjom strukovnom školom činile su 64,9% ukupne populacije nezaposlenih osoba s invaliditetom, odnosno 78,8% osoba s invaliditetom imalo je završenu trogodišnju ili četverogodišnju sred-nju školu. Za njih su poteškoće uglavnom proizlazile iz neodgovarajućih zanimanja, odnosno znanja i vještine koje te osobe posjeduju, a koje obično nisu tražene na tržištu rada. Osim toga, 40,9% nemaju posla, a 70,1% ih je dugotrajno nezaposleno (dulje od godinu dana). Prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, 50,4% osoba s invaliditetom nezaposleno je du-lje od tri godine, što ukazuje na težak položaj u pristupu zapošljavanju za osobe s invalidi-tetom. U razdoblju od 2006. do 2008. došlo je do postupnog smanjenja broja korisnika socijalne pomoći u cjelokupnom stanovništvu (2,5% 2006.; 2,3% 2007.; 2,1% 2008.). Među korisnicima socijalne pomoći također je došlo do smanjenja postotka nezaposlenih radno sposobnih sa 45,6% 2006. na 43,3% 2008. godine. Prema posljednjim podacima o nezaposlenima koji primaju socijalnu pomoć jednak je broj muškaraca i žena (udio žena je 50,1%). U ukupnom broju, 4,6% su osobe s invaliditetom, 3,9% su sadašnji i bivši ovisnici o drogama i alkoholu, 12,8% ih je u dobi između 15 i 24 godi-ne; 56% su u dobi od 40 do 64 godina, 38,5% nemaju završenu osnovnu školu; 78,5% primaju socijalnu pomoć dulje od jedne godine, 6,9% su samohrani roditelji jednog ili više djece, 37,3% žive u obiteljima s dvoje ili više djece. Tijekom svjetske recesije Hrvatski zavod za zapošljavanje pojačao je redovne aktivnosti i primijenio niz dodatnih mjera, na primjer, uspostavu mobilnih timova koji pružaju savjeto-davne usluge i podršku u očuvanju radnih mjesta. Rizik od siromaštva snažno je povezan s položajem članova kućanstava na tržištu rada. Go-dine 2008. osnovni pokazatelj HZZ-a „stopa rizika od siromaštva“ (odnosno prag od 60% na-cionalnog medijana ekvivalentnog neto dohotka) u Hrvatskoj je bio 18,9%, što predstavlja blago poboljšanje od 2001. godine (20,5%). Viša stopa rizika od siromaštva u 2008. godini za nezaposlene je bila 33,8% (prema 32,6% 2001.), nakon kojih je za gospodarski neaktivne

PRIJEVOD

- 32 -

27,3% (prema 25,5% 2001.), umirovljenike 24,7% (prema 19,8% 2001.) i samozaposlene 28,0% (prema 38,0% 2001.). U 2008. godini zaposleni su predstavljali 4,1% izloženih riziku od siro-maštva, dok je ta stopa 2001. bila 5,5%. Rizik od socijalne isključenosti povezan je s nižom razinom obrazovanja (rizik od siromaštva dva do tri puta je viši za skupine s nezavršenom srednjom školom nego za prosječno stanov-ništvo). Skupine osoba s invaliditetom ili pripadnici manjina (posebice Romi) i izbjeglice također su suočeni s rizikom od socijalne isključenosti. Stupanj obrazovanja u Hrvatskoj je ispod međunarodnog prosjeka. Konkretno, prema popi-su stanovništva iz 2001. godine, 2,9% stanovništva u dobi iznad 15 godina nije završilo nika-kav oblik obrazovanja, 15,7% nema završenu osnovnu školu, 21,8% stanovništva ima samo osnovnu školu, a 47,1% ukupnog broja stanovnika ima neki oblik srednjoškolskog obrazova-nja. Kako je navedeno u Strategiji razvoja sustava strukovnog obrazovanja 2008. – 2013., u 2008. godini strukovno obrazovanje je uključivalo oko 70% srednjoškolskih učenika. Osim toga, 4,08% stanovništva ima završenu dvogodišnju višu školu, a 7,8% stanovnika ima završen dodiplomski sveučilišni studij, poslijediplomski magistarski i doktorski studij, dok je stupanj obrazovanja za 0,6% stanovnika nepoznat. Prema najnovijoj anketi radne snage koju je ob-javio Eurostat, postotak osoba s visokim obrazovanjem među osobama od 25 – 64 godina nešto je manji od 17%. Obrazovne kvalifikacije imaju značajan utjecaj na trajanje nezaposlenosti. Udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih bez obrazovanja i osoba s nezavršenom osnov-nom školom bio je 74,3%, a udio onih koji su završili osnovnu školu bio je 62,9% u ukupnom broju nezaposlenih. Eurostatovi pokazatelji govore da je 2008. godine gotovo 95,4% stanov-ništva u dobi od 20 – 24 godine završilo neku vrstu višeg srednjoškolskog obrazovanja (Doda-tak 2., Slika 8.), dok je gotovo dvije trećine mlade populacije u dobi od 18 godina bilo upi-sano u obrazovni sustav. Udio dugotrajno nezaposlenih bio je niži u skupini osoba s trogodiš-njom (53,8%) i četverogodišnjom (48,4%) srednjom školom te onih s višim (42,8%) i visokim (40,4%) obrazovanjem. Brojčani pokazatelji onih koji prijevremeno napuštaju školovanje nisu sustavno prikupljani, no 2008. godine broj studenata koji su diplomirali na visokoškol-skim ustanovama povećao se za 22% u usporedbi s 2007. (20.969 diplomiranih 2007. i 25.573 u 2008.). Ovo poboljšanje neposredan je rezultat provedbe Bolonjskoga procesa. Trenutačno se visoko školstvo nedovoljno financira u usporedbi s europskim kriterijima. Udio izdataka za visoko školstvo u BDP-a je ispod 0,9% te i dalje prilično zaostaje za prosje-kom EU-a, koji je 2007. godine bio 1,3%. Primjena načela cjeloživotnog učenja i dalje je ispod prosjeka EU. Na osnovi Godišnjeg pla-na za poticanje zapošljavanja za 2008. godinu koji izrađuje HZZ, udio stanovništva u dobi od 25 do 64 godine koje sudjeluje u obrazovanju i osposobljavanju u smislu cjeloživotnog uče-nja u 2008. godini značajno je niži, 2,2%, dok je prosjek EU 9,5% (Dodatak 2., Slika 9.). Postoji jaz između ponude i potražnje tržišta rada za obrazovanjem. Premda ne postoji de-taljna analiza, može se zamijetiti manjak stručnih radnika, posebice radnika sa sekundarnim i tercijarnim tehničkim obrazovanje, dok istovremeno postoji višak radnika s obrazovanjem nižim od srednjoškolskog i općim srednjoškolskim obrazovanjem. U pogledu redovnog stru-kovnog obrazovanja, neki programi s najvišim stopama upisa obrazuju za zanimanja s najve-ćim brojem nezaposlenih osoba. Financiranju strukovnog obrazovanja pristupa se na tradici-onalan način pri čemu privatni sektor igra tek manju ulogu. Sredstva za financiranje sred-

PRIJEVOD

- 33 -

njoškolskog obrazovanja dodjeljuju se iz državnog proračuna i iz proračuna lokalnih i podru-čnih (regionalnih) uprava. Ovakvi uvjeti financiranja onemogućuju bržu reformu strukovnog obrazovanja, izgradnju sposobnosti i učinkovitiju interakciju između dionika i tržišta rada. Osim toga, ljudski potencijali za poduzetništvo zasnovano na inovativnosti i konkurentnost prilično su nezadovoljavajući. Udio kadrova u području istraživanja i razvoja u poduzećima je nedovoljan (0,83% radne snage u Hrvatskoj prema 1,35% u EU) za akumulaciju regionalnih tehnoloških sposobnosti. Posebno negativan trend je sve manji udio mladih koji upisuju teh-ničke i prirodne znanosti, medicinske i biomedicinske znanosti, IKT i inženjerske studije i koji mogu pridonijeti tehnološkom kapacitetu društava i industrije. Broj studenata prirodnih znanosti i dalje je nizak (3,80%), dok se broj studenata medicinskih znanosti (6,61%) i teh-ničkih znanosti i inženjerskih studija (22,69%) nije mijenjao tijekom proteklih sedam godi-na. Udio doktora znanosti je vrlo mali i iznosi samo 0,25% nositelja zvanja doktora znanosti u ukupnom stanovništvu; dok je postotak studenata na doktorskim studijima u područjima znanosti i tehnologije u stanovništvu u dobi od 20-29 godina 2006. bio 0,12%. Sektor istraži-vanja i razvoja u Hrvatskoj karakterizira dominacija javnog istraživanja i razvoja nad podu-zetničkim istraživanjem i razvojem. Ulaganja u istraživanje i razvoj (gotovo 1% BDP-a) tako su se pokazala nedostatnim za osiguranje dostatne razine inovativne proizvodnje. Prateći kretanja u nezaposlenosti i socijalnoj isključenosti, uočavaju se značajne regionalne razlike. U tom pogledu, prosječna stopa (registrirane) nezaposlenosti na nivou države bila je na razini od 16,3% 2007. godine, a kretala se od 10,0% u sjeverozapadnoj Hrvatskoj do 16,8% u jadranskoj Hrvatskoj i 25,8% u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj. Slično tome, opasnosti od izloženosti socijalnoj isključenosti i/ili stopa siromaštva u najsiromašnijim regijama u zemlji bile su šest puta više nego u najbogatijoj regiji, dok je razlika u siromaštvu između ruralnih i urbanih područja bila tri puta viša. Prema registru organizacija civilnoga društva Ministarstva uprave, trenutačno postoji 38.692 organizacija civilnoga društva, što predstavlja značajno povećanje od više od 30% u odnosu na oko 29.000 organizacija civilnoga društva registriranih 2006. godine (Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2006. – 2011.). Zna-čajne razlike mogu se uočiti između različitih sektora, odnosno, sportske organizacije civil-noga društva predstavljaju udio od 35,2%, a organizacije civilnoga društva u kulturi 14,2%, dok socijalne nevladine organizacije sudjeluju samo sa 3,6% ukupnog broja organizacija ci-vilnoga društva. Usluge koje pružaju organizacije civilnoga društva općenito se dijele u tri glavne kategorije: a) Poboljšanje kvalitete života i kulture življenja za marginalizirane i socijalno ranjive sku-pine, što uključuje usluge poput usluga privremenog smještaja (prihvatilišta za beskućnike i žrtve nasilja), unaprjeđenje stanovanja unutar obitelji ili drugi oblici zamjene za obiteljsku skrb, savjetovanje (pojedinaca i obitelji, žrtava obiteljskog i svih drugih oblika nasilja, po-drška mladima, liječenje za ovisnike), usluge pružene na terenu pojedincima, obiteljima ili skupinama korisnika, usluge prijevoza za osobe s invaliditetom i starije građane, pravno savjetovanje, izravna potpora i druge vrste pravnih usluga (besplatna pravna pomoć), po-boljšanje kvalitete života i kulture življenja, usluge usmjerene na programe samo-pomoći (materijalna potpora korisnicima i drugim marginaliziranim i socijalno ranjivim skupinama). b) Usluge socijalne i zdravstvene skrbi pri čemu organizacije civilnoga društva pružaju uslu-ge osobne pomoći, centri za dnevnu ili poludnevnu skrb za odrasle (starije, osobe s invalidi-

PRIJEVOD

- 34 -

tetom uključujući djecu); njega i dugotrajna skrb (uključujući domove za brigu o starijima); psiho-socijalna pomoć. c) Neformalno i cjeloživotno obrazovanje koje uključuje usluge obrazovanja izvan nastavnog programa i izvaninstitucionalno obrazovanje, specijalističko i strukovno osposobljavanje, informiranje i podizanje svijesti u zajednici, razvoj neprofitnog poduzetništva, predškolski odgoj i obrazovanje za djecu pripadnike romske manjine. U pogledu pružanja socijalnih usluga od strane nedržavnih čimbenika u 2007. godini, UNDP-ovo Mapiranje alternativnih socijalnih usluga/programa po zemljama za 2008. godinu poka-zalo je da je međunarodno financiranje činilo 23,4% ukupno dostupnog financiranja u 2007. godini, a 20,6% financijskih sredstava namijenjeno je posebno organizacijama civilnoga dru-štva koje pružaju neinstitucionalne socijalne usluge. Ukupno su organizacije civilnoga druš-tva činile 57,0% neinstitucionalnih socijalnih usluga pruženih u 2007. godini. Kroz program dodjele bespovratnih sredstava Vlade Republike Hrvatske, kojim upravlja Na-cionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, kao i kroz programe EU, brojni su projekti pro-vedeni u cilju jačanja organizacija civilnoga društva kao pružatelja usluga u području soci-jalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, kulture i zaštite okoliša. Pozitivni rezultati koji su pos-tignuti ukazuju na to da ovi oblici suradnje ispunjavaju potrebe lokalnog stanovništva, pri-donose zapošljavanju i mobiliziraju resurse lokalne zajednice. 2.1.5. Razvoj upravnih sposobnosti Reforma javne uprave od strateškog je značaja za ukupni proces reforme u Republici Hr-vatskoj. Pouzdana, otvorena, transparentna javna uprava okrenuta prema građanima sas-tavni je dio dobrog poslovnog okruženja i preduvjet za osiguranje boljeg standarda za sve građane, dok istovremeno ima važnu ulogu u procesu provedbe strukturnih i Kohezijskog fonda. Pojam javne uprave uključuje nekoliko vrsta upravnih tijela kako je određeno pozitivnim propisima i djelovanjem na središnjoj, područnoj i lokalnoj razini. Nekoliko je vrsta tijela javne uprave na središnjoj razini u Republici Hrvatskoj, a to su: ministarstva, središnji (dr-žavni) uredi Vlade Republike Hrvatske i državne upravne organizacije. Na područnoj i lokal-noj razini tijela javne uprave poznata su kao uredi državne uprave u županijama i tijelima lokalne i područne (samo)uprave. Kada je riječ o pravosudnom sektoru, u provedbi reforme pravosuđa ciljevi Republike Hr-vatske usmjereni su na jačanje vladavine prava, neovisnosti i nepristranosti sustava, pobolj-šanje efikasnosti i učinkovitosti pravosuđa, smanjenje broja neriješenih predmeta i pobolj-šanje upravljanja sudovima, jačanje profesionalizma visoko kvalitetnim obrazovanjem i ob-jektivnim i transparentnim sustavom upravljanja karijerama u pravosuđu. Među prioritetima navodi se odgovarajuća i potpuna provedba sudskih odluka, bolji pristup besplatnoj pravnoj pomoći, promicanje alternativnih načina rješavanja sporova, bolje upravljanje sustavom kaznionica i borba protiv korupcije. Organizacija i postupci Glavni aspekti procesa upravne reforme u Hrvatskoj povezani su s reformom organizacijske strukture javne uprave. Prvi korak u ovoj reformi započeo je spajanjem nekoliko ministar-stava nakon izbora 2003. godine. Reforma je dalje provedena smanjenjem broja ministar-

PRIJEVOD

- 35 -

skih mjesta u Vladi. Tijela državne uprave trenutačno zapošljavaju 53.299 državnih službe-nika44

.

Prema toj strukturi, većina zaposlenih ima završenu srednju školu 30.699 (58%) a 14.917 (28%) zaposlenih ima završen fakultet. Najmanje zastupljeni su zaposleni sa završenom vi-šom školom 6.478 (12,15%) i 1.205 (1,85%) zaposlenih bez diplome. Od ukupnog broja držav-nih službenika tijela državne uprave zapošljavaju 23.201 (43,53%) žena i 30.098 (56,47%) muškaraca pri čemu žene pripadaju uglavnom u skupinu sa završenim fakultetom dok muš-karci pripadaju u skupinu s višom i srednjom školom. Prema Uredbi o klasifikaciji radnih mjesta, rukovodećim državnim službenicima dodjeljuju se poslovi prema četiri pod-kategorije. Ta radna mjesta uključuju ovlasti i nadležnosti po-vezane s upravljanjem u tijelu državne uprave, upravnoj organizaciji i unutarnjim struktur-nim jedinicama, u izradi strategija i programa, koordinaciji izrade zakona i drugih propisa. Prema Ministarstvu uprave, u ožujku 2009. godine u tijelima državne uprave bilo je zaposle-no 5.890 rukovodećih državnih službenika45. Statistički podaci o broju državnih službenika i namještenika između 1. siječnja 2004. i 1. siječnja 2008. pokazuju da se broj zaposlenih tijekom godina nije značajno mijenjao pa je prema važećoj evidenciji, 11.815 državnih slu-žbenika i namještenika napustilo službu dok je ukupno novozaposlenih državnih službenika i namještenika bilo 11.221. Statistika ukazuje na velike fluktuacije zaposlenih osoba što po-kazuje potrebu za zadržavanjem visoko kvalitetnih zaposlenika. Ukupna struktura po dobi državnih službenika ipak nije dostupna u konsolidiranom obliku već samo pojedinačno prema evidencijama različitih državnih tijela. Nažalost, ukupan broj državnih službenika ne odgo-vara službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) zbog nedostatka metodologije (Dodatak 2., Slika 12.)46

.

Hrvatska državna uprava i dalje je suočena s brojnim nedostacima, poput politizacije, niskih plaća, nepostojanja jasnih pokazatelja radne uspješnosti, slabog planiranja i upravljanja ljudskim potencijalima. Odlučivanje je i dalje izrazito centralizirano s ograničenim prijeno-som ovlasti na srednje i niže rukovoditelje, što dovodi do neefikasnosti. Nepostojanje učin-kovite evidencije državnih službenika stoga je i dalje potrebno rješavati. Analizirajući proces reforme u javnoj upravi, pozornost treba usmjeriti na središnje pitanje koje se odnosi na poboljšanje upravnih postupaka: uspješnu provedbu Zakona o općem up-ravnom postupku (Sabor je usvojio ZOUP u travnju 2009. godine). Sadržaj ovog zakona u skladu je s odredbama Strategije reforme javne uprave 2008. – 2011. i s dokumentom politi-ke kojim se utvrđuju osnovna načela novog ZOUP-a. Ministarstvo uprave je tijelo nadležno za provedbu općih upravnih postupaka na razini središnje države i na područnoj (regional-noj) razini, a Centar za stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika u okviru Ministarstva uprave nadležan je za osposobljavanje državnih službenika kako na razini sredi-šnje uprave tako i na razini područne (regionalne) uprave. Čelnici jedinica lokalne i područ-

44 Izvor: Ministarstvo uprave, privremeni registar o broju zaposlenih državnih službenika u državnim tijelima na koje se primjenjuje Zakon o državnim službenicima, ažuriran u prosincu 2009. 45 Izvor: Ministarstvo uprave donijelo je „Strategiju razvoja ljudskih potencijala u državnoj službi 2010. – 2013.“ 46 Napomena: Određeni broj državnih službenika zaposlen je u tijelima lokalne i područne uprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima, prema posebnim zakonima. U tom smislu moramo naglasiti da Državni zavod za statistiku (DZS) daje opširnije informacije o ukupnom broju zaposlenih pod kategorijom O-javna uprava, obrana i obvezno socijalno osiguranje (prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007.).

PRIJEVOD

- 36 -

ne (regionalne) samouprave nadležni su za provedbu ZOUP-a na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, a Akademija za lokalnu demokraciju (koja je zapravo dio Ministar-stva uprave) trebala bi biti središnja ustanova za upravljanje obrazovanjem javnih dužnos-nika i zaposlenika na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. S obzirom na središnju ulogu Ministarstva uprave u nadgledanju provedbe ZUP-a i obvezno polaganje državnog stručnog ispita za sve državne službenike i zaposlene u javnim službama koji pro-vode upravni postupak predviđen novim zakonom, od osnovne je važnosti osigurati materi-jalne doprinose iz budućih strukturnih fondova. U proteklih 15 godina, u hrvatskom zakonodavstvu su se pojavila određena pitanja upravnih postupaka te su bila nepotrebno regulirana različitim zasebnim zakonodavstvom u odnosu na važeća rješenja ZOUP-a. Procjenjuje se da postoji preko 60 takvih zasebnih zakona koji ods-tupaju od određenih odredbi ZOUP-a. Zbog toga je područje upravnih postupaka postalo sve složenije, razina pravne sigurnosti za stranke smanjena, čime se značajno negativno utječe na načelo vladavine prava. Pitanje različitih upravnih postupaka koji su zasebno regulirani treba riješiti kao dio reforme cjelokupne državne uprave i uskladiti zasebne propise s prav-nim sustavom Europske unije. Prijelazne i završne odredbe novog ZOUP-a predviđaju obvezu središnjih tijela državne uprave da propituju potrebu postojanja zasebnih upravnih postupa-ka ili određenih proceduralnih odredbi u nekim upravnim područjima. Vlada Republike Hrvatske treba predložiti njihovo usklađivanje s novim ZOUP-om najkasnije u roku 6 mjeseci od datuma njegove primjene, dajući prednost potrebnim izmjenama i do-punama teksta zakona izbjegavajući suprotnosti i nejasnoće o pravilima na snazi. Potpuna revizija zakona očekuje se nakon četiri do pet godina od datuma njegove prve provedbe. U svrhu uspješne provedbe odredbi novog ZOUP-a, bit će također potrebno ozbiljno pristupiti procesu reformiranja sustava kontrole sudova nad upravnim dokumentima. Zbog toga sustav postupaka na upravnom sudu treba provesti kao neophodni preduvjet za uspješnu provedbu novog ZOUP-a. I na kraju, treba spomenuti da uspješna provedba novog ZOUP-a prije svega ovisi o usvajanju nove logike na kojoj se zasniva, na odgovarajućem profesionalnom osposo-bljavanju i izobrazbi zaposlenih na svim razinama javne uprave, praćenju i analizi upravnih i sudskih praksi i usklađivanju posebnih postupaka s odredbama novog ZOUP-a kao i reformi postupaka na upravnim sudovima. Ovi novi instituti, bez obzira što predstavljaju najbolja rješenja upravne teorije i prakse, zahtijevaju vrijeme za uspješnu primjenu u praksi. Jed-nako važno je osigurati trajnu, snažnu podršku i doprinos upravnih znanosti i praksi kao i podršku političkih struktura. Efikasnost hrvatskog pravosudnog sustava se analizira, prije svega usporedbom s relativnom visinom proračunskih sredstava iz kojih se financiraju pravosudni sustavi drugih zemalja EU-a. U odnosu na druge zemlje EU27, Hrvatska izdvaja relativni maksimum svojih proračunskih sredstava za pravosuđe, izraženo kao postotak BDP-a po zemlji/stanovniku (0,85% BDP-a p.c.), što je znatno više od prosjeka EU (0,33% BDP-a p.c.). Kapacitet nacionalnog pravosu-đa za povećanje djelotvornosti i učinkovitosti je velik, a to je moguće bez štete za kvalitetu rada i povećanja troškova rada za državu i građane. Nadalje, agregatni indikator vladavine prava mjeri razinu povjerenja građana u pravila koja su primjenjiva u društvu, kao i poštivanje tih pravila. Ovaj pokazatelj uzima u obzir razinu kriminaliteta, efikasnost pravosuđa, provedbu ugovora i zaštitu prava vlasništva u nekoj zemlji. Vladavina prava u Hrvatskoj (ocjena 55) prilično je niska u odnosu na prosjek EU 27

PRIJEVOD

- 37 -

(ocjena 80)47

. Nadalje, Hrvatska postiže ocjenu 3 (na ljestvici od 1 do 7) u pogledu ispitiva-nja javnog mnijenja o neovisnosti pravosuđa. Upravo kao i kod indeksa percepcije korupci-je, viša indeksna vrijednost predstavlja bolje rezultate u smislu percipirane više neovisnosti pravosuđa. Bolja efikasnost pravosuđa trebala bi se ostvariti i racionalizacijom mreže pravo-sudnih tijela kroz spajanje manjih sudova i državnih odvjetništava, što bi trebalo osigurati bolje korištenje dostupnosti postojećeg ljudskog potencijala.

Racionalizacija mreže sudova trenutačno je u tijeku. Očekivani rezultati su bolje upravlja-nje u sudskim predmetima, optimizacija rada sudova i brže rješavanje predmeta. Funkcio-nalna racionalizacija će rezultirati ujednačenom raspodjelom predmeta na sudovima i speci-jalizacijom sudaca. Materijalna racionalizacija zahtijeva velika financijska sredstva te će se provoditi postupno. Nakon spajanja prvostupanjskih sudova, analizirat će se reorganizacija drugostupanjskih i specijaliziranih sudova. Očekivani rezultati će biti bolje upravljanje sudskim predmetima kao i optimizacija sudova i brže rješavanje predmeta; dok se dovršetak ukupne racionalizacije sudova očekuje do kraja 2019. godine. Još jedan element efikasnog pravosuđa trebao bi biti smanjenje broja neriješenih predme-ta. Premda je u posljednjih pet godina postignut određeni napredak u smanjenju kašnjenja u rješavanju predmeta na hrvatskim sudovima, duljina trajanja postupaka na sudovima i dalje je općenito prekomjerna, a glavni problemi i dalje ostaju s provedbom sudskih presu-da

.

Na kraju 2004. godine broj neriješenih predmeta bio je 1.640.365, tri godine kasnije, na kraju 2007. godine, broj je smanjen na 969.100, dok je u rujnu 2009. broj progresivno sma-njen na 843.084 (što je 48,6% iz prve godine)48

.

Jedan od najvažnijih aspekata provedbe sudskih presuda je povezan s postupkom upisa zem-ljišta koji će se ubrzati čime će podaci o upisu zemljišta biti dostupni svim korisnicima na internetskim stranicama i Digitalnim zemljišnim knjigama - e-izvadak. Brzina upisa zemljišta smanjena je s prosječnih 800 dana na 73 dana (2004. – 2008.) dok je brzina upisa hipoteka smanjena s prosječno 23 dana na 7 dana. Izvadak iz zemljišne knjige izdaje se u roku od jednog radnog dana. U tijeku je razvoj IT komponente projekta Zajedničkog informacijskog sustava, što predstavlja najvažniju aktivnost nastavka Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra. U svrhu uspostave suvremenih zemljišnih knjiga kroz Projekt sređivanja zemljiš-nih knjiga i katastra, proces digitalizacije ručnog unosa podataka u zemljišne knjige je za-počeo u svim uredima zemljišnih knjiga pri općinskim sudovima što se odnosi na 4.132.030 evidencija upisa zemljišta. Za 232 katastarske općine ne postoje zemljišne knjige pa se nji-hovi podaci čuvaju u digitaliziranom formatu. Prijepis podataka iz zemljišnih knjiga dovršen je u 99,62% slučajeva. U kolovozu 2004. godine, započela je sustavna reforma sređivanja zemljišnih knjiga. U to su vrijeme zemljišne knjige u Republici Hrvatskoj (109) imale ukupno 359.500 neriješenih predmeta upisa zemljišta. U listopadu 2009. ukupni broj neriješenih predmeta u zemljišnim knjigama u Republici Hrvatskoj iznosio je 69.326 predmeta dok je u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zagrebu taj broj iznosio 16.674 predmeta. Razvoj nagod-be kao alternative procesu rješavanja sporova neposredno utječe na brzo i efikasno rješava-nje sporova i sudske postupke. Predviđa se da će usvajanje sustava rješavanja sporova ras-

45 Izvor: The Worldwide Governance Indicators. Daniel Kaufmann, Aart Kraay and Massimo Mastruzzi (2008). "Governance Matters VII: Governance Indicators for 1996-2007". World Bank Policy Research lipanj 2008. http://info.worldbank.org/governance/wgi/index.asp 48 Ministarstvo pravosuđa, Statistički podaci za 2009.

PRIJEVOD

- 38 -

teretiti sudove i utjecati na primjenu osnovnog ljudskog prava slobodnog pristupa sudovima i sudskim postupcima u prihvatljivom roku. U Republici Hrvatskoj je zabilježeno veliko sma-njenje broja predmeta, a od 31. prosinca 2004. godine ukupan broj neriješenih predmeta na sudovima iznosio je 1.640.365 predmeta dok je 31. siječnja 2007. ukupan broj neriješenih predmeta iznosio 969.100, što znači da je u tri godine broj neriješenih predmeta smanjen za 40,92%. Na osnovi postojećeg trenda smanjenja broja zaprimljenih predmeta i uzimajući u obzir prosječan godišnji priljev novih predmeta u proteklih pet godina koji je iznosio 900.000 predmeta, procjenjuje se da bi prihvatljiva razina neriješenih predmeta za Repub-liku Hrvatsku iznosila oko 600.000 predmeta, uz izuzetak prekršajnih sudova. Ova razina bi omogućila sustavu da obradi više predmeta nego što ih je zaprimljeno i da se s vremenom usredotoči na obradu predmeta starijih od tri godine, odnosno, u konačnici ova će razina neriješenih predmeta omogućiti obradu svih predmeta u prihvatljivom roku od tri godine. Osim problema neriješenih sudskih predmeta, slabosti pravosudnog sustava i dalje ometaju učinkovito ostvarivanje prava vjerovnika i prava vlasništva. Upis zemljišta se poboljšao, ali i dalje je nedovršen u nekim dijelovima zemlje. Investitori se i dalje suočavaju s dugotrajnim postupcima za upis vlasništva. Zbog toga se nastavak reforme sređivanja zemljišnih knjiga i razvoj nagodbe kao alternativnog načina rješavanja sporova (što vodi do brzog i efikasnog rješavanja predmeta) smatraju nužnim sastojcima daljnje reforme pravosuđa. Informatiza-cija zemljišnih knjiga, informatizacija i digitalizacija podataka u predmetima na trgovačkim sudovima od krajnje su važnosti za jačanje pravne zaštite u poslovanju, uz omogućavanje upisa svake promjene u sudski registar, podnošenje zahtjeva on-line i stvaranje intranets-ke/internetske veze s ostalim ovlaštenim pravosudnim i državnim tijelima, posebice sudo-vima, poreznom upravom, uredima FINA-e i HITRO.HR-a. Takva međuinstitucionalna pove-zanost važna je za ubrzanje procesa osnivanja društava, što je sada „teoretski“ moguće u roku „24 sata“, zahvaljujući uspješnoj provedbi pilot-projekta „e-poslovanje“ na Trgovač-kom sudu u Varaždinu. Za drugih dvanaest trgovačkih sudova proces je u tijeku, s krajnjim ciljem omogućavanja svim podnositeljima da svoje zahtjeve podnesu elektroničkim putem, ne samo u slučaju društava s odgovornošću već i za ostale pravne oblike poduzeća. Ovaj projekt od velikog je značaja za gospodarstvo i predstavlja prvu fazu u ostvarivanju ideje korištenja suda dostupnog putem zaštićenog elektroničkog sustava. Još jedno važno pitanje koje treba imati na umu povezano je s kvalitetom zakonodavstva. Provela bi se analiza područja u kojima se trenutačno raspravlja o pojedinačnom zakono-davstvu i u kojima treba uzeti u obzir neke žurne i odgovarajuće mjere. Novi Zakon o kaz-nenom postupku sa značajnim izmjenama u smislu učinkovitosti i efikasnosti stupio je na snagu 1. srpnja 2009. godine. U pogledu kaznenih djela u okviru rada USKOK-a (Ured za suz-bijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta), uvedene su organizacijske i institucionalne promjene uspostavom specijalnih ureda i tijela koja primjenjuju mjere za uspješnu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta, tzv. Uskočka vertikala (policija, državno odvjetništvo i sudovi). Regulatorno opterećenje još je jedna prepreka za učinkovitu poduze-tničku klimu jer obuhvaća niz upravnih i zakonodavnih prepreka s kojima se suočava poslov-ni sektor. Smanjenje regulatornog opterećenja neposredno pridonosi konkurentnosti gospo-darstva, posebice MSP-a. Usporedba rangiranja regulatorne kvalitete kao područja kvalitete javne uprave pokazuje da je Hrvatska ocijenjena s ocjenom 64 i da zaostaje za prosjekom EU 27 (86). To može negativno utjecati na vanjsku trgovinu, razvoj poslovnog sektora i pos-lovanja općenito, šteteći djelovanju slobodnog tržišta (5). Hrvatska je uspostavila pravni okvir za borbu protiv korupcije. Među najvažnijim uvedenim zakonima spominjemo sljedeće: Kazneni zakon (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01,

PRIJEVOD

- 39 -

111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08), Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09), Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (NN 76/09), Zakon o državnom odvjetništvu (NN 76/09), Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 87/08, 76/09), Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnaša-nju javnih dužnosti (NN 163/03, 94/04, 48/05, 141/06, 60/08 , 38/09). Vlada Republike Hr-vatske je svjesna da zbog prirode korupcije, pravni okvir treba stalno unaprjeđivati. Područ-ja koja se posebno smatraju visoko osjetljivima su zakonodavni okvir za financiranje politič-kih stranaka i pristup informacijama. Višegodišnji pristup u borbi protiv korupcije određen je Strategijom suzbijanja korupcije koju je Hrvatski sabor usvojio 19. lipnja 2008. godine. Radi osiguranja učinkovite provedbe Strategije, Vlada Republike Hrvatske donijela je Akcijski plan u kojem su precizno utvrđene mjere provedbe, nositelji mjera, rokovi za provedbu i raspodjela potrebnih sredstava. Hrvatska je uspostavila institucionalni okvir za provedbu antikorupcijske politike, koji uklju-čuje Povjerenstvo za praćenje provedbe mjera za suzbijanje korupcije Vlade Republike Hr-vatske, Sektor za suzbijanje korupcije u Ministarstvu pravosuđa i Nacionalno vijeće za pra-ćenje provedbe strategija suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora. Tu je još i niz zakona, propisa i mjera koje treba odobriti i provesti u bližoj budućnosti u cilju povećanja i poboljšanja kvalitete zakonodavnog okvira za pitanja javne uprave: usva-janje Zakona o pravu državljana država članica koji borave u Republici Hrvatskoj na glaso-vanje ili predlaganje predstavnika u izbornim jedinicama i lokalnim (regionalnim) upravama, primjena Zakona o upravnoj inspekciji i primjena detaljne inspekcije u svim državnim tije-lima, usvajanje Strategije za razvoj ljudskih potencijala u državnoj upravi; daljnja izobraz-ba o novom Zakonu o upravnom postupku, provedba novog izbornog modela za lokalnu upra-vu; provedba osposobljavanja za provedbu propisa o službeničkim odnosima u državnoj up-ravi; usvajanje Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta i plaća zaposlenih u državnoj upravi, stvaranje evidencije zapošljavanja nacionalnih manjina na lokalnoj razini, uspostava regis-tra državnih službenika

.

Sljedeći tematski dio analize bavi se pitanjem provedbe regulatorne politike, u cilju uklju-čivanja i otvorenosti uprave prema civilnom društvu. Oslanjajući se na pokazatelje „dobrog upravljanja“49

, koji uključuju (1) javnost i pouzdanost, (2) političku stabilnost i nenasilje (3) učinkovitost vlade, (4) regulatornu kvalitetu, (5) vladavinu prava i (6) kontrolu korupcije (prema Svjetskoj banci), moguće je zaključiti da Hrvatska, prema prosjeku šest posljednjih objavljenih pokazatelja, zauzima 63,5. mjesto, dok je 12 novih članica EU-a prosječno na 74,1 mjestu. Hrvatska zauzima bolje mjesto u odnosu na Rumunjsku (57,3) i Bugarsku (59,8), ali je ispod ostalih. Među šest pokazatelja, Hrvatska je poboljšala svoju poziciju u posljednje tri godine u pogledu političke stabilnosti i nenasilja, učinkovitosti vlade (Dodatak 2., Slika 11.) te do neke mjere po regulatornoj kvaliteti; dok se u pogledu javnosti i pouz-danosti, vladavine prava i kontroli korupcije položaj Hrvatske nije poboljšao.

Ovaj prilično negativan položaj Hrvatske zahtijeva dublju analizu s obzirom na promicanje dijaloga između javnih i privatnih tijela. Sasvim nova društvena klima u kojoj se javna upra-va više ne smatra samo instrumentom vlasti već i društveno korisnim i potrebnim servisom, koji radi na boljitku društva. Razvijena građanska prava ograničavaju djelovanje uprave i, u 49Izvor: The Worldwide Governance Indicators. Daniel Kaufmann, Apart Kraal and Massimo Mastruzzi (2008). "Governance Matters VII: Governance Indicators for 1996-2007". World Bank Policy Research lipanj 2008. http://info.worldbank.org/governance/wgi/index.asp)

PRIJEVOD

- 40 -

određenim elementima, izjednačavaju položaj građana i javne uprave. Uspostavljen je sus-tav lokalne uprave a značajni procesi decentralizacije su u tijeku. U javnim službama zapo-četi su procesi liberalizacije i privatizacije (telekomunikacije, poštanske usluge, zdravstvo, obrazovanje, i dr.). Uvedene su nove regulatorne i nadzorne agencije. Značajno su se pro-mijenila i očekivanja građana i poduzetnika, u stvari, prema ovom izvoru informacija, ispi-tanici smatraju da je rad javne uprave složen, spor, previše formalan, skup, birokratiziran i često sadrži elemente korupcije. Ovakav stav je također uvjetovan uvođenjem novih pravnih instituta usklađenih sa standardima europske javne uprave u kojima su se demokracije suve-renih europskih zemalja davno prije razvile kako bi nadzirale društvene promjene kao i sna-žan razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije. Po pitanju informacijsko-komunikacijske tehnologije, pozornost je usmjerena na usluge e-uprave. U Hrvatskoj 51% društava koristi internet u komunikaciji s javnom upravom, što je ispod prosjeka EU27 (65% društava u 2007.)50

. U svrhu unaprjeđenja dijaloga između javnih i privatnih tijela, napredak je postignut u povećanoj on-line pristupačnosti javne uprave. Rezultati projekta HITRO.HR do sada su omogućili on-line usluge u području registracije trgovačkih društava, e-obrt, e-katastar, e-REGOS (Središnji registar osiguranika), e-Porezna uprava, e-HZMO (mirovinsko osi-guranje), e-HZZO (zdravstveno osiguranje). Planira se proširenje projekta HITRO.HR na sve predviđene sastavnice prema konceptu „sve na jednom mjestu“ za one javne usluge u kojima je interakcija između građana i poslovnog sektora s javnom upravom najčešća. Elektronička uprava (e-Uprava) uključuje mjere koje imaju za cilj infrastrukturnu promjenu u načinu rada tijela državne uprave kroz primjenu IKT-a koja prati cjelokupno poslovanje javne uprave pre-ma korisnicima. Elektronička uprava također obuhvaća stalne prilagodbe pravnim i tehnološkim okvirima tijela državne uprave u cilju postizanja bolje radne efikasnosti, racionalnijeg korište-nja proračunskih sredstava i pružanja visoko kvalitetnih usluga. Poticaji za razvoj e-poslovanja preduvjet su da hrvatsko gospodarstvo postane globalno konkurentno.

Prema UN-ovom izvješću za 2010. godinu o Globalnom razvoju e-uprave (51) kojim se prati usporedba između razine razvoja e-uprava u 192 zemlje u cijelom svijetu, Hrvatska je na 35. mjestu, što je za 12 mjesta više nego u 2008. godini. Unutar Europe, Hrvatska je na 23. mjestu od ukupno 43 zemlje uključene u istraživanje, što je više nego zemlje EU-a poput Latvije, Italije, Portugala, Grčke, Slovačke, Bugarske, Poljske i Rumunjske. Prema nedav-nom istraživanju Eurostata pod nazivom „Korištenje interneta u 2009. godini u kućanstvima i od strane pojedinaca“52, 50% kućanstava u Hrvatskoj ima pristup internetu što je 5% više nego u 2008., ali je ispod prosjeka EU27 koji iznosi 65%. Pristup širokopojasnom internetu ima 39% kućanstava u Hrvatskoj što je 12% više nego u 2008. ali i dalje ispod prosjeka EU27 koji iznosi 56%. U svrhu praćenja napretka dostupnosti i kvalitete e-usluga, Europska unija je odredila 12 ključnih e-usluga za građane i 8 za poduzetnike. Prema studiji Europske komi-sije o dostupnosti javnih usluga preko interneta pod nazivom „e-Government Benchmark Survey 2009 Smarter, Faster, Better e-Government, 8th Benchmark Measurement“53

, Hr-vatska je na 30. mjestu prema dostupnosti ili 31. prema složenosti e-usluga od ukupno 31 zemlje obuhvaćene istraživanjem. Važno je naglasiti da je Hrvatska po prvi put uključena u ispitivanje Europske komisije, što je prepoznato kao sve veća predanost Republika Hrvatske za provedbu europske agende e-uprave.

50 Izvor: Eurostat, ažurirano: 9.12.2008. 51 http://www2.unpan.org/egovkb/datacenter/CountryView.aspx 52http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=STAT/09/176&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=en 53 http://ec.europa.eu/information_society/eeurope/i2010/benchmarking/index_en.htm#e-Government_Benchmarking_Reports

PRIJEVOD

- 41 -

Istraživanje je pokazalo da su e-usluge namijenjene poduzećima u Hrvatskoj razvijenije nego one namijenjene građanima u smislu dostupnosti i stupnja razvoja. Prema tim pokaza-teljima, postotak korištenja e-usluga od strane građana u Hrvatskoj iznosi 8% za razliku od 28% u EU27, dok je postotak poduzeća koja koriste e-usluge 57% u odnosu na 68% u EU27. Istraživanje naglašava da je portal „Moja uprava“, prema pokazateljima kojima se prati stupanj do kojeg je portal usmjeren prema građanima dosegao 100% u odnosu na 71,5% pro-sjeka EU27, što Hrvatsku smješta među 15 najboljih zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Osim toga, isti izvor ističe i rezultate pristupa „sve na jednom mjestu“ (One-Stop-Shop) gdje je zemlja ostvarila 80%, u odnosu na 81,6% prosjeka EU27. Portal Moja uprava povezuje podatke tijela državne uprave i predstavlja jedinstven pristup uslugama e-Uprave u Hrvats-koj. Istraživanje zaključuje kako Hrvatska uspješno napreduje nakon relativno kasnog po-četka razvoja e-Uprave i prepoznaje značajan napredak i veću dostupnost e-Usluga usmje-renih prema korisnicima. Informatizacija javne uprave i primjena IKT-a potrebna je u proce-su preobrazbe javne uprave u servis za građane, a razvoj e-javne uprave jedan je od teme-lja za razvoj informacijskog društva u Republici Hrvatskoj. U svjetlu približavanja EU, re-forma se prije svega odnosi na interoperabilnost hrvatske javne uprave s europskom admini-stracijom. Pitanje dobrog upravljanja, važno je za transparentnost prema građanima. Vlada Republike Hrvatske svjesna je ozbiljnosti problema korupcije. Reformom pravosuđa Ministarstvo pra-vosuđa je promijenilo institucionalni i pravni okvir za uspješnu borbu protiv korupcije i or-ganiziranog kriminala. Jedan od najefikasnijih načina smanjenja korupcije je transparen-tnost rada državnih tijela, podizanje svijesti građana o štetnosti korupcije i jačanje među-sobne suradnje tijela nadležnih za provedbu mjera borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. To je posebno važno u svjetlu činjenice da je postotak percepcije postojanja korupcije u Hrvatskoj relativno visok. Prema jednom od najčešće primjenjivanih pokazate-lja, indeksu percepcije korupcije, koji objavljuje Transparency International, 2008. godine Hrvatska je bila na 62. mjestu od ukupno 180 zemalja. Indeks percepcije korupcije (IPK) za 2008. godinu bio je 4,4, a rezultati za 2009. godinu nešto su niži – 4,154

. No Hrvatska i dalje zaostaje za državama članicama EU, kako za starim EU-15 tako i za novim članicama EU-10, iako je ispred Bugarske i Rumunjske. Kako zemlje s nižom percepcijom korupcije imaju du-gotrajne i čvršće institucionalne veze s EU, očekuje se da će se percipirani stupanj prisut-nosti korupcije u Hrvatskoj smanjivati s njenim napretkom na putu za potpunu integraciju u EU.

Sljedeći tematski dio analize bavi se lokalnim i područnim (regionalnim) (samo)upravama: posebno po pitanju decentralizacije i osposobljavanja dužnosnika i državnih službenika na lokalnoj razini. Lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u Hrvatskoj čini 555 jedinica lokalne samouprave (126 gradova i 429 općina), 20 jedinica područne (regionalne) samoup-rave (županije) i Grad Zagreb, koji ima poseban status i grada i županije. Velik broj jedinica lokalne samouprave ima mali broj stanovnika (197 općina ima manje od 2.500 stanovnika)55

54 Indeks IPK o percipiranoj prisutnosti korupcije na ljestvici od 0 do 10, pri čemu više vrijednosti indeksa znače nižu korupciju. Na vrhu ljestvice su zemlje s najnižim IPK-om u promatranoj godini. Izvor: Transparency Interna-tional,

. Mnoge lokalne samouprave ne posjeduju dovoljan kapacitet za pružanje osnovnih usluga građanima i u velikoj mjeri ovise o potpori središnje države – 275 jedinica lokalne samoup-rave (odnosno 49,5% svih gradova i općina) imaju poseban status financiranja svojih poslova

www.transparency.org 55 Izvor: Analiza Ministarstva uprave, prosinac 2009.

PRIJEVOD

- 42 -

(područja posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja, otoci)56

. U 2008. godini, jedi-nice lokalne samouprave zapošljavale su oko 66.800 zaposlenih, od kojih je većina radila u komunalnim društvima. Teško je utvrditi razloge povećanog broja tih zaposlenika. To može biti posljedica povećanih upravnih i stručnih zadaća koje su županije i gradovi preuzimali od središnje države uslijed decentralizacije u 2001. godini, nastajanje novih općina, itd. Velik broj zaposlenih ukazuje na potrebu za konsolidacijom i smanjenjem broja lokalnih jedinica (posebno općina) i povezivanje njihovih poslova radi postizanja efikasnijeg pružanja lokalnih javnih dobara i usluga. Na osnovi informacija dostupnih između 1997. i 2008. godine, analiza se bavi stanjem i brzinom promjena osoba zaposlenih u tijelima uprave i proračunskim kori-snicima jedinica lokalne uprave. Kako bi se dobila potpunija slika o broju zaposlenih, broj osoba zaposlenih u komunalnim društvima analiziran je po županijama. Treba spomenuti da bi broj zaposlenih bio još i veći kada se u obzir uzmu svi zaposleni u društvima i ustanovama u kojima jedinice lokalne samouprave imaju većinsko vlasništvo, a kojima komunalne usluge nisu osnovna djelatnost.

Broj zaposlenih u jedinicama lokalne uprave i njihovim komunalnim društvima svake godine se poveća za oko 2.000. Više od 37.000 osoba zaposleno je u jedinicama i proračunskim ko-risnicima jedinica lokalne uprave dok preko 29.000 zaposlenih radi u komunalnim društvima. Najviše zaposlenih je u komunalnim društvima, s 45%, slijede zaposleni u proračunskim kori-snicima s 35% i zaposleni u upravnim i stručnim tijelima lokalne uprave s oko 20%. Ukupan broj osoba zaposlenih u jedinicama i proračunskim korisnicima povećao se za oko 80% izme-đu 1997. i 2008. godine. Od toga broja, broj osoba zaposlenih u lokalnim jedinicama pove-ćao se za oko 60%, dok je najveći rast (124%) zabilježen među osobama zaposlenim u prora-čunskim korisnicima. Dinamika zapošljavanja se promijenila tijekom promatranog razdoblja. Zanimljivo je da je broj zaposlenih u lokalnim jedinicama najviše narastao u 2008. godini i iznosio oko 9%. Najznačajnije smanjenje broja zaposlenih u jedinicama lokalne uprave zabi-lježeno je 2005. Godine, a najmanji rast 1999. godine koji je iznosio 1,3%. Mali rast broja zaposlenih u 1999. godini također je rezultat gospodarske krize. Broj zaposlenih u proračun-skim korisnicima najviše je rastao 2004. godine (čak 22%) u odnosu na prethodnu godinu. U svrhu pronalaženja mogućnosti za racionalizaciju sustava lokalne samouprave kroz terito-rijalnu reorganizaciju i daljnju decentralizaciju poslova, Ministarstvo uprave je pokrenulo sveobuhvatnu analizu sustava lokalne samouprave. Prije no što prijeđemo na analizu potreba za izobrazbom zaposlenih u lokalnoj (sa-mo)upravi, analizirat ćemo razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi i pravosuđu. Ističemo da je Zakon o državnim službenicima s pod-zakonskim aktima usklađen s europskim standar-dima i vrijednostima te da pruža opći pravni okvir za upravljanje i razvoj ljudskih potencija-la u državnoj službi kroz očekivane poslove planiranja, zapošljavanja, razvoja karijere, oc-jenjivanja rezultata rada, nagrađivanje i stručnu izobrazbu i razvoj. U tom pogledu glavne utvrđene slabosti uključuju nerazvijene organizacijske strukture, loše opise radnih mjesta i nejasne nadležnosti državnih službenika. Sustav izobrazbe državnih službenika na središnjoj razini razvija i provodi Centar za stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika (Centar). Od 2006. godine, pripremaju se redovna godišnja izvješća o procjeni potreba dr-žavnih službenika za izobrazbom, koja uključuju razvoj novih programa u slučajevima usva-janja novih zakona čija primjena zahtijeva osposobljavanje većeg broja državnih službeni-ka. Godine 2008., 59% državnih službenika imalo je srednju stručnu spremu, a samo 39%

56 Izvor: Bajo, A., Jurlina-Alibegović, D. „Javne financije lokalnih jedinica vlasti”, Školska knjiga, Institut za financije i Ekonomski institut, Zagreb, 2007.

PRIJEVOD

- 43 -

visoku i višu, što ukazuje na nedostatak državnih službenika s visokom stručnom spremom.57

Osim toga, prepoznata je i slaba kultura radne uspješnosti i predanosti, zajedno s neposto-janjem odgovarajućeg mehanizma i učinkovitih postupaka za razvoj politika, što predstavlja značajnu slabost. No krajem rujna 2009. godine, 5.267 državnih službenika završilo je neke od programa izobrazbe u Centru, a oni predstavljaju ciljnu skupinu tih programa kojima je cilj unaprijediti kvalitetu rada ciljanih državnih službenika. U cilju mijenjanja općeg nega-tivnog trenda, ovu ciljnu skupinu trebat će dalje proširivati. Osim toga, postoji potreba za uspostavom sustava nadzora kretanja reforme, kako na središnjoj tako i na područnoj i lo-kalnoj razini.

Prema iskazanim potrebama za izobrazbom državnih službenika (Procjena potreba za izob-razbom)58, u 2010. godini Ministarstvo uprave zaprimilo je 49.000 prijavnica59

raspoređenih na više od 100 različitih programa koje Centar nudi.

Ukupan broj potencijalnih sudionika zainteresiranih za sudjelovanje u programima izobrazbe prema ovoj posljednjoj procjeni potreba za izobrazbom (PPI) iz 2010. je 49.104, među nji-ma iz svih ministarstava za sudjelovanje se prijavilo 74,04% (36.356), iz središnjih državnih ureda i državnih upravnih organizacija 11,32% (5.560), državnih ureda u županijama 12,07% (5.926), i ostalih državnih ureda 2,57% (1.262). Prioriteti općeg osposobljavanja državnih službenika koji čine 50,75% iskazanih potreba, uključuju stjecanje i usavršavanje informa-tičkih znanja, stranih jezika i komunikacijskih vještina, što do sada nije bilo odgovarajuće korišteno. U 2006. godini u Centru za izobrazbu državnih službenika 4.565 državnih službenika prošlo je jedan od programa izobrazbe, u 2007. broj se povećao na 6.300, a u 2008. taj je broj progresivno povećan na 7.958 što je 57,36 % u odnosu na prvu godinu. U dijelu analize koja se bavi lokalnom upravom navodimo strategiju izobrazbe za jedinice samouprave 2009. – 2013. koju je Vlada usvojila u cilju poboljšanja sposobnosti lokalne sa-mouprave u pružanju decentraliziranih usluga građanima. Strategija je izrađena prema Pro-cjeni potreba za izobrazbom u lokalnoj samoupravi u Hrvatskoj koja je nastala kao rezultat projekta CARDS 2003. PPI za samoupravu u Hrvatskoj60 provedena je na reprezentativnom uzorku općina (435), gradova (126) i županija (20) u cijeloj zemlji, a prepoznala je određe-ne slabosti u sposobnosti tih institucija za kvalitetno pružanje usluga, posebno u vezi s nee-fikasnosti stručnog znanja zaposlenih u lokalnoj samoupravi unutar njihovog područja rada, potrebe za unapređenjem kompetencija uglavnom u području naplata lokalnih poreza i up-ravnih postupaka pri čemu su oba ova problema posebno izražena u općinama. Postupci na-bave i proračunski i računovodstveni postupci također su glavna područja slabosti u osigura-vanju efikasnog poslovanja61

57Izvor: Ministarstvo uprave, privremeni registar o broju zaposlenih državnih službenika u državnim tijelima na koje se primjenjuje Zakon o državnim službenicima (NN 92/05, 107/07 i 27/08).

. Akademija za lokalnu demokraciju već je organizirala 9 konfe-rencija za predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojima je sudjelovalo 428 predstavnika. U suradnji s projektom CARDS organizirana su 3 treninga za 46 sudionika za trenere koji će provoditi prethodno spomenutu nacionalnu strategiju.

58 Izvori: Ministarstvo uprave, Izvješće o procjeni potreba državnih službenika za izobrazbom za 2010. godinu 59 Napomena: državni službenik može naznačiti potrebu sudjelovanja na više programa. 60 Izvor: projekt CARDS 2003 „Jačanje kapaciteta upravne decentralizacije“, Procjena potreba za izobrazbom hrvatske samouprave, lipanj 2007. 61 Izvor: Institut za međunarodne odnose, Zagreb, „Funkcionalna preispitivanja i pomoć u restrukturiranju tijela državne uprave i njihovih pomoćnih agencija u Hrvatskoj“, Zagreb, studeni 2008.

PRIJEVOD

- 44 -

Stalno osposobljavanje i izobrazba zaposlenih u pravosudnim tijelima izravno utječe na efi-kasnost pravosuđa i kvalitetnu pripremu pravosudnog sustava za članstvo u EU. Primarni cilj Pravosudne akademije, kao dijela Ministarstva pravosuđa je jačanje integriranog interaktiv-nog i multidisciplinarnog sustava stručnog osposobljavanja sudaca i državnih odvjetnika. Od 2004. godine pa sve do 2008. Pravosudna akademija je provela 640 aktivnosti izobrazbe u kojima je sudjelovalo 13.100 sudionika. Ministarstvo pravosuđa počelo je poduzimati mjere potrebne za jačanje i razvoj Pravosudne akademije i uspostavljanje Državne škole za pravosudne dužnosnike. Zbog potrebe za pove-ćanjem kompetencija i efikasnosti osoba zaposlenih u pravosuđu, što je do sada bilo ispod optimalnog, Državna škola za pravosudne dužnosnike osnovana je kao neovisna ustanova. Od uspostave Pravosudne akademije (PA) 2004. godine, uočen je trend poboljšanja struč-nosti u Hrvatskoj, no da bi se taj trend i nastavio, potrebno je poduzeti daljnje mjere u tom smjeru. Pohađanje Akademije je pravo i obveza svakog suca i državnog odvjetnika, kao i sudskih/pravosudnih i državno-odvjetničkih savjetnika. Program osposobljavanja uključuje razne radionice, seminare, okrugle stolove i što je najvažnije traži se aktivan pristup sudio-nika. Osim toga, raspravlja se o aktualnim pitanjima, kao i o pitanjima koja se odnose na usklađivanje nacionalnih propisa s pravnom stečevinom EU.

2.2. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI - stabilni tečaj i relativno niska inflacija - liberaliziran pristup EU tržištu - povoljan zemljopisni položaj - očuvan prirodni okoliš - velike količine vodnih resursa - relativno niska razina ispuštanja stakleničkih plinova - sve veći broj MSP-a tijekom proteklih godina - ulaganje u infrastrukturu povezanu s poduzetništvom - Hrvatska se smatra poželjnim turističkim odredištem - bogato kulturno i povijesno naslijeđe - očuvan okoliš i priroda - krajobrazna raznolikost - povećanje efikasnosti u zdravstvenom sektoru - poboljšana decentralizacija socijalnih usluga - uključivanje privatnih profitnih i neprofitnih čimbenika u pru-

žanje socijalnih usluga - povećanje stope zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti

tijekom proteklih nekoliko godina - iskustvo s programima aktivnih mjera u politici zapošljavanja - sve veći broj poduzetnika - jaka svijest o važnosti razvoja ljudskih potencijala među rele-

vantnim dionicima - stručnost i odlučivanje o reformi javne uprave smješteno na

jednom mjestu - reforma pravosuđa i javne uprave u tijeku

- ustrajan fiskalni deficit, visok deficit tekućeg računa i rastući vanjski dug

- spor proces privatizacije i provedbe strukturnih reformi - neujednačen razvoj infrastrukture zbog naglaska na razvoj

cestovne infrastrukture - nerazvijene mreže i usluge IKT-a i njihov prodor u ruralna i

zaostala područja - nedovoljna razina zaštite okoliša i integracije u sektorske poli-

tike - nerazvijenost infrastrukture i usluga gospodarenja otpadom i

vodama - visoka ovisnost o neobnovljivim izvorima energije i o uvozu

energije te niska razina energetske učinkovitosti - neujednačen regionalni rast i razvoj i sve veće regionalne raz-

like - nerazvijene poduzetničke aktivnosti u pogođenim županijama - nedovoljno iskorišten turistički potencijali kontinentalnog

dijela zemlje uz nepovoljnu strukturu opće kvalitete i vrste smještaja

- znatno oštećenje kulturno-povijesnog naslijeđa u pogođenim regijama

- sektori istraživanja i razvoja i visoke tehnologije zaostaju za europskim i drugim međunarodnim konkurentima

- niska razina produktivnosti, inovativnosti, visoko kvalitetne proizvodnje i proizvodnje s dodanom vrijednosti MSP-a

- većina ulaganja u znanost i istraživanje dolazi iz javnog sekto-ra

- nerazvijeno tržište socijalnih usluga - razlike između standarda javne zdravstvene zaštite i loša kvali-

teta osnovnih standarda javne zdravstvene zaštite - visok udio dugotrajno nezaposlenih kojima prijeti socijalna

isključenost - relativno niska razina radne produktivnosti - nedovoljno razvijene međusektorske mreže u području obrazo-

vanja, zapošljavanja i civilnog društva - efikasnost javne uprave i sudstva ispod optimuma - neodgovarajuća stručnost i upravljanje karijerom ljudskih

potencijala u javnoj upravi i pravosuđu - slučajevi korupcije u političkom i socioekonomskom životu

PRILIKE OPASNOSTI - široki politički konsenzus o potrebi za fiskalnom konsolidacijom - pristupanje Hrvatske EU privlači ulaganja - razvoj okolišno prihvatljivijih prijevoznih sredstava i infrastruk-

ture za gospodarenje otpadom i vodama - povezivanja i mreže MSP-a, klasteri i poticanje na osnivanje

klastera, infrastruktura koja podržava poduzetništvo - veća usmjerenost podrške MSP-a na rast produktivnosti, kvali-

tetu i proizvodnju veće dodane vrijednosti - potencijal za iskorištavanje obnovljivih izvora energije i pove-

ćanje energetske učinkovitosti - povijesne i prirodne karakteristike regija za turizam - potencijal za održiv dugoročni rast regija - privlačenje vanjskog financiranja razvoja u obliku izravnih

stranih ulaganja - jačanje civilnoga društva - brži prijenos znanja kroz zajednički pristup tržištu - poboljšanje institucionalne i upravne sposobnosti što vodi do

bolje provedbe nacionalnih razvojnih politika

- pojava svjetskih gospodarskih kriza i prelijevanje učinaka na realni sektor domaćeg gospodarstva

- povećanje cijena nafte i nesigurna opskrba plinom - propadanje prometne infrastrukture zbog nedovoljnih izvora

financiranja i depopulacije - neodrživ razvoj gospodarstva kroz zanemarivanje ekoloških

aspekata - trend stalnog gubitka biološke raznolikosti i gubitka staništa - uvoz onečišćenja - gubitak konkurentnog položaja na europskom tržištu - sve veće razlike u osnovnim socioekonomskim značajkama na

regionalnoj razini - nastavak procesa depopulacije u regijama koje zaostaju - visoka ovisnost o prihodu od turizma - starenje stanovništva i loša demografska struktura kao i odla-

zak visokokvalificirane radne snage u inozemstvo - nedovoljna suradnja između sveučilišta, istraživačkih ustanova

i poslovnog sektora - politička volja za potrebne strukturne reforme - zamor zbog dugotrajnih institucionalnih i upravnih reformi

2.3. Iskustvo iz sadašnjeg i prošlog razdoblja programiranja

(pretpristupni programi) Prilikom predlaganja investicija za financiranje, kao i načina provedbe, Hrvatska uzima u obzir prethodna iskustva u upravljanju fondovima EU, stečena tijekom pretpristupnog razdoblja, što se može sažeto prikazati kako slijedi: 1. Programiranje pomoći je proces kroz koji se vizija strateškog razvoja treba kombi-

nirati s učinkovitim financijskim planiranjem; to znači da bi formuliranje prioritetnih područja EU intervencija trebalo povezati s dugoročnim nacionalnim politikama i proračunskim planiranjem, kao sa zahtjevima koji proizlaze iz članstva u EU, prije svega onima koji su povezani s direktivama koje zahtijevaju visoka ulaganja. Za to je potrebna pozornost i predanost najviših državnih dužnosnika i uključivanje partnera iz nevladinog sektora. Iskustvo u provedbi programa ISPA i IPA, posebno u sektoru okoliša, dokazalo je važnost postupka procjene utjecaja na okoliš (PUO) i aktivnog kao i pravovremenog uključivanja javnosti u pojedinačne postupke. Također je važno osigurati pravovremenu komunikaciju s dionicima koji formalno nisu dio struktura koje upravljaju programom – poglavito tijelima na lokalnoj razini i predstavnicima organizacija civilnoga društva – kako bi se izbjeglo moguće protivljenje provedbi po-jedinog projekta nakon formalnog odobrenja određenog operativnog programa. Ta pitanja rješavaju se tijekom izrade operativnih programa za strukturne fondove i Ko-hezijski fond kroz sustavnu koordinaciju sa svim relevantnim dionicima, uzimajući u obzir i postupak strateške procjene utjecaja na okoliš.

2. Neodgovarajuća i nedovoljno pripremljena lista projekata prepreka je za efikasno

korištenje pomoći, posebno u sektorima zaštite okoliša i prometa, koji uključuju ve-like infrastrukturne projekte. To se podjednako odnosi kako na pripremu obrazaca za velike projekte tako i na pripremu natječajne dokumentacije. Zbog toga je priprema dostatnih, dobro osmišljenih i zrelih projekata od ključne važnosti za osiguranje ko-rištenja pomoći EU na pravovremen i tehnički prihvatljiv način. Uzimajući u obzir kratko vremensko razdoblje koje Hrvatska ima na raspolaganju za provedbu progra-ma u okviru postojeće Financijske perspektive 2012. – 2013., veliki infrastrukturni programi (OP „Okoliš i energetika“ i OP „Promet“) dat će prednost onim područjima u kojima će veliki infrastrukturni projekti biti spremni za pokretanje odmah nakon pristupanja.

3. Hrvatska je uspješno provela akreditaciju svojih nacionalnih institucija za upravlja-

nje pretpristupnim programima Phare, ISPA i IPA te djeluje u decentraliziranom ok-ruženju uz ex-ante kontrolu Delegacije EU. Međutim, uspostava sustava upravlja-nja za pretpristupne programe pokazala se vremenski zahtjevnim i složenim procesom te je zahtijevala usklađivanje nacionalnih postupaka sa zahtjevima i pravi-lima EU. Provedba programa IPA krenula je nešto kasnije zbog činjenice da je velik dio vremena potrošen na proces akreditacije. S obzirom da se ulazak Hrvatske u Eu-ropsku uniju očekuje pred sam kraj postojeće Financijske perspektive (2007.-2013.) te da si ne može dopustiti dugotrajan postupak ocjene usklađenosti, broj novih in-stitucija uključenih u upravljanje operativnim programima SKF-a bit će zadržan na realno niskoj razini, a nove institucije će se uvoditi samo prema potrebi. S obzirom da će se institucije koje imaju akreditaciju za IPA-u pripremiti za upravljanje pret-pristupnim programima bez ex-ante kontrole tijekom 2010. godine, sve nove institu-

PRIJEVOD

- 47 -

cije za koje je predviđena uloga u strukturnim fondovima i Kohezijskom fondu sudje-lovat će u pripremama za EDIS akreditaciju. To bi trebalo olakšati postupak ocjene usklađenosti.

4. Administrativna sposobnost od ključnog je značaja za efikasno i učinkovito korište-

nje fondova. Iskustvo s istovremenim upravljanjem CARDS-om, Phareom, ISPA-om i IPA-om te priprema za strukturne i Kohezijski fond dokazali su da je Hrvatskoj pot-reban veći broj stručnih i motiviranih zaposlenika ako želi uspješno provesti opera-tivne programe, istovremeno upravljajući preostalom pretpristupnom pomoći u pr-vim godinama nakon pristupanja. Ovim pitanjem bave se strategije organizacijskog razvoja, koje upravo pripremaju buduća upravljačka tijela i tijela s horizontalnim nadležnostima. Tim će se pitanjem baviti i kroz sustavnu izobrazbu i mjere izgradnje sposobnosti u okviru prioritetnih osi tehničke pomoći pojedinih operativnih progra-ma.

5. Kapacitet potencijalnih korisnika projekata, posebno u slučaju operacija poput

shema dodjele bespovratnih sredstava u okviru ESF-a i ERDF-a, od iznimne je važnos-ti za apsorpciju alociranih sredstava. Sheme dodjele bespovratnih sredstava u okviru pretpristupnih instrumenata pridonijele su sposobnosti potencijalnih podnositelja prijave za dodjelu bespovratnih sredstava da pripreme kvalitetne prijave. U okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć, naglasak je stavljen na izgradnju sposobnosti potencijalnih podnositelja prijave kroz brojne treninge i radionice, posebno u okviru Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“. No zbog većih financijskih sredstava koja su dostupna za provedbu operacija u okviru strukturnih fondova, pot-rebno je podržati ta nastojanja da se ojačaju sposobnosti potencijalnih prijavitelja.

Podrobnije informacije o načinu na koji su prethodna iskustva s upravljanjem pretpris-tupnim fondovima utjecala na definiranje pojedinačne sektorske strategije možete naći u odjeljku 3.

PRIJEVOD

- 48 -

3 STRATEGIJA 3.1. Strateška razvojna vizija (opći cilj NSRO-a) Nacionalni strateški referentni okvir Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2012. – 2013. usklađen je sa Strateškim smjernicama Zajednice o koheziji, a izrađen je uz pove-znicu sa strateškim prioritetima utvrđenim u Okviru za usklađenost strategija (OUS) koji je izrađen i usuglašen s Komisijom za razdoblje 2007. - 2013. Usklađen je i s obuhvatom i strukturom intervencija koje se u Hrvatskoj sufinanciraju iz sredstava programa IPA. U svrhu izrade NSRO-a 2012. – 2013., buduća upravljačka tijela provela su sektorske konzultacije u kojima su bila uključena sva relevantna resorna ministarstva i druge orga-nizacije. Podaci koji se koriste za izradu NSRO-a 2012. – 2013. tako su rezultat dijaloga između širokog raspona čimbenika, čime se daje pregled iskustava u provedbi pretpris-tupne pomoći EU i razmatraju sposobnosti za provedbu mjera u skladu sa strateškim prioritetima Hrvatske. Proces konzultacija opisan je u poglavlju 1.3. Na osnovi prethodno navedenih podataka, NSRO 2012. – 2013. predstavlja stratešku raz-vojnu viziju koja se zasniva na sljedećim elementima: općem cilju NSRO-a, tri pojedinačna strateška cilja kao odgovor na politiku i strateška usmjerenja vi-

zije razvoja Hrvatske, pet tematskih prioriteta vezanih uz Okvir za usklađenost strategija (OUS) 2007. –

2013. i sukladnih preporukama Strateških smjernica Zajednice. Strateška razvojna vizija Strateška vizija Hrvatske, kako ju je Vlada Republike Hrvatske formulirala u Strateškom okviru za razvoj 2006. – 2013. i u Strategiji vladinih programa za razdoblje 2010. – 2012., je postupno postići prosperitet društva kroz razvoj i zapošljavanje u konkurentnom trži-šnom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj državi XXI. stoljeća. Strateška vizija Hrvatske usklađena je s Lisabonskom agendom. Cilj joj je povećanje rasta i zapošljavanja u održivom konkurentnom gospodarstvu. Na provedbi ove strateške vizije radi se i kroz pomoć EU-a u pretpristupnom razdoblju, poglavito kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) i Komponente III „Regionalni razvoj“ i IV „Razvoj ljudskih potencijala“ te će se nastaviti kroz buduće intervencije predviđene u okviru NSRO-a 2012. – 2013.62

62 Europska teritorijalna suradnja promiče se kroz prekogranične programe u cilju osiguranja učinkovite socioekonomske integracije pograničnih područja i povećane aktivnosti i pristupačnosti hrvatskih regija unutar Europe, a nadležnost za upravljanje i provedbu ima Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

PRIJEVOD

- 49 -

Smanjivanje razlike u dohotku i omogućavanje konvergencije s drugim zemljama EU-a trajni je prioritet za Hrvatsku u općem okruženju koje karakterizira sve veća globalizaci-ja i tehnološki napredak. Postupna gospodarska tranzicija Hrvatske i njen put prema potpunoj integraciji u EU povećali su gospodarsku aktivnost od početka desetljeća. Hr-vatski BDP po stanovniku u 2008. godini (u PPS) dosegao je 62,8% prosječne razine EU-27. Unatoč tome, pred Hrvatskom je još dug put dok ne dostigne ostale države članice EU-a. Opći strateški pristup za programsko razdoblje 2012. – 2013. usmjeren je na provedbu politika s ciljem postizanja konvergencije s EU, poboljšanja životnog standarda stanovni-štva i promicanja održivog razvoja kroz niz kapitalnih investicija u infrastrukturu, proiz-vodnju i društvo. Opći cilj NSRO-a je ubrzati stopu gospodarskog rasta i promicati održivi razvoj, uz oče-kivanje postizanja stvarne konvergencije. Glavni strateški ciljevi Članstvo u Europskoj uniji i mogućnosti financiranja dostupne kroz strukturne i Kohezij-ski fond predstavljaju jedinstvenu povijesnu priliku za Hrvatsku za postizanje tri glavna strateška cilja:

• Brži gospodarski rast zasnovan na integraciji tržišta i institucionalnim reformama • Veća zaposlenost – brže otvaranje radnih mjesta • Promicanje održivog razvoja

Brži gospodarski rast zasnovan na integraciji tržišta i institucionalnim reformama Institucionalne reforme i integracija tržišta potaknuti pristupanjem u EU pomoći će Hr-vatskoj povećati dugoročni gospodarski rast. Ekonomski institut iz Zagreba procjenjuje učinak ulaska u EU pomoću modela WorldScan opće ravnoteže za svjetsko gospodarstvo na prosječno 0,6% godišnje.63

To čini kumulativnu razliku u slučaju ulaska u EU u uspo-redbi sa scenarijem ostanka izvan EU u smislu dodatnog kumulativnog realnog rasta BDP-a koji iznosi 2,4% 2012. – 2015., 5,5% do 2020. i 8,7% viši rast do 2025.

Procjene potencijalne dugoročne stope rasta realnog BDP-a u Hrvatskoj prije globalne krize kretale su se između 4% i 4,5% godišnje.64

No trajni utjecaj globalnih kriza zajedno s očekivanom većom volatilnosti cijena energije, hrane i sirovina smanjili su dugoročni potencijal rasta u cijelom svijetu. Okruženje koje je manje sklono rastu čini priliku za generiranje dodatnog rasta kroz članstvo u EU još važnijom.

63 EIZ (2007): Pristupanje Europskoj Uniji: ekonomski učinci. Zagreb: EIZ. 64 Idem., vidjeti i: Moore, D. and A. Vamvakidis (2007): „Economic Growth in Croatia: Potentials and Con-straints.“ IMF Working Paper 07/198. https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/ 2007/wp07198.pdf

PRIJEVOD

- 50 -

Radi ilustracije, pretpostavljamo da će Hrvatska ući u EU s BDP-om po stanovniku pri PPS jednakom 63% prosjeka EU-2765

. Uz potencijalni rast proizvodnje od 1,8% u Europskoj uniji i 3,5% u Hrvatskoj, Hrvatska bi dostigla 67% prosjeka EU 2015. godine, 73% 2020. i 79% 2025. godine. Ukoliko bi gospodarski rast Hrvatske bio viši zbog učinka članstva, kako to predviđa model WorldScan, stvarna konvergencija bila bi znatno brža: Hrvatska bi dostigla 69% prosjeka EU 2015., 77% 2020. i 86% 2025. godine:

Dva puta realne konvergencije: BDP po stanovniku pri PPS kao % prosjeka EU-27

Sa i bez učinka članstva

Napomena: Procjena potencijalnog rasta BDP-a od 1,8% za EU zasniva se na Proietti, T. i A. Musso (2007): “Growth Accounting for the Euro Area: a Structural Approach.” ECB Working Paper Series No. 804.

Pokazatelj Početna godina (2008.)

Cilj 2015.

Cilj 2020.

Cilj 2025.

BDP p.c. pri PPS kao % prosjeka EU 62,6% 69% 77% 86% Izvor: EUROSTAT Očekuje se da će brži gospodarski rast nakon pristupanja potaknuti integracija tržišta i institucionalne reforme. Model WorldScan pokazuje da bi veći doprinos dodatnom rastu uglavnom proizašao iz reformi. Ključ za reforme je upravljanje (način na koji se ostvaruje vlast). Promjena bi se uglav-nom trebala usmjeriti na javni sektor: povećanu učinkovitost institucija, veću regulator-nu kvalitetu, razvoj transparentnosti i vladavine prava, kao i kontrolu korupcije.

65 63% jednako je zadnjem dostupnom nalazu.

50

55

60

65

70

75

80

85

90

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025.

% prosjeka EU

Sa Bez

PRIJEVOD

- 51 -

Veća zaposlenost – brže stvaranje radnih mjesta Veća zaposlenost kroz brže stvaranje radnih mjesta glavna je korist bržeg gospodarskog rasta. Rastuća kretanja u zapošljavanju uslijed većeg rasta i strukturnih učinaka na za-pošljavanje koje bi mogle donijeti institucionalna reforma i reforma tržišta rada donijet će dinamičnost gospodarstvu. To su ciljani učinci Hrvatskog članstva u EU. Strukturne prilagodbe su od kritičnog značaja u Hrvatskoj zbog vrlo niske stope aktivnos-ti stanovništva i nepovoljnih demografskih kretanja. Zbog toga je povećanje zapošljava-nja prioritet strateške politike. U prvih deset godina 21. stoljeća, Hrvatska je uspjela povećati broj službeno zaposlenih osoba sa 1,3 milijuna (kraj 2000.) na 1,5 milijuna (kraj 2009). Rast u konkurentnijem okruženju, povezan s institucionalnom reformom i reformom tržišta rada, trebao bi pridonijeti još bržem stvaranju novih radnih mjesta u idućem desetljeću: Hrvatska bi trebala imati najmanje 1,8 milijuna zaposlenih do 2020. godine. Pokazatelj strategije Početno

razdoblje (XI/2009.)

Cilj 2015.

Cilj 2020.

Cilj 2025.

Broj zaposlenih* 1,47 milijun

1,65 milijun

1,8 milijun

1,9 milijun

* Zaposlenost koju službeno objavljuje Državni zavod za statistiku RH. Razlikuje se od podataka iz Ankete radne snage (ARS). Podaci iz ARS-a uključuju neslužbenu zaposlenost na osnovi odgovora ispitanika. Cilj je utvrđen na osnovi službeno registrirane zaposlenosti. Izvor: DZS, podaci na kraju godine. Kvaliteta rada jednako je važna kao i količina. Obrazovanje i cjeloživotno učenje kao glavne odrednice kvalitete radne snage postaju glavni čimbenik zapošljavanja i rasta u globaliziranom svijetu. Zbog toga će Hrvatska ostvariti svoju stratešku viziju i ciljeve samo uz značajnu nadogradnju ulaganja u ljudski kapital. Promicanje održivog razvoja Brži rast i stvaranje radnih mjesta trebaju biti održivi. Održivi rast dugoročno utire put za stabilan socioekonomski razvoj. Održivost u ovom smislu prvenstveno je povezana s okolišno prihvatljivim rastom. No u širem smislu, održivost obuhvaća socijalnu dinamiku i koheziju koje stvara promjenjivo tržište rada zbog institucionalne reforme i reforme tržišta rada. Obuhvaća i održivu prometnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu kao i druge čimbenike koji pridonose zadovoljstvu životom. Iz tih razloga hrvatski pristup odr-živom razvoju obuhvaća dva ključna aspekta razvoja: (1) okolišno prihvatljiv rast, (2) konkurentnost i ujednačen rast. Okolišno prihvatljiv rast Onečišćenost je u Hrvatskoj relativno niska u usporedbi s drugim industrijskim zemljama i tržištima u nastajanju. No Hrvatska treba zaštititi postojeće stanje prirode i okoliša i dio svojeg nacionalnog branda učiniti „zelenim“ zbog potencijalno visokih povrata od takvog investiranja u turizam. Trebala bi zauzeti proaktivniji stav prema borbi protiv prekograničnog onečišćenja (koje je glavni izvor onečišćenja u Hrvatskoj) i ulagati u zaštitu/čišćenje svojih voda, tla, zraka i zaštitu biološke raznolikosti.

PRIJEVOD

- 52 -

Hrvatska je suočena s trendom povećanog uvoza energije pri relativno niskoj razini energetske učinkovitosti. Trend povećanja uvoza energije može se preokrenuti agresiv-nom provedbom programa energetske učinkovitosti i poticanjem domaće proizvodnje zasnovane na obnovljivim izvorima energije. Hrvatska ima dobre preduvjete za poveća-nu proizvodnju na osnovi obnovljivih izvora zbog visoke dostupnosti voda, vjetra i sunca. Dugoročna promjena kretanja u uvozu energije trebala bi biti popraćena daljnjom diver-sifikacijom izvora energije radi povećanja energetske sigurnosti. Održivi okolišno prihvatljivi promet još je jedan ključni aspekt ove strategije. Glavni je to preduvjet za ostvarivanje „zelene Hrvatske“. To je i preduvjet za konkurentnost i pristup infrastrukturi. Konkurentnost, ujednačen rast i uklanjanje siromaštva Konkurentnost gospodarstva osnovni je preduvjet za održiv dugoročni rast zasnovan na znanju, inovativnosti i visokim stopama stvaranja i rasta novih poslovnih poduhvata. Is-tovremeno je od ključne važnosti konkurentnost ugraditi u sve aspekte društvene i gos-podarske organizacije. To se također odnosi i na njenu regionalnu dimenziju. Učiniti regije konkurentnima potičući ih na međusobno natjecanje, motivirajući ih za provedbu regionalnih politika u cilju stvaranja privlačnih poslovnih okruženja i izgradnje razvojne infrastrukture, osnovni je preduvjet za raspodjelu koristi od rasta među cjelokupnim stanovništvom. U posljednjem ciklusu rasta Hrvatska nije uspjela kontrolirati regionalne nejednakosti. Članstvo u EU je prilika za značajno smanjenje nejednakosti u regional-nom razvoju kroz ujednačen rast. Istovremeno poticanje konkurentnosti i ujednačen regionalni rast ograničit će kako teri-torijalne tako i osobne nejednakosti i promicati socijalnu koheziju, socijalnu skrb i moti-vaciju za sudjelovanje u društvu za svakog člana i skupinu u društvu s konačnim ciljem uklanjanja siromaštva. Prioriteti NSRO-a za razdoblje 2012. – 2013. Srednjoročni i dugoročni razvojni ciljevi i nacionalni prioriteti ulaganja u Hrvatskoj pr-venstveno se ostvaruju kroz Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013. i odnosnu Strategiju vladinih programa 2010. - 2012. Osim sredstava dostupnih iz državnog proračuna, očeku-je se da će strukturni fondovi i Kohezijski fond predstavljati najvažniji izvor za provedbu razvojne politike. Sredstva NSRO-a 2012. – 2013. u iznosu od približno 2,2 milijarde eu-ra66

bit će usmjerena na strateške razvojne ciljeve u skladu sa Strateškim smjernicama Zajednice i sveobuhvatnim politikama za socioekonomski rast Hrvatske.

U cilju ostvarivanja prethodno navedenih ciljeva, investicije u okviru strukturnih fondo-va i Kohezijskog fonda EU usmjeravaju se kroz pojedinačne tematske prioritete, koje vrednuju relevantne nacionalne sektorske strategije i konvergiraju prema postizanju općeg cilja strategije. A to su:

66 Iznos je preuzet iz prijedloga Financijskog paketa Komisije za Hrvatsku (od 29. listopada 2009.) te će biti revidiran u slučaju bilo kakvih izmjena

PRIJEVOD

- 53 -

- Razvoj suvremenih prometnih mreža i veća pristupačnost regija - Ulaganje u okolišnu i energetsku infrastrukturu za održivi razvoj i unaprjeđenje pri-

rodnog i životnog okoliša - Povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva - Zapošljavanje i razvoj ljudskog kapitala - Razvoj upravnih sposobnosti

Unutarnja kohezija zemlje i ujednačen regionalni razvoj horizontalni je prioritet na kojem će se raditi kroz poboljšanje infrastrukturnih uvjeta, poslovnog okruženja i ljuds-kog kapitala na regionalnoj i lokalnoj razini. NSRO 2012. – 2013. pridonijet će povećanju konkurentnih prednosti regija i promicanju ujednačenog teritorijalnog razvoja, kao teri-torijalnom prioritetu, a u skladu s razvojnim potrebama Hrvatske i odredbama nacio-nalnog zakonodavstva o regionalnom razvoju. Budući da je opći cilj NSRO-a 2012. – 2013. ubrzati gospodarski rast na razini cjelokupnog područja Hrvatske, poseban naglasak stav-lja se na razini pojedinih tematskih prioriteta na osiguranje usklađenosti strateških ula-ganja s vizijom smanjenja razlika između regija i vrednovanja konkurentnih prednosti svake regije. Unutar ovog okvira, strategija ima za cilj smanjiti međusobne i intra-regionalne razlike i poticati područja s potencijalom rasta, istovremeno pružajući raz-vojnu pomoć regijama koje zaostaju67

Podrška ujednačenom regionalnom razvoju bit će zasnovana na korištenju posebnih uv-jeta svakog područja (zemljopisnih, prirodnih, sirovinskih, ljudskih potencijala, tradici-je, iskustva, imidža, itd.) i njihovih komparativnih prednosti. S obzirom na kratko prog-ramsko razdoblje unutar postojeće financijske perspektive, intervencije kojima se pro-miče konkurentnost regija i ujednačen regionalni razvoj bit će provedene u okviru onih programa i sektora koji su sposobni ponuditi zrele projekte s regionalnom dimenzijom u sadašnjoj financijskoj perspektivi.

.

Ključni element razvojne strategije je unaprjeđenje institucionalne i upravne sposob-nosti u cilju omogućavanja održive provedbe strategije i doprinosa ubrzanju gospodar-skog rasta.

67 Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva osigurat će praćenje i provedbu ak-tivnosti na osnovi mjera kojima je cilj postizanje ciljeva prioriteta od zajedničkog interesa za ujednačeni regionalni razvoj. Ministarstvo će imati aktivnu ulogu u provedbi NSRO-a kroz sudjelovanje u Nadzornim odborima svih OP-a, koji će se provoditi u Hrvatskoj, i u prikupljanju informacija povezanih s provedbom NSRO-a u pogledu aspekta regionalnog razvoja svih investicija koje se sufinanciraju sredstvima EU-a. Minis-tarstvo će istovremeno redovito ažurirati Nacionalnu strategiju regionalnog razvoja u cilju usmjeravanja rezultata postojećeg programskog razdoblja u budućem strateškom planiranju zemlje i naknadnog planira-nja budućih intervencija strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u cilju ostvarivanja konkretnih teritorijal-nih prioriteta u okviru budućih regionalnih operativnih programa.

PRIJEVOD

- 54 -

3.2. Tematski prioriteti NSRO-a i njihova utemeljenost u nacio-nalnim strateškim dokumentima

Sljedeći tematski prioriteti NSRO-a 2012. – 2013. proizlaze iz socioekonomske analize na osnovu koje su utvrđene slabosti, razlike i potencijali kako je opisano u poglavlju 2.1. Odabir ovih prioriteta podupiru i nacionalni strateški dokumenti koji podupiru sektor-ske analize predstavljene u poglavlju 3.2, čime se definira strateški cilj OP-a. Tematski prioriteti NSRO-a se zatim razrađuju kroz konkretno planiranje aktivnosti uključenih u okviru pojedinačnih prioritetnih osi i glavnih područja intervencija utvrđenih u sva-kom pojedinom OP-u u okviru NSRO-a 2012. – 2013. (poglavlje 4). 3.2.1. Prometne mreže i pristupačnost regija Ovaj tematski prioritet odgovara dvama glavnim strateškim prioritetima opisanim u od Ovaj tematski prioritet odgovara dvama glavnim strateškim prioritetima opisanim u od-jeljku 3.1: brži gospodarski rast zasnovan na integraciji tržišta i održivom razvoju pro-meta. Prometna strategija u okviru NSRO-a za 2012. – 2013. zasniva se na nekoliko strateških dokumenata, te pogotovo na aktivnostima koje se financiraju kroz pretpristupne prog-rame, konkretnije, kroz programe ISPA i IPA – Komponenta III. koji služe kao prethodnik strukturnih fondova. Imajući to u vidu, glavni prioriteti utvrđeni u Okviru za usklađiva-nje strategija 2007. – 2013. i Operativnom programu „Promet“ u okviru IPA-e i dalje će se provoditi u okviru Kohezijskog fonda i strukturnih fondova. Prioriteti programa ISPA/ IPA u sektoru prometa, odnosno obnova željezničke mreže i daljnji razvoj sustava unu-tarnje plovidbe u Hrvatskoj i dalje su sektori s najviše problema. Stoga integracija i modernizacija hrvatskih željeznica i plovnih putova unutarnjih voda povezanih s korido-rima TEN-T i dalje ostaje osnovni prioritet strategije razvoja prometa. Intervencije će osim toga biti proširene na autoceste, državne i regionalne ceste, mor-ske i zračne luke kao i na razvoj čistih prometnih sustava u urbanim područjima, a sred-stva će se osigurati za projekte koji su spremni za provedbu. Uzimajući u obzir ograni-čen broj operativnih programa tijekom idućeg programskog razdoblja, Ministarstvo mo-ra, prometa i infrastrukture je odlučilo, u bliskoj suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, u program uključiti regionalnu infrastrukturu poput cesta, morskih i zračnih luka kao i regionalnu željeznicu. Razvoj prometne infrastrukture Republike Hrvatske zasnovan je na Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske koju je Sabor usvojio u studenom 1999. godine. Ovaj strate-ški dokument potrebno je ažurirati i uzeti u obzir nekoliko strateških dokumenata koji su specifični za pojedine sektore, a koji su usvojeni od 1999. godine. Vlada predviđa ažuri-ranje Strategije prometnog razvitka pripremanjem i usvajanjem novog dugoročnog stra-teškog dokumenta koji bi trebao obuhvatiti sve oblike prijevoza i koji bi bio u skladu s europskom prometnom politikom. Proračun za početak izrade ove nove strategije pro-metnog razvitka rezerviran je u 2010. godini. Još 2000. godine, unutar okvira Procesa stabilizacije i pridruživanja Hrvatska je započela sa svojim aktivnim međunarodnim i regionalnim aktivnostima u cilju poboljšanja prome-tnih veza sa susjednim zemljama. Prometna studija TIRS (2000.) za zemlje jugoistočne Europe i Studija regionalne infrastrukture na Balkanu - REBIS (2003.) izrađene su uz po-

PRIJEVOD

- 55 -

moć fondova EU. Studija REBIS je utvrdila osnovnu prometnu mrežu jugoistočne Europe. Sedam zemalja jugoistočne Europe potpisalo je Sporazum o razumijevanju s EU kojim se utvrđuje osnova za razvoj zajedničke mreže kroz višegodišnje razvojne planove. U skla-du s tim sporazumom, Hrvatska intenzivno surađuje s regijom i EU kroz Prometni opser-vatorij jugoistočne Europe – SEETO. Ova suradnja je ojačana kroz provedbu Strateš-kog okvira za razvoj 2006. – 2013. (SOR 2006.-2013.), osnovnog razvojnog plana u Hr-vatskoj koji u području razvoja prometne infrastrukture predviđa sljedeće:

• Ujednačavanje razvoja prometne mreže; • Povećanje integriranosti i povezanosti ukupnog prometnog sustava; • Usklađivanje razvoja prometa s načelima zaštite okoliša.

Kao potpisnica Sporazuma o razumijevanju o razvoju Osnovne regionalne prometne mre-že Jugoistočne Europe od 11. lipnja 2004., Republika Hrvatska se obvezala na provedbu projekata u području prometa utvrđenih u multimodalnoj osnovnoj prometnoj mreži za Jugoistočnu Europu. Ova osnovna mreža dijelom se zasniva na usklađivanju relevantnih paneuropskih koridora (poglavito Koridora V, VII, VIII i X). Kao sudionica SEETO-a, Hr-vatska je uključena u izradu Petogodišnjeg višegodišnjeg plana 2010. – 2014. Nadalje, prema uredbama EZ-a, Kohezijski fond podupire pripremu i provedbu projekata u podru-čju prometa koji su povezani s koridorima TEN-T. Stoga je jasno kako Hrvatska predlaže sufinanciranje prioritetnih projekata koji su dio paneuropskih koridora iz sredstava EU-a i iz nacionalnih izvora. U sektoru željezničkog prometa prioriteti su sljedeći: • Razviti željezničku prometnu infrastrukturu kroz koju bi se postiglo sljedeće:

o Međusobna povezanost i interoperabilnost nacionalnih mreža sa TEN-T, o Ispunjavanje standarda EU, o Uklanjanje teretnog prometa s cesta i pridonošenje održivom razvoju.

• Poboljšati tehničke i tehnološke standarde regionalnih i lokalnih željeznica uključuju-ći razvoj oblika prometa koji štedi energiju, koji je čist i siguran.

• Ujednačiti potrošnju željezničkog sektora i jačati intermodalnu i međunarodnu kon-kurentnost željeznice.

• Ponovno zauzeti udio u tržištu za željeznice u sektoru teretnog prometa.

Nacionalni program željezničke infrastrukture 2008. – 2012. usvojen 2008., bavi se potrebama za održivim ulaganjima u sektoru željezničkog prometa. U sektoru vodnih putova i luka unutarnjih voda, prioriteti su sljedeći: • Uspostaviti, održavati i poboljšati uvjete za sigurnu i pouzdanu plovidbu unutarnjim

vodama. Uređenje vodnih putova mora odgovarati potrebama korisnika, što znači osi-guranje nesmetane i sigurne plovidbe za brodove pod maksimalnim gazom u skladu s kategorijom vodnog puta. Praktično to znači osiguranje minimalne dubine od 2,5 me-tara 300 dana u godini (klasa međunarodnog vodnog puta).

• Održavati međunarodne plovne putove prema potrebnom standardu međunarodne klase plovnosti. Unutarnji vodni putovi u Hrvatskoj su specifični po tome što većinu vodnih putova čine rijeke koje teku duž hrvatskih granica. Zbog toga je projekte ure-đenja riječnog korita potrebno koordinirati sa susjednim zemljama. Za Hrvatsku su ti zajednički projekti prioritet, s obzirom na činjenicu da pomažu u uspostavi boljih

PRIJEVOD

- 56 -

prometnih veza između zemalja i pomažu u stvaranju preduvjeta za zajednički gos-podarski napredak.

• Razviti i modernizirati međunarodne luke unutarnjih voda prema međunarodnim standardima i opremiti međunarodne luke s objektima za prihvat i obradu otpada s plovila i uklanjanje mulja iz luka. Hrvatskim riječnim lukama potrebna je kvalitativna i tehnološka modernizacija radi ispunjavanja postojeće i očekivane potražnje za pro-metom. Uz modernizaciju osnovne lučke infrastrukture, potrebno je unaprijediti i su-stav sigurnosti i nadzora u lučkim područjima.

• Povezati luke unutarnjih voda s prometnim mrežama i razviti multimodalni promet. Luke treba povezati s glavnim cestovnim i željezničkim koridorima radi postizanja bo-lje integracije s gospodarskim zaleđem i stvoriti preduvjete za razvoj intermodalnog prometa.

Sveobuhvatni strateški dokumenti povezani s vodnim putovima i lukama unutarnjih voda su Strategija razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj (2008. – 2018.), usvojena 16. svibnja 2008., kao i Srednjoročni plan razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda (2009. – 2016.) usvojen 2009. godine. U sektoru cestovnog prometa, prioriteti su sljedeći: • Razviti cestovnu mrežu u Hrvatskoj posebice u pogledu međusobne povezanosti i inte-

roperabilnosti nacionalnih mreža s trans-europskim mrežama. • Poboljšati kvalitetu cestovne mreže na državnim i regionalnim razinama. • Povećati razinu ulaganja u razvoj, restrukturiranje i obnovu cestovne mreže. • Nadograditi prijevozne i prometne objekte koji bi mogli imati štetan utjecaj na sigur-

nost prometa i okoliš. Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2009. do 2012., usvo-jen 3. prosinca 2009., jasno određuje ciljeve u tom segmentu prometne mreže. Ovaj četverogodišnji program građenja i održavanja javnih cesta nastavlja se na dva prethod-na programa. Osnova za efikasno upravljanje javnim cestama u Hrvatskoj je Zakon o javnim cestama usvojen 8. prosinca 2004. Opći ciljevi razvoja javnih cesta u prethodnim programima ostvareni su u svim segmen-tima: izgradnja autocesta i državnih cesta kao i održavanje, obnova i modernizacija svih javnih cesta. Ukupna postojeća mreža javnih cesta značajno se poboljšala. Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste stekle su značajno iskustvo i sposobnost kroz prip-remu i provedbu projekata tijekom proteklih 15 godina. U stanju su osigurati pravovre-menu i kvalitetnu izradu projektnih prijedloga. Prema „Strategiji održivog razvitka Hrvatske“ (Narodne novine br. 30/09.) koju je Hr-vatski sabor usvojio u ožujku 2009. godine, u Republici Hrvatskoj je postignuta visoka razvijenost mreže autocesta, dok mrežu državnih, županijskih i lokalnih cesta treba da-lje razvijati. U sektoru pomorskog prometa prioriteti su sljedeći: • Unaprijediti i razvijati kapacitete morskih luka i modernizirati lučku infrastrukturu.

Lučka infrastruktura loše je kvalitete za razliku od konkurentnih luka. • Unaprijediti povezanost morskih luka sa željezničkom i cestovnom mrežom, • Povećati ulaganja u multimodalne prometne terminale.

PRIJEVOD

- 57 -

Pretpristupna Pomorska strategija Republike Hrvatske iz listopada 2005. i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama usvojen od strane Hrvatskog sabora 2003. godine, služe kao strateška i zakonodavna osnova za razvoj i modernizaciju morskih luka, kao i povezane multimodalne prometne infrastrukture. U sektoru zračnog prometa prioriteti su sljedeći: • Nadograditi kapacitet zračnih luka i modernizirati i razvijati infrastrukturu zračnih

luka za prijevoz putnika i tereta. • Izgraditi nove terminale u zračnim lukama u svrhu povećanja kapaciteta zračnih luka

za prijevoz putnika i tereta. • Povećati investicije u terminale multimodalnog prometa. • Razvijati veze između zračnih luka i drugih vidova prometa. Razvojna strategija zračnog prometa u Republici Hrvatskoj, koju je 2002. godine izradio Institut prometa i veza, formulira dugoročni strateški cilj – integraciju u sustav međunarodnog zračnog prometa. U sektoru čistog javnog gradskog prijevoza, prioriteti su sljedeći:

• Nadograditi i razviti infrastrukturu namijenjenu čistom gradskom prijevozu u urba-nim područjima, poput izgradnje tramvajske infrastrukture.

• Modernizirati i razviti sustav javnog prijevoza kroz integrirani pristup prometnom razvoju,

• Izgraditi pješačke zone i biciklističke staze. • Modernizirati prijevozna sredstva u sektoru javnog prijevoza (vlakovi, tramvaji,

autobusi). • Urediti javna parkirališta u blizini stanica.

PRIJEVOD

- 58 -

3.2.2. Zaštita okoliša i održivo korištenje energije Ovaj tematski prioritet jasno je povezan s važnim strateškim ciljem promicanja održivog razvoja i okolišno prihvatljivog rasta, kako je naznačeno u Odjeljku 3.1. U ovom poglavlju prikazana je strategija za korištenje strukturnih fondova u Republici Hrvatskoj nastala na osnovi socio-ekonomske analize iz Poglavlja 2.1.2. a čini okvir za sustavnu i efikasnu zaštitu okoliša i racionalno iskorištavanje prirodnih izvora U cilju uspostave strategije za zaštitu okoliša i održivo korištenje izvora energije za programsko razdoblje od 2012. do 2013. sljedeći elementi uzeti su u obzir: prioriteti utvrđeni u na-cionalnim i EU politikama i strategijama, zahtjevi pravne stečevine iz područja okoliša, prioriteti utvrđeni u pretpristupnim strategijama za korištenje pomoći EU-a i iskustva iz dosadašnje provedbe pomoći EU-a u pojedinim sektorima. NSRO 2012.-2013. uglavnom se nastavlja na prethodne inicijative financirane sredstvima EU-a u Hrvatskoj kroz programe CARDS, Phare, ISPA i posebno kroz pretpristupni prog-ram IPA, prethodnika strukturnih fondova. Zbog toga će se glavni prioriteti u području okoliša, kako je navedeno u Okviru za usklađenost strategija 2007. – 2013. i Operativ-nom programu u okviru programa IPA „Zaštita okoliša“– gospodarenje otpadom i vo-dama, nastaviti provoditi kao glavni prioriteti u okviru strukturnih fondova. U velikoj mjeri primjenjivat će se iskustvo koje je Hrvatska stekla kroz korištenje pretpristupnih programa ISPA i IPA u vezi s izgradnjom i uspostavom odgovarajućih institucionalnih ka-paciteta, kao i iskustvo povezano s izradom dovoljnog broja projekata. Oba ova procesa pokazala su se složenim i vremenski zahtjevnim. Zbog toga se očekuje da će se odgova-rajuća apsorpcija osigurati usmjeravanjem sredstava na prioritete koji već primaju po-moć EU-a, odnosno područja s postojećim iskustvom u provedbi programa EU-a i unutar kojih su uspostavljene institucije za upravljanje programima EU-a. Također je uzeta u obzir i činjenica da se Hrvatska priprema za kratko razdoblje programiranja i provedbe u okviru trenutne financijske perspektive EU-a. U ovom prvom kratkom programskom raz-doblju smatra se rizičnim uvoditi veliki broj novih prioritetna područja i novih institucija u upravljanje. Strateška analiza uzela je u obzir pregovarački proces u okviru Poglavlja 27. i potrebu usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a u navedena dva pod-sektora. Usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a je i financijski i institucionalno zahtjevno, posebno ako uz-memo u obzir prijelazna razdoblja za pod-sektore gospodarenja vodama i otpadom. Zbog toga će pomoć iz strukturnih fondova u ovom programskom razdoblju uglavnom biti usmjerena na ispunjavanje tih obveza, odnosno zadovoljavanje prijelaznih razdoblja. Donijete su sljedeće strateške odluke:

A) Gospodarenje otpadom: Prioritet pomoći podržava izgradnju centara za gospoda-renje otpadom a temeljit će se na osnovi zrelosti projektne dokumentacije, od-nosno statusa pripremnih aktivnosti u vezi s uspostavom pojedinačnih centara za gospodarenje otpadom (CGO) (položaj CGO-a određen u županijskom prostornom planu, zemljišno pitanje, kao i ostala vlasničko-pravna pitanja riješena, procjena utjecaja na okoliš provedena, komunalna društva uspostavljena, itd.).

Po pitanju sanacija odlagališta, prioritet će imati veliki projekti. Manji sanacijski projekti bit će grupirani po županijama, ovisno o dinamici uspostave centara za gospodarenje otpadom.

PRIJEVOD

- 59 -

B) Gospodarenje vodama: Prioriteti će biti utvrđeni u skladu s aspektima prijelaznih

razdoblja (veličini aglomeracije, osjetljivosti područja) određenim u okviru pre-govora o Poglavlju 27. vezanih uz Direktivu o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i Direktivu o pitkoj vodi, kao i u skladu sa zrelošću projekta. Imajući na umu ova dva elementa, projekti u pod-sektoru gospodarenja vodama bit će kategorizi-rani kako slijedi: A kategorija: skupine aglomeracija > 15.000 ES, bez obzira na osjetljivost podru-čja. Izuzetak od ove skupine bile bi priobalne aglomeracije uglavnom turističkog karaktera (udio turista na vrhuncu sezone > 30%) od 15.000 – 50.000 ES, koje is-puštaju otpadnu vodu u „normalno“ područje mora; B kategorija: skupina aglomeracija od 10.000 – 15.000 ES na osjetljivom području i skupina priobalnih aglomeracija 15.000 – 50.000 koje otpadne vode ispuštaju u „normalno“ područje mora; C kategorija: skupina aglomeracija od 2.000 – 10.000 ES na osjetljivim područji-ma i skupina priobalnih aglomeracija 10.000 -15.000 ES koje ispuštaju otpadne vode u „normalno“ područje mora.

Prethodno navedeni prioriteti NSRO-a potpuno su u skladu s nacionalnim strateškim do-kumentima. Nacionalna strategija upravljanja otpadom usvojena 2005. godine utvrđuje potrebu za smanjenjem količine komunalnog otpada, izgradnju centara za gospodarenje otpadom i vezane infrastrukture (pretovarne stanice, reciklažna dvorišta i objekti za obradu otpa-da) i sanaciju neodgovarajućih odlagališta otpada i lokacija visoko onečišćenih otpadom. Strategija upravljanja vodama usvojena 2008. godine utvrđuje strateške ciljeve u osigu-ravanju dostupnosti dovoljnih količina vode za piće i za gospodarstvo. Konkretnije, prio-ritetne mjere trebale bi se odnositi na povećanu razinu priključenosti stanovništva na javnu vodoopksrbnu mrežu i kanalizaciju, smanjenje gubitaka u opskrbi vodom i gubita-ka u kanalizacijskoj mreži, povećano pročišćivanje otpadnih voda i izgradnju objekata za zaštitu od poplava te identifikaciju i provedbu projekata za navodnjavanje. Strategija održivog razvitka (2009.) stavlja naglasak na uvođenje integriranog sustava gospodarenja otpadom, očuvanje kvalitete vode i osiguranje dovoljnih količina vode. Osim nastavka pružanja podrške za prioritetne pod-sektore u okviru programa IPA (odno-sno gospodarenje otpadom i vodama), Operativni program „Zaštita okoliša i energetika“ predviđa i proširenje na nekoliko novih područja intervencije – kvalitetu zraka, zaštitu prirode i biološke raznolikosti i energiju. Za takav pristup postoji jasna strateška podloga jer su sva tri novouvedena područja pomoći jasno naznačena kao prioritet u Strateškim smjernicama o koheziji Europske zajednice, a utemeljena su na nacionalnim strateškim dokumentima. Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za 2008. – 2011. uk-ljučuje mjere za smanjenje emisija stakleničkog plina u skladu s UNFCCC-om i Protoko-lom iz Kyota. Mjere su povezane s korištenjem obnovljivih izvora energije, poboljšanjem energetske učinkovitosti, primjenom goriva s manje ugljika, mjere u industrijskim pro-

PRIJEVOD

- 60 -

cesima i mjere u gospodarenju otpadom. Posebne aktivnosti u ovom prioritetnom podru-čju bit će usmjerene na dovršetak i nadogradnju državne i lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka u skladu s direktivama EU-a kao preduvjet za ostale mjere koje će se na-knadno provoditi u pod-sektoru zraka. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Repu-blike Hrvatske iz 2008. godine utvrđuje sljedeće prioritetne aktivnosti: zaštita biološke raznolikosti u zaštićenim područjima, zaštita eko-sustava i staništa, uspostava Nacional-ne ekološke mreže (NEN) i mreže NATURA 2000 uključujući izradu okvira upravljanja i akcijskih planova za zaštićena područja i vrste. Strategija energetskog razvoja usvojena 2009. godine daje strateške smjernice za raz-voj održivog energetskog sektora i sigurne opskrbe energijom u Hrvatskoj, diversifikaciju izvora energije kroz povećano korištenje obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost kao glavne ciljeve razvoja energetskog sektora. Te će aktivnosti pridonijeti zajedničkoj energetskoj strategiji EU-a i ublažavanju klimatskih promjena, što ima za cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova. Nadalje, Strategija održivog razvitka (2009.) također ukazuje na potrebu zaštite posto-jeće biološke raznolikosti, smanjenja ispuštanja štetnih plinova, osiguranja sigurne opskrbe energijom, smanjenja potrošnje i intenziteta energije i ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore. Ipak, predviđeno je sudjelovanje novih prioritetnih područja u manjem razmjeru (u usporedbi sa pod-sektorima gospodarenja vodama i otpadom) a sve kako bi im se pružila prilika da prime više sredstava u predstojećoj financijskoj perspektivi EU-a. Razlog tome su veće potrebe za ulaganjima u pod-sektore gospodarenja vodama i otpadom i prethod-na iskustava s programom IPA i ISPA koja su pokazala da uspostava odgovarajućeg insti-tucionalnog ustroja, kao i priprema i provedba infrastrukturnih projekata izuzetno vre-menski zahtjevna. Pružanje ograničene količine pomoći novim područjima intervencije imat će dvostruku korist: tim će se područjima omogućiti stjecanje iskustva u upravljanju strukturnim fon-dovima kako bi značajnije mogla sudjelovati u idućem programskom razdoblju, ali s dru-ge strane, ograničit će rizik od nezadovoljavajuće apsorpcije unutar ovog programskog razdoblja jer će veći dio pomoći biti usmjeren na pod-sektore gospodarenja vodama i otpadom. U cilju smanjenja rizika od nezadovoljavajuće apsorpcije, upravljanje novim područjima intervencija daje se tijelima koja su već uključena u upravljanje pretpristu-pnim fondovima, odnosno Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U pogledu pod-sektora okoliša koji su analizirani u socioekonomskoj analizi a nisu pred-viđeni kao prioritetne mjere – more i tlo, glavni okolišni problemi koje treba riješiti u ta dva pod-sektora rješavat će se unutar drugih odabranih prioritetnih mjera. U slučaju tla, sanacija onečišćenih lokaliteta rješavat će se u okviru prioriteta gospoda-renja otpadom, a u slučaju mora, pitanje ispuštanja otpadnih voda će se razmatrati u okviru prioritetnih mjera gospodarenja vodama. Na taj način, premda nisu odabrane kao prioritetne mjere za financiranje u okviru OP-a „Okoliš“, rješavat će se okolišne potrebe ta dva pod-sektora.

PRIJEVOD

- 61 -

3.2.3. Konkurentnost i ujednačen regionalni razvoj Ovaj tematski prioritet odgovara dvama glavnim strateškim ciljevima navedenim u Od-jeljku 3.1.: brži gospodarski rast zasnovan na integraciji tržišta i promicanju održivog razvoja. Podrška konkurentnosti i ujednačenom regionalnom razvoju osigurat će se kroz NSRO 2012. – 2013. u skladu sa sljedećim međusobno povezanim ciljevima:

- Povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva - Povećanje razvojnog potencijala hrvatskih regija

Konkurentnost je potreban preduvjet za gospodarski i socijalni rast zemalja unutar sve više međusobno povezanog i globaliziranog gospodarstva. Konkurentnost hrvatskog gos-podarstva uglavnom se zasniva na povećanju ukupne produktivnosti i na drugim čimbeni-cima poput proizvodnje s visokom dodanom vrijednosti, novim i inovativnim proizvodi-ma, povećanju kvalitete proizvodnje, smanjenju potrošnje energije, smanjenju štetnog utjecaja na okoliš, konkurentnim cijenama, itd. Svi ti čimbenici ostvaruju se kroz proiz-vodna ulaganja u nove tehnologije, opremu i objekte. Hrvatska će poduprijeti proizvod-na ulaganja izravno putem shema bespovratnih sredstava za MSP-e te financijske instru-mente (povratna sredstva), poput bankovnih jamstava i kreditnih linija mikro-zajmova. Posredna podrška također će biti pružena kroz stvaranje povoljne klime i uvjeta za bolja izravna strana i domaća ulaganja, promidžbu putem marketinških aktivnosti za hrvatsku industriju i usluge (uključujući istraživanje tržišta – analize i pomoć u prodoru na nova tržišta), poticanjem sektora istraživanja i razvoja i njegove komercijalizacije, podrškom klasterima i njihovim inicijativama u cilju stvaranje konkurentnih prednosti. Ukratko, viši stupanj konkurentnosti će, između ostalog, biti postignut kroz izravnu po-dršku MSP-ima kao najvažnijem alatu, uz mikro-zajmove i jamstva, „meke“ mjere poput promidžbe (izravna strana ulaganja i lokalni investitori, izvoz, turizam) kao i poticanje sektora istraživanja i razvoja i njegov prijenos u proizvodnju i komercijalizaciju. Glavne nacionalne strategije koje se bave konkurentnošću hrvatskog gospodarstva su Strateški okvir za razvoj za 2006. – 2013. i Okvir za usklađenost strategija (OUS) 2007. – 2013. Ovaj potonji izrađen je kao dio priprema za korištenje instrumenta IPA, u cilju primjene skladnog, ujednačenog i održivog razvoja Hrvatske, što pridonosi provedbi Lisabonske strategije i njenih prioriteta, Gothenburške strategije i Europske strategije zapošljavanja. OUS 2007. - 2013. opisuje relevantne strateške ciljeve u pogledu ujedna-čenog regionalnog razvoja: „Postići veću konkurentnost i ujednačen regionalni razvoj poticanjem istraživanja i tehnološkog razvoja, malog i srednjeg poduzetništva, razvoj informacijskog društva i e-Hrvatske, istovremeno poboljšavajući opće društvene i gospo-darske uvjete za nerazvijena područja.“ Ovaj je dokument potpuno usklađen sa Strate-gijom održivog razvoja EU-a, koji određuje odredbe za potporu potrebnim strukturnim promjenama koje gospodarstvima država članica omogućuju rješavanje izazova globali-zacije uspostavom jednakih uvjeta za inovativnost i kreativno poduzetništvo, istovreme-no osiguravajući jednakost i zdravo okruženje. Vlada je 2008. godine usvojila Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2008. – 2012. koji je usklađen s Europskom poveljom o malom gospodarstvu. Ciljevi Programa su: jačanje konkurentnosti sektora malog gospodarstva, ravnomjeran regional-

PRIJEVOD

- 62 -

ni razvoj, podizanje kvalitete poduzetničke infrastrukture, smanjenje administrativnih prepreka, jačanje pozitivne poduzetničke klime u društvu, internetizacija i elektroničko poslovanje. Na osnovi višegodišnjeg programa, MINGORP donosi godišnji program pro-vedbenih planova koji trajno podupire konkurentnost MSP-a kroz izravna bespovratna sredstva. U skladu s tim programima i analizom postojećeg stanja u malom i srednjem gospodarstvu, Hrvatska je odlučila nastaviti, unutar programskog razdoblja strukturnih fondova 2012. – 2013., s intervencijama iz IPA-e i proširiti/nadopuniti ih izravnom pot-porom malom i srednjem gospodarstvu kroz bespovratna sredstva i povratna sredstva u okviru financijskih instrumenata poput bankovnih jamstava i mikro-kredita. Sadašnji strateški pristup Hrvatske konkurentnost smatra prioritetom koji će se ostvariti kroz održiv rast produktivnosti. Da bi se to postiglo, MSP-i će primiti potporu kroz bes-povratna sredstva za prijenos i uvođenje novih inovativnih tehnologija, razvoj novih pro-izvoda, kvalitetniju proizvodnju, proizvodnju s visokom dodanom vrijednosti i proizvod-nju koja troši manje energije i sirovina. Potpora će obuhvatiti sve aspekte konkuren-tnosti: produktivnost, kvalitetu, privlačnost za potrošače i marketinšku podršku kao po-moć za prodor na nova tržišta (sa stajališta teritorija i potražnje). Bespovratna sredstva za malo gospodarstvo predstavljaju središnji i najvažniji alat za povećanje konkuren-tnosti hrvatskog gospodarstva unutar ovog tematskog prioriteta NSRO-a. Vlada trenutno razmatra pitanje osiguranja odgovarajućeg udjela sufinanciranja takvih projekata.68

Podrška proizvodnim ulaganjima i istovremeno stvaranje povoljnog okruženja za poduze-tnike i investitore osigurava važne sinergije koje mogu pridonijeti poboljšanju konkuren-tnosti čak i unutar okvira vrlo kratkog programskog razdoblja. Hrvatska je također donijela stratešku odluku o podršci inovativnosti i tehnologiji kao pokretačima gospodarskog razvoja. Aktivnosti predviđene kao podrška konkurentnosti logičan su nastavak financiranja sredstvima programa IPA. Opći cilj tih projekata je po-boljšanje uvjeta za inovativnost kroz poticanje istraživanja i razvoja koji pokreće indus-trija u svrhu postizanja znanstvene izvrsnosti kao osnove za inovativnost, prijenos tehno-logije i komercijalizaciju. Ključna mjesta za istraživanje i razvoj su znanstvene ustanove poput centara izvrsnosti i tehnologije, u suradnji sa sveučilištima i malim i srednjim po-duzetništvom, a u skladu s potrebama gospodarstva. Ta su nastojanja zasnovana na Znanstvenoj i tehnologijskoj politici Republike Hrvats-ke 2006. – 2010., koja ima za cilj promicanje znanstvene izvrsnosti, prijenos znanja i suradnju između znanosti i industrije, kao osnovnih pokretača konkurentnosti i genera-tora održivog rasta i produktivnosti. Razvoj potencijala regija, što podrazumijeva poboljšanje njihove privlačnosti za inves-titore i njihov gospodarski razvoj, potreban je ali ne i samostalan korak za izgradnju i povećanje konkurentnosti (konkurentnog položaja na tržištu). Korak je to koji prethodi razini konkurentnosti koja će se postići kroz razvoj proizvodnog sektora. Samo regije koje su dovoljno privlačne za investitore i poduzetnike mogu se dalje razvijati i od njih

68 Hrvatsko malo i srednje poduzetništvo ima ograničene financijske mogućnosti u pogledu sufinanciranja projekata sa 50% ili 60%. Hrvatska Vlada će se obratiti poslovnim bankama kako bi privukla njihovu pozor-nost na moguće zajmove koji bi također bili od interesa za bankovni sektor (npr. rizik je smanjen jer se dio projekta financira bespovratnim sredstvima, što također znači da se na taj način sve potrebne kontrole provode dva puta), a u cilju pripreme okvirnog dogovora vezanog za ovo pitanje.

PRIJEVOD

- 63 -

se može očekivati da će pridonijeti općoj konkurentnosti zemlje. Nadalje, takve regije postat će privlačne za investitore i/ili poduzetnike samo ako prije svega budu privlačne svojim stanovnicima, odnosno, obrazovanoj radnog snazi. Ideja o povećanju razvojnog potencijala hrvatskih regija sastoji se uglavnom od investicija u razvoj infrastrukture poslovnih i javnih usluga i uključuje sve najvažnije elemente gospodarskog i socijalnog razvoja, uključujući poduzetničku infrastrukturu, e-komunikaciju, turizam, kulturu, rek-reativne usluge, kao i obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvenu zaštitu. Među navede-nim, samo će odabrani prioriteti spomenutih sektora primiti potporu iz ERDF-a. No pot-rebno je razvijati i sektore poput obrazovanja, zapošljavanja i zdravstva radi stabilizaci-je stanovništva i povećanja kvalitete života kao ključnog čimbenika gospodarskog razvo-ja. Zbog toga su mjere namijenjene promicanju razvojnog potencijala hrvatskih regija (PO 2) usmjerene na izgradnju i modernizaciju tzv. čvrste infrastrukture. U svrhu razvoja potencijala (povećanja privlačnosti) hrvatskih regija i poticanja njihove konkurentnosti, podrška regionalnom razvoju bit će usmjerena na iskorištavanje vlastitih resursa regija (zemljopisnih, prirodnih, sirovinskih, ljudskih potencijala, tradicije, iskus-tva, imidža itd.) i njihovih komparativnih prednosti. Može se očekivati da će navedeno pridonijeti rastu nacionalnog gospodarstva kroz diversifikaciju podloge gospodarske ak-tivnosti i kroz potporu održivom razvoju, dok će smanjivati regionalne razlike i depopu-laciju ugroženih regija. Cjelokupno područje Hrvatske prihvatljivo je za cilj Konvergencije (Cilj 1) Kohezijske politike EU-a, jer su sve hrvatske NUTS 2 regije nerazvijene u usporedbi s prosjekom EU 27. U tom smislu, sve će hrvatske županije biti pozvane sudjelovati u predloženim aktiv-nostima, također uzimajući u obzir činjenicu da daljnji razvoj ukupne konkurentnosti neće biti moguć bez sudjelovanja najrazvijenijih hrvatskih regija. Tome u prilog govori i još jedan čimbenik – neuobičajeno kratko programsko razdoblje (samo dvije godine – 2012. - 2013.) i kratko vrijeme za provedbu koje će uslijediti nakon toga, tj. vrijeme za objavljivanje poziva, dostavljanje i ocjenjivanje projektnih prijedloga, odabir i ugova-ranje projekata, itd., što također podržava stratešku odluku uključivanja svih županija u taj program. Načelo ujednačenog regionalnog razvoja se tako primjenjuje na način koji pruža priliku za sve regije da se razviju i iskoriste svoj potencijal za gospodarski i društveni razvoj na najbolji mogući način. Istovremeno, radi smanjenja regionalnih razlika bit će osiguran poseban sustav davanja poticaja nerazvijenim regijama.69

Nekoliko ciljanih glavnih strateških dokumenata određuje okvir unutar kojeg je izrađena ova strategija regionalne konkurentnosti. Regionalna dimenzija programiranja struktur-nih fondova i Kohezijskog fonda odražava sljedeće potrebe utvrđene u nacrtu Nacional-ne strategije regionalnog razvoja: 69Određivanje nerazvijenih regija zasniva se na „indeksu razvijenosti“ u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, članak 24. (NN 153/2009), koji jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstava u četiri skupine. Sve regije određene kao slabije razvijene primit će istu razinu poticaja (ili ih se također može podijeliti u dvije skupine s različitim volumenom poticaja). Poticaji mogu imati dva moguća oblika:

- Dodjela određenog broja dodatnih bodova unutar procesa ocjenjivanja (metoda SWR) - Ponuđena viša razina intenziteta pomoći (postotni udio bespovratnih sredstava od ukupnog prihvat-

ljivog troška projekta).

PRIJEVOD

- 64 -

- smanjiti najznačajnije razlike između regija, posebno u njihovim socio-ekonomskim razinama,

- pomoći svim regijama kako bi iskoristile svoje vlastite uvjete i komparativne prednosti, tzv. lokalno-regionalni kapital,

- kroz razvoj regija ostvariti sveukupni rast hrvatskog nacionalnog gospodarstva, - pripremiti hrvatske regije da budu sposobne natjecati se s drugim regijama na

jedinstvenom europskom tržištu i na globalnom tržištu. Strategija povećanja razvojnog potencijala regija odgovara prvoj prioritetnoj osi Opera-tivnog programa IPA „Regionalna konkurentnost“ 2007. – 2009. u obuhvaćanju poduzet-ničke infrastrukture (komunalne i popratne infrastrukture unutar poslovnih zona i javne turističke infrastrukture). Strategija ipak nadilazi ciljeve i aktivnosti programa IPA „Re-gionalna konkurentnost“ 2007. – 2011. putem podupiranja infrastrukture usluga u zdrav-stvu, zapošljavanju i obrazovanju, kao i kulturno-povijesnom naslijeđu. Podrška gospo-darskoj aktivnosti (izravna ili neizravna podrška malom i srednjem poduzetništvu) treba biti popraćena stvaranjem povoljnih uvjeta za radnike i njihove obitelji, njihovo lakše sudjelovanje na tržištu rada što će regije učiniti privlačnim mjestom za život i rad. Sve ovo pomoći će u rješavanju pitanja prekomjerne koncentracije stanovnika u velikim gra-dovima i depopulacije sela. U pogledu poduzetničke infrastrukture, mnogi objekti već su izgrađeni uz pomoć nacio-nalnih i EU fondova te će se iz tog razloga financirati samo nekoliko novih jedinica, po mogućnosti one s odgovarajućim zemljopisnim smještajem (npr. one spojene s koridori-ma TEN T), odgovarajućim opravdanjem financiranja i dokazom budućeg uspješnog pos-lovanja (zadovoljavajuće projekcije stope iskorištenosti)70

. S obzirom da su neki od pos-tojećih objekata nedovoljno opremljeni, podržat će se i dodatno potrebno opremanje.

Predviđeno proširenje i razvoj širokopojasne infrastrukture bolje će podržati inovativne usluge kako za proizvodni tako i za javni sektor, pa i za stanovnike. Zbog toga se očeku-je bolje korištenje ICT-a u malom i srednjem gospodarstvu, daljnji razvoj e-poslovnog okruženja, uključujući inovativne proizvode više dodane vrijednosti i usluge dostupne na tržištu. Investicije koje se sufinanciraju sredstvima ERDF-a u području turizma bit će usmjerene na bolju iskorištenost prirodnih i kulturnih resursa, kao i drugog potencijala za turistički razvoj koji je rezultat ljudskog rada. To konkretno znači da će investicije biti usmjerene na produljenje turističke sezone i privlačenje turista tijekom cijele godine (s ciljem raz-voja turizma u kontinentalnim područjima kroz posebne oblike poput kongresnog turiz-ma71

70 Odjel za poticanje ulaganja i investicije MINGORP-a i agencija (APIU) upravo dovršavaju izradu dokumenta „Analiza ponude i potražnje i strateškog razvoja“ o poduzetničkoj infrastrukturi.

, lječilišnog turizma, planinskog turizma, seoskog turizma, turizma na bazi aktivnog odmora, itd.) kao i na povećanje i poboljšanje strukture stranih gostiju. Radit će se i na poboljšanju javne turističke infrastrukture, uključujući kulturnu infrastrukturu i komer-cijalne objekte (smještaj, slobodno vrijeme, sport, rekreacija, rehabilitacija, zabava, konferencije, itd.) koje će uglavnom provoditi mala i srednja poduzeća. Konkurentnost hrvatskog turizma će stoga biti podržana kako kroz poboljšanje turističkih proizvoda (kroz nove objekte i usluge) tako i kroz snažne promidžbene i marketinške aktivnosti na domaćem i stranom tržištu. Predložene intervencije u potpunosti su u skladu sa Strate-

71 Eng. MICE - skupovi, inicijative, konferencije, događaji (eng. Meetings, Incentives, Conferences, Events)

PRIJEVOD

- 65 -

gijom razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine i dugoročnom vizijom koja je dio ovog dokumenta. U području obrazovanja naglasak je na poboljšanju uvjeta rada, posebno u pogledu in-frastrukture i opreme u srednjim školama i učeničkim domovima, uključujući i objekte strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja. Kada je u pitanju srednje školstvo, navedeni zahvati su potrebni preduvjet za povećanje stope upisa u srednje škole. Investicije sufinancirane sredstvima ERDF-a u razdoblju od 2012. do 2013. pridonijet će razini ostvarenja prethodno navedenih ciljeva kroz unaprjeđenje srednjeg školstva, uk-ljučujući i infrastrukturu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kao i infrastrukturu visokog obrazovanja i cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja. . Ovaj se pristup za-sniva na Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010. „Uloga zdravlja u konkurentnosti neke regije i njenom gospodarskom rastu od vitalnog je značaja. Stanovništvo neke regije koje živi dulje i zdravijim životom bit će i stanovniš-tvo koje će ostati aktivno u cijelom društvu dulje vremensko razdoblje, čime se manje opterećuje zdravstveni sustav, a postat će i stanovništvo koje predstavlja dobrobit za gospodarski i održivi rast regije.”72 Intervencije strukturnih fondova u Hrvatskoj će tako-đer pridonijeti “unaprjeđenju sustava zdravstva – stvaranjem uvjeta za dostupnost zdravstvene zaštite (kako teritorijalno tako i vremenski), pravičnost i ravnopravnosti u prihvatu zdravstvene zaštite, poboljšanju kvalitete zdravstvenih usluga i sigurnosti pa-cijenata i zdravstvenih radnika”.73

Naglasak će uglavnom biti na hitnoj medicinskoj po-moći i telemedicini. Cilj je povećati efikasnost i dostupnost (jednakost) zdravstvene skrbi na cijelom teritoriju zemlje. Okvirni plan, koji financira Svjetska banka, kao osno-va za planiranje glavnih elemenata u strategiji ulaganja u zdravstvo, uključujući i potre-be za obnovom i opremanjem regionalnih bolnica i domova zdravlja je u pripremi, a nje-gov se dovršetak očekuje početkom 2011. godine. Ovaj dokument i sva polja intervenci-ja u zdravstvenom sektoru obuhvaćeni Operativnim programom „Regionalna konkuren-tnost“ u potpunosti su u skladu s Nacionalnom strategijom razvitka zdravstva 2006. - 2011.

Cilj „Povećanje razvojnog potencijala hrvatskih regija“ objedinjuje mali broj ciljanih intervencija koje su povezane sa službama za zapošljavanje. Glavna svrha intervencija ERDF-a u okviru postojećeg NSRO-a ispunjava potrebe analize gospodarskog razvoja i ciljeve politike zapošljavanja74. Prioriteti pomoći predviđaju uspostavu dovoljnih kapaci-teta u službama za zapošljavanje, za koje su, između ostalog, potrebni i odgovarajući infrastrukturni objekti na središnjoj i posebno na područnoj razini75

. Ova je odluka doni-jeta na osnovi Zajedničke procjene politike zapošljavanja (JAP), koja daje zajedničku osnovu za djelovanje u području politike zapošljavanja, u skladu s Europskom strategi-jom zapošljavanja.

72 Kohezijska politika EU – Tematski dokumenti/Zdravstvo (http://ec.europa.eu/regional_policy/themes/statistics/2007_health.pdf) 73 Nacionalna strategija razvitka zdravstva 2006. – 2011. 74 Jačanje i razvoj infrastrukture za pružanje usluga zapošljavanja uvjet je za provedbu prioritetne osi 1. OP „RLjP“-a, posebno glavnog područja aktivnosti „Jačanje rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i drugih mehanizama podrške tržištu rada“. 75 Sredstva za pripremu projekata bit će osigurana u okviru programa IPA 2007-2009.

PRIJEVOD

- 66 -

Osim već spomenutih aktivnosti, NSRO 2012. – 2013. također predviđa i snažnu podršku u pripremi sektorskih strategija, osnovnih analiza i razvojnih planova u cilju pripreme bu-dućih integriranih mjera za održiv socioekonomski razvoj i buduće programiranje. 3.2.4. Zapošljavanje i razvoj ljudskog kapitala Ovaj tematski prioritet odgovara na dva glavna strateška cilja navedena u odjeljku 3.1.: postizanje većeg zapošljavanja kroz brže stvaranje radnih mjesta i promicanje održivog razvoj, odnosno uklanjanje siromaštva. Na taj će način pridonijeti općem cilju NSRO-a, odnosno ubrzavanju stope gospodarskog rasta uz izglede za postizanje stvarne konver-gencije. Proteklih godina unutar šireg područja razvoja ljudskih potencijala provedeno je nekoli-ko intervencija financiranih sredstvima EU-a . Trenutačno je u fazi provedbe nekoliko mjera u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć. Intervencije planirane u okviru ovog tematskog prioriteta predstavljaju nastavak OP-a „Razvoj ljudskih potencijala“ koji se provodi u okviru programa IPA te su u potpunosti u skladu s Europskom strategijom o zapošljavanju i revidiranom Lisabonskom strategijom, a mogu se sažeti u četiri glavna cilja:

• privući i zadržati veći broj osoba na radnim mjestima te modernizirati sustave socijalne zaštite

• poboljšati prilagodljivost radnika i poduzeća te fleksibilnost tržišta rada • povećati ulaganja u ljudski kapital kroz bolje obrazovanje i vještine • unaprijediti ulogu civilnoga društva u oblikovanju i provedbi politika

U cilju osiguranja komplementarnosti intervencija u okviru NSRO-a s drugim intervenci-jama koje su u Hrvatskoj planirane u ovom području, uzeti su u obzir relevantni EU i hrvatski strateški dokumenti. Unutar sektora zapošljavanja, Hrvatska predviđa niz kombiniranih intervencija u cilju povećanja zapošljivosti pojedinih segmenata radne snage. Privlačenje i zadržavanje više ljudi na radnim mjestima postići će se kroz ulaganje u aktivne mjere i politike zapošlja-vanja s posebnim naglaskom na najranjivije skupine na hrvatskom tržištu rada. Aktivne mjere tržišta rada (AMTR) bit će izrađene sukladno specifičnim problemima i potrebama na regionalnoj i lokalnoj razini. Istovremeno s pružanjem izobrazbe i savje-tovanja za sve tražitelje posla i one kojima prijeti nezaposlenost, AMTR trebaju promi-cati fleksibilnost, prilagodljivost vještina, sigurnost zapošljavanja i veću pokretljivost radne snage, sve u cilju povećanja učinkovitog korištenja ljudskih potencijala. Od os-novnog značaja je bolja usklađenost ponude obrazovanja i zahtjeva tržišta rada. Poslodavcima će se pružiti podrška za stvaranje novih radnih mjesta, kao i za unapre-đenje poduzetničke kulture. Specifično obrazovanje i osposobljavanje za poduzetništvo, čija su posebna ciljna skupina nezaposleni i ostale marginalizirane skupine, stvorit će osnovu za razvoj novih poslova te šireg spektra profesionalnih mogućnosti. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) sa svojim područnim i lokalnim strukturama glavni je posrednik u sektoru tržišta rada na državnoj razini, a ima i važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva strategije zapošljavanja. Zbog toga se kvaliteta i efikasnost usluga HZZ-a, kao i

PRIJEVOD

- 67 -

vještine zaposlenih u HZZ-u smatraju vrlo važnima. Poboljšanje sustava cjeloživotnog usmjeravanja i profesionalnog savjetovanja, osmišljavanje personaliziranih usluga i una-prjeđenje sustava praćenja obrazovnih rezultata pridonijet će učinkovitosti rada HZZ-a. Planirane intervencije utvrđene su na takav način da ispunjavaju nacionalne razvojne potrebe i potiču sinergijski učinak s mjerama predviđenim u Nacionalnom planu za po-ticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu (NPPZ) kao i Zajednički memorandum o prioritetima politike zapošljavanja (JAP). Usklađene su i sa smjernicama Europske strategije zapošljavanja i općim strateškim smjernicama utvrđenim uredbama EU-a. Zaštita zdravlja i sigurnosti na radu još je jedan aspekt kojem treba pristupiti s ciljem produljenja aktivnog razdoblja radno sposobnog stanovništva. U skladu s relevantnim Smjernicama EU76

, „Nacionalni program zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za raz-doblje 2009. – 2013. godine“ utvrđuje prioritete za siguran pa time i kvalitetniji rad. To bi trebalo pridonijeti smanjenju broja nesreća na radu i profesionalnih oboljenja te dovesti do poboljšanja zdravlja na dobrobit radne snage.

U pogledu pojma „fleksigurnosti“, odnosno fleksibilnosti uz sigurnost na tržištu rada, Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013. utvrđuje preuzimanje obveze za provedbu načela fleksibilnosti i fleksigurnosti na hrvatskom tržištu rada. Relevantni zakoni o zapošljava-nju i socijalnom osiguranju u Hrvatskoj koji su trenutno na snazi ne nude modele za pro-vedbu načela fleksigurnosti. No načelo fleksigurnosti razvit će se i promicati do najveće moguće mjere u provedbi ovog programa. U socijalnom sektoru posebna pozornost će se posvetiti sve nižoj stopi aktivnosti osoba u nepovoljnom položaju kako bi se postigla njihova veća socijalna integracija i ulazak na tržište rada. To se može postići mjerama koje će podržavati njihov pristup izobrazbi i zapošljavanju, kao i poboljšanje kvalitete socijalnih usluga, što je sve u skladu s „Ob-novljenom socijalnom agendom: prilike, pristup i solidarnosti u Europi 21. stoljeća“ (COM 2008.) i s postojećim nacionalnim strategijama (kao što je „Zajednički memo-randum o socijalnom uključivanju – JIM, Nacionalni akcijski plan za socijalno uključi-vanje 2009. – 2010., Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2007. – 2015.). U tom kontekstu, poticanje učenika s invaliditetom i onih iz raznih marginaliziranih sku-pina na upis i ostanak u sustavu obrazovanja poboljšat će njihove vještine i pridonijeti povećanju mogućnosti zapošljavanja u budućnosti te time umanjiti rizik od siromaštva koji je značajan razlog njihove socijalne isključenosti. Osim toga, promicat će se i programi samozapošljavanja i boljeg pristupa aktivnim mje-rama tržišta rada za skupine u nepovoljnom položaju. Planirane intervencije u području zapošljavanja i prilagodljivosti radne snage mogu biti uspješne jedino ako se poduzmu paralelno s intervencijama u obrazovnom sektoru. Stoga je potrebno raditi na poboljšanju kvalitete i učinkovitosti obrazovnog sustava i njegovom boljem odgovaranju na potrebe tržišta rada kako bi se poslodavcima osigurala visoko-stručna i prilagodljiva radna snaga.

76 Direktiva Vijeća 89/391/EEZ-a od 12. lipnja 1989.

PRIJEVOD

- 68 -

Kroz daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), promicat će se osiguranje kvalitete na svim razinama obrazovanja. HKO uvodi sveobuhvatni proces reforme u obra-zovni sustav i važan je preduvjet za reguliranje sustava cjeloživotnog učenja. Njegov daljnji razvoj omogućit će usporedivost, transparentnost i prenosivost stečenih kvalifi-kacija kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini te će poticati proces cjeloživotnog učenja. HKO zbog toga ima poseban značaj za provedbu razvojne strategije sustava strukovnog obrazovanja te Bolonjskog procesa. Mjere planirane u okviru obrazovnog sektora u skladu su s nacionalnim strateškim doku-mentima o obrazovanju te strukovnom obrazovanju i osposobljavanju („Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010.”, „Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013.” i novousvojeni „Zakon o osigurava-nju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju ” iz travnja 2009. godine). Kako bi hr-vatsko gospodarstvo kvalitetnije odgovorilo na zahtjeve društva znanja, intervencije u području istraživanja i inovacija podržat će suradnju između visokoškolskih ustanova, istraživačko-tehnoloških centara i poduzetništva, čime se potiče inovativnost i prijenos tehnologije. Nacionalni dokumenti „Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hr-vatske 2006. – 2010.” i „Akcijski plan za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje” prepoznaju značaj takvog sveobuhvatnog pristupa. U sektoru civilnoga društva, prioritet treba dati jačanju kompetencija organizacija ci-vilnoga društva jer su one te koje provode zagovaračke inicijative u sektoru javnih poli-tika, kako na središnjoj tako i na lokalnoj razini. potrebno je dalje jačati socijalni dija-log na regionalnoj i lokalnoj razini kroz aktivnosti kojima je cilj unapređenje komunika-cije između relevantnog državnog ureda za koordinaciju te pojedinih općinskih organiza-cija i socijalnih partnera sa svrhom osiguranja obostrano zadovoljavajućih rješenja koja se tiču sektora tržišta rada. Osim toga, važan dio aktiviranja civilnoga društva jest pružanje šireg opsega kvalitetnih socijalnih usluga na nacionalnoj i regionalnoj razini, čime se pridonosi smanjenju soci-jalne isključeosti te povećanju zapošljivosti. Planirane intervencije u skladu su sa Strateškim smjernicama Zajednice o kohezijskoj politici kao i s Nacionalnom strategijom stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2006. – 2011. i s njom povezanim Operativnim planom provedbe. Zaključno, slijedom rezultata socioekonomske analize i prioriteta iz relevantnih strateš-kih dokumenata, Operativni program „Razvoj ljudskih potencijala 2012. – 2013.” bit će usmjeren na ona područja intervencija koja su najrelevantnija za postizanje veće zapos-lenosti i doprinos kako gospodarskom rastu tako i socijalnoj koheziji. To bi dugoročno trebalo imati pozitivan učinak na zdravlje i osjećaj zadovoljstva životom kao i na soci-jalnu stabilnost. 3.2.5. Razvoj upravnih sposobnosti Cilj tematskog prioriteta „Razvoj upravnih sposobnosti“ je pridonijeti poboljšanju efika-snosti javne uprave i racionalizaciji javnih usluga, drugim riječima, povećati kapacitet hrvatskih javnih ustanova koje pridonose općem socioekonomskom razvoju zemlje. To je u skladu s općim ciljem NSRO-a za ubrzanje stope gospodarskog rasta, viših stopa zapoš-

PRIJEVOD

- 69 -

ljavanja i promicanje održivog razvoja, uz mogućnost postizanja realnih stopa socioeko-nomske konvergencije. Zbog toga će se postojeće razdoblje programiranja baviti ulaganjima usmjerenim prema dva glavna međusobno povezana cilja: - Povećana efikasnost javne uprave i pravosuđa - Stručnost ljudskih potencijala u javnoj upravi i pravosuđu Sektorska politika u predstojećem razdoblju odgovara na stanje opisano u odjeljku NSRO-a o socioekonomskoj analizi i usmjerena je na intervencije kojima je cilj proved-ba važnih koraka prema poboljšanju učinkovitosti i efikasnosti javne uprave i pravosuđa i poboljšanju kvalitete i vještina ljudskih potencijala u oba sektora. Konkretno to znači da se u kratkom roku Hrvatska obvezala povećati koordinaciju politi-ka, poboljšati sinergiju kroz solidarnost i jačanje međuresorne koordinacije i dijaloga između relevantnih javnih i privatnih tijela. Ovaj dio strategije NSRO-a usmjeren je ta-ko na poboljšanje postojeće organizacije sektora države, samouprave i pravosuđa i na konsolidaciju novih upravnih postupaka koji će pridonijeti smanjenju opterećenja javne uprave i poboljšati efikasnost i neovisnog pravosuđa. Smatra se da će se napredak u efikasnosti javne uprave postići daljnjim organizacijskim ustrojem koji će pridonijeti povećanju transparentnosti i integriteta javne uprave. Ja-čanje „dobrog upravljanja“ državne i lokalne uprave uključuje mjere povezane s dalj-njim razvojem e-uprave i međusobnom koordinacijom tijela državne uprave i njihovom suradnjom s građanima, socijalnim partnerima i poslovnim sektorom. Razvoj efikasnosti i učinkovitosti u javnom sektoru zapravo se smatra osnovnim načelom koje treba slijedi-ti i usmjeravati prema uspostavi uprave „usmjerene na klijenta“ u svrhu smanjenja ad-ministrativnog opterećenja za privatni sektor. Dodatni cilj odnosi se na postupnu decen-tralizaciju u smislu dekoncentracije odluka na najvišoj razini pojedinačnih tijela držav-ne uprave i podjelu nadležnosti između državne uprave i lokalnih i područnih samoupra-va, što pretpostavlja uspostavu bolje vertikalne i horizontalne koordinacije. Ali s obzi-rom na koncentraciju, novousvojeni ZOUP omogućuje prijenos nekih ovlasti odlučivanja u upravnim postupcima čime se u kratkom roku pomaže procesu dekoncentracije. Krat-koročno u cilju promicanja raspodjele nadležnosti i pod pretpostavkom povećanog an-gažmana lokalnih samouprava, naglasak se stavlja na stručno osposobljavanje lokalnih dužnosnika i zaposlenika kroz bolju izobrazbu i osposobljavanje. Profesionalnost i razvoj sposobnosti u sustavu lokalne samouprave bit će jedno od vodećih načela svih aktivnosti tijekom provedbe ovog dijela strategije. Bez postizanja značajnog napretka u sposob-nosti lokalnih institucija neće postojati ni čvrsta osnova za kasniju decentralizaciju pa čak može biti ugrožena i postojeća razina lokalnih usluga. Visoki standardi vladavine prava i druga načela europskog prava i europskog administrativnog prostora i moderna javna uprava te standardi upravljanja trebali bi omogućiti pružanje kvalitetnih usluga. Odabrani cilj za potvrdu ostvarenja ciljeva u rasponu učinkovitosti vlade (77

77 Prema svjetskim pokazateljima upravljanja (Worldwide Governance Indicators) spomenutim u Poglavlju 2.2.5

) trebao bi biti poboljšanje sadašnjeg položaja i postizanje 75 bodova u odnosu na 2008. godinu kada je ta vrijednosti bila 70 bodova. Jačanje kvalitete usluga neće samo biti ograniče-

PRIJEVOD

- 70 -

no na središnju državu već će biti prošireno i na lokalnu i područnu samoupravu s mje-rama usmjerenim na ocjenu javnih politika. Zbog ograničenog vremena za provedbu povezanih intervencija (2012. – 2013.), strategi-ja NSRO naglašava potrebu za koncentriranjem intervencija na najzrelije projekte, pri čemu će se birati oni koji mogu dati više dodane vrijednosti u ovoj fazi i postaviti teme-lje za šire intervencije predviđene u idućem programskom okviru. Još jednom naglaša-vamo da neke intervencije imaju prioritet u kratkom roku – podržat će se konsolidacija novih upravnih postupaka i intervencije povezane s poboljšanjem organizacijskih struk-tura u državnoj upravi. Prva skupina intervencija završit će s odgovarajućom primjenom novih postupaka. Ti osnovni strateški ciljevi uvedeni su u javnu upravu Strategijom reforme (2008. -2011.), koja se usredotočuje na pet glavnih smjernica: prvo, prilagodba sustava držav-ne uprave u skladu s najboljim europskim standardima (što omogućuje prijelaz primjene načela strukture na načela i praksu dobrog upravljanja), jačanje kvalitete programa, zakona i drugih propisa koji pomažu poboljšanju pravnog sustava, modernizacija sustava državne službe (usvojeno kroz stalnu izobrazbu državnih službenika) i pojednostavljenje i modernizacija upravnih postupaka. Glavni sadržaj ciljeva utvrđenih u gornjoj strategiji predstavljaju krovni dokument za srednjoročnu reformu javne uprave u Hrvatskoj u raz-doblju od 2012. – 2020. Istovremeno, Strateški okvir za razvoj Republike Hrvatske (2006. – 2013.) potvrđuje ovu obvezu, što vodi do važnih reformi popraćenih „novom ulogom države“ pretvorene u efikasnog i učinkovitog pružatelja usluga za svoje građane i poduzetnike. Ove smjernice odražavaju srednjoročne ciljeve strategije. U pogledu efikasnosti javne uprave, intervencije navedene pod tematskim područjima prioritetnih osi na određeni način su kratkoročni pristup koji će se baviti mjerama za povećanje sposobnosti povezanih uprava kao što je povećanje sudjelovanja građana u elektroničkoj upravi kroz jedinstveni pristup "Moja uprava", povećanje potencijala u provedbi postupaka uprave elektroničkog ureda, povećanje kapaciteta provedbe hrvats-kog okvira interoperabilnosti kao i povećanje kapaciteta povezanog s upravljanjem IKT projektima u javnoj upravi i razvoj glavnog pokretača e-ID elektroničkog identiteta. To je u skladu sa Strategijom razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj (2009. – 2012.), koja ima za cilj osigurati bolje korištenje IKT-a u državnoj upravi i njene komu-nikacije s građanima i gospodarstvom. Smjernice koje slijedi Središnji državni ured za e-Hrvatsku u skladu s Ministarskom deklaracijom EU-a za razvoj elektroničke uprave do 2015. godine imaju za cilj provedbu projekata prema prioritetima utvrđenim od strane država članica. Daljnje poboljšanje postojeće organizacije razmatra se i u području pravosuđa. Mjere za podršku efikasnom i neovisnom pravosuđu pojedinačno su razrađene u Strategiji re-forme pravosudnog sustava i u Akcijskom planu koji uključuje glavne ciljeve reforme sustava. Osnovni cilj reforme pravosudnog sustava je daljnje jačanje pravnog i institu-cionalnog okvira koji jamči potpuno neovisno, nepristrano, profesionalno i efikasno pra-vosuđe; što je nužan preduvjet za poštivanje vladavine prava i pravne sigurnosti građa-na. Strategija Vladinih programa (2010. – 2012.) ističe kriterije za reformu pravosud-nog sustava ukazujući na suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala i obvezu jačanja zaštite ljudskih prava i sloboda. Smanjenje trajanja sudskih postupaka i rješavanje spo-rova na prvom stupnju je znak modernizacije sudskog sustava i racionalizacije mreže sudova. Strategija suzbijanja korupcije uspostavljena kao posljedica javne percepcije

PRIJEVOD

- 71 -

visoke korumpiranosti u hrvatskom društvu, jedan je od prioritetnih ciljeva NSRO-a, s ciljem poboljšanja institucionalnog okvira za efikasnu i sustavnu kontrolu korupcije, ja-čanje integriteta i odgovornosti kao i transparentnosti rada državnih tijela ujedno nas-tojeći postići bolje povjerenje javnosti u državne institucije. Mjere u ovom području imaju za cilj podizanje razine efikasnosti u otkrivanju i kažnjavanju korupcije, promi-canju međunarodne suradnje u borbi protiv korupcije i promicanju suradnje s civilnim društvom, sve u cilju postizanja nulte tolerancije na korupciju. Te će se mjere provoditi u postojećem NSRO-u, dok se nastavak očekuje i u idućem srednjoročnom programira-nju. Provedbom reforme pravosuđa, konkretni rezultati su usmjereni na jačanje vladavine prava, osiguravanje neovisnosti i nepristranosti hrvatskog pravosudnog sustava, pobolj-šanje efikasnosti i učinkovitosti pravosuđa i smanjenje broja neriješenih predmeta te poboljšanje upravljanja sudovima. Osiguranje odgovarajuće i potpune provedbe presuda suda, poboljšan pristup besplatnoj pravnoj pomoći, promicanje alternativnih načina rje-šavanja sporova, bolje upravljanje zatvorskim sustavom i borba protiv korupcije nave-deni su među srednjoročnim prioritetima. U ovom će se području također zbog ograni-čenog vremena za provedbu povezanih intervencija, kratkoročna podrška pružiti odre-đenom broju zrelih projekata koji će služiti kao osnova za procese srednjoročne refor-me. Drugi prioritet s posebnom se pozornosti bavi ulaganjima u razvoj ljudskih potencijala, usmjerenih na rezultate, kvalitetu i vještine. Takvi kratkoročni ciljevi mogu se postići kroz stalnu izobrazbu, osposobljavanje i prekvalifikaciju i poboljšanje sustava unutar-njeg razvoja karijera u javnoj upravi. Ulaganja u ovom području imaju za cilj povećanje ljudskog kapitala, kao i povećanje kapaciteta kako bi postao produktivniji u pružanju javnih usluga, odnosno povećanju efikasnosti novog sustava državnih službenika. Cilj je postići produktivnost čime će se javne usluge lakše i efikasnije ostvarivati. U procesu provedbe reforme javne uprave, naglasak je na mjerama depolitizacije i pro-fesionalizacije, razvoja ljudskih potencijala i sustava upravljanja, borbe protiv korupci-je i jačanja profesionalne etike državnih službenika. Stabilnost i profesionalnost javne uprave visoko su prioritetni za Vladu i odražavaju se u trogodišnjoj Strategiji Vladinih programa (2010. – 2012.). U svrhu poboljšanja sposobnosti i kvalitete javnih službi i up-rave, Ministarstvo uprave će posebno, kroz povećanje razine efikasnosti, profesional-nosti i znanja kroz izobrazbu i povećanje razine kvalitete administrativnih usluga, pri-donijeti stvaranju suvremene državne uprave u skladu s najboljom praksom EU. Izgrad-nja sposobnosti zaposlenih u javnoj upravi također će uključiti, kao što je prethodno navedeno, ostala prioritetna područja poput: Zakona o upravnim inspekcijama i proved-bi inspekcijskih nadzora u državnoj upravi, provedbu osposobljavanja povezanog s odre-đenim aspektima općih upravnih postupaka i provedbu procesa e-uprave. Prema nacionalnom Strateškom okviru za razvoj (2006. – 2013.), kompetencija i efika-snost lokalne uprave ima posebno značajnu ulogu u stvaranju poslovnog okruženja po-godnog za poduzetničko poslovanje i ulaganja. Jedinice lokalne samouprave obuhvaćene su Nacionalnom strategijom osposobljavanja dužnosnika i zaposlenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (2009. -2013.). Ova strategija ima za cilj uspostavu sustava profesionalnog osposobljavanja za lokalne dužnosnike i zaposlenike u cilju poboljšanja njihovih znanja, vještina i sposobnosti. Kako bi ostvarile svoju svrhu utvrđenu Ustavom, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju krea-

PRIJEVOD

- 72 -

tivne, proaktivne i pouzdane zaposlenike, kako one izabrane tako i zaposlenike, uklju-čene u efikasnu i učinkovitu izradu i provedbu javnih lokalnih politika i razvoj u skladu s postojećim zakonodavstvom i posebnim potrebama lokalnih i područnih zajednica. Aka-demija za lokalnu demokraciju, osnovana Uredbom Vlade iz 2006. godine, ima vodeću ulogu u provedbi nacionalne strategije osposobljavanja. Zbog toga bi sustav profesio-nalnog osposobljavanja za lokalne dužnosnike i zaposlenike trebao postići sljedeće os-novne ciljeve: ispuniti potrebe profesionalno osposobljenih izabranih lokalnih dužnosni-ka i zaposlenika, pružiti potporu za razvoj i kvalitetu usluga i programa profesionalnog osposobljavanja te poboljšati praksu u području razvoja i upravljanja ljudskim potenci-jalima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) uprave. Poboljšanje kvalitete i vje-ština ljudskih potencijala, sposobnosti upravljanja i uprave i procjena javnih politika povezanih s pružanjem usluga radi poboljšanja fiskalne i financijske strukture samoup-rave mjere su koje bi se trebale provesti unutar predloženih kratkoročnih mjera NSRO-a (2012. – 2013.), dok će preostale aktivnosti predviđene navedenom strategijom biti obuhvaćene u srednjem roku. Što se nacionalne razine tiče, sveobuhvatni ciljevi Strategije razvoja ljudskih potenci-jala u državnoj službi (2010. – 2013.), posvećene unaprjeđenju ljudskih potencijala u državnoj upravi, uglavnom su usmjereni na poboljšanje sustava osposobljavanja viših rukovodećih državnih službenika, provedbu trajne izobrazbe državnih službenika, po-boljšanje sustava zapošljavanja, jačanje sustava razvoja karijere i zadržavanja visoko kvalitetnih zaposlenika. Strategija razvoja ljudskih potencijala uključuje dvije mjere koje zahtijevaju godišnju nadogradnju: cjeloživotno obrazovanje državnih službenika i provedbu poboljšanog sustava razvoja rukovodećih državnih službenika. Postojeći NSRO usmjeren je na te dvije mjere. Razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi i pravosuđu jednako je važan aspekt strate-gije NSRO-a (2012. – 2013.). Cilj je da do kraja programiranja 25% javnih službenika go-dišnje bude uključeno u sustav obrazovanja povezan s poboljšanjem kvalitete i učinko-vitosti pružanja usluga (trenutačno 15%). NSRO (2012. – 2013.) će podržati provedbu mjera u okviru strategije razvoja ljudskih potencijala koje su povezane uz razvoj karijere državnih službenika. Svrha ocjenjivanja rada i uspješnosti državnih službenika je potaknuti ih da svoje zadaće obavljaju efikas-no i odrediti doprinos radu kao kriterij za nagrađivanje i napredovanje. Novi sustav nag-rađivanja kao i sustav napredovanja moraju proći reformu kako bi se povezali s napre-dovanjem u karijeri i plaćama na osnovi uspješnosti rada umjesto samo na stažu. Poje-dinačna odgovornost državnih službenika za svoj rad i postizanje utvrđenih ciljeva mora se također poboljšati. Što se tiče pravosudnog sustava, kvaliteta i vještine pravosudnog osoblja poboljšat će se kako bi se odgovorilo na zahtjeve pravosudnih reformi i usmjerilo sustav prema sposob-nosti, pravednosti i efikasnosti. Cilj je poboljšati zaštitu vjerovnika, vlasničkih prava i poštivanja ugovora. To zahtijeva stalni profesionalni razvoj sudaca i drugih pravosudnih zanimanja, posebno u pitanjima povezanim s njihovim poznavanjem europske sudske prakse. Nadalje, predviđen je razvoj i jačanje pravosudnih tijela kroz stalnu izobrazbu zaposlenih u pravosuđu, kroz transparentne i objektivne kriterije za stupanje u pravosu-dno zvanje i za imenovanje i napredovanje pravosudnih službenika. To zahtjeva potporu profesionalizmu kroz visoko kvalitetnu izobrazbu i objektivan i transparentan sustav up-ravljanja razvojem karijera zaposlenih u pravosuđu.

PRIJEVOD

- 73 -

3.3. Unutarnja dosljednost NSRO-a Vizija strateškog razvoja Hrvatske obuhvaća sva područja gospodarskog i društvenog raz-voja, s krajnjim ciljem održivog gospodarskog rasta. Dosljednost socioekonomske analize NSRO-a 2012. – 2013. i ciljeva strateškog razvoja, za koje se planira da će se rješavati tijekom prvog programskog razdoblja nakon pristupanja Hrvatske u EU, glavni je čimbe-nik za uspješnu provedbu plana i postizanje konkretnih rezultata. Unutarnju dosljednost NSRO-a osigurava nekoliko elemenata u dokumentu: struktura socioekonomske analize je usklađena s interventnom logikom i slijedom razvojnih priori-teta uključenih u strategiju. Sveobuhvatni strateški ciljevi odgovaraju tematskim priori-tetima na kojima se zasniva izrada OP-a. Uravnotežen regionalni razvoj, kao opći terito-rijalni prioritet, horizontalno obuhvaća sve sektorske strategije u cilju pojačanja terito-rijalne kohezije. Tematski prioriteti NSRO-a utvrđeni su na osnovi čimbenika koji utječu na strateške od-luke i naglašeni su u analizi slabosti, razlika, potencijala i sveobuhvatnog cilja NSRO-a, a to su:

• Potreba za ubrzanjem stope gospodarskog rasta. Ulaganja u infrastrukturu radi povećanja dostupnosti i privlačnosti hrvatskih regija i ulaganja u cilju povećanja konkurentnosti poduzeća dok se od institucionalnih reformi očekuje da pridonesu dodatnom rastu u srednjoročnom razdoblju.

• Obveza pružanje podrške ulaganjima koja promiču održivi rast i okolišno prihvat-ljiv rast kroz ulaganja koja promiču održiv dugoročni rast i racionalno korištenje resursa.

• Potreba za ulaganjima u razvoj ljudskih potencijala radi povećanja zapošljavanja i osiguranja boljeg pristupa obrazovanju i cjeloživotnom učenju.

• Obveza poboljšanja izgradnje institucionalnog i upravnog kapaciteta u cilju po-drške učinkovitoj provedbi strategije i racionalnoj provedbi intervencija struk-turnih fondova i Kohezijskog fonda.

Prethodni međusobno povezani čimbenici, na kojima također počiva veza između NSRO-a, operativnih programa i interoperabilnost OP-a, prikazani su u donjem dijagramu koji prikazuje unutarnju dosljednost NSRO-a:

PRIJEVOD

- 74 -

Unutarnja i strateška dosljednost NSRO-a

STRATEŠKI OKVIR ZA RAZVOJ

LISABONSKA STRATEGIJA

SVEOBUHVATNI CILJ NSRO-a GLAVNI STRATEŠKI CILJEVI

TEMATSKI PRIORITETI

OPERATIVNI PROGRAMI

IZG

RAD

NJA

INST

ITU

CIO

NA

LNO

G I

UPR

AVN

OG

KA

PACI

TETA

SWOT

URA

VNO

TEŽE

N R

EGIO

NA

LNI R

AZVO

J

PRIJEVOD

- 75 -

Pokazatelji NSRO-a Mjereni utjecaji članstva u EU i provedbe strateških ciljeva NSRO-a izraženi su kroz primjenu općih i osnovnih pokazatelja za koje se indikativni ciljevi određuju na osnovi sadašnjih i budućih razvojnih kretanja za Hrvatsku.

POKAZATELJ JEDINICA POČETNA VRIJED-NOST

POČETNA GODINA IZVOR CILJ

2015.

Opći pokazatelji Stopa rasta BDP-a % 2,4 2008. EUROSTAT Dodatni rast BDP-a, agrega-tno za razdoblje 2012. - 2015.

BDP po stanovniku u PPS (u usporedbi s EU-27)

indeks (EU-

27=100) 62,6 2008. EUROSTAT

Dodatni rast zapošljavanja % - 11./2009. DZS Novootvorena radna mjesta (izravna i neizravna) i za-držana

broj - - Ankete DZS-a

Pojedinačni utjecaji Tematski prioritet 1.: Razvoj suvremenih prometnih mreža i povećana dostupnost regija

Ukupna duljina željezničkih pruga km 2.722 2008.

Godišnja izvješća o praćenju projekata

km pruge unaprijeđeno kako bi se postigla prosječ-na brzina od 160 km/h

pruga km 0 2009.

Godišnja izvješća o praćenju projekata

Povećana prosječna brzina vlakova na Koridoru X km/h 70 2006. Vozni red

HŽ-a

Tematski prioritet 2.: Ulaganje u okolišnu i energetsku infrastrukturu za održivi razvoj i poboljšanje prirode i životnog okruženja

Proizvedeni komunalni otpad

kg/stanovniku

/godišnje 388 2007.

Agencija za zaštitu okoli-

ša

Odloženi komunalni otpad kg/stanov

niku /godišnje

365 2007. MZOPUG

Stanovništvo priključeno na vodovodnu mrežu % 80 2006. MRRŠVG

Ispuštanja stakleničkih plinova izraženo u CO2 ekvivalentima

tona/god (milijuna) 32 2007. Eurostat

Tematski prioritet 3.: Konkurentnost i ravnomjeran regionalni razvoj Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj % BDP-a 0,81 2007. EUROSTAT

Povećanje udjela malog i srednjeg poduzetništva u BDP-u

% BDP-a 45 2008. Izvješće EK-a o napretku

Disperzija regionalnog BDP-a na NUTS III razini po sta-

% BDP-a po stanov- 32,6 2006. EUROSTAT

PRIJEVOD

- 76 -

POKAZATELJ JEDINICA POČETNA VRIJED-NOST

POČETNA GODINA IZVOR CILJ

2015.

novniku niku Tematski prioritet 4.: Zapošljavanje i razvoj ljudskog kapitala Stopa zaposlenosti stanov-ništva u dobi od 15-64 god. % 57,8 2008. EUROSTAT

Stopa nezaposlenosti radne snage (dob 15-64) % 8,4 2008. EUROSTAT

Cjeloživotno učenje (sudje-lovanje odraslih u obrazo-vanju i osposobljavanju) kao postotak stanovništva u dobi od 25-64 godina koje sudjeluje u obrazovanju i osposobljavanju

% 2,2 2008. EUROSTAT

Tematski prioritet 5.: Razvoj upravnog kapaciteta

Efikasnost upravljanja % 70 2008. Svjetska ban-ka 75

Učinkovitost vlade Ciljevi za 2015. izračunat će se na osnovi stvarnih podataka (financijskih alokacija) za pojedini OP, u fazi kada tekstovi OP-a budu zreliji. 3.4. Usklađenost sa Strateškim smjernicama Zajednice o kohe-

zijskoj politici 2007. – 2013. Strateške smjernice Zajednice o Koheziji 2007. – 2013. sadrže nekoliko indikativnih prio-riteta EU-a koje države članice trebaju uzeti u obzir prilikom izrade područja politika za financiranje sredstvima strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Smjernice ističu glavne točke Kohezijske politike EU i Lisabonske strategije i promiču usvajanje politika koje su izravno povezane sa sveobuhvatnim ciljevima EU. Strateške smjernice Zajednice o Koheziji strukturirane su oko tri glavna cilja: I – Učiniti Europu atraktivnim mjestom za ulaganje i rad II – Unaprijediti znanje i inovativnost za rast III – Stvaranje više i boljih radnih mjesta Dosljednost Strateških smjernica Zajednice ispituje se kako u vezi s tematskim priorite-tima NSRO-a tako i prema strukturi OP-a, kako je prikazano u sljedećoj matrici dosljed-nosti. Opširnija analiza je sadržana u Operativnim programima.

PRIJEVOD

- 77 -

Podrška OP-a NSRO-a Strateškim smjernica-ma Zajednice o Kohe-ziji

Operativni programi

OP „Promet“ OP „Okoliš i energetika“

OP „Regionalna konkurentnost“

OP „Razvoj ljudskih po-tencijala“

OP „Razvoj up-ravnih sposobnos-

ti“

KF/ERDF KF/ERDF ERDF ESF ESF

SMJERNICA: Učiniti Europu i njene regije atraktivnijim mjestom za ulaganja i rad

1.1.1. Proširiti i poboljšati prometnu infrastrukturu ++ +

1.1.2. Jačati sinergije između zaštite okoliša i rasta

+ ++ +

1.1.3. Rješavati intenzivno korištenje tradicionalnih izvora energije u Europi

+ ++

SMJERNICA: Poboljšanje znanja i inovativnosti za rast

1.2.1. Povećati i bolje usmjeriti ulaganje u istra-živanje i razvoj

++ +

1.2.2. Omogućiti inovativ-nost i promicati poduzet-ništvo

++ ++

1.2.3. Promicati informa-cijsko društvo za sve ++ +

1.2.4. Poboljšati pristup financiranju ++

SMJERNICA: Veći broj i bolja radna mjesta

1.3.1. Privući i zadržati više osoba na tržištu rada i modernizirati sustave socijalne zaštite

++

1.3.2. Poboljšati prilagod-ljivost radnika i poduzeća i fleksibilnost tržišta rada

+ ++

1.3.3. Povećati ulaganja u ljudski kapital kroz bolje obrazovanje i vještine

++

1.3.4. Upravni kapacitet + + + + ++

1.3.5. Pomoći u održava-nju zdrave radne snage + ++

++: Izravan i značajan doprinos - sinergija +: Neizravan doprinos Kako je prikazano u gornjoj matrici dosljednosti, razvojna strategija NSRO-a u potpunos-ti je dosljedna Strateškim smjernicama Zajednice za koheziju, koje su sve podržane kroz tematske i teritorijalne prioritete i navedene u pojedinačnim OP-ima.

PRIJEVOD

- 78 -

3.5. Usklađenost s Nacionalnim programom reformi Razradit će se u kasnijoj fazi 3.6. Aktivnosti po Operativnim programima Ovo će se poglavlje detaljnije razraditi u kasnijoj fazi Od sredstava cilja Konvergencije alociranih Hrvatskoj za programsko razdoblje 2011. – 2013. u okviru Kohezijske politike EU očekuje se da značajno pridonesu hrvatskom raz-voju i postanu važan dotok sredstava za hrvatsko gospodarstvo te tako postanu važan instrument za promicanje prioriteta Lisabonske agende u Hrvatskoj. Doprinos NSRO-a Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2013. prioritetima EU-a za rast i zapošljavanje u smislu financiranja (dodjele sredstava), premda za Hrvatsku nije za-konski propisan u tekućem programskom razdoblju 2007. – 2013., procjenjuje se na iznos najmanje potrošnje od xx sredstava fondova za cilj Konvergencije. Doprinos NSRO-a 2012. – 2013. ostvarenju Lisabonske agende izražen je u vezi s odred-bama Uredbe Vijeća br. 1083/2006 (članak 9., stavak 3.), u kojem se navodi da „…Pomoć koja se sufinancira iz fondova usmjerena je na prioritete Europske unije u promicanju konkurentnosti i stvaranju radnih mjesta, uključujući ispunjavanje ciljeva Integriranih smjernica za rast i zapošljavanje (2005. do 2008.) kako je navedeno u Odlu-ci Vijeća (EZ-a) br. 2005/600/EZ od 12. srpnja 2005. godine. U tom cilju, u skladu s nji-hovim pojedinačnim nadležnostima, Komisija i države članice osiguravat će da 60% izda-taka cilja Konvergencije i 75% izdataka za cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja za sve države članice Europske unije koje su osnovane prije 1. svibnja 2004. godine bude određeno za prethodno navedene prioritete.” U sljedećem odlomku prikazana je analiza financijskih sredstava koje će Hrvatska usmjeriti prema prioritetima EU-a za rast i zapošljavanje, u skladu s člankom 9.3 Opće uredbe. Tijekom provedbe NSRO-a i OP-a, Hrvatska će pratiti i izvještavati Komisiju o stvarnoj razini potrošnje koja je obuhvaćena Lisabonskim izdvajanjem kroz godišnja izvješća o provedbi operativnih programa, koja se podnose u skladu s člankom 67. Opće uredbe. Donja tablica prikazuje procijenjenu indikativne alokacije sufinanciranja Zajednice po OP-u, od koje se očekuje da će pridonijeti Lisabonskoj strategiji, u skladu s Dodatkom IV. Opće uredbe (iz članka 9.3 Uredbe). Kako je prethodno navedeno, procjenjuje se da će 00% sufinanciranja Zajednice NSRO-a (cilj Konvergencije), odnosno 0,00 milijardi eura 0,00 alociranih za Hrvatsku biti namijenjeno za promicanje Lisabonskih ciljeva.

PRIJEVOD

- 79 -

Tablica namijenjenih sredstava prema Lisabonskoj agendi

ŠIFRA PRIORITETNE TEME NSRO 2012. – 2013. Cilj „KONVERGENCIJE“

OP KOJI SUFINAN-

CIRA

IZNOS U MILIJUNIMA €

(SUFINANCIRANJE ZAJEDNICE PO

OP-u)

IZNOS U MILIJUNIMA €

(UKUPNO SUFINANCIRANJE

ZAJEDNICE)

SUFINANCIRANJE U ŠIFRAMA NAMJENE

Istraživanje i tehnološki razvoj, inovativnost i poduzetništvo 01 Aktivnosti istraživanja i razvoja u

istraživačkim centrima

02 Infrastruktura istraživanja i razvoja (uključujući pogon, instrumente i računalne mreže velike brzine koje povezuju istraživačke centre) i centri znanja iz posebnih tehnologija

03 Prijenos tehnologije i poboljšanje mreža suradnje između malog i sred-njeg poduzetništva (MSP), između njih i drugih poduzeća i sveučilišta, veleučilišta raznih vrsta, područnih tijela vlasti, istraživačkih centara i znanstvenih i tehnoloških centara (znanstveno-tehnološki parkovi, teh-nopolisi, itd.)

04 Pomoć istraživanju i razvoju, posebi-ce u MSP-ima (uključujući pristup uslugama istraživanja i razvoja u is-traživačkim centrima)

05 Napredna podrška uslugama za tvrtke i skupine tvrtki

06 Pomoć MSP-ima radi promicanja oko-lišno prihvatljivih proizvoda i proiz-vodnih procesa (uvođenje učinkovitog sustava upravljanja okolišem, usvaja-nje i korištenje tehnologija za sprje-čavanje onečišćenja, integracija čis-tih tehnologija u čvrstu proizvodnju)

07 Ulaganje u tvrtke koje su izravno povezane s istraživanjem i inovativ-nosti (inovativne tehnologije, osniva-nje novih tvrtki od strane sveučilišta, postojeći istraživačko-razvojni centri i tvrtke, itd.)

08 Ostala ulaganja u tvrtke 09 Ostale mjere za poticanje istraživa-

nja i inovativnosti i poduzetništva u MSP-ima

Informacijsko društvo 10 Telekomunikacijske infrastrukture

(uključujući širokopojasne mreže)

11 Informacijsko-komunikacijske tehno-logije (pristup, sigurnost, interopera-

PRIJEVOD

- 80 -

bilnost, sprječavanje rizika, istraži-vanje, inovativnost, e-sadržaj, itd.)

12 Informacijsko-komunikacijske tehno-logije (Ten-ICT)

13 Usluge i aplikacije za građane (e-Zdravstvo, e-Uprava, e-Obrazovanje, e-Uključenost, itd.)

14 Usluge i aplikacije za MSP-e (e-Poslovanje, obrazovanje i osposoblja-vanje, umrežavanje, itd.)

15 Ostale mjere za poboljšanje pristupa i efikasno korištenje IKT-a u malom i srednjem poduzetništvu

Promet 16 Željeznice 17 Željeznice (TEN-T) 18 Autoceste 19 Autoceste (TEN-T) 20 Autoceste 21 Autoceste (TEN-T) 26 Multimodalni promet 27 Multimodalni promet (TEN-T) 28 Inteligentni prometni sustavi 29 Zračne luke 30 Luke 32 Unutarnji plovni putovi (TEN-T) Energija

34 Električna energija (TEN-E) 36 Prirodni plin (TEN-E) 38 Naftni derivati (TEN-E) 39 Obnovljiva energija: vjetar 40 Obnovljiva energija: sunčeva 41 Obnovljiva energija: biomasa 42 Obnovljiva energija: hidro-električna,

geotermalna i druga

43 Energetska učinkovitost, kogeneraci-ja, gospodarenje energijom

Zaštita okoliša i sprječavanje rizika 52 Promicanje čistog javnog gradskog

prijevoza

Povećanje prilagodljivosti radnika i tvrtki, poduzeća i poduzetnika 62 Razvoj sustava i strategija cjeloživot-

nog učenja u tvrtkama; osposobljava-nja i usluge za zaposlenike kako bi bili spremniji na promjene; promica-nje poduzetništva i inovativnosti

63 Izrada i širenje inovativnijih i produk-tivnijih načina organizacije rada

64 Razvoj posebnih usluga za zapošlja-vanje, izobrazbu i podršku u vezi s restrukturiranjem sektora i tvrtki, i razvoj sustava za očekivane gospodar-ske promjene i buduće zahtjeve u smislu radnih mjesta i vještina

PRIJEVOD

- 81 -

Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivost 65 Modernizacija i jačanje institucija

tržišta rada

66 Provedba aktivnih i preventivnih mje-ra na tržištu rada

67 Mjere poticanja aktivnog starenja i produljenja radnog vijeka

68 Podrška samozapošljavanju i osniva-nju poduzeća

69 Mjere za poboljšanje pristupa zapoš-ljavanju i povećanje održivog sudje-lovanja i napredovanja žena u zapoš-ljavanju radi smanjenja razdvajanja na osnovi spola i usklađivanja poslov-nog i privatnog života, poput lakšeg pristupa skrbi o djeci i skrbi za ovisne osobe

70 Posebna mjera radi povećanja sudje-lovanja doseljenika u zapošljavanju te time jačanje njihove integracije u društvo

Poboljšanje socijalnog uključivanja osoba u nepovoljnijem položaju 71 Načini integracije i ponovnog zapoš-

ljavanja za osobe kojima je pristup zapošljavanju otežan; borba protiv diskriminacije u pristupu i napredo-vanju na tržištu rada i promicanje prihvaćanja različitosti na radnom mjestu

Poboljšanje ljudskog kapitala 72 Izrada, uvođenje i provedba reformi u

sustavu odgoja i obrazovanja u svrhu razvoja zapošljivosti, poboljšanje povezanosti između tržišta rada i početnog i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, unaprjeđenje vješ-tina osoba koje provode izobrazbu u cilju inovativnosti i gospodarstva zas-novanog na znanju.

73 Mjere za povećanje sudjelovanja u obrazovanju i osposobljavanju tije-kom cijelog životnog vijeka, uključu-jući kroz mjere za postizanje smanje-nja preranog napuštanja školovanja, razdvajanja polaznika na osnovi spola i povećani pristup i kvaliteta počet-nog strukovnog i tercijarnog obrazo-vanja i osposobljavanja

74 Razvoj ljudskog potencijala u područ-ju istraživanja i inovativnosti, posebi-ce kroz poslijediplomske studije i osposobljavanje istraživača, i umre-žavanje aktivnosti između sveučilišta, istraživačkih centara i poduzetništva

PRIJEVOD

- 82 -

Ukupna financijska alokacija Zajednice za namjenske kategorije Ukupna financijska alokacija Zajednice za cilj Konvergencije

PRIJEVOD

- 83 -

4 OPERATIVNI PROGRAMI Operativi programi u okviru NSRO-a 2012. – 2013. oblikovani su prema strateškim razvoj-nim ciljevima Republike Hrvatske, dok istovremeno uzimaju u obzir strukturu i prioritete pomoći EU-a u okviru programa IPA. U obzir je uzeta i potreba za učinkovitim rješava-njem institucionalnih i provedbenih poteškoća u tijeku provedbe pretpristupne pomoći dodijeljene kroz programe CARDS, Phare i posebno IPA 2007 - 2009. Predloženi operativni programi odgovaraju izravno na ciljeve NSRO-a i na strateške prio-ritete SOR-a 2006. - 2013. Postojeće strateško planiranje za razdoblje od 2012. do 2013. bit će provedeno kroz pet (5) sektorskih OP-a, planiranih na nacionalnoj razini, a to su: - Operativni program „Promet“ - Operativni program „Okoliš i energetika“ - Operativni program „Regionalna konkurentnost“ - Operativni program „Razvoj ljudskih potencijala“ - Operativni program „Razvoj upravnih sposobnosti Usklađenost između operativnih programa i razvojne strategije NSRO-a 2012. – 2013. i njenih tematskih prioriteta je očigledna. Doprinos svakog pojedinog OP-a provedbi te-matskih prioriteta NSRO-a pregledno je prikazan u donjoj tablici: Dosljednost tematskih prioriteta NSRO-a Operativnim programima

Tematski prioriteti NSRO-a OP „Promet“ OP „Okoliš i energetika“

OP „Regio-nalna konku-

rentnost“

OP „Razvoj ljudskih po-tencijala“

OP „Razvoj uprav-nih sposobnosti“

1 Razvoj suvremenih prome-tnih mreža i povećana dostupnost regija.

++ +

2 Ulaganje u okolišnu i energetsku infrastrukturu za održivi razvoj i pobolj-šanje prirode i životnog okruženja

++

3 Povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva + + ++ +

4 Zapošljavanje i razvoj ljudskog kapitala + + ++ +

5 Razvoj upravnih sposob-nosti + + + ++ ++

6 Ravnomjeran regionalni razvoj (kao horizontalni prioritet)

+ + ++ +

++: Izravan i značajan doprinos - sinergija +: Neizravan doprinos U sljedećim poglavljima ukratko su predstavljeni Operativni programi.

PRIJEVOD

- 84 -

4.1. Operativni program „Promet” Tematski prioritet 1.: Razvoj suvremenih prometnih mreža i povećana dostupnost regija Operativni program „Promet“ uključuje ulaganja u područja obuhvaćena tematskim pri-oritetom NSRO-a „Razvoj suvremenih prometnih mreža i povećana dostupnost regija“. Operativni program „Promet“ (OPP) ima za cilj poboljšanje prometne infrastrukture u sektorima željeznice, plovnih putova unutarnjih voda, autocesta, morskih luka i zračnih luka, kako bi se omogućio ravnomjerniji razvoj prometne mreže u Hrvatskoj i njena bo-lja integracija u paneuropske prometne pravce. Namijenjen je i razvijanju regionalne i lokalne infrastrukture u cestovnom sektoru, lokalnih morskih luka i zračnih luka kao i modernizaciji sustava javnog gradskog prijevoza i razvijanju čistog gradskog prijevoza. OPP uključuje tri prioritetne osi: Prioritetna os 1.: Integracija i modernizacija prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj spojene s koridorima Ten-T. Ovu prioritetnu os financirat će Kohezijski fond i uglavnom uključuje ulaganja u nadogradnju sustava željezničkog prometa u Republici Hrvatskoj. Ostale investicije usmjerene su na doprinos poboljšanju sustava plovnih puto-va unutarnjih voda, cestovne mreže povezane s koridorima TEN-T, podršku modernizaci-ji morskih luka i zračnih luka i izradu projektnih prijedloga. Prioritetna os 2.: Razvoj i modernizacija prometne infrastrukture na regionalnoj ra-zini, uključujući čisti javni gradski prijevoz. Ovu prioritetnu os financirat će ERDF radi realizacije ulaganja u cilju razvoja i modernizacije regionalne prometne infrastrukture i javnog gradskog prijevoza, posebice kroz podršku razvoju okolišno prihvatljivih promet-nih sustava. Također će podržati izradu projektnih prijedloga. Prioritetna os 3.: Tehnička pomoć. Ova prioritetna os podržava upravljanje i provedbu OP-a, a sufinancirat će ju ERDF. Financijske alokacije

Prioritetna os Fond Alokacija 1 Integracija i modernizacija infrastrukture u RH

spojene na koridore Ten-T KF

2 Razvoj i modernizacija prometne infrastrukture na regionalnoj razini uključujući čisti javni gradski prijevoz

ERDF

3 Tehnička pomoć ERDF

PRIJEVOD

- 85 -

4.2. Operativni program „Okoliš i energetika”

Tematski prioritet 2.: Ulaganje u okolišnu infrastrukturu za održivi razvoj i poboljšanje prirode i životnog okruženja. Glavni cilj Operativnog programa „Okoliš i energetika“ je razvoj okolišne infrastrukture i povezanih javnih usluga u području odlaganja komunalnog otpada, opskrbe pitkom vo-dom i obrade komunalnih otpadnih voda radi omogućavanja održivog razvoja i doprinosa poboljšanju uvjeta života ali i ispunjenja zahtjeva povezanih s pravnom stečevinom EU. Ima za cilj i poboljšanje očuvanja prirode i biološke raznolikosti, zaštitu atmosfere i održivo korištenje energije. Operativni program „Okoliš i energetika“ ima tri prioritetne osi:

Prioritetna os 1. Intervencije u gospodarenju otpadom, kakvoći zraka, zaštiti prirode i energiji: Ova prioritetna os će se usmjeriti na usmjeriti na razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom (centri za gospodarenje otpadom), sanaciju lokacija visoko one-čišćenih otpadom, sanaciju i zatvaranje neodgovarajućih odlagališta otpada. Pored sek-tora otpada, Prioritetna os 1. također ima za cilj unaprjeđenje postojećeg stanja vezano uz praćenja kakvoće zraka i zaštitu prirode i očuvanje biološke raznolikosti. Osim toga, podržat će održivo korištenje energije razvojnim projektima koji imaju za cilj zamjenu tradicionalnih izvora energije i povećanje diversifikacije izvora energije njenom proiz-vodnjom iz obnovljivih izvora.

Prioritetna os 2. Intervencije u sektoru gospodarenja vodama: Intervencije u sektoru gospodarenja vodama usmjerit će se na razvoj infrastrukture kroz izgradnju novih i/ili dogradnju postojeće vodoopskrbne mreže te sustava za prikupljanje komunalnih otpad-nih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Prioritetna os 2. također ima za cilj pružiti podršku u zaštiti od štetnih utjecaja vode kroz pomoć u izradi studija za zaštitu od nepogoda (poplava i suša).

Prioritetna os 3. Tehnička pomoć: Ova prioritetna os podržat će upravljanje i osigurati pomoć u provedbi OPOE-a kao i za pripremu za naredno programsko razdoblje.

Prioritet u smislu financiranja u okviru Operativnog programa „Okoliš i energetika“ za programsko razdoblje 2012. – 2013. bit će usmjeren na ulaganja u pod-sektore gospoda-renja otpadom i vodama s obzirom da oni izravno pridonose ispunjenju zahtjeva koje je Republika Hrvatska preuzela u okviru Poglavlja 27. Financijske alokacije Prioritetna os Fond Alokacija 1 Intervencije u gospodarenju otpadom, kakvoći

zraka, zaštiti prirode i energiji ERDF

2 Intervencije u sektoru gospodarenja vodama KF 3 Tehnička pomoć ERDF

PRIJEVOD

- 86 -

4.3. Operativni program „Regionalna konkurentnost“ Tematski prioritet 3.: Povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva Prioritetne osi i aktivnosti u okviru Operativnog programa „Regionalna konkurentnost“ u skladu su s nacionalnim strateškim ciljevima povećanja konkurentnosti hrvatskoga gos-podarstva radi postizanja ciljeva Lisabonske strategije, jačanja poduzetništva i gospo-darskog rasta, inovativnosti, prijenosa tehnologije i stvaranja radnih mjesta, uzimajući u obzir potrebu za promicanjem ravnomjernog regionalnog razvoja kao preduvjeta konku-rentnosti. Operativni program „Regionalna konkurentnost“ ima za cilj povećanje konkurentnosti i ravnomjernog regionalnog razvoja kroz poboljšanje uvjeta za inovativnost, poticanje istraživanja i tehnološkog razvoja i poboljšanje elektroničkih usluga, čime se podupire razvoj malog i srednjeg poduzetništva i poboljšavaju opći socioekonomski uvjeti u regi-jama koje zaostaju u razvoju. Konkretnije, program je namijenjen poticanju konkurentnosti hrvatskih poduzeća i po-većanju razvoja/privlačnosti potencijala hrvatskih regija kroz tri prioritetne osi: Prioritetna os 1.: Jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Ova prioritetna os usmjerena je na intervencije koje podupiru ulaganja malog i srednjeg poduzetništva u proizvodnju, lakši pristup financiranju, razvoj boljih uvjeta za gospodarstvo zasnovano na znanju kroz prijenose tehnologije, inovativnost, istraživanje i razvoj. Također jača i poslovnu klimu hrvatskoga gospodarstva, kroz poboljšanje promidžbenih aktivnosti i stvaranje uvjeta za konkurentnost. Prioritetna os 2.: Povećanje razvojnoga potencijala hrvatskih regija. Ova prioritetna os uključuje niz ulaganja kojima je cilj povećanje privlačnosti hrvatskih regija za podu-zetnike i radnike, za stanovnike i posjetitelje, kroz poboljšanje javne infrastrukture za industriju, turizam i usluge kao i kvalitetu i dostupnost javnih usluga.78

Prioritetna os 3.: Tehnička pomoć. Ova prioritetna os ima za cilj osigurati mehanizme podrške za upravljanje Operativnim programom kao i pripremu dokumentacije za iduće programsko razdoblje. Operativni program „Regionalna konkurentnost“ uglavnom će se baviti povećanjem gos-podarskog rasta i sposobnosti nacionalnog gospodarstva da se natječe na međunarodnom tržištu, dok istovremeno djeluje u smjeru smanjenja regionalnih razlika.

78 Ova prioritetna os posebno je usmjerena na korisnike među javnim tijelima i neprofitnim orga-nizacijama, odnosno na javne projekte, za razliku od prve prioritetne osi s naglaskom i na privat-ni i na javni sektor.

PRIJEVOD

- 87 -

Financijske alokacije Prioritetna os Fond Alokacija 1 Jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva ERDF 2 Povećanje razvojnoga potencijala hrvatskih regija ERDF 3 Tehnička pomoć ERDF

4.4. Operativni program „Razvoj ljudskih potencijala“ Tematski prioritet 4.: Zapošljavanje i razvoj ljudskog kapitala Strategije u Operativnom programu „Razvoj ljudskih potencijala“ obuhvaćaju širok spek-tar hrvatskih politika povezanih sa zapošljavanjem, obrazovanjem, socijalnim uslugama i socijalnom suradnjom, zdravljem i skrbi te im je cilj:

• Podupiranje pristupa održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage • Pojačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s pose-

bnim potrebama • Povećanje ljudskog kapitala u obrazovanju kao i istraživanju i razvoju • Jačanje uloge civilnoga društva za bolje upravljanje

Prethodno navedeni strateški ciljevi čine 4 glavne prioritetne osi Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“. Još jedna, peta prioritetna os, posvećena je isključivo provedbi aktivnosti tehničke pomoći, odnosno: Prioritetna os 1. ima za cilj podržati pristup održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage provedbom aktivnih mjera tržišta rada kroz nacionalne i lokalne inicijative, podršku razvoju poduzetništva i poboljšanju malog i srednjeg poduzetništva te konku-rentnosti obrta, jačanje sustava cjeloživotnog usmjeravanja HZZ-a i drugih mehanizama podrške tržištu rada i jačanje sustava zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Prioritetna os 2. ima za cilj pojačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama. Glavni cilj intervencija u okviru ovog prioriteta je promicati socijalnu uključenost kroz podršku pristupu zapošljavanju kao i pristupu obrazovanju za skupine u nepovoljnom položaju i skupine s posebnim potrebama. Istov-remeno, Prioritetna os 2. podržat će razvoj socijalnih usluga i sposobnost njihovih pruža-telja za borbu protiv socijalne isključenosti i siromaštva radi poboljšanja mogućnosti zapošljavanja i prilika za usklađivanje rada i obiteljskog života. Prioritetna os 3. posvećena je unaprjeđenju ljudskog kapitala u obrazovanju kao i istra-živanju i razvoju. Kvaliteta obrazovnih usluga poboljšat će se provedbom reformi s ci-ljem adekvatnosti radne snage na potrebe društva znanja. Nadalje, uključene interven-cije dalje će razvijati Hrvatski kvalifikacijski okvir radi podrške konceptu cjeloživotnog učenja. Na kraju, pružit će se podrška za aktivnosti umrežavanja visokoškolskih ustano-va, istraživačko-tehnoloških centara i poduzeća. Prioritetna os 4. namijenjena je jačanju uloge civilnoga društva za bolje upravljanje promicanjem socijalnog dijaloga kao i jačanje uloge organizacija civilnoga društva za socioekonomski rast i demokratski razvoj.

PRIJEVOD

- 88 -

Prioritetna os 5. za tehničku pomoć Operativnog programa obuhvaća sve potrebne ak-tivnosti za upravljanje, programiranje, evaluaciju i širenje informacija i promidžbu OP-a kao i osiguravanje potrebne znanstvene i tehničke stručne podrške u pripremi budućih projekata. Financijske alokacije Prioritetna os Fond Alokacija 1 Podrška pristupu održivom zapošljavanju i prila-

godljivosti radne snage ESF

2 Pojačanje socijalne uključenosti skupina u ne-povoljnom položaju i osoba s posebnim potre-bama

ESF

3 Unaprjeđenje ljudskog kapitala u obrazovanju i u istraživanju i razvoju ESF

4 Jačanje uloge civilnoga društva za bolje uprav-ljanje ESF

5 Tehnička pomoć ESF

4.5. Operativni program „Razvoj upravnih sposobnosti“ Tematski prioritet 5.: Razvoj upravnih sposobnosti Cilj ovog programa je pridonijeti poboljšanju učinkovitosti javne uprave i racionalizaciji javnih službi, odnosno povećanju sposobnosti javnih institucija koje u Hrvatskoj sudjelu-ju u sveukupnom socioekonomskom razvoju zemlje. Zbog toga pojedinačni međusobno povezani ciljevi Programa u javnoj upravi i pravosuđu trebaju osigurati znatno povećanu učinkovitost i dostupnost stručno osposobljenih ljuds-kih potencijala. Na osnovi navedenih pojedinačnih općih ciljeva, utvrđene su tri glavne prioritetne osi u okviru Operativnog programa „Razvoj upravnih sposobnosti“: Prioritetna os 1.: Povećanje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa. Ova prioritetna os usmjerena je na poboljšanje postojeće organizacije i procesa u javnoj upravi i pravo-suđu, kao i na jačanje dobrog upravljanja i sposobnosti lokalne i područne (regionalne) samouprave za kvalitetno pružanje usluga. Prioritetna os 2.: Razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi i pravosuđu. Ova priori-tetna os uključuje intervencije kojima je cilj poboljšanje kvalitete i vještina ljudskih potencijala, kao i daljnji razvoj sustava zapošljavanja i razvoja karijere u upravi i pravo-suđu. Prioritetna os 3.: Tehnička pomoć. Ova prioritetna os usmjerena je na osiguranje učin-kovitog upravljanja i provedbe Programa. Također osigurava mjere informiranja i pro-midžbe te podupire utvrđivanje i pripremu budućih intervencija u okviru idućeg prog-ramskog razdoblja.

PRIJEVOD

- 89 -

Financijske alokacije Prioritetna os Fond Alokacija 1 Povećanje učinkovitosti javne uprave i pravosu-

đa ESF

2 Razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi i pravosuđu ESF

3 Tehnička pomoć ESF

PRIJEVOD

- 90 -

5 FINANCIJSKI PLAN 5.1. Financijske alokacije Financijske alokacije NSRO-a 2012. – 2013. izrađene su na osnovi odluka Europskog vije-ća iz prosinca 2005. godine i uredbi o strukturnim fondovima i Kohezijskom fondu. Us-klađene su sa strateškim razvojnim potrebama programskog razdoblja 2012. – 2013. i uzimaju u obzir razinu zrelosti aktivnosti u važnim područjima uključenim u tematske prioritete NSRO-a, te mjere koje su provedene ili koje se provode u okviru programa IPA. U obzir uzimaju i zahtjeve koji proizlaze iz Lisabonske strategije i prioritete nacionalnih politika i politika EU, u cilju najboljeg iskorištavanja sredstava strukturnih fondova i Kohezijskog fonda dostupnih Hrvatskoj za programsko razdoblje 2012. – 2013., radi pru-žanja podrške i jačanja ravnomjernog regionalnog razvoja. Indikativna godišnja alokacija po OP-u i po Fondu za NSRO

u milijunima eura

OPERATIVNI PROGRAM –

NSRO UKUPNO FOND 2012. 2013. UKUPNO

1 OP „Promet“ Kohezijski

fond

ERDF

2 OP „Okoliš i energeti-ka“

Kohezijski fond

ERDF

3 OP „Regionalna konku-rentnost“ ERDF

4 OP „Razvoj ljudskih potencijala“ ESF

5 OP „Razvoj upravnih sposobnosti“ ESF

6 Cilj 3 OP-a ERDF

UKUPNO CILJ KONVERGENCIJE Bit će dovršeno kasnije.

PRIJEVOD

- 91 -

5.2. Ex-ante verifikacija dodatnosti Ovo poglavlje će se dovršiti u kasnijoj fazi. Ex-ante verifikacija načela dodatnosti zasnovana je na metodološkim smjernicama EU-a, uz korištenje brojčanih pokazatelja o javnim izdacima iz … U skladu s odredbama članka 15. Uredbe br. 1083/2006, sufinanciranje iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda koje se koristi u okviru ciljeva i obuhvata NSRO-a 2012. -2013. neće zamijeniti javne ili ekvivalentne strukturne izdatke. U svrhu provođenja ex-ante verifikacije, pripremljena je metodologija na osnovi radnog dokumenta Komisije koja sadrži smjernice za izračun javne ili ekvivalentne strukturne potrošnje u svrhe dodatnosti. Ministarstvo financija i relevantna resorna ministarstva utvrdila su relevantna proračunska poglavlja i stavke korištene za javnu strukturnu pot-rošnju, u skladu s prihvatljivim kriterijima navedenim u prethodno navedenom radnom dokumentu. Financijski podaci korišteni za referentno razdoblje (0000. – 0000.) godišnji su prosjek ostvarenih izdataka, prema izvršenju proračuna za pojedinačne godine. Godišnji prosjek planiranih izdataka za razdoblje 2007. – 2013. uglavnom se zasniva na podacima iz Dr-žavnog proračuna za 2011. godinu i srednjoročne proračunske perspektive za 2011. -2013., kao i financijskog programiranja Operativnih programa. Nizovi podataka su prila-gođeni cijenama u 2010. godini i pretvoreni u euro pomoću BDP deflatora i službenog tečaja za 0000. Sljedeća tablica predstavlja sažetak financijske tablice javnih ili drugih ekvivalentnih strukturnih izdataka, u skladu s Dodatkom XIX. Uredbe br. 1828/2006. Dolje spomenuta tablica će se dodati u kasnijoj fazi.

TABLICA VERIFIKACIJA DODATNOSTI ZA CILJ KONVERGENCIJE 2007. – 2013.

– EX ANTE VERIFIKACIJA Sažetak financijske tablice javnih ili drugih ekvivalentnih strukturnih izdataka u regi-

jama cilja Konvergencije

(prema Dodatku XIX. Uredbe br. 1828/2006)

PRIJEVOD

- 92 -

6 GLAVNI ASPEKTI PROVEDBE 6.1. Pregled institucionalnog okvira za provedbu fondova EU u

Hrvatskoj 6.1.1. Pregled Instrument za pretpristupnu pomoć služi kao prethodnik strukturnim instrumentima, kako u smislu pripreme programa i provedbenih postupaka, tako i u odnosu na uspostavu institucija potrebnih za upravljanje programom. Uspostava institucija za provedbu fon-dova EU u Hrvatskoj nakon pristupanja tako će biti izgrađena na sustavu uvedenom za upravljanje IPA pretpristupnom pomoći, kako bi se očuvala stabilnost i osigurala dodana vrijednost IPA-e kao glavnog alata pripreme za Kohezijsku politiku EU-a. Institucije koje su sada uključene u upravljanje pretpristupnom pomoći EU-a tako će, do najveće mogu-će mjere, zadržati svoju sadašnju ulogu i zadaće u upravljanju fondovima nakon pristu-panja, dok će se nove institucije uvoditi u sustav nakon pažljivog razmatranja potreba i njihovih kapaciteta potrebnih za ispunjenje buduće uloge za koju takve institucije imaju čvrstu osnovu u donošenju politika i upravljanju nacionalnim programima. Podaci o us-postavi institucija s opisom financijskog upravljanja i sustava kontrole bit će dostupni kroz pojedinačne Operativne programe i Organizacijske razvojne strategije pojedinačnih tijela. Proces prijelaza s upravljanja pretpristupnom pomoći u okviru IPA-e na upravljanje fon-dovima EU nakon pristupanja treba biti nesmetan i učinkovit s obzirom na to da SDURF, kao Koordinacijsko tijelo za izradu NSRO-a, i Ministarstvo financija, kao tijelo nadležno za certifikaciju, na osnovi svojih sadašnjih i predviđenih budućih uloga već osiguravaju koordiniran i strateški pristup u uspostavi relevantnog institucionalnog okvira za proved-bu fondova EU-a nakon pristupanja. Pregled planiranog institucionalnog okvira za provedbu fondova EU-a u Hrvatskoj nakon pristupanja prikazan je u donjoj tablici79

.

ULOGA INSTITUCIJA FOND

Horizontalne funkcije

Koordinacijsko tijelo za izradu NSRO-a

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i ko-ordinaciju fondova EU

svi

Tijelo nadležno za certi-fikaciju Ministarstvo financija – Nacionalni fond svi

Tijelo nadležno za revizi-ju

Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije

svi

79 Ukoliko se uspostava institucija promijeni unutar okvira rasprava između hrvatskih tijela i služ-be EK-a u pogledu organizacijskih razvojnih strategija, ovo poglavlje će se sukladno tome izmije-niti.

PRIJEVOD

- 93 -

OP „Promet“

Upravljačko tijelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Kohezijski fond

i ERDF

OP „Okoliš i energetika“

Upravljačko tijelo

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređe-nja i graditeljstva

Kohezijski fond

i ERDF

Posrednička tijela

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovi-tost

ERDF

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva

Kohezijski fond

OP „Regionalna konkurentnost“

Upravljačko tijelo

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniš-tva

ERDF

Posrednička tijela

Agencija za regionalni razvoj (ARR)80

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG)81

Poslovno inovacijski centar Hrvatske (BICRO)82

80 ARR je upravo u postupku dobivanja akreditacije kao Provedbeno tijelo za 2. komponentu programa IPA (Prekogranična suradnja i transnacionalni programi). 81 Novo tijelo u sustavu upravljanja, u usporedbi s IPA-om. 82 Novo tijelo u sustavu upravljanja, u usporedbi s IPA-om. Centar je zadužen za upravljanje projektima u okviru IIIc komponente programa IPA.

PRIJEVOD

- 94 -

OP „Razvoj ljudskih potencijala“

Upravljačko tijelo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ESF

Posrednička tijela (razina I)

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i školstva

Ured za udruge Republike Hrvatske83

Posrednička tijela (razina II)

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ)

Agencija za strukovno obrazovanje (ASO) Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva NZRCD)84

OP „Razvoj upravnih sposobnosti”85

Upravljačko tijelo Ministarstvo uprave ESF

Posredničko tijelo Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU

Upravljačka tijela – Prema članku 60. Opće uredbe br. 1083/2006, upravljačka tijela (UT) su odgovorna za upravljanje i provedbu operativnog programa u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja. Upravljačka tijela osiguravaju efikasno i pravilno uprav-ljanje i provedbu strukturnih instrumenata i izvršavanje Operativnih programa, kako bi se ostvarile maksimalne socioekonomske koristi. Njihove aktivnosti će se provoditi u potpunosti u skladu s važećim zakonodavstvom EU-a i Republike Hrvatske kao i vladinim politikama. Od upravljačkih tijela će se zahtijevati povezivanje s ostalim ministarstvi-ma, socijalnim partnerima i civilnim društvom kao i razvijanje stvarnog i učinkovitog partnerstva kako bi se ostvario stvarni socioekonomski utjecaj. Pri tome će nastojati uvećati vrijednost za novac od aktivnosti/projekata koji pridonose strategijama Opera-tivnog programa i postignuće mjerljivih ciljeva. Nadležnosti upravljačkih tijela, kako je određeno člankom 60. Opće uredbe br. 1083/2006, odnose se na upravljanje i provedbu OP-a u skladu s načelom dobrog finan-cijskog upravljanja. Posrednička tijela (PT) – Prema članku 60. Opće uredbe br. 1083/2006, upravljačka tijela mogu prenositi razne zadaće na posrednička tijela (PT), ali zadržavaju opću nad-

83 Novo tijelo u sustavu upravljanja, u usporedbi s IPA-om. Ured Vlade, kao korisnik pomoći, ipak ima iskus-tva i dobru podlogu u provedbi svojih projekata u okviru 1. komponente programa IPA. 84 Novo tijelo u sustavu upravljanja, u usporedbi s IPA-om. Zaklada, kao korisnik pomoći, ipak ima iskustva i dobru podlogu u provedbi svojih projekata u okviru 1. komponente programa IPA. 85 Nova tijela u sustavu upravljanja

PRIJEVOD

- 95 -

ležnost za pravilno izvršavanje prenijetih zadaća. Posredničko tijelo može biti bilo koje javno ili privatno tijelo ili služba koja djeluje pod nadležnosti nekog upravljačkog tijela ili koje izvršava zadaće u ime upravljačkog tijela prema korisnicima koji provode aktiv-nosti. Status i uloga posredničkog tijela bit će utvrđeni obuhvatom zadaća prenijetih s uprav-ljačkog tijela na to posredničko tijelo te se može razlikovati unutar sporazuma koje sklope različita upravljačka tijela. Svako posredničko tijelo strukturirano je u skladu s istim načelima dobrog financijskog upravljanja i razdvajanja poslova koji su utvrđeni za upravljačko tijelo a uključit će je-dinice nadležne za obavljanje pojedinačnih poslova, povezanih sa zadaćama koje su im prenijete. Posrednička tijela preuzimaju, na osnovi sporazuma o prijenosu poslova, prema svojoj stručnosti i specifičnostima prioritetne osi/glavnog(ih) područja aktivnosti pojedinog OP-a, nadležnosti koje im prenese upravljačko tijelo, kako proizlazi iz članka 60. Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 1083/2006. Odgovarajući pravni akti primjenjivat će se na sustav uspostavljen između upravljačkih tijela i njihovih posredničkih tijela. Tim aktima će se odrediti i razraditi nadležnosti svakog posredničkog tijela koje proizlaze iz prenošenja poslova/zadaća. To će uključiti područja poput predmeta i trajanja, obveza i jamstava, prava i obveza stranaka, prije-nos zadaća i kontrolni mehanizam, razrađene nadležnosti stranaka, izmjenu/prekid spo-razuma i ostala relevantna pitanja. 6.1.2. Koordinacija NSRO-a Opća uredba zahtijeva da u skladu s načelima supsidijarnosti i razmjernosti država čla-nica ima primarnu nadležnost za koordinaciju, provedbu i kontrolu intervencija u okviru NSRO-a. Ovaj zadatak podrazumijeva koordinaciju u razdoblju priprema za strukturne instrumente kao i tijekom provedbe intervencija koje se financiraju sredstvima tih in-strumenata. Glavnu odgovornost za takvu opću koordinaciju ima SDURF, koji time nas-tavlja svoju dosadašnju ulogu koordinatora pretpristupne pomoći Hrvatskoj. U svojoj ulozi koordinacijskog tijela za izradu NSRO-a, SDURF će između ostalog osigura-vati koordinaciju programiranja strukturnih instrumenata, kroz pripremu NSRO-a ali i kroz osiguranje usklađenosti i sinergije između Operativnih programa te kroz usklađe-nost investicija u okviru NSRO-a s investicijama planiranim u državnom proračunu (uk-ljučujući kroz zajmove međunarodnih financijskih institucija) i kroz fondove EU-a za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo. U smislu uspostave institucija, SDURF će u sura-dnji s Ministarstvom financija i upravljačkim tijelima osigurati učinkovit sustav proved-be, a pobrinut će se i da potrebne mjere poboljšanja i jačanja budu poduzete na pra-vovremen i održiv način, u skladu s najboljom nacionalnom praksom i praksom EU-a. U smislu redovnog rada na upravljanju fondovima EU-a, SDURF će u suradnji s upravljač-kim tijelima i drugim relevantnim nacionalnim tijelima osigurati učinkovito korištenje i provedbu fondova EU-a, u skladu s pravnom stečevinom i u pogledu nacionalne politike i pravnog sustava.

PRIJEVOD

- 96 -

Koordinacija NSRO-a će naravno ovisiti i o alatima koordinacije i nadzora uspostavljenim na razini pojedinačnih Operativnih programa. To uključuje radne skupine za izradu OP-ova i Nadzorni odbor za OP-e, u kojima SDURF sudjeluje. 6.1.3. Nadzor Posebno sredstvo nadzora na najvišoj (NSRO) razini osigurano je kroz strateško izvješći-vanje od strane države članice. SDURF, kao koordinacijsko tijelo za NSRO, sakupljat će sva strateška izvješća potrebna prema članku 29. Opće uredbe br. 1083/2006, uključu-jući redovna izvješća o doprinosu svih aktivnosti ciljevima Kohezijske politike EU-a i In-tegriranih smjernica za rast i zapošljavanje. SDURF će razvijati i održavati sve operativ-ne odnose s upravljačkim tijelima za operativne programe potrebne za pripremu tih izvješća. U skladu s člankom 29. Opće uredbe br. 1083/2006, strateško izvješćivanje od strane Republike Hrvatske također uključuje, u godišnjem izvješću o provedbi Nacionalnog pro-grama reformi (NPR), sažeti odjeljak o doprinosu Operativnih programa koji se sufinanci-raju iz Fondova u svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi. Do kraja 2012. godine, Hrvatska će predstaviti sažeto izvješće s informacijama o dopri-nosu programa koji se sufinanciraju iz fondova u svrhu provedbe ciljeva kohezijske poli-tike kako je utvrđeno u Ugovoru, u cilju ispunjenja zadaća fondova kako je utvrđeno u Općoj uredbi br. 1083/2006 i u cilju provedbe prioriteta razrađenih u Strateškim smjer-nicama Zajednice o koheziji iz članka 25. te navedeno u prioritetima utvrđenim u NSRO-u iz članka 27., kao i u cilju ostvarenja cilja promicanja konkurentnosti i stvaranja rad-nih mjesta i nastojanja na ispunjenju ciljeva Integriranih smjernica za rast i zapošljava-nje (2005. do 2008.) kako je utvrđeno u članku 9. stavku 3. Glavno sredstvo za osiguranje učinkovitog i pravovremenog nadzora provedbe fondova EU-a je Informacijski sustav upravljanja (MIS) – internetski sustav upravljanja informaci-jama koji podržava sve organizacije uključene u upravljanje i provedbu Operativnih pro-grama koji se financiraju sredstvima kohezijske politike EU-a. Sustav pratiti potrebe upravljačkih tijela, posredničkih tijela i tijela nadležnog za certifikaciju kroz sve faze programskog ciklusa (programiranje, provedbu, izvješćivanje i nadzor, evaluaciju i revi-ziju). Korištenje MIS sustava bit će obvezno za sva tijela uključena u provedbu predmet-nih Operativnih programa u okviru ovog NSRO-a. Informacijski sustav mora ispunjavati regulatorne zahtjeve EZ-a za razmjenu podataka s Komisijom i Vladom Republike Hrvatske. U svrhu elektroničke razmjene podataka izme-đu Hrvatske i Europske komisije, MIS će osigurati ispunjavanje članaka 39., 40., 41., i 42. Uredbe (EZ-a) br. 1828/2006 i njenih izmjena i dopuna. Ministarstvo financija, uz blisku suradnju s predstavnicima SDURF-a, razvija sustav IPA-MIS za upravljanje programima IPA. Tijekom razdoblja provedbe, Ministarstvo financija i SDURF će upravljati i dalje razvijati sustav IPA-MIS, a sustav će služiti kao referentna točka u razvoju sustava MIS za strukturne instrumente.

PRIJEVOD

- 97 -

6.1.4. Evaluacija Zahtjev za provedbu aktivnosti sustavne evaluacije kao i operativnih i općih pravila za te aktivnosti utvrđen je u člancima 37. i 47. – 49. Opće uredbe br. 1083/2006. U skladu s tim zahtjevima, Republika Hrvatska bit će nadležna za osiguranje provedbe sljedećih neovisnih evaluacija: - ex-ante evaluacija ima ulogu utvrditi i procijeniti razvojne razlike i potencijal za

razvoj, ciljeve koje treba postići, očekivane rezultate i mjerljive ciljeve te usklađe-nost programskih dokumenata.

- evaluacije tijekom razdoblja provedbe NSRO-a mogu biti strateške ili operativne. Kroz cijelo vrijeme programiranja organiziraju se evaluacije koje su povezane s nadzorom Operativnih programa. Evaluacije će posebno biti provedene u slučajevi-ma kada nadzor otkrije značajno odstupanje od prvobitno utvrđenih ciljeva ili kada su podnijeti prijedlozi za reviziju Operativnih programa.

Osim evaluacija na razini Operativnih programa, organizirat će se i evaluacije na razini NSRO-a. Evaluacije na razini NSRO-a će ocjenjivati teme koje su značajne za sve ili te-matska pitanja u svim relevantnim Operativnim programima. Ciljevi, zadaće, evaluacij-ska pitanja i očekivani rezultati bit će utvrđeni u okviru koordinacije tijela za koordina-ciju NSRO-a, zasebno za svaku pojedinu evaluaciju. - Europska komisija organizirat će ex-post evaluaciju na razini svakog cilja kohezijske

politike. - Europska komisija može također provesti strateške evaluacije, kao i evaluacije pove-

zane s nadzorom OP-a, na vlastitu inicijativu. U slučaju evaluacija koje se provode na inicijativu Europske komisije, koordinacijsko tijelo za NSRO će djelovati kao kontakt za Europsku komisiju, u izradi i provedbi takvih evaluacija, kao i u diseminaciji rezultata. Evaluacije na razini NSRO-a bit će u obliku sažetih izvješća ili meta-evaluacija s naglas-kom na pitanja od zajedničkog interesa ili prioritetne teme NSRO-a. Evaluacije će imati strateški ili operativni fokus. Strateške evaluacije povezane s politikama bit će usmjere-ne na zajedničke teme ili pitanja, poput doprinosa i dosljednosti programa ciljevima nacionalne politike i politike EU-a. Evaluacije s operativnim fokusom imat će za cilj raz-raditi i proširiti iskustva dobre prakse učeći iz iskustava raznih operativnih programa, na osnovi rezultata evaluacije na razini OP-a. Planovi evaluacija izrađivat će se na razini NSRO-a kao i na razini OP-a. Plan evaluacije na obje razine bit će višegodišnji, navodit će aktivnosti evaluacije koje su planirane za cijelo programsko razdoblje, a nadopunjavat će ih godišnji planovi u kojima će se navo-diti teme evaluacije i rokovi za pojedinu godinu. Poduzimanje mjera i provedba preporuka evaluacije bit će u nadležnosti upravljačkih tijela. Izvješća o evaluaciji ili izvršni sažeci bit će javno objavljeni u jednostavnom i pristupačnom formatu.

PRIJEVOD

- 98 -

6.1.5. Certifikacija izdataka i tijek sredstava U cilju poštivanja načela razdvajanja poslova između tijela nadležnog za certifikaciju, upravljačkog tijela i tijela nadležnog za reviziju, u Hrvatskoj će tijelo nadležno za certifi-kaciju biti dodijeljeno organizaciji koja nije upravljačko tijelo niti tijelo nadležno za revi-ziju kao ni bilo koje od posredničkih tijela koja su im odgovorna. Nacionalni fond i Ministarstvo financija određeni su za obavljanje poslova tijela nadlež-nog za certifikaciju za sve OP-e koji se financiraju iz fondova kohezijske politike EZ-a. U pretpristupnom razdoblju i u okviru nadležnosti nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, Nacionalni fond djeluje kao središnja jedinica riznice odgovorna za poslove financijskog upravljanja u decentraliziranom sustavu pretpristupne pomoći EU-a u okviru relevantnih uredbi EU-a. Nacionalni fond je nadležan za sastavljanje i dostavljanje EK-u ovjerenih izjava o izda-cima i zahtjeva za isplatu sredstava EU-a na račune koje vodi Nacionalni fond. Tijelo nadležno za certifikaciju obavlja svoje poslove u skladu s odredbama članka 61. Opće uredbe br. 1083/2006. Tijelo nadležno za certifikaciju ne namjerava prenositi svo-je poslove na druga tijela. Sustav upravljanja verifikacijama i plaćanjima bit će podrobnije opisan u operativnim programima. 6.1.6. Tijelo nadležno za reviziju Agencija za reviziju sustava provedbe sustava programa Europske unije (ARPA) imenova-na je tijelom nadležnim za reviziju za sve operativne programe u skladu sa zahtjevima članka 59. Opće uredbe br. 1083/2006. Tijelo nadležno za reviziju u svom radu neovisno je od upravljačkih tijela i od tijela nadležnog za certifikaciju. Tijelo nadležno za certifikaciju obavlja svoje poslove u skladu s odredbama članka 62. Opće uredbe br. 1083/2006. 6.2. Pitanja komplementarnosti Sinergija između Operativnih programa koji se sufinanciraju sredstvima Kohezijskog fon-da, Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i drugih strukturnih instrumenata donijet će višestruke rezultate i povećati dodanu vrijednost intervencija u pojedinačnim sektorima kroz usmjeravanje na strateške i operativne ciljeve. S druge strane, moguća preklapanja u intervencijama, koje se financiraju kroz različite struk-turne instrumente, potrebno je izbjeći kao bi se osiguralo puno poštivanje pravila raz-dvajanja u okviru fondova EU-a. Zbog tih je razloga predviđeno nekoliko mehanizama koordinacije. Prije svega, na razini programiranja, koordinacijsko tijelo za izradu NSRO-a uključuje sve institucije čiji je doprinos relevantan za izradu dokumenta i osiguranje strateškog fokusa i usklađenosti. U cilju osiguranja sinergije s Ciljem 3. Kohezijske politike kao i s instrumentima financi-ranja Zajedničke poljoprivredne politike i Zajedničke ribarske politike, predstavnici

PRIJEVOD

- 99 -

Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kao i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva imenovani su u koordinacijsko tijelo za NSRO. S obzirom da će iste institucije također biti uključene u nadzor provedbe NSRO-a, imat će i priliku ali i nadležnost za raspravu i rješavanje glavnih pitanja koja će se pojaviti. Bliska suradnja svih relevantnih institucija potrebna je i na razini OP-a. Zbog toga skupi-ne za izradu pojedinačnih OP-a uključuju predstavnike relevantnih institucija, uključu-jući one s kojima je potrebno razgovarati o mogućim područjima sinergije, izbjegavanju preklapanja i razgraničavanju predviđene pomoći. U tu svrhu te će institucije također biti članovi relevantnih nadzornih odbora za OP-e nakon što budu formalno uspostavlje-ni. U ovoj je fazi proces programiranja otkrio nekoliko područja komplementarnosti, koja su opisana dalje u tekstu. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u procesu je utvrđivanja prio-riteta i mjera koje će se provoditi nakon pristupanja, ali do sada nije izrađen niti prog-ram ruralnog razvoja ni nacionalni strateški plan za razvoj ribarstva. S obzirom da će se mjere koje su trenutačno predviđene u okviru programa IPARD u većem dijelu nastaviti nakon pristupanja, SDURF je utvrdio nekoliko točaka koje zahtijevaju punu pozornost radi ispunjenja zahtjeva razdvajanja. Program IPARD utvrdio je prihvatljive troškove i podnositelje prijedloga. NSRO, s druge strane, je dokument koji utvrđuje prioritete budućih Operativnih programa na višoj stra-teškoj razini. Moguće preklapanje s prioritetima poljoprivrednog i ruralnog razvoja do ovog je trenutka utvrđeno u slučaju sljedećih OP-a:

OP „Regionalna konkurentnost“ – u okviru Prioritetne osi 1. Mjera 1.1 Pobolj-šanje poslovnog okruženja i povećanje konkurentnosti malog i srednjeg podu-zetništva, do mogućeg preklapanje aktivnosti moglo bi doći u vezi s nastavlje-nom mjerom programa IPARD br. 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospo-darskih aktivnosti.

• OP „Razvoj ljudskih potencijala“ – u okviru Prioritetne osi 1. Podrška pristupu održivom zapošljavanju i prilagodljivost radne snage, kao i u okviru Prioritetne osi 2. Jačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama, postoji moguće neposredno preklapanje aktivnosti u ve-zi s provedbom mjera programa LEADER. U tom pogledu, izrada strategija lo-kalnih akcijskih skupina treba se formulirati kako bi se izbjeglo dvostruko fi-nanciranje mogućih sličnih aktivnosti u okviru Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“.

U pogledu razdvajanja aktivnosti između OP-a „Okoliš i energetika“ i aktivnosti koje će se planirati u okviru budućeg programa ruralnog razvoja, postignut je sporazum između resornih ministarstava da će se sve investicije u sektor voda (uključujući vodoopskrbu, prikupljanje i obradu otpadnih voda) financirati u okviru OP-a „Okoliš i energetika“, uključujući i ruralna područja. To je zbog činjenice da su institucije koje će provoditi mjere u području voda u okviru OP-a iste one koje su prema nacionalnom zakonodavstvu i praksi nadležne za sektor voda pa su stoga nadležne i za razvoj sustava voda kao i za odgovarajući kapacitet i tehnička znanja za pripremu i upravljanje takvim projektima.

PRIJEVOD

- 100 -

S obzirom na prethodno navedeno, komplementarnosti između različitih izvora financi-ranja mogu se lako postići kroz točno utvrđivanje potencijalnih podnositelja prijedloga kao i troškova prihvatljivosti, što će pak osigurati izbjegavanje dvostrukog financiranja. Isti će se pristup slijediti u osiguranju sinergije i odgovarajućeg razdvajanja od operativ-nih programa predviđenih u okviru Cilja 3. Kohezijske politike. Financiranje prekogranične i transnacionalne suradnje koje je alocirano kroz Cilj 3, od velike je važnosti za Hrvatsku, kao što je to i koncept prekogranične suradnje, s obzi-rom na fizički oblik zemlje. Komplementarnost ulaganja u prekograničnu i transnacio-nalnu suradnju s Operativnim programima u okviru NSRO-a služi za osiguranje sinergije lokalnih i regionalnih razvojnih potreba i potencijala s osviještenim sektorskim politika-ma i potencijalima nacionalnog razvoja. Komplementarnost će se osigurati nakon što započne programiranje pomoći u okviru budućeg Cilja 3. Operativnih programa (u ovoj fazi procesa izrade NSRO-a, razgovori o programima prekogranične i transnacionalne suradnje započeli su između relevantnih nacionalnih tijela i tijela EZ-a). Predstavnici nacionalnog tijela zaduženog za prekograničnu i transnacionalnu suradnju već jesu čla-novi koordinacijskog tijela za NSRO i svih skupina za izradu operativnih programa. Poseban aspekt komplementarnosti u okviru Kohezijske politike odnosi se na usklađenost između pristupa u usmjeravaju pomoći EU s jedne strane i strane pomoći međunarodnih financijskih institucija (MFI) s druge strane. Prepoznata je potreba za koordinacijom suradnje relevantnih nacionalnih institucija i MFI-a u kontekstu priprema za Kohezijsku politiku i poduzeti su koraci radi pokretanja tih procesa. S obzirom da je Ministarstvo financija nacionalna institucija za kontakt za međunarodne financijske institucije, a SDURF ima ulogu nacionalnog koordinatora za pomoć, nacionalnog koordinatora za ISPA-u i IPA-u, pokrenuta je zajednička inicijativa u svrhu utvrđivanja sadašnjih aktivnosti i budućih planova međunarodnih financijskih institucija u Hrvatskoj kao i mogućnosti i potreba u hrvatskoj upravi u kojima bi pomoć međunarodnih financijskih institucija bila korisna u razdoblju prije i nakon pristupanja. Cilj je povećati sposobnost Hrvatske za apsorpciju intervencija iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, poglavito kroz utvrđi-vanje obuhvata za usmjeravanje pomoći međunarodnih financijskih institucija na prip-remu projektne dokumentacije (kroz mehanizme sredstava za pripremu projekata) i na-cionalno sufinanciranje provedbe projekata. U ulozi koordinatora za NSRO, SDURF je proveo prvi krug konzultacija s međunarodnim financijskim institucijama (CEB, SB, EBRD, EIB) i Ministarstvom financija radi započinja-nja dijaloga o tim temama već u fazi programiranja. Prvi krug razgovora ukazao je na to da međunarodne financijske institucije mogu odgovoriti na specifične hrvatske potrebe i pružiti pomoć u područjima u kojima njihova stručnost i prethodno iskustvo zemalja predstavlja komparativnu prednost. Pojedinačne međunarodne financijske institucije posebice planiraju poduzeti aktivnosti u područjima koja su relevantna za Nacionalni strateški referentni okvir, kako je opisano u sljedećem odlomku.

PRIJEVOD

- 101 -

• Svjetska banka (SB): investicijska klima, razvoj lučke infrastrukture, srednjoškol-ski i visokoškolski obrazovni sustavi radi lakšeg prijelaza na gospodarstvo zasno-vano na znanju, zaštita okoliša i očuvanje ekoloških mreža86

• Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD): prometna.

87

• Europska investicijska banka (EIB): željeznička infrastruktura i druge vrste pro-metne infrastrukture

i okolišna infrastruktura, energetska učinkovitost i obnovljiva energija, sredstva za financiranje malog i srednjeg poduzetništva.

88

• Razvojna banka Vijeća Europe (CEB): suradnja s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak u osiguranju zajmova malom i srednjem poduzetništvu, za izgrad-nju/obnovu školskih objekata.

, davanje zajmova općinama i tijelima lokalne vlasti za ulaganja u infrastrukturu u sektorima okoliša, zdravstva i obrazovanja, kreditne linije za malo i srednje poduzetništvo uspostavljene zajedno s lokalnim financij-skim institucijama.

Dijalog između glavnih dionika u procesu programiranja NSRO-a nastavit će se i postati konkretniji u idućem razdoblju, nakon što budu potvrđeni projekti koji će se financirati u okviru svakog pojedinog operativnog programa. SDURF i MFIN, u suradnji s relevantnim upravljačkim tijelima, nastavit će organizirati redovne sastanke s međunarodnim finan-cijskim institucijama radi njihovog redovnog informiranja o zbivanjima u pogledu izrade projektnih prijedloga 6.3. Poštivanje politika Zajednice U skladu s člankom 16. i 17. Opće uredbe br. 1083/2006, NSRO bi trebao pokazati da se tijekom programiranja i provedbe fondova slijede ciljevi i prioriteti vezani uz održiv razvoj, jednakost i sprječavanje diskriminacije na osnovi rodne, rasne i vjerske pripad-nosti, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju. U pogledu održivog razvoja, Europska je unija 2006. godine prihvatila revidiranu Strate-giju održivog razvoja za proširenu Europu s općim ciljem omogućavanja EU da ostvari stalno poboljšanje kvalitete života kako za sadašnje tako i za buduće generacije, kroz stvaranje održivih zajednica sposobnih za učinkovito upravljanje i korištenje resursa i korištenje ekološkog i socijalnog inovacijskog potencijala gospodarstva, osiguranje pros-periteta, zaštite okoliša i društvene inovativnosti. Održivi razvoj sveobuhvatan je cilj EU-a koji je potrebno ugraditi u sve europske politike kako bi na integrirani način prido-nijele ispunjenju gospodarskih, okolišnih i socijalnih ciljeva. S obzirom da je Strategija održivog razvoja EU-a prepoznata i na razini nacionalnih strateških dokumenata, Strate-

86 Zajmovi Svjetske banke u zaštiti prirode (Projekt ulaganja u zaštitu prirode) i sektore gospodarenja vo-dama (Zaštita od onečišćenja u priobalnom području 2 i unutarnji plovni putovi) sadrže elemente posvećene pripremi infrastrukturnih projekata od kojih će se neki financirati putem SF-a 87 Prema Strategiji EBRD-a za Hrvatsku iz 2007. godine, fokus banke u prometu je traženje prilika za financi-ranje osnovnih regionalnih prometnih mreža i modernizacije nacionalne prometne infrastrukture, tamo gdje je to moguće i na samostalnoj komercijalnoj osnovi. Banka je posebice također zainteresirana za promica-nje većeg sudjelovanja privatnog sektora u razvoju prometne infrastrukture kroz koncesije za razvoj auto-cesta, zračnih luka i luka. 88 U predstojećem razdoblju EIB ima planove za veće financiranje projekata u području željeznice u Hrvats-koj, ali želi ostati aktivnom i u ostalim vidovima prometa. Tako će promet ostati glavni prioritet EIB-a.

PRIJEVOD

- 102 -

gija održivog razvitka Republike Hrvatske usvojena je u veljači 2009. godine a usmjerena je na osam ključnih područja: zaštitu okoliša i prirodnih dobara, održivu proizvodnju i potrošnju, ostvarivanje socijalne kohezije i pravde, energiju, javno zdravstvo, nacional-nu povezanost i zaštitu priobalja. Većina ovih ciljeva obuhvaćena je i Nacionalnim stra-teškim referentnim okvirom, s tim da je promicanje održivog razvoja glavno načelo NSRO-a od zajedničkog interesa, što će se također uzeti u obzir tijekom razvoja i pro-vedbe Operativnih programa. Jednakost i sprječavanje diskriminacije znače da sve skupine trebaju imati jednake prilike bez obzira na rodnu, rasnu i vjersku pripadnost, invaliditet, dob ili spolnu orijen-taciju. U tom pogledu, Strateške smjernice Zajednice naglašavaju jednakost između muškaraca i žena kako tijekom programiranja tako i tijekom provedbe fondova. Nadalje, članak 16. Uredbe Vijeća br. 1083/06 usmjeren je na pristupačnost osobama s invalidite-tom prilikom programiranja i provedbe kohezijske politike. Nacionalna politika istovre-meno pruža odgovarajući pravni okvir kojim se stvaraju jednake prilike za sve skupine. Stoga će jednakost i sprječavanje diskriminacije biti glavno načelo NSRO-a od zajednič-kog interesa, koje će se uzeti u obzir tijekom izrade i provedbe Operativnih programa. Nadalje, kriteriji za odabir projekata trebaju osigurati da će projekti biti ocijenjeni na osnovi njihovog poštivanja i promicanja jednakih mogućnosti. U svrhu rješavanja prethodno navedenih pitanja, NSRO također naglašava aktivno par-tnerstvo s civilnim društvom, što podrazumijeva da će NSRO i odgovarajući Operativni programi, biti pripremljeni, provedeni i praćeni kroz aktivno partnerstvo (tj. uključiva-nje i konzultacije) s tijelima javne vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, dionicima iz ekonomskog, socijalnog i ekološkog sektora uključujući predstavnike iz re-levantnih segmenata civilnoga društva.

PRIJEVOD

- 103 -

7 DODACI DODATAK 1. – Osnovni statistički podaci Tablica 1.: Osnovni makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku

Izvori: Državni zavod za statistiku, Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka * Izračunato primjenom prosječnog godišnjeg tečaja (HRK/1 EUR) prema BDP-u u kunama.

**Od 2008. dug opće države ne uključuje dug Hrvatskih autocesta d.o.o.

Godina: 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. Bruto domaći proi-zvod, godišnja promjena (realna), %

3,0 3,8 5,4 5,0 4,2 4,2 4,7 5,5 2,4

Bruto domaći proi-zvod, tržišne cije-ne (tekuće), u milijunima kuna

176.690 190.796 208.223 227.012 245.550 264.367 286.341 314.223 342.159

Bruto domaći proi-zvod, tržišne cije-ne (tekuće)*, u milijunima eura

23.146 25.538 28.112 30.011 32.759 35.725 39.102 42.833 47.370

Bruto domaći proi-zvod po stanovniku u eurima

5.229 5.752 6.331 6.759 7.380 8.043 8.807 9.656 10.682

Indeks potrošačkih cijena, godišnja promjena, %

4,6 3,8 1,7 1,8 2,1 3,3 3,2 2,9 6,1

Prosječna neto mjesečna plaća u kunama

3.326 3.541 3.720 3.940 4.173 4.376 4.603 4.841 5.178

Stopa nezaposle-nosti po ILO defi-niciji, godišnji prosjek, %

16,1 15,8 14,8 14,3 13,8 12,7 11,2 9,6 8,4

Dug opće države, % BDP-a (ep)** - - 34,8 35,8 37,8 38,3 35,7 33,1 29,1

Prosječni tečaj EUR/HRK 7,63 7,47 7,41 7,56 7,50 7,40 7,32 7,34 7,22

Bilanca tekućeg računa, % BDP-a -2,5 -3,2 -7,5 -6,3 -4,4 -5,5 -6,9 -7,6 -9,2

Vanjski dug, % BDP-a (ep)*** 53,0 53,3 53,9 66,3 70,0 72,1 74,9 76,9 82,6

Turistička noće-nja, godišnja promjena, %

47,0 11,0 3,0 4,0 2,0 7,6 3,1 5,6 2,0

Stopa rasta građe-vinskih radova -9,1 3,6 12,8 22,8 2,0 -0,8 9,3 2,4 11,8

Industrijska proiz-vodnja, godišnja promjena, %****

1,7 6,0 5,4 4,1 3,7 5,1 4,5 5,6 1,6

Maloprodaja, godi-šnja promjena (realna), %

14,4 10,0 12,5 3,7 2,6 2,8 2,1 5,3 -0,5

PRIJEVOD

- 104 -

***Vanjski dug za 2008. izračunat je na osnovi novog sustava izvješćivanja, uvedenog od početka godine. Da bi se dobili usporedivi podaci, pozicija vanjskog duga za 2007. godinu izračunata je prema ovom sustavu. ****Podaci prema NKD-u za 2002.godinu Pokazatelji konteksta Tablica 2.: Struktura bruto dodane vrijednosti po gospodarskom sektoru (% BDV-a), izračunata na osnovi tekućih cijena

Izvor: Državni zavod za statistiku

Napomena: Gospodarske djelatnosti razdvojene su prema NKD-u Klasifikaciji gospodar-skih djelatnosti u EU na a) primarni sektor (djelatnosti A i B); b) sekundarni sektor (dje-latnosti C, D i E); i tercijarni sektor, koji čini javni sektor (djelatnosti L, M i N) i ostali uslužni sektor (djelatnosti F, G, H, I, J, K, O i P).

Godina Primarni sektor

Sekundarni sektor

Tercijarni sektor

2000. 8,4 23,4 68,2 2001. 8,4 22,8 68,8 2002. 8,2 21,9 69,9 2003. 6,8 21,4 71,8 2004. 7,2 21,8 71,0 2005. 6,5 20,9 72,6 2006. 6,3 20,6 73,1 2007. 6,1 20,4 73,5 2008. 6,4 20,2 73,4

PRIJEVOD

- 105 -

Tablica 3.: Struktura bruto dodane vrijednosti po gospodarskom sektoru, prema NKD-u89

za 2002. godinu, i bruto domaćem proizvodu prema tekućim cijenama (u miliju-nima kuna)

Izvor: Državni zavod za statistiku

89 NKD je kratica za Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti; to je standardizirana nacionalna klasifikacija raznih gospodarskih djelatnosti izrađena u statističke svrhe i u skladu je s NACE klasifikacijom. Za dodatna metodo-loška objašnjenja vidi Tablicu 2.

God

ina

Polj

opri

vred

a, lo

v, š

umar

stvo

i ri

bars

tvo

A,

B

Ruda

rstv

o, v

ađen

je,

proi

zvod

-nj

a, o

pskr

ba e

lekt

ričn

om

ener

gijo

m,

plin

om i

vodo

m C

, D

, E

Gra

đevi

nars

tvo

F

Trgo

vina

na

velik

o i t

rgov

ina

na m

alo,

pop

rava

k m

otor

nih

vozi

la,

mot

ocik

ala,

pre

dmet

a za

oso

bnu

upor

abu

i kuć

anst

vo

G

Hot

eli i

res

tora

ni H

Prij

evoz

, sk

ladi

šten

je i

kom

u-ni

kaci

je I

Fina

ncij

sko

posr

edov

anje

, po

s-lo

vanj

e ne

kret

nina

ma,

izna

j-m

ljiv

anje

i po

slov

ne d

jela

tnos

-ti

J,

K

Javn

a up

rava

i ob

rana

, ob

vez-

no s

ocij

alno

osi

gura

nje,

obr

a-zo

vanj

e, z

drav

stve

na z

ašti

ta i

soci

jaln

a sk

rb,

osta

le d

jela

t-no

sti z

ajed

nice

, so

cija

lne

i os

obne

dje

latn

osti

, p

riva

tna

kuća

nstv

a sa

zap

osle

nim

oso

b-lj

em L

, M

, N

, O

, P

Brut

o do

dana

vri

jedn

ost

(osn

ovne

cij

ene)

Pore

zi n

a pr

oizv

ode

min

us

subv

enci

je n

a pr

oizv

ode

BDP

(trž

išne

cij

ene)

2000. 12.394 34.662 7.292 16.379 5.438 13.256 27.041 31.378 147.840 28.850 176.690

2001. 13.443 36.340 8.604 19.697 6.218 14.581 29.801 30.754 159.438 31.358 190.796

2002. 14.374 38.192 9.661 22.911 7.195 15.706 33.725 33.001 174.766 33.457 208.223

2003. 12.936 40.879 12.605 26.845 8.278 16.872 38.704 34.335 191.455 35.556 227.012

2004. 15.090 45.543 14.940 26.578 8.809 19.569 42.355 36.499 209.382 36.168 245.550

2005. 14.725 47.293 16.736 29.254 9.712 20.561 48.630 39.273 226.184 38.183 264.367

2006. 15.578 50.683 19.044 31.156 10.510 22.466 54.881 41.738 246.056 40.285 286.341

2007. 16.400 55.271 20.907 34.431 11.802 24.479 61.795 45.351 270.436 43.787 314.223

2008. 19.011 59.753 24.659 36.122 12.791 25.480 67.743 49.870 295.430 46.729 342.159

PRIJEVOD

- 106 -

DODATAK 2. – Glavni statistički podaci po sektorima Promet Tablica 4.: Duljina cesta i željeznica u odabranim zemljama EU i Hrvatskoj u 2007. godini (u kilometrima)

Autoceste E-ceste Državne ceste

Ostale ceste*

Željeznice (u uporabi)

Elektrificirane željeznice

Bugarska 418 - 19.007 - 4.143 67,70% Hrvatska 959 2.256 7.160 20.919 2.722 36,00% Republika Češka 657 2.595 6.191 121.663 9.588 31,90%

Estonija 96 - 16.465 38.489 816 16,10% Latvija 0 202 20.180 39.179 2.265 11,30% Litva 309 1.649 21.320 59.096 1.766 6,90% Poljska 663 5.500 18.564 364.489 19.419 60,90% Rumunjska 281 5.983 16.118 64.494 10.777 36,90% Slovenija 579 624 5.897 32.233 1.228 41,00%

Izvor: Eurostat Napomena: * Uključuje regionalne i lokalne ceste; definicija vrste cesta različita je od zemlje do zemlje Slika 1.: Ulaganje javnog sektora u promet u Hrvatskoj (u milijunima eura)

2001 2002 2003 2004 2005 2006

Airports 7,69 10,98 18,48 16,67 17,58 23,69

Seaports 11,75 11,01 11,85 14,98 18,76 34,55

IWW 5,1 14,48 16,17 12,02 9,74 21,34

Railways 23,22 36,87 107,86 131,27 94,84 161,78

Roads 405,58 786,59 1216,36 1132,9 1197,03 1089,92

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

EUR

mil

Izvor: Operativni program „Promet“ 2007. – 2009. u okviru programa IPA

PRIJEVOD

- 107 -

Slika 2.: Rezultati teretnog prometa u EU i Hrvatskoj u 2007.

Izvori: Glavna uprava za energetiku i promet, DZS Napomena: Modalna podjela teretnog prometa izračunata je iz vrijednosti izraženih u tonama kilometara

Slika 3.: Rezultati putničkog prometa u EU i Hrvatskoj u 2007. godini

Izvori: Glavna uprava za energetiku i promet, DZS Napomena: Modalna podjela putničkog prometa izračunata je iz vrijednosti izraženih u putnič-kim kilometrima

Road46%

Rail11%

Inland Water Ways

3%

Pipelines

3%

Sea37%

Air0%

EU27

Road64%

Rail21%

Inland Water Ways

2%

Pipelines

11%Sea2%

Air0%

Croatia

Road84%

Rail6%

Air9%

Sea1%

EU27

Road63%

Rail26%

Air3%

Sea8%

Croatia

PRIJEVOD

- 108 -

Okoliš Slika 4.: Proizvedeno komunalnog otpada (u kg po osobi godišnje)

0 100 200 300 400 500 600 700 800 900

EU27

Bulgaria

Croatia

Czech Republic

Latvia

Lithuania

Hungary

Slovenia

Slovakia

Estonia

Cyprus

Malta

Poland

Romania

EU27 Bulgaria CroatiaCzech

RepublicLatvia Lithuania Hungary Slovenia Slovakia Estonia Cyprus Malta Poland Romania

2008 524 467 428 306 331 407 453 459 332 515 770 696 320 382

2007 525 468 388 294 377 400 456 441 309 507 754 652 322 378

2006 523 446 373 296 411 390 468 432 301 466 745 624 321 388

2005 517 475 327 289 310 376 460 423 289 436 739 624 319 377

2004 514 471 295 278 311 366 454 417 274 449 739 625 256 345

2000 523 516 264 334 270 363 445 513 254 440 680 547 316 355

Izvor: Eurostat Napomena: Vrijednosti za Hrvatsku su izračunate na osnovi podataka Agencije za zaštitu okoliša RH

PRIJEVOD

- 109 -

Slika 5.: Stanovnika priključeno na gradsku obradu otpadnih voda (u %)

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Belgium

Bulgaria

Croatia

Czech Republic

Estonia

Latvia

Poland

Romania

Slovakia

Slovenia

Belgium Bulgaria Croatia Czech Republic Estonia Latvia Poland Romania Slovakia Slovenia

2007 60 42 28 75 74 65 62 28 57 51

2006 56 41 28 74 74 65 61 28 55 52

2005 55 41 28 73 74 66 60 27 55 37

2004 53 40 15 71 72 66 59 27 54 34

2000 41 37 9 64 69 0 54 0 51 23

Izvor: Eurostat Napomena: Izvor podataka za Hrvatsku u 2007. je MRRŠVG

PRIJEVOD

- 110 -

Regionalna konkurentnost Slika 6.: Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj – GERD (u % BDP-a)

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

EU27 1,87 1,86 1,82 1,82 1,85 1,85 1,90

EU12 0,67 0,66 0,70 0,75 0,81 0,79 0,83

Croatia 0,96 0,97 1,05 0,87 0,76 0,81 0,90

0,00,20,40,60,81,01,21,41,61,82,0

%

Izvor: Eurostat Slika 7.: Regionalni bruto domaći proizvod po NUTS 2 regijama (PPS po stanovniku u % prosjeka EU-27)

2002 2003 2004 2005 2006

North-West Croatia 65,1 67,5 68,8 71,1 73,2

Middle and Eastern Croatia 39,8 39,4 39,9 39,7 42,0

Adriatic Croatia 49,3 52,8 55,5 55,4 56,2

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

%

Izvor: Eurostat

PRIJEVOD

- 111 -

Tablica 5.: Broj poduzetnika u Hrvatskoj

Godina 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. I. - IX. 2009.

Mali 54.213 60.562 54.213 65.327 67.760 76.588 81.468 80.199 76.419

Srednji 2.203 2.279 2.597 2.692 2.969 1.480 1.589 1.35 1.438

Obrti 91.066 96.605 98.419 101.052 102.081 101.846 101.442 99.054 94.505

Zadruge 286 347 414 539 694 885 1.019 1.032 992

Ukupno MSP 147.768 159.793 155.643 169.610 173.504 180.799 185.518 181.635 173.354

Veliki 571 720 889 962 1.074 441 475 444 491

Ukupno poduze-ća 148.339 160.513 156.532 170.572 174.578 181.240 185.993 182.079 173.845

Udio MSP-a u ukupnim podu-zećima

99,62% 99,55% 99,43% 99,44% 99,38% 99,76% 99,74% 99,76% 99,72%

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

PRIJEVOD

- 112 -

Razvoj ljudskih potencijala Slika 8.: Razina rezultata obrazovanja mladih (postotak stanovništva u dobi od 20 do 24 godine sa završenom najmanje srednjom školom)

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

EU27 76,7 76,9 77,1 77,5 77,9 78,1 78,5

EU12 80,7 80,8 81,1 82,1 82,6 83,5 83,4

Croatia 90,6 91,0 93,5 93,8 94,6 95,3 95,4

70

75

80

85

90

95

100

%

Izvor: Eurostat Slika 9.: Cjeloživotno učenje (postotak stanovništva u dobi od 25-64 godine koje sudje-luje u obrazovanju i osposobljavanju tijekom četiri tjedna prije ankete)

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

EU27 7,2 8,5 9,3 9,8 9,7 9,5 9,5

EU12 4,8 5,6 6,3 6,0 5,9 6,1 6,3

Croatia 1,9 1,8 1,9 2,1 2,9 2,4 2,2

0

2

4

6

8

10

12

%

Izvor: Eurostat

PRIJEVOD

- 113 -

Tablica 6.: Kretanja tržišta rada u Hrvatskoj

Godina 2005. 2006. 2007. 2008. Stopa zaposlenosti 55,0 55,6 57,1 57,8 Stopa zaposlenosti (žene) 48,6 49,4 50,0 50,7 Stopa zaposlenosti (stariji radnici) 32,6 34,3 35,8 36,7 Osobe koje su zaposlene s nepu-nim radnim vremenom 10,1 9,4 8,6 8,8

Stopa nezaposlenosti 12,7 11,2 9,6 8,4 Stopa dugotrajne nezaposlenosti 7,4 6,7 5,6 5,3 Izvor: Eurostat Slika 10.: Produktivnost rada po zaposlenoj osobi (EU27 = 100)

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

EU 15 112 111,6 111,1 110,9 110,7 110,3 109,9

Croatia 66,7 68,7 69,6 70,5 72,2 74,6 76

0

20

40

60

80

100

120

Inde

x

Izvor: Eurostat

PRIJEVOD

- 114 -

Razvoj upravnog kapaciteta Slika 11.: Svjetski indikatori upravljanja (WGI) – učinkovitost vlade

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

EU27 84 84 83 83 83 82 82

Croatia 67 66 71 70 70 69 70

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

%

Izvor: Governance Matters - The Worldwide Governance Indicators (The World Bank Group) Slika 12.: Zaposlenost u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju u Hrvatskoj

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Croatia 122.326 121305 118156 116192 107235 105075 105067 104803 106542 105293

95000

100000

105000

110000

115000

120000

125000

Izvor: DZS Napomena: Podaci za 2009. su provizorni, u prosincu 2009.

PRIJEVOD

- 115 -

DODATAK 3. – Strukturni pokazatelji i mjerljivi ciljevi na razini te-matskih prioriteta Mjerljivi ciljevi prikazani u sljedećim tablicama u skladu su s metodološkim okvirom EZ-a i zasnovani su na pristupu „od dna prema gore“, uzimajući u obzir doprinos pokazatelja uključenih na razini OP-a. Skupina pokazatelja90

razvijena je na osnovi načela ravnom-jernosti i uključuje ograničen broj pokazatelja rezultata, i češće, gdje je to moguće, pokazatelja utjecaja po tematskom prioritetu.

Tematski prioritet 1.: Razvoj suvremenih prometnih mreža i povećana pristupačnost regija

POKAZATELJ JEDINICA OSNOVNA VRIJEDNOST IZVOR/GODINA CILJ 2013.

ŽELJEZNICE

Željeznički prijevoz putnika broj, milijuna 63.131

Državni zavod za statistiku

(2007.)

Povećani volumen tereta

tona, tisuća 2.691 Statistički godi-šnjak Hrvatskih

željeznica (2006.)

tona-km, miliju-na 939

UNUTARNJI PLOVNI PUTOVI

Prijevoz roba tona-km, miliju-na 306

Državni zavod za statistiku

(2007.)

Km plovnog puta rijeke Save s pove-ćanom plovnom kla-sifikacijom

km 286.9

Godišnje izvje-šće Agencije za plovne putove unutarnjih vo-

da (2006.)

Povećani volumen tereta tona 1.600.000

Državni zavod za statistiku

(2006.)

CESTE

Ukupna duljina autocesta km 959

Državni zavod za statistiku

(2007.)

Cestovni teretni promet

tona-km, miliju-na

10.502

Državni zavod za statistiku

(2007.)

90 Relevantni pokazatelji i njihove osnovne vrijednosti indikativno su razrađeni u ovom Dodatku; ciljane vrijednosti za ove pokazatelje bit će utvrđene u okviru pripreme OP-a te će zatim biti uključene u NSRO.

PRIJEVOD

- 116 -

Tematski prioritet

2.: Ulaganja u okolišnu i energetsku infrastrukturu za održivi raz-voj i poboljšanje prirode i životnog okruženja

POKAZATELJ JEDINICA OSNOVNA VRIJEDNOST IZVOR/GODINA CILJ 2013.

Zbrinuti komu-nalni otpad (od ukupno proiz-vedenog komu-nalnog otpada)

% 94,07 MZOPUG (2007.)

Stanovništvo prik-ljučeno na vodo-vodnu mrežu

% 80 MRRŠVG (2006.)

Stanovništvo prik-ljučeno na kana-lizacijsku mrežu

% 43 MRRŠVG (2007.)

Stanovništvo prik-ljučeno na grads-ki uređaj za pro-čišćavanje otpa-dnih voda

% 28 MRRŠVG (2007.)

Ispuštanja stak-leničkih plinova izraženo u ekvi-valentima CO2

tona/god., mili-juna 32,2 Eurostat

(2007.)

Udio lokaliteta NATURA 2000 s planovima uprav-ljanja

% 0 MK

Pomorski dio NATURA-e 2000 Km2 12.107,5091 Eurostat

(2007.)

Broj centara pos-jetitelja u zašti-ćenim područji-ma

broj 4 MK

Udio obnovljivih izvora u bruto potrošnji energi-je na kopnu

% 7,4 Eurostat (2007.)

El. energija dobi-vena iz obnovlji-vih izvora kao postotak bruto potrošnje el. energije

% 23 Eurostat (2007.)

91 Ova vrijednost je promjenjiva, zbog činjenice što će konačni prijedlog NATURA 2000 biti utvrđen do dana pristupanja

PRIJEVOD

- 117 -

Tematski prioritet 3.: Konkurentnost i ravnomjeran regionalni razvoj

POKAZATELJ JEDINICA OSNOVNA VRIJEDNOST IZVOR/GODINA CILJ 2013.

Udio MSP-a u za-pošljavanju

udio ukupnog zapošljavanja, % 66,3 FINA 2008.

Izvoz roba Mil. € 9.576 FINA 2008. Zapošljavanje u proizvodnim sekto-rima visoke i sred-nje visoke tehno-logije

udio ukupnog zapošljavanja, % 4,62 EUROSTAT

2008.

Zahtjevi za paten-tiranjem EPO-u

Broj zahtjeva na milijun stanov-

nika 7,1 EUROSTAT

2006.

Izvoz visoke tehno-logije – izvoz proi-zvoda visoke teh-nologije kao udio u ukupnom izvozu

udio ukupnog izvoza, % 6,8 EUROSTAT

2006.

Zapošljavanje u uslužnim sektori-ma s naglaskom na znanju

udio ukupnog zapošljavanja, % 23,27 EUROSTAT

2008.

Gustoća nepokret-nih širokopojasnih internetskih prik-ljučaka (velike brzine)

% teritorija 11,01

MMPI, Uprava za elektroničke komunikacije i poštanske uslu-

ge (2008.)

Stopa prodora ši-rokopojasnog in-terneta

% stanovništva 11,83 Državni zavod za statistiku

(2008.)

Postotak kućansta-va koja imaju vlas-titi pristup inter-netu

% 50 EUROSTAT 2009.

Broj noćenja Broj 57.103.000 2008. Dohodak od ulaz-nog turizma Mil. € 6.264 EUROSTAT

2006.

Otvorena nova radna mjesta u podržanim poslov-nim strukturama

broj 0 Godišnje izvje-šće

Stvaranje bruto trajnog kapitala (ulaganja)

Mil. € 10.211 EUROSTAT 2006.

PRIJEVOD

- 118 -

Sudjelovanje 18-godišnjaka u obra-zovanju

% 64,1 EUROSTAT 2007.

Cjeloživotno uče-nje - % stanovniš-tva u dobi od 25-64 godine koje sudjeluje u obra-zovanju i osposob-ljavanju

% 2,2 EUROSTAT 2008.

Prosječno vrijeme odgovora hitnih mobilnih jedinica

minuta ankete

Udio stanovništva obuhvaćen hitnim medicinskim dje-lovanjem unutar manje od 20 minu-ta

Udio stanovniš-tva, % ankete

Broj kreveta u bolnicama broj 24.352 DZS 2007.

Bolničkih kreveta na 100.000 sta-novnika

broj 548.3 EUROSTAT 2007.

Tematski prioritet 4.: Zapošljavanje i razvoj ljudskog kapitala

POKAZATELJ JEDINICA OSNOVNA VRIJEDNOST IZVOR/GODINA CILJ 2013.

Stopa zaposlenos-ti stanovništva u dobi od 15-64 g.

% 57,8 EUROSTAT (2008.)

Stopa aktivnosti stanovništva u dobi od 15-64 g.

% 63,2 EUROSTAT (2008.)

Stopa zaposlenos-ti radno sposob-nih žena

% 50,7 EUROSTAT (2008.)

Stopa nezaposle-nosti radne snage (u dobi od 15-64)

% 8,4 EUROSTAT (2008.)

Cjeloživotno uče-nje (sudjelovanje odraslih u obra-zovanju i osposo-bljavanju) kao postotak stanov-ništva u dobi od 25-64 g. koje sudjeluje u obra-

% 2,2 EUROSTAT (2008.)

PRIJEVOD

- 119 -

zovanju i osposo-bljavanju

Stopa rizika od siromaštva % 18,9

2008. - DZS, Anketa prora-čuna kućansta-

va

Stopa dugotrajne nezaposlenosti za dobi od 15-64 g.

% 5,3 EUROSTAT (2008.)

Stopa dugotrajne nezaposlenosti žena (u dobi od 15-64 g.)

% 6,5 EUROSTAT (2008.)

Izdaci za istraži-vanje i razvoj, svi sektori prema postotku BDP-a

% 0,8 EUROSTAT (2007.)

Tematski prioritet 5.: Razvoj upravnih sposobnosti

POKAZATELJ JEDINICA OSNOVNA VRIJEDNOST IZVOR/GODINA CILJ 2013.

Efikasnost uprav-ljanja - Učinkovitost vla-de

Rangiranje s maks. = 100 70 Svjetska banka

– 2008.

Poduzeća koja koriste Internet za vraćanje po-punjenih obraza-ca javnim tijeli-ma

Postotak poduze-ća s najmanje 10

osoba 38% EUROSTAT –

2009.

Poduzeća koja koriste Internet radi interakcije s javnim tijelima

Postotak poduze-ća s najmanje 10

osoba 61% EUROSTAT –

2009.

Poduzeća koja koriste Internet radi podnošenja prijedloga javnim tijelima u elek-troničkom susta-vu javne nabave

Postotak poduze-ća s najmanje 10

osoba 13% EUROSTAT –

2009.

Indeks percepcije korupcije

Rang među svim zemljama 62

Transparency International -

CPI

% državnih služ-benika koji sud-jeluju u izobrazbi

% 15 Ministarstvo uprave

PRIJEVOD

- 120 -

DODATAK 4. – Popis kratica AFCOS Sustav za suzbijanje nepravilnosti i prijevara AMTR Aktivne mjere tržišta rada ARPA Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije ARR Agencija za regionalni razvoj ASO Agencija za strukovno obrazovanje BDP Bruto domaći proizvod BDV Bruto dodana vrijednost BICRO Poslovno inovacijski centar Hrvatske br. broj CA Tijelo nadležno za certifikaciju (eng. Certifying Authority) Cap (po) stanovniku CfR Zahtjev za povratom – na operativnoj razini (eng. Claim for Reimbursement) CO2 ugljični dioksid COM Komisija (eng. Commission) CPI Indeks percepcije korupcije (eng. Corruption Perception Index) CROBEX hrvatski burzovni indeks CŽU Cjeloživotno učenje čl. članak Dr. doktor znanosti DZS Državni zavod za statistiku EEZ Europska ekonomska zajednica EK Europska komisija EKO Europski kvalifikacijski okvir ERDF Europski fond za regionalni razvoj ESA 95 Europski sustav nacionalnih računa ESF Europski socijalni fond EU Europska unija EUR Euro FINA Financijska agencija FMC Financijsko upravljanje i kontrola (eng. Financial Management and Control) GEM Globalni monitor poduzetništva (eng. Global Entrepreneurship Monitor) H sat Ha hektar HAC Hrvatske autoceste d.d. HAMAG Hrvatska agencija za malo gospodarstvo HKO Hrvatski kvalifikacijski okvir HRK hrvatska kuna HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje

ICAO Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva (eng. International Civil Avia-tion Organisation)

IKT Informacijsko komunikacijska tehnologija (eng. Information Communication Technology)

ILO Međunarodna organizacija rada (eng. International Labour Organisation) INA INA – Industrija nafte d.d.

IPA Instrument za pretpristupnu pomoć (eng. Instrument for Pre-Accession Assistan-ce)

ISPA Instrument za strukturne politike prije pristupanja (eng. Instrument for Structu-ral Policies for Pre-Accession)

ISU Izravna strana ulaganja

PRIJEVOD

- 121 -

IT Informacijska tehnologija Itd. I tako dalje

JAP Zajednička procjena politika zapošljavanja u Republici Hrvatskoj (eng. Joint Assessment of the Employment Policy Priorities)

JIM Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju (eng. Joint Memorandum on Social Inclusion)

RR Jedinstveni račun Riznice (isto što i RDP) SZ Javna služba za zapošljavanje KF Kohezijski fond Kg kilogram Km kilometar km2 četvorni kilometar Kr kraj razdoblja m2 četvorni metar MFI Međunarodne financijske institucije MFIN Ministarstvo financija

MICE Sastanci, inicijative, konferencije, manifestacije (eng. Meetings, Incentives, Conferences, Events)

MINGORP Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva MIS Informacijski sustav upravljanja (eng. Management Information System) MK Ministarstvo kulture MMPI Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture MOL Mađarska naftna kompanija MOL MPULS Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave MRRŠVG Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva MSP Malo i srednje poduzetništvo MT Ministarstvo turizma MU Ministarstvo uprave MZOPUG Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva MZOŠ Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa MZSS Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

NACE Statistička klasifikacija gospodarskih aktivnosti u Europskoj zajednici (francuski – Nomenclature statistique des activités économiques dans la Communauté européenne)

N.B. napomena (latinski – nota bene) NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti NN Narodne novine NO dušikov monoksid NPK neposredni proračunski korisnik NPPZ Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja 2009. – 2010. npr. na primjer

NPR Nacionalni program reformi

NSRO Nacionalni strateški referentni okvir NSZO Nacionalna strategija zaštite okoliša NVO Nevladina organizacija

NUTS Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku Europske zajednice (francuski – Nomenclature des unités territoriales statistiques)

OCD organizacija civilnoga društva OIE Obnovljivi izvori energije OJ Službeni glasnik EU (eng. Official Journal) OLAF Europski ured za suzbijanje prijevara (eng. European Anti-Fraud Office) OP Operativni program

PRIJEVOD

- 122 -

OPRK Operativni program „Regionalna konkurentnost“ OUP Opći upravni postupak OUS Okvir za usklađenje strategija 2007. – 2013. PA Pravosudna akademija PEP Pretpristupni ekonomski program Phare (francuski – Pologne et Hongrie – Aide á Restructuration Economique) PM10 čestica (čestice od 10 mikrometara ili manje) POS T Posredničko tijelo PR programska razina PPS Standard kupovne moći (eng. Purchasing Power Standard) PT Posredničko tijelo R&D Istraživanje i razvoj (eng. Research and Development) R&TD Istraživanje i tehnološki razvoj (eng. Research and Technology Development) REBIS Regionalna studija infrastrukture na Balkanu RDP Račun Državnog proračuna (isto što i JRR) RLjP Razvoj ljudskih potencijala SAFU Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU

SEETO Prometni opservatorij za Jugoistočnu Europu (eng. South East Europe Transport Observatory)

SOO strukovni odgoj i obrazovanje SOR Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013. SOR Strategija održivog razvoja SDURF Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU SF Strukturni fond SERRH Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske SVP Strategija Vladinih programa SO2 sumporni dioksid s.p. staklenički plin SOR Strategija organizacijskog razvoja str. stranica

SWOT Snage, slabosti, prilike, prijetnje (eng. Strengths – Weaknesses – Opportunities – Threats)

SZ sjeverozapad T tona TEN-E Transeuropska energetska mreža (eng. Trans-European Energy Network) TEN-T Transeuropska prometna mreža (eng. Trans-European Transport Network) TIRS Regionalna studija prometne politike (Transport Infrastructure Regional Study) tj. to jest

UNDP Program Ujedinjenih naroda za razvoj (eng. United Nations Development Prog-ramme)

UNESCO Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (eng. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organisation)

UNFCCC Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (eng. United Nations Framework Convention on Climate Change)

UPOV Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda UT upravljačko tijelo ZOUP Zakon o općem upravnom postupku