Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Gospodarstvo: pojam i obilježja
Nacionalno gospodarstvo = cjelokupna aktivnost ljudi na području jedne države usmjerena na proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potrošnju
Obilježja:
Opća:
zbroj svih jedinica koje privređuju i troše;
ukupnost proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje;
ukupna materijalna, tehnička i ekonomska podloga života države i društva.
Posebna:
jedinstveni teritorij;
jedinstvena valuta;
jedinstven pravni sustav;
jedinstvena ekonomska politika.
Nacionalno gospodarstvo
Donositelji odluka:
bilo koja osoba ili organizirana grupa osoba koje donose odluke o izboru
Koordinacijski mehanizmi:
uređenja odnosa na temelju kojih su izbori jednog čovjeka/grupe kompatibilni s izborima drugih
Tržišta:
mjesta gdje se susreću ponuda i potražnja
Donositelji odluka u gospodarstvu
Domaćinstva:
Domaćinstvo je bilo koja grupa ljudi koja živi zajedno kao jedinica te donosi zajedničke odluke.
Ekonomska važnost:
radna snaga:
zarađuju iznajmljujući proizvodne čimbenike poduzećima i primaju transfere od države (npr. naknada za nezaposlene, stipendije…)
raspoloživi dohodak:
Raspoloživi dohodak jest suma plaća i ostalih primanja od poduzeća te neto transfera (neto transfer = razlika između transfera koje prima od države i poreza koji isplaćuje državi).
Raspoloživi dohodak se može potrošiti ili uštedjeti.
Razdioba dohotka daje sliku bogatstva i siromaštva neke zemlje.
Poduzeća:
Poduzeća su organizacije koje proizvode dobra i usluge.
Ekonomska važnost:
organiziraju proizvodnju kupujući/zapošljavajući proizvodne
čimbenike i kombinirajući ih da bi proizvela dobra/usluge
učinkovita (efikasna) proizvodnja zahtjeva proizvodnju u
velikim serijama (tzv. ekonomija masovne proizvodnje),
specijalizaciju i podjelu rada, značajna financijska sredstva i
management.
Dva poslovna svijeta kao generatori proizvodnje, dohodaka, itd.:
Velika i
Srednja i mala poduzeća
Država:
Država je politička organizacija društva ili politička zajednica ili,
uže, institucije vlasti.
Ekonomska važnost:
Postavlja zakonski okvir i utvrđuje pravila igre
Alokacija oskudnih resursa u proizvodnji dobara i usluga
koje ne mogu lako proizvesti privatna poduzeća, tj. javna
dobra i usluge.
Stabilizacija gospodarstva putem stabilnih cijena, pune
zaposlenosti i gospodarstvenog rasta.
Preraspodjela dohotka putem poreza, socijalnih pomoći i
drugih oblika transfernog plaćanja.
Tržište
Tržište je mehanizam putem kojeg se susreću kupci i prodavatelji kako
bi odredili cijene i razmijenili robe i usluge.
Podjela:
tržište potrošačkih dobara i
tržište faktora proizvodnje
U tržišnom sustavu sve ima svoju cijenu, tj. vrijednost dobra u novcu.
Uloga cijena u tržišnom gospodarstvu:
Cijena predstavlja uvjet po kojima ljudi i poduzeća dobrovoljno
razmjenjuju različite robe.
Cijene djeluju kao signali proizvođačima i potrošačima.
Funkcije tržišta
Selektivna funkcija – tržište je najbolji mehanizam provjere potreba
i želja sudionika razmjene koje obavlja selekciju potrebnih potreba,
odnosno izdvaja najuspješnije proizvode.
Alokativna funkcija – tržište dovodi do efikasne alokacije
(razmještaja) proizvodnih čimbenika i efikasnog izbora proizvodnih
postupaka.
Distributivna funkcija – tržište obavlja primarnu raspodjelu
novostvorene vrijednosti, tj. dohotka između svih sudionika
društvene proizvodnje.
Analiza ponude i potražnje
Količina
CijenaPonuda
(Supply)
Potražnja
(Demand)
Ravnoteža
ponude i
potražnje
2 64
5 kn
10 kn
8 10
Potražnja je količina proizvoda
(dobara) i usluga koju su kupci
spremni kupiti po određenoj cijeni.
Ponuda je količina proizvoda koju
su proizvođači ili prodavatelji
spremni prodati po određenim
cijenama u određenom
vremenskom razdoblju.
Tržišna ravnoteža predstavlja
uravnoteženost svih različitih
kupaca i prodavatelja.
Svojstva potražnje
Svojstvo potražnje: cijena i količina su obrnuto proporcionalni - što je cijena viša, potražnja je niža, uz uvjet da se ostale stvari ne mijenjaju. To svojstvo se još zove zakon opadajuće potražnje.
Što se događa na tržištu kada cijene proizvoda padaju?
niže cijene privlače nove kupce;
niže cijene potiču dodatne kupnje već postojećih kupaca
Što se događa kada cijene proizvoda rastu?
Efekt supstitucije: ako cijena jednog proizvoda raste, zamijenit ću ga drugim;
Efekt dohotka: kada cijene porastu, stanovništvo je siromašnije i može kupovati manje pa se smanji proizvodnja određenog dobra.
O čemu sve ovisi potražnja: cijena dobra; prosječni dohodak; broj stanovnika; cijena dobra koje je povezano s tim; ukusi; posebni utjecaji
Svojstva ponude
Svojstvo ponude: ponuda ovisi o trošku proizvodnje određenog proizvoda. Kada su troškovi proizvodnje određenog proizvoda niži u odnosu na
tržišnu cijenu tog proizvoda, onda je profitabilno proizvođačima da nude veću količinu tog proizvoda.
Vrijedi i obrnuto, kada su troškovi proizvodnje viši od tržišne cijene, onda proizvođač smanjuje količinu ponuđenih proizvoda.
Pravilo: sve što smanjuje troškove proizvodnje pozitivno utječe na ponudu!
O čemu ovisi ponuda? Cijena proizvoda; tehnologija; cijena inputa; cijena dobara koja su povezana s tim dobrom; organizacija; specijalni utjecaji.
Zakon ponude i potražnje
Cijene se usaglašavaju odlukama proizvođača i potrošača
na tržištu:
Više cijene u pravilu smanjuju kupovine potrošača,
ali proizvođačima potiču proizvodnju;
Niže cijene potiču potrošnju, ali obeshrabruju
proizvodnju.
Ima li ovaj zakon (pravilo) iznimaka?
Veblenovo dobro/ Veblenov efekt
Veblenovo dobro = dobro čija je potražnja proporcionalna njegovoj cijeni,
što je viša cijena veća je potražnja i obrnuto;
Ključ razumijevanja je dobro:
Dobra su samo sredstvo, a ne samostalan cilj.
Dobra su sredstva da se ispune svoje potrebe i želje; jedno dobro može ispunjavati više potreba i želja. Na primjer: automobil
Jeftini automobil: prijevoz
Skupi automobil: statusni simbol
Giffenovo dobro / Giffenov paradoks
Ovisno o utjecaju cijene (efekt supstitucije) i dohotka
(efekt dohotka) razlikujemo normalna i inferiorna dobra:
Dobra kojima potražnja raste kada dohodak raste
nazivamo normalna dobra.
Dobra kojima potražnja opada kada dohodak raste su
inferiorna dobra.
Primjer 1: piletina vs. teletina
Kada imamo manji dohodak, onda kupujemo više
piletine. Piletina je normalno dobro.
Kada imamo veći dohodak, onda kupujemo više
bifteka od piletine. Piletina je inferiorno dobro.
Tržišno
gospodarstvo
Komandno
gospodarstvo
Planiranje Decentralizirano Centralizirano
Koordinacija Tržište
(zakon ponude i potražnje)
Vladajuće grupe
Informacije Slobodne cijene Izvješća
Poticaji Spontano diferenciranje
prihoda
Raspodjela
prihoda
Izvršitelji Poduzetnici Politički dužnosnici
Vlasništvo Privatno Državno
Koordinacijski mehanizmi:
Tržišno vs. komandno gospodarstvo
Struktura nacionalnog gospodarstva
Nacionalno gospodarstvo
Primarni sektor
PoljoprivredaŠumarstvo
Sekundarni sektor
IndustrijaRudarstvoGraditeljstvoObrtništvo (proizvodni dio)
Tercijarni sektor
PrometTrgovinaUgostiteljstvoTurizam Obrtništvo (uslužni dio)Komunalno gospodarstvo
Kvartarni sektor
Kvintarni sektor
SEKTORSKA STRUKTURA UOBIČAJENO SE
ISKAZUJE KAO UDIO POJEDINOG SEKTORA
U BRUTO DOMAĆEM PROIZVODU I U
ZAPOSLENOSTI.
Pravilnosti promjene gospodarske strukture u
procesu gospodarskog razvoja
Na najnižem stupnju gospodarskog razvoja dominantan je udio primarnog sektora u strukturi nacionalnog gospodarstva.
Na srednjem stupnju razvijenosti raste udio sekundarnog sektora i uz njega neposredno vezanih djelatnosti tercijarnog sektora (prvo se razvijaju djelatnosti koje omogućuju razvoj industrije).
Na najvišem stupnju razvijenosti dominantan je udio tercijarnog sektora u strukturi nacionalnog gospodarstva.
Što je zemlja gospodarski razvijenija, uočljivija je razdioba tercijarnog sektora na: tercijarni sektor u užem smislu, kvartarni i kvinarni sektor.
Svjetsko gospodarstvo
Nacionalno gospodarstvo:
Otvoreno gospodarstvo je ono koje je putem međunarodne razmjene povezana sa svijetom.
Zatvoreno gospodarstvo je ono koje je samo sebi dovoljna i ne sudjeluje u međunarodnoj razmjeni.
Nijedna zemlja svijeta neovisno o njenoj ekonomskoj i političkoj moći ne može biti autarhična.
Svjetsko gospodarstvo:
definicija: skup i veze svih nacionalnih gospodarstava;
nastaje međunarodnom razmjenom dobara, usluga, ljudi i kapitala:
Doktrine: protekcionizam vs. liberalizam
Protekcionizam 1
Protekcionizam predstavlja politiku zaštite domaće proizvodnje od inozemne konkurencije putem carina i kvota.
Neki instrumenti protekcionizma:
Carine su porez koji se naplaćuje na uvoz
Kvote su količinska ograničenja na uvezenu robu
Carine i kvote su protekcionistički instrumenti s nejednakim učinkom jer carine donose prihode državi, a kvote prihode uvoznicima.
Neki razlozi uvođenja carina:
neekonomski, npr. razlozi nacionalne sigurnosti, čuvanja kulturnih tradicija ili ekološki razlozi
ekonomski, npr. zaštita domaće industrije ili porast zaposlenosti
Protekcionizam 2
Posljedice protekcionizma:
porast domaćih cijena iznad onih na svjetskom tržištu
povećanje domaće proizvodnje
smanjenje domaće potražnje
smanjenje uvoza
smanjenje potrošačkog probitka
porast prihoda države
Liberalizacije trgovine 1
Trgovinska liberalizacija označava smanjivanje/ukidanje
carina i drugih necarinskih ograničenja na trgovinu:
Liberalizacija trgovine vodi većem obujmu međunarodne
razmjene.
Od sredine 20.-og stoljeća intenzivno se radi na
smanjivanju barijera i valutnih restrikcija na međunarodnu
trgovinu:
Odvija se na različitim razinama: globalnoj, regionalnoj,
bilateralnoj.
Liberalizacija trgovine 2
Posljedice liberalizacije na trgovinu:
smanjenje domaćih cijena na razinu onih na svjetskom
tržištu
smanjenje domaće proizvodnje
povećanje domaće potražnje
povećanje uvoza
povećanje potrošačkog probitka
Liberalizacija vs. protekcionizam u praksi: „Rat
grudnjaka” iz 2005.
EU je pokrenila rat s Kinom uvođenjem ograničenja na uvoz jeftinog kineskog tekstila kako bi se zaštitila europska modna (tekstilna) industrija.
Pri ulazu u EU tijekom 2005. godine blokirano 48 milijuna pulovera, 17 milijuna muških hlača, 3 milijuna grudnjaka i 4 milijuna majica, ukupno 72 milijuna odjevnih predmeta.
Posljedice ove protekcionističke mjere:
Nestašica odjeće u Europi jer se ne može brzo proizvesti tolika količina
Zbog te situacije posvađale su se sjeverne i južne članice EU.