Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine2

Nezavisna agencija Europskog udru`enja mena -d`era i ~asopisa Euromanager iz Zenice su 15. 12.2010. godine u Banjoj Luci, uz sudjelovanje oko 500menad`era, predstavnika me|unarodne zajednice,organa vlasti i znanosti, odr`ali dvadeset tre}u ma-nifestaciju „Izbor najmenad`era i najkompanijeBosne i Hercegovine”

@iri je donio odluku o dodjeli 26 nagrada za menad`ere ikompanije iz gospodarstva, osam nagrada osobama kojesu doprinijele br`em razvitku biznisa i ekonomije, ~etirina~elnicima op}ina, te dvojici veleposlanika.

Priznanje je dodijeljeno za uspje{nost u poslovanju idoprinos bh. gospodarstvu. Kandidatom za dobivanje ovepresti`ne nagrade postaje se isklju~ivo izvrsno{}u uposlovanju, koja se vrednuje temeljem izra~unautvr|enih pokazatelja. Uzastopno kandidiranje ili osva-janje ove nagrade doprinosi pobolj{anju ukupnog ugledatvrtke i poticaj je za ostale da ostvare isti uspjeh.

Nove {ampionske zvijezde - {ampioni me|u{ampionima biznisa 2010. godine su: Ned`adRe{idbegovi} (BH Telecom), Jagannadham Guntupalli(GIKIL Lukavac), Mato Matan @ari} (ElektroprivredaHZ HB Mostar), Munever ^ergi} (Rudnici mrkog uglja„Banovi}i”), Mile Laki} (Hidroelektrane na DriniVi{egrad), Salih [abovi} (GIPROM Tuzla) i AmiraSipovi} (Standard namje{taj Sarajevo), a njihove kom-panije su progla{ene najkompanijama godine.

Za „@enu - osobu godine 2010.” u oblasti bankarstvaizabrana je Azra ^oli} (Privredna banka Sarajevo), aAmira Sipovi} (Standard Sarajevo) je „@ena - gospo-darstvenik 2010.” Turisti~ki kompleks „Garden CityKonjic” nagra|en je za investicioni podvig u oblasti turiz-ma u BiH. Hit kompanija budu}nosti „Turbina” iz Tesli}aizabrana je za podvig godine za vjetroturbine, a ovogo-di{nja najinvesticija u biznisu BiH je Hidroelektrana„Mostarsko blato”, koja je pu{tena u rad pro{le godine i ukoju je investirala Elektroprivreda Hrvatske zajedniceHerceg Bosne.

„Najmenad`er 2010.”

Priznanje Jagi Lasi}u, predsjedniku P/GKFBiH

[ampioni biznisa

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 3

GLASNIKPrivredna / Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina XIIBroj 101

februar/veljača 2011.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:@eljana Bevanda, glavni urednik,Amela Ke~o,

odgovorni urednik,~lanovi:

Mira Idrizovi}, [emsa Alimanovi},

Ljubo Dadi}i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.Adresa:

Privredna / Gospodarska komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/566-300

E-mail: m.velic@kfbih.comTelefoni:

033/566-222 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.o.o.

Sarajevo

Op}inski sud SarajevoUF/1-2219/05,

RB 1-3018Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

DTP: "Privredna {tampa"[tampa: Suton d.o.o., Vara`dinska 2

[iroki BrijegBesplatan primjerak

Nagrade u kategoriji malog biznisa dobili su D`evadCivi} (Civi} d.o.o. Cazin), Aco Stani{i} („Stani{i}”, Pale),Mahir Muji} (EZ - Ka}uni, Busova~a), Nasiha D`aka (ZZAgropodrinje, Gora`de), Tomislav Ladan (Themo-flux,Jajce), Amir Ba{agi} (Ingplast, Cazin), te Mirko Vinceti}(„Imo Junior” Ora{je).

U srednjem biznisu ove godine najbolji su: MustafaH. A|ulovi} (Gradmont Grada~ac), Mile Atlagi} (AMMe|ugorje Banja Luka), Said Karali} (Kovan M.I.Gra~anica), Halil Kahrica (BH Cabel Net Sarajevo) iVeljko Golijanin (Majnex, Pale).

U konkurenciiji vi{e od 600 kompanija u velikombiznisu najbolji su Sinan Merzi} (Hepok Mostar), HasanNezi} (Eurotrans Grada~ac), ]amil Zaimovi} (Rudnikmrkog uglja Breza - 14. 12. 2010. - dan prije uru~enja

nagrade ispunio godi{nji plan), DubravkaBa{i} (Lager, Posu{je), Emir Avdi} (Intradeenergija, Sarajevo) i Miroslav Te{i} (TurbinaIPD Tesli}).

Ukupno 26 kompanija - ovogodi{njihlaureata je ostvarilo oko tri milijarde KMprihoda, sa oko 500 miliona KM dobiti iplanom investicija za idu}u godinu od vi{eod milijardu maraka.

Nagrade „Najna~elnik 2010.” pripalesu Hamdiji Lipova~i - Biha}, Simi Staki}u -Pelagi}evo, Mati Zovki - @ep~e i NikoliKragulju - Gradi{ka.

Najministar, koji je najvi{e radio na pot-icajnim mjerama za razvoj privrede, jeministar Federalnog ministarstva razvoja,poduzetni{tva i obrta BiH - Velimir Kuni}.

Visoko priznanje dobio je i predsjednikPrivredne/Gospodarske komore FederacijeBiH za izuzetan doprinos u radu P/GKFBiHi stalno ja~anje veza izme|u ove asocijaci- je i gospodarskih subjekata na podru~ju FBiH.

Najbanke su Privredna banka Sarajevo - najdirektori-ca u bankarstvu Azra ^oli}, te Turkish Ziraat Bank i njenmenad`er za BiH Kenan Bozkurt.

Ovogodi{nje priznanje za uspje{nu marketin{ku kom-paniju uru~eno je Gordanu Memiji iz Sarajeva, kompani-ja Foto art, a za oblast nauke i obrazovanja dr. IsmetuAliji, za odli~nu organizaciju i rad Pravnog fakulteta uKiseljaku.

U Hotelu Bosna u Banjoj Luci odr`ana je i tradicional-na prate}a manifestacija izbora menad`era - Poslovniforum o temi „Svjetska ekonomska kriza - gdje surje{enja?” na kome je predsjednik Lasi}, pred oko stotinjakuglednih menad`era, iznio svoje vi|enje ovog problema.

@eljana BEVANDAzeljana.bevanda@yahoo.com

Nagrade za mali, srednji i veliki biznis

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine4

Osnovni problem {umarstva - lo{e poslovanjenajnovijim poskupljenjem sirovine - `eli se prebacitina drvoprera|iva~e

S novim ugovorima za isporuku sirovina u ovojgodini iz ve}ine {umskih poduze}a drvoprera|iva~imasu ispostavljene fakture s cijenama uve}anim za oko5%. Predsjednik Grupacije {umarstva i drvne industri-je Privredne/Gospodarske komore Federacije BiHZdenko La{tro izrazio je bojazan da }e, shodnoteku}em rastu cijena energije i drugih tro{kova, {umarinastaviti pove}avati cijene pilanskih trupaca, {to }edodatno ugroziti poslovanje fabrika i pogona tvornicaza preradu drveta. Uz to, izazvat }e lan~ano posku-pljenje namje{taja i drugih proizvoda.

Drvoprera|iva~i u FBiH sve te`e osiguravajusirovine za svoje proizvodne pogone. Nabavkabukovih trupaca je na isteku pro{le godine ve} bilaproblemati~na i mnogi danas zbog manjka sirovineimaju izra`en problem u proizvodnji.

Da li }e iko bez sigurnog snabdijevanja uspjetiopstati na zahtjevnom inotr`i{tu.

Predsjednik La{tro podsje}a da su uvo|enjem FSCCoC standarda i certificiranjem firmi drvoprera|iva~i(sedam ima FSC CoC, tri kompanije su u postupku zadobijanje) pokazali ozbiljnost i odgovornost uproizvodnji, na osnovu ~ega se o~ekivalo da postanudio lanca odgovornosti za odr`ivi razvoj {umskogresursa i ekosistema. Dok drvna industrija poku{ava da

prati zahtjeve tr`i{ta, do tada se u {umarstvu FBiH nede{ava ni{ta ohrabruju}e, pa certifikat FSC za sadaposjeduju jedino Unsko-sanske {ume.

Pojedina kantonalna poduze}a su tek na po~etku togaposla, a drugi se ne mogu pomjeriti sa mrtve ta~ke.Osnovni problem je u tome {to posluju s gubitkom i nema-ju povrata dijela dobiti u {umski resures, te ne ispunjavajujedan od bitnih uvjeta da bi mogli pristupiti certifikaciji.

Za razliku od FBiH, u drugom entitetu je druga~ije,pogotovo {to su sve {ume certificirane, a 29 poduze}aprerade drveta ima certifikat FSC CoC. Cijena bukovihtrupaca u ovom entitetu je povoljnija, posebno se toodnosi na one II i III klase, a i za avansne uplate{umarstva svojim kupcima odobravaju rabat od 5%.

Mi u FBiH ispred njih idemo samo u pove}anjucijena. [umska poduze}a koja su se opredijelila za ovunepopularnu mjeru samo su dala signal ostalima dauskoro urade isto.

U protekle dvije godine drvoprera|iva~e je poga|aodrasti~an pad cijena gra|e i poluproizvoda od drveta, koji jesamo djelimi~no pratilo smanjenje cijene trupaca. Logi~no jeda se {umari i drvoprera|iva~i na sastanku Grupacije dogo-varaju i oko ove problematike. Najvi{e se raspravljalo oZakonu o {umama, da je situacija u {umarstvu zabrinjavaju}a,ali i da nema odgovornosti za lo{e poslovanje {umarstva.

Vlasnik {ume je FBiH, ali se mnogo ne sekiraju,kao i oni kojima je {uma data na upravljanje.

Zdenko LAŠTRO

[umarstvo

Cijene rastu, prihod se topi

Cijene vo}a i povr}a

Informacije na veletr`nicamadostupne preko SMS poruka

Prvi put u Bosni i Hercegovini svakodnevne informa-cije o cijenama vo}a i povr}a mogu biti dostupnepreko SMS tehnologije

AgroLink, poljoprivredni informacioni centar, pru`aovu uslugu u saradnji sa dr`avnim institucijama.Informacije o cijenama su dostupne sa pet veletr`nica: uSarajevu, ^apljini, Banjoj Luci, Bijeljini i Tr`nici Arizona.

Tr`i{ne informacije poma`u proizvo|a~ima i trgovci-ma iz lanca vrijednosti u poljoprivrednom sektoru da lak{edonose poslovne odluke kojima promoviraju efikasnuproizvodnju i prodaju. Ovo je bitno za proizvo|a~e kojiprodaju na lokalnim i regionalnim tr`nicama. Ove va`neinformacije poma`u proizvo|a~ima da bolje pregovarajusa veletrgovcima, da lak{e odlu~e na kojim tr`i{tima `ele

prodavati ili da donesu odluku o skladi{tenju proizvoda dopovoljnijeg perioda prodaje, te da planiraju budu}e usjeve.

AgroLink je podr`an od projekta Excellence inInnovation koji zajedni~ki finansiraju Ministarstvo inos-tranih poslova Kraljevine Norve{ke (RNMFA) i Ameri~kaagencija za me|unarodni razvoj (USAID) i projektaFARMA, koji zajedni~ki finansiraju USAID i [vedskaagencija za me|unarodnu razvojnu saradnju (SIDA).

AgroLink je privatna kompanija sa sjedi{tem u BanjojLuci i nudi brojne usluge u sektoru poljoprivrede,uklju~uju}i i informacije o grantovima i tenderima oddonatorskih i dr`avnih agencija, informacije o Global GAP,HACCP, ISO i standardima u organskoj proizvodnji, aktu -elne tr`i{ne informacije sa pet najve}ih bh. veletr`nica,informacije o propisima, sajmovima, programima edukaci-je, kao i izvorima finansiranja i kreditiranja.

Korisnici mogu dobiti informacije o „tr`i{nombarometru” na web stranici www.agrolink.ba ili prekopoziva/SMS poruke. SMS usluga je namijenjena klijen-tima koji nemaju Internet konekciju, ve}inom poljopri -vrednicima iz ruralnih sredina.

5Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Republika Hrvatska - Viroexpo 2011.

Me|unarodni sajam gospodarstva,obrtni{tva i poljoprivrede

Ovogodi{nji 16. me|unarodni sajam gospodarstva,obrtni{tva i poljoprivrede odr`ao se u Virovitici od 21.do 23. sije~nja 2011. godine. Sajam je otvorilaJadranka Kosor, predsjednica Vlade RepublikeHrvatske, a vidio ga je rekordan broj posjetitelja -25.200

I dok ostali, uglavnom, bilje`e pad i broja izlaga~ai posjetitelja, Viroexpo je ove godine, po svim pokaza-teljima, rekordan u odnosu na prija{nje i mo`e se kaza-ti kako je me|u prva tri sajma u RH. U odnosu napro{lu godinu, Viroexpo 2011. vidjelo je {est posto vi{eposjetitelja nego godinu ranije, nastupio je rekordanbroj zemalja (18 i RH), ali i izlaga~a (706 iz 19 zema-

lja), tako|e, rekordan je i po broju izlaga~a iz stranihzemalja (138 izlaga~a iz osamnaest zemalja), a i popovr{ini na kojoj su se predstavili izlaga~i - 22.850~etvornih metra (7.850 zatvorena i 15.000 otvorena~etvorna metra izlaga~kog prostora). Bez sumnje,Viroexpo 2011. bio je najuspje{niji u povijesti ovih saj-mova, a odr`ao se pod generalnim pokroviteljstvomVlade Republike Hrvatske.

Privredna/Gospodarska komora FBiH izlaga~ jejedanaestu godinu uzastopno. Na njezinom {tandu ovegodine predstavili su se: Zve~evo - Lasta iz ^apljine;Podrumi Andrija i Barpeh iz ^itluka; Violeta iz Tomi -slavgrada; Arox iz Ljubu{kog; TEM Mandeks iz [irokogBrijega; KE[ i Mobis Fharm iz Mostara.

@. BEVANDA

Italijanski Institut za vanjsku trgovinu - ICE Sarajevo

Workshop italijanskih i

bh. privrednika U Sarajevu je 3. februara ove godine odr`anWorkshop italijanskih i bosanskohercegova~kih priv -rednika, u organizaciji italijanskog Instituta za van-jsku trgovinu - ICE Sarajevo, odjela Ambasade Italijeza promociju ekonomskih odnosa, u saradnji sa ital-ijanskom regijom Lomba rdija (Milano)

Cilj workshopa je bio omogu}iti susrete izme|upotencijalnih partnera radi uspostavljanja trgovinskesaradnje, a kao nastavak ovih susreta predvi|ena je iuzvratna posjeta italijanskim firmama od odabranihBH partnera.

Workshop se sastojao iz dva dijela: plenarnog ibilateralnog. U plenarnom dijelu prisutnima su seobratili: NJ.E. Raimondo De Cardona - ambasadorRepublike Italije u BiH; Dott. Massimo Metilli - direk-

tor Agencije za Rusiju u Italiji; Dott. Massimo DiGiandomenico - direktor Ureda ICE Sarajevo, koji jeujedno bio i moderator skupa.

Nakon plenarnog dijela, uslijedili su bilateralnisusreti izme| italijanskih i bh. privrednika (Agencijamaximus, Electra d.o.o., Unioninvest d.d., Work d.o.o.,Alat d.o.o. Konjic, Ditrx d.o.o., Enova d.o.o., KJPCentar Skenderija d.o.o. — SS, BUD Import d.o.o., DIVina d.o.o., MI Prijedor, SB Plimont d.o.o., Uniklimad.d., Slaven d.o.o., Spektar, Dina d.o.o. i CezarInternational d.o.o.).

U organizaciji, odnosno animiranju kompanijaSektora metala u Federaciji Bosni i Herecgovini za ovesusrete u~estvovala je i stru~na slu`ba Privredne/Go -spodarske komore Federacije BiH, a plenarnom dijeluworkshopa prisustvovao je njen predstavnik Nafija[ehi}-Mu{i}.

Za dodatne informacije mo`ete kontaktirati UredICE Sarajevo: italijanski Institut za vanjsku trgovinu -ICE Sarajevo; Odjel Ambasade Italije za promocijuekonomskih odnosa, ^ekalu{a 39, 71000 Sarajevo.Telefoni: +387 33 201 261 i 201 262Faks: +387 33 276 565E-mail: sarajevo@ice.ithttp://www.ice.gov.it/paesi/europa/bosnia/index.htmhttp://www.italtrade.com/countries/europe/bosniaerz/index.htm

Nafija [EHI] - MU[I]

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine6

Na osnovu odredbi Op}ih i posebnih mjeraza ostvarenje bilanca energetskih potreba FBiHFederalno ministarstvo trgovine prati snabdije-vanje tr`i{ta naftnim derivatima po koli~inama,lokalitetu prodaje u tranzitu, skladi{tenju zaliha iveleprodajnom prostoru.

Kao i prethodnih godina, zaklju~no sa 31.januarom izra|en je pregled uvoza naftnih deriv -a ta u FBiH za 2010. godinu.

Bilansom naftnih de rivata za 2010. godinu pla -niran je uvoz naftnih derivata od 700.000 tona.

Realizirani uvoz n/d u 2010. iznosi 647.336 t n/d{to je za oko 8% manje u odnosu na plan i 10,84%manje u odnosu na isti period 2009. godine.

U odnosu na pokazatelje iz prethodnih godi-na, u kojima nisu evidentirane nabavke derivata uRafineriji u Bosanskom Brodu, bilansom energet-skih potreba za 2010. godinu je uvedena obavezaevidentiranja podataka o nabavljenoj koli~ini naft-nih derivata iz Rafine rije u Bosanskom Brodu,isklju~ivo na osnovu podataka dobivenih odprometnika naftnih derivata u FBiH.

Razlika od 10,84% u odnosu na uvoz uistom periodu 2009. godine ne zna~i da se radio manjem uvozu, ili pak o manjim po trebamaFBiH, ve} o koli~ini derivata nabavljenih u do-ma}oj rafineriji.

Prema objavljenim podacima, za 2010. god-inu iz proizvodnih kapaciteta Rafinerije u Bosan -

skom Brodu je planirana nabavka od 200.000tona naftnih derivata, a realizirano je 274.134tone, {to je za 37% vi{e u odnosu na planirano.

Ovaj podatak nije mogu}e uporediti sa po-dacima za 2009., jer za tu godinu nije bilapropisana obaveza evidentiranja koli~ina naft-nih derivata iz Rafinerije u Bosanskom Brodu.

Najve}i uvoz n/d zabilje`en od 1. 1. 2010.do 31. 12. 2010. godine je iz: Hrvatske 468.367 t(72,35%), Italije 92.649 t (14,313%), Ma|arske40.120 t (6,20%) itd.

Pregled nabavljenih koli~ina n/d iz Repu -blike Srpske od I do XII 2010. godine

Najve}i uvoznici u FBiH, prema procentu, su:Hifa-Oil d.o.o. Te{anj 21,5%,Holdina d.o.o. Sarajevo 20,28%,Energopetrol, d.d.Sarajevo 17,83%, Petrol BH Oil Comp. Sar. 13,45%.Za razliku od ranijih obra~un skih perioda, u

ovom godi{njem izvje{taju prvi put je zabi -lje`eno da je jedna doma}a kompanija vode}afirma u uvozu naftnih derivata na na{e tr`i{te.Radi se o kompaniji Hifa-Oil d.o.o. Te{anj.Ukoliko bi se procentu uvezenih koli~ina naftnihderivata kompanije Hifa-Oil dodali i pokazateljio nabavljenim koli~inama derivata u Rafineriji uBosanskom Brodu, ko na~an udio ove kompanijeu ukupnim prometovanim koli~inama derivata uFBiH bi bio znatno ve}i, za oko 30%.

Ovo je va`an podatak kako za Udru`enjeprometnika naftnih derivata FBiH tako i za cijelinaftni sektor u BiH. Pored evropskih kompanija,prisutnih na na{em tr`i{tu, koje su godinamabile najve}i prometnici derivatima, ovog putavode}a u uvozu jeste izvorno doma}a firma.

Uvidom u procenat u~e{}a firmi u uvozu,evidentno je da samo ~etiri participiraju ucjelokupnom uvozu sa 73,06%, i pored liberal-izacije uvoza u BiH i brojnih kompanija koje sebave prometom nafte i naftnih derivata.

Amela KE^O

Hifa-Oil d.o.o.Te{anj

Lider u uvozu naftnih derivata

Vrsta derivata Pregled nabavljenih koli~. n/d I - XII 2010.

(u tonama)MB-98 12BMB-98 4.477BMB-95 26.717Euro.diz. 154.980Luel 46.754Mazut 1.472TNP 3.535Bitum. 36.122Dr. proiz. 47Ukupno 274.134

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 7

Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Kraljevini[panjolskoj i stalna predstavnica BiH pri Svje -tskoj turisti~koj organizaciji @eljana Zovko pos-jetila je {tand BiH na Svjetskom sajmu turizmaFITUR, koji se od 19. do 23. sije~nja odr`ao uMadridu, a sve~ano ga je otvorila kraljica Sofija

Tom prigodom je razgovarala s glavnimtajnikom Svjetske turisti~ke organizacije TalebomRifaiem. Veleposlanica Zovko se zahvalilaglavnom tajniku Svjetske turisti~ke organizacijeRifaiu za posjetu na{oj zemlji u srpnju pro{legodine, naglasiv{i da je on prvi glavni tajnik oveorganizacije koji je posjetio BiH. Uru~ila mu je iprigodan poklon, zajedno s pomo}nikom minis-tra Federalnog ministarstva okoli{a i turizmaNedeljkom Babi }em i predstavnikom turisti~keagencije Fo-rtuna iz Mostara Milijem Bijavicom.Glavni tajnik Rifai se zahvalio i rekao da trebasenzibilizirati du`nosnike na{e zemlje kako biizradili jedinstvene strategije prezentacije tur-

isti~kih potencijala. Stoga je ponudio pomo}Svjetske turisti~ke organizacije u njezinoj izradi.

Me|unarodni sajam turizma FITUR smatrase najpresti`nijim sajmom turizma na me|unaro-dnoj razini. Rije~ je o susretu u Madridu, koji jepromovirao komercijalnu i tehnolo{ku suradnju,omogu}io prezentaciju novih turisti~kih proizvo-da i usluga, te transfer tehnologije vezan uz sus-tave koji unaprije|uju kompetitivnost turisti~kogsektora. Dva glavna podru~ja susreta su biliodr`ivi turizam i ekoturizam, te tehnologija, ino-vacija i kvaliteta turizma, odnosno sustavi zaupravljanje i promocija turisti~kih usluga, upravl-janje kvalitetom usluge, tehnologije prezentacijekulturnog naslje|a. On predstavlja mjesto sastan-ka profesionalaca turizma gdje mo`eteuspostaviti poslovne kontakte i pobolj{ati svojeposlovanje. Turisti~ke agencije, hoteli, konzul-tanti i eksperti u internacionalnim organizacija-ma u turizmu sudjelovali su na ovom sajmu.

Danijela LOVRIĆlovric.danijela@yahoo.com

BH navigator

Prvi mobilni turisti~ki vodi~ BiH

Dokaz da se i kod nas prate svjetski trendoviu odnosu izme|u turizma i komunikacija jeprvi mobilni turisti~ki vodi~ BiH kojeg jekreirala agencija Mark IN iz Sarajeva

Ova mobilna aplikacija svakom korisnikunajpopularnijeg telefona na svijetu AppleiPhone-a u ruke daje turisti~ku ponudu Bosne iHercegovine prvi put.

BH navigator je prvenstveno namijenjenstranim turistima, ali, isto tako, i BiH dijaspori,kao i doma}im turistima, jer na jednostavan ipregledan na~in pru`a uvid i preporuke vezaneza turisti~ku ponudu BiH.

Ponuda je razvrstana po kategorijama kao{to su kultura i umjetnost, smje{taj, hrana i pi}e,barovi i klubovi, kupovina, prevoz i sli~no, a kat-

egorija avanturisti~kog turizma je izdvojena kaoposebna konkurentska prednost kada je u pitan-ju turisti~ka ponuda BiH.

U prvu verziju ove mobilne aplikacije suuvr{tene turisti~ke ponude Banje Luke, Sarajevai Mostara, a uskoro se o~ekuje uvr{tenje i ostal-im turisti~kih atrakcija u BiH.

Dostupna je na engleskom i bosanskomjeziku.

Aplikacija je besplatna, a nakon prvogdownloada njezino kori{tenje ne zahtijevaInternet vezu, {to omogu}ava njezino kori{tenjebilo gdje i bilo kada.

D. L.

BiH na sajmu turizma FITUR

Jo{ jedan uspje{an nastup

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine8

Predstavljeni su rezultati projekta ”Ener ge -tska efikasnost i obnovljivi izvori energije -podr{ka energetskoj strategiji na lokalnomnivou” (ENER SUPPLY - Energy Efficiency andRenewables - Supporting Policies in Local levelfor Energy). To je zajedni~ki projekat 14 part-nera iz 11 zemalja jugoisto~ne Evrope, sop}inom Potenza iz Italije na ~elu, a u BiH seimplementira u Srednjobosanskom kantonu.Projekat je zapo~eo u aprilu 2009., a zavr{ava umartu 2012. godine. Cilj je razvoj sposobnostilokalne uprave u oblasti energetske efikasnosti(EE) i obnovljivih izvora energije (OIE).

Povod njenom odr`avanju je potreba zaprezentacijom projekata i radova iz domenaenergetske efikasnosti i klimatskih promjena saciljem ja~anja kapaciteta i podizanja svijesti onjihovom zna~aju, kao i podr{ka raduVirtualnog prostora za izradu zavr{nih radovamagistranata i doktoranata iz oblasti Energijskeefikasnosti i obnovljivih izvora energije na uni-verzitetima regije JI Evrope (VSD - space).

Projekt finansira Evropska unija sredstvimaiz Instrumenata za pretpristupnu pomo} (IPA) iREIC sredstvima iz vlastitog u~e{}a.

U radu su u~estvovali sudionici ~ije seaktivnosti ogledaju u ovoj problematici, pred-stavnici relevantnih institucija, lokalnih zajedni-ca i organizacija koje realizuju komplemen-tarne projekte.

Prezentacija rezultata projekta namijenjenaje i univerzitetskim radnicima i stru~njacimaOEI i EE, te lokalnog razvoja.

Nakon uvodnog izlaganja Azrudina Husika,direktora REICA-a, te pozdravnog govora pred-sjednika REIC-a i {efa Odsjeka za za{titu okoli{aMVTEO BiH, rad Konferencije odr`ao se u tribloka.

I blok:

Projekat Energetske efikasnosti i obnovljiviizvori energije - Podr{ka strategiji na lokalnomnivou:

- Prezentacija projekta (ENER SUPPLY -Energy Efficiency and Renewables - SupportingPolicies in Local level for Energy),

- Rezultati istr`ivanja potreba za edukaci-jom o obnovljivim izvorima energije i energi-jskoj efikasnosti u okviru Projekta,

- Izrada energetskih bilansa za SBK u okviruprojekta ENER SUPPLY.

II blok:

Projekat ”Integracija klimatskih promjena unacionalnu strategiju u cilju implementacijeProjekta ICZM na Mediteranu - Bosna iHercegovina”:

- Rezultati i komponente GEF Projekta,

- Prezentacija Projekta sa naglaskom napotrebe BiH.

III blok:

Klimatske promjene - ranjivost, adaptacija isuzbijanje:

- Ekonomski aspekti primjene i upravljanjaobnovljivim energetskim resursima,

- Ranjivost obalnog podru~ja BiH na kli-matske promjene i mjere ubla`avanja, (UNEPprojekat),

- Scenariji regulisanja emisije stakleni~kihgasova u BiH u post-Kyoto periodu 2013 -2050. godina,

- Faze tranzicije elektroenergivera sa cen-tralizovanog ka distribucijskom,

- Razvoj indikatora kori{tenja energije,

Konferencija

Energijska efikasnost i klimatske promjene

Regionalni centar za edukaciju i informacije iz odr`ivog razvoja u jugoisto~noj Evropi - REIC, usaradnji sa Centrom za ekonomski, tehnolo{ki i okolinski razvoj - CETEOR d.o.o. Sarajevo iIPSA Institutom Sarajevo, organizirao je i odr`ao nau~no-stru~nu Konferenciju o temi”Energijska efikasnost i klimatske promjene”, 26. januara ove godine, u Sarajevu

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 9

- Model upravljanja energijom u Sarajevu,

- Bilansiranje energije i scenariji promjeneenergijske strukture u Sarajevu do 2025. godine,

- Mogu}nosti ostvarenja energetske efikas-nosti u javnoj rasvjeti,

- Model pove}anja produktivnosti kompani-je kroz harmonizaciju energijske efikasnosti iukupne efektivnosti opreme.

REIC ovaj projekt provodi u saradnji sVladom i op}inama Srednjobosanskog kantona,a finansira ga Evropska unija sredstvima izInstrumenata za pretpristupnu pomo} (IPA) iREIC sredstvima iz vlastitog u~e{}a. DirektorREIC-a Azrudin Husika istaknuo je da svakadr`ava u provedbi projekta ENER SUPPLYizabere jedno podru~je na kojem radi odre|enoistra`ivanje vezano za kori{tenje OIE. Sre -dnjobosanski kanton izabran je jer ima potenci-jale obnovljivih izvora energije i obezbje|ujesuradnju sa svih 12 op}ina. Istaknuto je,tako|er, da su vr{ena istra`ivanja nivoa znanjao energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorimaenergije da bi se vidjelo {ta zaposleni ulokalnim administracijama znaju o tim pitanji-ma. Ustanovljeno je da je nivo znanja zapo-slenih u lokalnim administracijama nizak uregionu, a da je u BiH jo{ lo{iji.

U okviru projekta, kako je re~eno, pred-vi|eno je provo|enje energetskih audita u stam-benom sektoru i industriji, izrada studija iz -vodljivosti za mjere EE i kori{tenje OIE, izradamapa OIE za Srednjobosanski kanton, pro-nala`enje izvora finansiranja i potencijalnihinvestitora, te razumijevanje EU legislative uoblasti OIE i EE. Pored lokalnih vlasti, u projekatsu uklju~ene i druge zainteresirane strane kao{to su gra|evinske kompanije, distributeri ene-rgije, ekolo{ka udru`enja, udru`enja potro{a~a,udru`enja poljoprivrednika, udru`enja pre-duze}a i javnost.

Konferenciji je prisustvovala i predstavnicaP/GKFBiH, koja se, u svom obra}anju, osvrnulana nedovoljnu zastupljenost Industriskog sekto-ra u okviru planiranog edukativnog segmenta ipostoje}eg projekta. U razgovoru koji je uslije-dio nakon konferencije, dogovoreni su konkret-niji potezi koji }e uklju~iti i Komoru u eduka-tivni dio vezan za industrijski sektor.

Svoje prezentacije imali su eminentnidoma}i i inostru~njaci iz ove oblasti, kao i di -plo manti i budu}i magistranti i doktoranti Ma-{inskog fakulteta u Sarajevu.

Mr. Nafija [EHI] - MU[I]

n.sehic@kfbih.com

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine10

U cilju uskla|ivanja zakonodavstva Bosne i Her cego -vine sa acquis communautaire Europske unije ime|una rodnim standardima koje postavlja svjetskatrgovinska organizacija patentno pravo, pravo `iga,za{tite industrijskog dizajna, za{tite oznake geograf-skog porijekla, kao prava industrijskog vlasni{tvaure|ena su kroz pet samostalnih zakona

Na prijedlog Instituta za intelektualno vlasni{tvo BiH(Institut), odnosno Vije}a ministara BiH, Parlamentarnaskup{tina BiH donijela je 28. 5. 2010. godine:

n Zakon o patentu,

n Zakon o `igu,

n Zakon o industrijskom dizajnu,

n Zakon o za{titi oznaka geografskog porijekla i

n Zakon o za{titi topografije integrisanog kola.

Patent:

To je pravo koje {titi nosioca u pogledu privrednogkori{tenja patentiranog pronalaska, koje nastaje upisomu registar patenta u skladu sa odlukom Instituta i traje 20godina.

@ig

To je pravo kojim se {titi znak koji slu`i za razliko-vanje robe, odnosno usluga jednog u~esnika u privred-nom prometu od iste ili sli~ne robe, odnosno usluga dru-gog u~esnika u privrednom prometu. Znakovi koji mogubiti za{ti}eni `igom su posebno: rije~i, slova, brojevi, slo-gani, kratice, grafi~ki prikazi, kombinacije boja i njihovihnijansi, trodimenzionalni oblici, ambala`a za proizvodepod uvjetom da su distinktivni, kao i kombinacije svihnavedenih znakova. Osnovni uslovi koje neki znak morada ispunjava da bi bio za{ti}en `igom jesu da je onpodoban za razlikovanje robe i usluga i da se mo`egrafi~ki prikazati. Posebni uslovi za za{titu znaka `igomure|uju se zakonom i ispituju u postupku za priznanjeprava na `ig.

Dizajn

To je vizuelna pojava proizvoda koja se mo`e izraz-iti konturama, linijama, slikama, tijelima ili bojama ipredstavlja dvodimenzionalni ili trodimenzionalniizgled proizvoda ili nekog njegovog dijela. Dvodime -nzionalni dizajn se odnosi samo na sliku na povr{iniodre|enog proizvoda. Trodimenzionalni dizajn uklju-~uje oblik tijela odre|enog proizvoda, kao i slike na nje-govoj povr{ini. Su{tinska karakteristika dizajna jeste nje-gova podobnost da bude prenesen na odre|eni zanatski

ili industrijski proizvod. Predmet za{tite nije apstraktnidvodimenzionalni ili trodimenzionalni oblik, ve} obliksasvim odre|enog industrijskog ili zanatskog proizvoda.

Industrijski dizajn se sti~e upisivanjem u Registarindustrijskog dizajna pri Institutu. Industrijski dizajn va`ipet godina od dana podno{enja prijave s tim da se mo`ejo{ ~etiri puta produ`iti za isti period, a najdu`e mo`etrajati 25 godina. O pravu za{tite dizajna vi{e nawww.kfbih.com

Geografska oznaka

To je pravo industrijskog vlasni{tva kojim se registru-ju oznake koje ozna~avaju da roba poti~e sa odre|eneteritorije, regije ili mjesta na toj teritoriji, ~iji prirodni idru{tveni faktori uti~u na kvalitet, reputaciju ili nekudrugu karakteristiku robe. Geografske oznake {tite sekao intelektualno vlasni{tvo kako bi se sprije~ila njihovazloupotreba ili neovla{tena upotreba, budu}i da onedoprinose ve}oj tr`i{noj vrijednosti proizvoda kojaodgovara njihovim posebnim svojstvima i time ste -~enom ugledu. Trajanje registrovane geografske oznakenije vremenski ograni~eno.

Integrisano kolo

To je gotov proizvod ili me|uproizvod namijenjenza obavljanje odre|ene elektronske funkcije, koji se sas-toji od komada materijala koji uklju~uje jedan ili vi{epovezanih slojeva sa~injenih od integrisanih elemenata,od kojih je bar jedan elemenat aktivan. Topografija inte-grisanog kola je skup povezanih slika, zabilje`enih ilikodiranih na bilo koji na~in, koje predstavljaju trodi-menzionalnu matricu slojeva od kojih je integralno kolosastavljeno, pri ~emu svaka slika sadr`i cjelinu ili diomatrice poluprovodni~kog proizvoda u svakoj fazi nje-gove proizvodnje. Trodimenzionalni raspored, odnosnodizajn na osnovu kojeg je mogu}e proizvesti krug nami-jenjen izvo|enju odre|ene elektroni~ke funkcije mo`ese za{tititi kao intelektualno vlasni{tvo.

Projekat za{tite prava intelektualnog vlasni{tva uBiH (IPR projekat), koji finansira Ameri~ka agencija zame|unarodni razvoj (USAID), podr`ava razvoj sistemaintelektualnog vlasni{tva u BiH kroz pru`anje tehni~ke istru~ne podr{ke Institutu za intelektualno vlasni{tvo BiH,kao i drugim vladinim agencijama. Projekat je usmjerenka podizanju svijesti o va`nosti efektivne za{tite intelek-tualnog vlasni{tva za privredni razvoj zemlje, a to jeklju~no za otvaranje novih radnih mjesta, za{titu zdravl-ja i sigurnost potro{a~a, poticanje inovacija i upravljan-je ekonomskim rastom zemlje.

O ovoj temi vi{e na www.kfbih.comA. KE^O

Industrijsko vlasni{tvo

Novine u zakonodavnim rje{enjima

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 11

SeadHad`iabdi}

Sead Had`iabdi}je ro|en 1. januara1934. godine u Gor-njem Vakufu. Srednju{umarsku {kolu zavr-{ava 1951. godine, a[umarski fakultet Uni-verziteta u Sarajevu1961. godine.

Svoja radni vijek proveo je na rukovode}imdu`nostima u preduze}ima: ”Janj” G. Vakuf,[ipovo i Koprivnica Bugojno, te kao {umarskiinspektor za op}ine Bugojno, Gornji i DonjiVakuf i Kupres.

Od 1983. do 1993. godine obavlja poslovegeneralnog direktora ”Koprivnice”, preduze}a{umarstva sa preko 1.000 zaposlenih. Trebaista}i kreativnost u poslovanju {umarstva ianga`ovanju mladih visokostru~nih kadrova,na razvoju uzgoja i iskori{tavanju proizvoda{uma pored drveta. Na ovaj na~in je pokazaoda drvo nije najva`niji proizvod {ume, nego da{ume imaju nemjerljive vrijednosti. Svojukreativnost pokazao je i u odnosu prema nauci,nastoje}i da je ne odvaja od proizvodnje u{umarstvu, potvr|uju}i neodvojivost nauke iprakse.

Odmah nakon potpisivanja mirovnog spo-razuma, 1995. godine prihvata du`nost gener-alnog direktora JP ”Bosanskohercegova~ke{ume”, gdje rukovodi i uspostavlja noveprivredne tokove {umarske struke i privrede nateritoriji Federacije BiH, sve do 2001. godine,kada odlazi u mirovinu. Nakon umirovljenja,aktivno nastavlja da radi kao ekspert za{umarstvo i lovstvo u mnogim doma}im ime|unarodnim institucijama za koje dobija ibrojna priznanja.

Pored privrednih aktivnosti, na{ Sejo je biojedan od osniva~a Udru`enja {umarskih in’ -`injera i tehni~ara FBiH, njegov predsjednik,predsjednik Grupacije {umarstva i drvne indus-trije Privredne komore FBiH, ~lan Pred-sjedni{tva Saveza lova~kih organizacija BiH, tepokreta~ izdavanja mnogih nau~nih i stru~nihpublikacija, kao i recenzent brojnih nau~nihstudija.

Sead je bio stru~njak, koji je ostavioneizbrisiv trag u {umarstvu BiH, bio je ^ovjekkoji mo`e biti uzor kako treba `ivjeti, raditi istvarati.

Hasan Sarajli} Hasan Sarajli} ro -

|en je 27. 07. 1944.godine u Babunovi-}ima, Op}ina Sreb-renik.

Sarajli} nije svojukarijeru po~eo na vi-sokim {kolama, sa na-u~nim zvanjima, aka -demskim titulama, ve}

sa znanjem i iskustvom vlastitog stvaranja, kojeje stekao u o~evoj kova~koj radnji.

Putevima pravog biznisa je krenuo davne1964. godine nastavljaju}i dugogodi{nju poro-di~nu tradiciju bavljenja privatnim biznisom.

S ponosom je isticao da je krenuo s jednimkamionom. Ve} 1970. godine poslovni krugoviga po kapitalu, obimu i kvalitetu usluga svrsta -vaju u red najuspje{nijh privatnih poduzetnikau biv{oj Jugoslaviji.

Sa liberalizacijom ekonomske politike1990. godine, Sarajli} osniva firmu ”KopexSarajli}” sa sjedi{tem u Srebreniku. @elja da nana{im prostorima kontinuirano stvara ne{tonovo, Sarajli}a opredjeljuje da 2007. godineosnuje firmu „Air Gazela” dru{tvo sa ogra -ni~enom odgovorno{}u za vazdu{ni prevoz iusluge.

Dobitnik je nekoliko priznanja za svojvisokoprofesionalan rad:

- 1994. godine, menad`er Tuzlanskog kan-tona me|u privatnim preduzetnicima,

- 1995. godine, generalni menad`erTuzlansko-podrinjskog kantona,

- 1996. godine, menad`er godine u Bosni iHercegovini,

- 1998. godine, dobitnik plakete Op}ineSrebrenik.

Srebrenik, poznat po staroj kuli Gradini,zadnjih 25 godina bio je prepoznatljiv i po firmi”Kopex Sarajli}” i njenom vlasniku. Hasan Sa -rajli} dao je svoj veliki doprinos razvoju Op}ineSrebrenik i privrede Tuzlanskog kantona, kao i{ireg podru~ja Bosne i Hercegovine.

Tokom karijere dao je zna~ajan doprinosmnogobrojnim humanitarnim akcijama, dona -cijama za za{titu okoli{a, ure|enje gradskihpovr{ina, obrazovanje, kao i sponzorisanje raz-li~itih manifestacija u Kantonu i FBiH.

Hasan Sarajli} je nesretnim slu~ajem prese-lio na ahiret u 67. godini `ivota.

In memoriam

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine12

Predstavljamo

Sarajevo osiguranje krajem ove go dineobilje`ava 65 godina uspje{nog poslo-vanja. Kao rezultat vi{edecenijskog kva -li tetnog rada njegovih upo slenika i zado-voljstva osiguranika, Sa rajevo-osigura-nje danas zauzima lidersku poziciju natr`i{tu osiguranja, u konkurenciji 26 dru-{tava iz cijele Bosne i Hercegovine

Osnova no je 1945. godine pod nazivom „Dr`avnizavod za osiguranje i reosiguranje”, a od 1947. kao„Dr`avni osiguravaju}i zavod ili DOZ”, kao diojedinog osiguravaju}eg zavoda u tada{njoj SFRJ. Od1967. DOZ postaje samostalno preduze}e za osigu-ranje ili „Osiguravaju}i zavod (OZ) Sarajevo”. Godine1974. ovaj zavod se transformisao u „Zajednicu osigu-ranja imovine i lica (ZOIL) Sarajevo”, gdje se, poredosiguranja imovine, te`ilo ka zna~ajnijem udjelu iosiguranja lica. Posljednja transformacija uslijedila je1990. kada ZOIL Sarajevo postaje dioni~arsko dru{tvoSarajevo-osiguranje d.d. Sarajevo.

U povodu 65. ro|endana Sarajevo-osiguranja d.d.Sarajevo i uspje{nog zavr{etka poslovne godine, raz-govarali smo sa generalnim direktorom MidhatomTerzi}em.

Ispratili smo 2010., mnogi privrednici ka`u jednu odte`ih godina. Mo`ete li nam re}i ne{to o Va{im rezultatimaposlovanja, naro~ito kroz prizmu aktuelne finansijske krize?

- Kriza na sre}u nije uticala na na{u lidersku pozi-ciju na tr`i{tu osiguranja u BiH gdje posluje 26dru{tava. Prema podacima za jedanaest mjeseci 2010.godine, ostvarili smo 53,7 miliona KM premije i sa ovimrezultatom sudjelujemo sa 16,7 odsto na tr`i{tuFederacije BiH. Pri tom smo napravili porast premijskogprihoda od pet miliona KM u odnosu na isti periodpro{le godine i fakti~ki imamo procentualno najve}iporast tr`i{nog u~e{}a od svih dru{tava. To su rezultatisa kojima apsolutno mo`emo biti zadovoljni. Osimdjelovanja u FBiH, zna~ajno je da smo se i u RepubliciSrpskoj dobro pozicionirali za ne{to vi{e od godinudjelovanja na{e podru`nice sa sjedi{tem u Banjoj Luci.Znaju}i kakvi su bili udari ekonomske krize na sve seg-mente privrede u BiH, mogu slobodno re}i da seSarajevo-osiguranje uspje{no nosi i sa izazovima finan-sijske krize i sa nelojalnom konkurencijom na tr`i{tu, teda na{a vode}a pozicija u BiH ne}e do}i u pitanje.

Mnoge grane privrede osjete prisutnost nelojalnekonkurencije. Da li i u sferi osiguravaju}ih ku}a postoji

nelojalna konkurencija kao ote`avaju}i faktor, posebnojer na na{em tr`i{tu egzistiraju brojne osiguravaju}e ku}e?

- Tr`i{te osiguranja u BiH je optere}eno svim prob-lemima koji prate i druge grane privrede, a kada na{imklijentima ide lo{e i kada oni nisu u poziciji da izvr{avajusvoje obaveze, onda je iluzorno govoriti o tome da mi uosiguranju mo`emo poslovati stabilno. Zbog te nesig-urnosti i nerije{enih odnosa, te manjka novca za pla}anjetro{kova osiguranja, mi se unutar bran{e me|usobno nepona{amo profesionalno i, na`alost, nije malo onih koji-ma je cilj samo da uzmu policu, bez razmi{ljanja o tome{ta raditi ako i kada se desi {teta. Nelojalna konkurencijau osiguranju je sinonim za niz aktivnosti koje imaju zaposljedicu kr{enje premijskog sistema i pravila struke,pogotovo u obaveznom osiguranju od automobilskeodgovornosti. Mnoge od tih aktivnosti svojom su{tinomvi{e li~e na obi~nu pijacu nego na tr`i{te visokosofistici-rane i tradicionalne djelatnosti kakvo je osiguranje.Posljednjih godina stvari se postepeno mijenjaju naboljezbog aktivnosti Agencije za nadzor osiguranja FBiH, tepojedinih inicijativa i sporazuma Udru`enja osigurava-ju}ih dru{tava, ali daleko smo jo{ od potpuno ure|enogtr`i{ta. Sarajevo-osiguranju, kao vode}oj osiguravaju}ojku}i, uvijek je u interesu da se u potpunosti po{tujuzakonski i podzakonski akti, jer nas samo mo`e oja~atidalje uskla|ivanje poslovanja svih dru{tava sa propisima.

Mo`e se re}i da ste zadovoljni pozicioniranjem nana{em tr`i{tu?

- Mo`da je primjerenije da ka`em da su zadovoljnina{i klijenti i poslovni partneri kojima mo`emo zah-valiti {to smo dobro pozicionirani. Na{e poslovanje neprolazi nezapa`eno u javnosti i kod eksperata iz obla -sti osiguranja. Podsjetio bih na to da smo {est puta

„Sarajevo-osiguranje” d.d. Sarajevo

Lider na tr`i{tu bh. osiguranja

Razgovarala: Amela KE^O, dipl.

pravnika.keco@kfbih.com

Midhat Terzi}

13Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

zaredom dobitnici laskavog priznanja „Kristalnaprizma” za najuspje{nije osiguravaju}e dru{tvou BiH, u rangiranju konsultantske ku}e „Revi -con” i poslovnog magazina „Prizma”. Uglednakonsultantsko-revizorska ku}a Deloitte uvrstilaje krajem 2009. godine Sarajevo-osiguranjeme|u 25 vode}ih osiguranja u regiji, kao jedinoosiguravaju}e dru{tvo iz BiH. Nezavisni britans-ki finansijski magazin „Finance Central Europe”ve} niz godina u svom izboru svrstava Sarajevo-osiguranje me|u najbolja osiguravaju}a dru{tvana prostoru jugoisto~ne Evrope. Kona~no, dokazda je dobra tr`i{na pozicija odraz kvalitetnogposlovanja svih uposlenika jeste i ~injenica daSarajevo-osiguranje od 2005. godine posjedujecertifikat standarda kvaliteta ISO 9001:2000.

Vlada FBiH je nedavno najavila privatizaciju iprodaju preostalog dijela dr`avnog kapitala u 12preduze}a me|u kojima je i Sarajevo-osiguranje.Po va{em mi{ljenju, da li je sada pravo vrijeme za to?

- Nama je ova najava plana prodaje dr`a -vnog kapitala u strate{kim preduze}ima poznataiz medija. Za sada nemamo nikakvih nagovje-{taja o vremenu i na~inu realizacije prodaje.Sigurni smo da nova federalna vlast ne}e `uritisa provo|enjem ovog plana i da }e se tra`itinajpovoljniji trenutak za prodaju dijela kapitalaSarajevo-osiguranja u dr`avnom vlasni{tvu. Mi umenad`mentu nemamo odlu~uju}i uticaj namodel privatizacije dr`avnog kapitala uSarajevo-osiguranju. Oduvijek smo nagla{avalida je u najboljem interesu kompanije, njenihgotovo 500 uposlenika i brojnih osiguranika, daprona|emo strate{kog partnera za investiranje udalji razvoj dru{tva. Koliko je realno da gaprona|emo u aktuelnoj politi~koj i ekonomskojsituaciji u BiH, te u svjetlu recesije i finansijskekrize u svijetu, te{ko je procijeniti.

Sve donedavno bili ste predsjednik Udru`enjaosiguravaju}ih dru{tava u FBiH. Ka`ite nam ne{tovi{e o Udru`enju i budu}im planovima?

- Prije svega, istakao bih ~injenicu da smodo 2006. godine, kada smo osnovali Udru`enje,imali nekoliko neuspje{nih poku{aja da sestrukovno organiziramo, prvo kroz oblikUdru`enja na nivou BiH, a onda Vanjskotrgovi -nsku / Spoljnotrgovinsku komoru BiH. Stoga bihpozitivnim ocijenio i samo osnivanje Udru`enja,ali i njegovu aktivnost koja je rezultirala odr -`avanjem 37 sjednica za ~etiri godine. Naravno,osim korisnih susreta ~elnih ljudi 15 osigurava-ju}ih i jednog reosiguravaju}eg dru{tva, Udru -`enje je bilo efikasno u dijelu pokretanja brojnih

inicijativa prema institucijama koje su nadle`neza de{avanja na tr`i{tu osiguranja. Podsjetio bihda je Udru`enje bilo organizator i nekolikokorisnih okruglih stolova i seminara, a u dijeluunutarstrukovne saradnje uspostavili smo kon-takt sa Udru`enjem osiguravaju}ih organizacijaRS. Kada je u pitanju uloga Udru`enja u daljemrazvoju struke, ona se, prije svega, ogleda upodizanju zna~aja industrije osiguranja kako ujavnosti tako i unutar institucija vlasti, pogotovome|u onima koje donose propise iz oblastifinansija. Ukoliko se Udru`enje nametne kaonezaobilazan faktor kod izmjena i dopunazakonskih rje{enja - a ve} smo na tom putu - to}e u zna~ajnoj mjeri pomo}i nama u osigurava-ju}im dru{tvima da u komunikaciji sa klijentimapodignemo svijest o va`nosti osiguranja.

Sarajevo-osiguranje je ~lan Upravnog odboraPrivredne / Gospodarske komore FBiH. Smatrate lida su dovoljno iskori{tene mogu}nosti i nadle`nostiKomore, posebno kada su u pitanju promovisanje iza{tita interesa?

- Nedavno potpisivanje sporazuma izme|uUdru`enja poslodavaca FBiH i P/GKFBiH je,rekao bih, korak naprijed u aktivnostima ostvari-vanja interesa ~lanova Komore, pogotovo u seg-mentu stvaranja povoljnog ambijenta za poslo-vanje. Komora je u potpunosti usmjerena kasaradnji na promovisanju interesa privrede kodnadle`nih vlasti. Na`alost, nije uvijek povoljanmomenat za odre|ene inicijative. Kada su upitanju, konkretno, privredna dru{tva iz oblastiosiguranja, ~injenica je da do sada nije bilosluha za konsultacije sa strukom u pripremi idono{enju zakona i podzakonskih akata, {to upraksi proizvodi brojne negativne posljedice.Naj~e{}e se onda mora naknadno djelovati ilobirati kako bismo ispravili rje{enja koja nisudobra ili logi~na sa aspekta razvoja osiguranjakao djelatnosti, {to dodatno iscrpljuje i zakono-davce i nas u privredi. Mislim da je nu`no vi{ekonsultacija i saradnje, naravno, preko Komore idrugih tijela u kojima su zastupljeni privrednicikako bi se na{ glas ~uo na vrijeme.

Imate li ne{to dodati?

- Moram dodati da privrednici o~ekuju brzoformiranje vlasti, jer je zaista te{ko poslovati uovakvim uslovima. Uz to, zahvalio bih seP/GKFBiH na podr{ci koju nam je pru`ala u dosa-da{njem poslovanju, a najvi{e u momentima kadasmo Sarajevo-osiguranje postavljali na zdravetemelje poslovanja. Za`elio bih i Komori i svimnjenim ~lanicama puni uspjeh u daljem radu.

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine14

Uredba kojom se ure|uju visine naknada za kori{tenje cestovnog

zemlji{ta uz javne ceste...

Vlada FBiH je donijela Uredbu kojom seure|uju visine naknada za kori{tenje zemlji{tauz javne ceste (osim autocesta i brzih cesta uFederaciji BiH), za postavljanje reklamnihznakova u cestovnom i za{titnom pojasu i zapostupke dono{enja saglasnosti i odobrenja uza{titnom cestovnom pojasu.

Pravna i fizi~ka lica koja koriste ovozemlji{te za obavljanje prate}ih djelatnosti }epla}ati po {est KM za m2 ako su vlasnici ben-zinskih stanica sa priklju~kom, a za ostalepriklju~ke u ovom pojasu, osim stambenih zgra-da, cijena je tri KM po m2. Ista je cijena i zaautoservise, ugostiteljske i druge objekte.Tako|er je utvr|ena visina naknade za pola-ganje kablova po du`nom metru, za cjevovodeu zavisnosti od veli~ine pre~nika, za antenske,elektronske i telefonske priklju~ke, opremu, teza postavljanje i kori{tenje reklamnih znakovana cestovnom zemlji{tu i u za{titnom pojasu.Po{to je predvi|eno pla}anje i tro{kova admin-istrativnog postupka, Uredbom se utvr|uje ivisina naknada za davanje saglasnosti za poje-dine namjene.

Tuma~enje Zakona o inspekcijama FBiH

Polaze}i od mi{ljenja Federalnog min-istarstva prometa i komunikacija i Federalneuprave za inspekcijske poslove, Vlada FBiH je,na tra`enje Agencije za po{tanski promet BiH,dala vjerodostojno tuma~enje Zakona oinspekcijama FBiH.

U obrazlo`enju se isti~e da se inspekcijskinadzor u ovoj oblasti obavlja u skladu saZakonom o po{tanskom prometu u FBiH kojimsu regulisani inspekcijski nadzor i ovla{tenjainspektora.

Ina~e, Federalno ministarstvo prometa ikomunikacija, u skladu sa zaklju~cima zajed-ni~kog sastanka sa predstavnicima Federalneuprave za inspekcijske poslove, pokrenulo jeinicijativu za pripremu izmjena i dopunaZakona o po{tanskom prometu FBiH radi nje-govog uskla|ivanja sa Zakonom o po{tamaBiH. Na taj na~in bi se otklonile sve pote{ko}ei stvorili uvjeti za nesmetano funkcionisanjetr`i{ta poslovnih usluga u BiH.

Razvoj autocesta i brzih cesta u FBiH od2011. do 2028.

Vlada FBiH je, nakon razmatranja, usvojilaStrategiju razvoja mre`e autocesta i brzih cestana podru~ju Federacije BiH za period 2011. do2028. godine, dopunjenu u skladu sa primjed-bama i sugestijama Parlamenta FBiH.

Uz osigurana kreditna sredstva za ~etiridionice autoputa na koridoru Vc i realizacijomprojekta Sarajevske zaobilaznice do 2014.godine bi trebalo biti ukupno izgra|eno 125kilometara na koridor Vc do 2014. godine -predvi|eno je u ovom dokumentu. Uz ovodefinirani su i drugi pravci cesta visokog nivoausluge.

Zadu`ena su federalna ministarstva finansi-ja i prometa i komunikacija da pripreme prijed-log na~ina finansiranja idejnih rje{enja, idejnihprojekata, studija izvodivosti i za{tite okoli{a zasve cestovne pravce definisane u Strategiji.Federalno ministarstvo prostornog ure|enja }epri izradi Prostornog plana Federacije BiH osig-urati prostor za cestovne pravce utvr|ene uovom dokumentu.

Federalno ministarstvo prometa i komu-nikacija i Federalna direkcija za izgradnju,upravljanje i odr`avanje autocesta zajedni~ki}e pripremiti prijedlog prioriteta u realizacijicestovnih pravaca utvr|enih Strategijom, azajedno sa Federalnim ministarstvom finansija iprijedlog modela njihovog finansiranja. Ovaj }edokument Vlada uputiti u Parlament FBiH nadavanje saglasnosti.

Odluka o izmjeni i dopuni Odluke oograni~enju uvoza putni~kih automobila,

teretnih vozila i automobilskih guma

Vije}e ministara BiH donijelo je Odluku oizmjeni i dopuni Odluke o ograni~enju uvozaputni~kih automobila, teretnih vozila i automo-bilskih guma. Ovom odlukom ukida seograni~enje uvoza vozila u pogledu godinastarosti, {to je obaveza BiH u smislu po{tivanjaodredaba Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivan-ju, te pravila Svjetske trgovinske organizacije.

Izmjenama i dopunama Odluke dozvoljavase uvoz vozila koja zadovoljavaju najni`etehni~ke zahtjeve za novoproizvedena ikori{tena vozila u procesima homologacije tipavozila i homologacije pojedina~nog vozila.

ZAKONI I PROPISI

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 15

Uvoz upotrebljavanih vanjskih pneumatskihguma dozvoljava se samo ukoliko se koriste radirecikliranja ili daljnje dorade, a obavljat }e se uskladu s propisima kojima se reguliraju pitanjaupravljanja krutim otpadom.

Odluka }e biti primjenjivana od 1. januara2011. godine.

Odluka o osnivanju Foruma za razvoj i promociju poduzetni{tva

u Bosni i Hercegovini

Vije}e ministara BiH donijelo je Odluku oosnivanju Foruma za razvoj i promocijupoduzetni{tva u Bosni i Hercegovini.

Ovo stru~no tijelo za promociju i koordi-naciju razvoja malih i srednjih poduze}a ipoduzetni{tva bit }e savjetodavno tijelo Vije}aministara BiH i brojat }e 14 stalnih ~lanova,koje }e imenovati Vije}e ministara BiH.

Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavke i {apa

Vije}e ministara BiH donijelo je Pravilnik omjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavkei {apa.

Pravilnik sadr`i mjere za suzbijanje slinavkei {apa koje se primjenjuju u slu~aju izbijanja ovebolesti, ali i preventivne mjere koje se provode sciljem pove}anja svijesti, odnosno spremnostinadle`nih tijela i vlasnika imanja koji dr`e stokui bave se proizvodnjom sto~nih proizvoda.

Ekonomsko-fiskalni program

Vije}e ministara BiH usvojilo je Ekonomsko-fiskalni program (EFP) od 2011. do 2013. godine,koji }e Direkcija za ekonomsko planiranje dokraja januara dostaviti Evropskoj komisiji.Ekonomsko-fiskalni program za 2011. godinupredstavlja pripremu za Pretpristupni ekonomskiprogram i obavezan je dokument za zemlje kan-didatkinje za ~lanstvo u EU. U programu se,izme|u ostalog, navodi da bi 2011. trebala bitigodina po~etka bh. ekonomskog oporavka uzo~ekivani ekonomski rast od 3,2 posto.

Nacrt zakona o izmjenama i dopunamaZakona o prikupljanju, proizvodnji i prometusekundarnih sirovina i otpadnih materijala

Nacrt zakona o izmjenama i dopunamaZakona o prikupljanju, proizvodnji i prometusekundarnih sirovina i otpadnih materijala, kojije Vlada FBiH utvrdila i uputila u parlamentar-nu proceduru, predstavlja usagla{avanje odreda-ba postoje}eg zakona iz 1998. godine sa, ume|uvremenu, donesenim zakonima u FBiH. Tose, prije svega, odnosi na zakone o standard-izaciji i o mjeriteljstvu u BiH, te zakone oprivrednim dru{tvima i o prekr{ajima.

Odluka kojom se zamrzavaju mar`e naosnovne `ivotne namirnice

Vlada Federacije BiH je donijela Odlukukojom se zamrzavaju mar`e na osnovne `ivotnenamirnice u apsolutnim iznosima zate~enim nadan 1. januara 2011. godine. Rije~ je o mar`amaza bra{no, hljeb, pecivo i druge pekarskeproizvode od bra{na, te za ulje i {e}er.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]m.idrizovi}@kfbih.com

ZAKONI I PROPISI

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine16

AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE

Prosjek plate u BiHProsje~na ispla}ena mjese~na bruto plata po

zaposlenom ostvarena u Bosni i Hercegovini zadecembar 2010. godine iznosi 1.250 KM, a istovre-meno ispla}ena iznosi 818 KM.

Prosje~na mjese~na bruto plata po zaposlenomostvarena u BiH za 2010. godinu iznosi 1.217 KM, aneto 798 KM.

Prosje~ne mjese~ne ispla}ene neto i bruto pla}eProsje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po

zaposlenome u pravnim osobama u BiH za novembar2010. iznosila je 805 KM, {to pokazuje nominalni rastza 0,4%, u odnosu na decembar 2009. godine.

Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a za novem-bar 2010. u odnosu na isti mjesec pro{le godine nom-inalno je vi{a za 1,8%. Istovremeno, prosje~namjese~na bruto pla}a zaposlenih iznosila je 1.229 KM,{to pokazuje nominalni rast za 0,5% u odnosu nadecembar 2009., a u pore|enju sa novembrom 2009.nominalno je vi{a za 2,1%.

Registrovana nezaposlenostU novembru 2010. godine broj nezaposlenih u

BiH iznosio je 519.096.

Broj nezaposlenih u novembru 2010. pove}ao seza 0,4%, a nezaposlenih `ena pove}ao za 0,3% uodnosu na oktobar 2010. godine.

Udio `enske populacije u nezaposlenima iznosi50,3% ili u apsolutnom iznosu 261.191 osoba `ensko-ga spola.

Zaposleni po djelatnostima U novembru 2010. godine broj zaposlenih u

pravnim osobama BiH iznosio je 686.434, a od toga278.641 `ena. U odnosu na oktobar 2010. godine brojzaposlenih u pravnim osobama pove}ao se za 0,1%, azaposlenih `ena smanjio za 0,1%.

U pore|enju sa novembrom 2009. godine, najve}iindeks zaposlenja imao je sektor Ostale dru{tvene,socijalne i li~ne uslu`ne djelatnosti (O) sa 14 indeksnihpoena isti sektor i kod `enske radne snage je na prvommjestu sa pove}anjem od 20,4 indeksna poena.

Indeks potro{ackih cijenaMjese~na inflacija u decembru 2010. godine u

BiH bila je 0,8%.

Posmatrano po odjeljcima prema namjenipotro{nje, u decembru 2010. u odnosu na novembar2010. godine najvi{e su porasle cijene u odjeljkuHrana i bezalkoholna pi}a za 2%, Prijevoz za 1,3%,Namje{taj, ku}anski ure|aji i redovno odr`avanje ku}eza 0,4%, te Stanovanje, elektri~na energija, plin i drugienergenti za 0,1%.

Rast cijena u decembru u odnosu na novembar jevelikim dijelom nastao zbog vi{ih cijena hrane za2,2%, goriva i maziva za 2,3%, te elektri~ne energije,plina i drugih energenata za 3%, koji imaju velikou~e{}e u potro{nji doma}instava, kao i cijeli odjeljciHrana i bezalkoholna pi}a, Prijevoz i Stanovanje, elek-tri~na energija, plin i drugi energenti.

U istom periodu prosje~an pad cijena zabilje`en jeu odjeljcima Alkoholna pi}a i duhan i Odje}a i obu}aza 0,3%, te Ostala dobra i usluge za 0,1%.

Indeks obima industrijske proizvodnje u BiHU decembru 2010. stopa promjene ukupne indus-

trijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosje~numjese~nu proizvodnju iz 2009. godine je pozitivna iiznosi 16,1%.

U odnosu na decembar 2009. stopa promjeneproizvodnje iznosi 8,7%. Stopa promjene ukupneproizvodnje (od januara do decembra 2010.) premaistom periodu 2009. godine iznosi 1,6%.

U odno su na novembar 2010. godine stopa prom-jene obima proizvodnje iznosi 4,4%.

U podru~ju C Va|enje ruda i kamena stopa promjeneindustrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosje~numjese~nu proizvodnju iz 2009. godine iznosi 7,9%.

Stopa promjene proizvodnje u odnosu na decem-bar 2009. godine iznosi 9,6%. Stopa promjene ukupneproizvodnje prema istom periodu 2009. godine iznosi-3,8%.

U podru~ju D Prera|iva~ka industrija stopa prom-jene industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na pros-je~nu mjese~nu proizvodnju iz 2009. godine iznosi10,4%.

Stopa promjene proizvodnje u odnosu na decem-bar 2009. godine iznosi 2,9%. Stopa promjene ukupneproizvodnje prema istom periodu 2009. godine iznosi1,9%.

U podru~ju E Proizvodnja i snabdijevanje elek-tri~nom energijom, plinom i vodom stopa promjeneindustrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosje~numjese~nu proizvodnju iz 2009. godine iznosi 35,1%. Stopa promjene proizvodnje u odnosu na decembar2009. godine iznosi 24,7%. Stopa promjene ukupneproizvodnje prema istom periodu 2009. godine iznosi3,7%.

Me|u indeksima prema glavnim industrijskim grupa-ma, najve}u pozitivnu stopu promjene obima proizvod-nje, tj. stopu rasta prema istom mjesecu prethodnegodine, u iznosu od 20,8%, ima grupa Energija. Najve}ustopu pada prema istom mjesecu prethodne godine, uiznosu od -29,3%, ima grupa Kapitalni proizvodi. Istagrupa Kapitalni proizvodi ima i najve}u stopu padakumulativne proizvodnje prema istom periodu 2009.godine, u iznosu od -39,2%.

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 17

FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Indeksi industrijske proizvodnjeIndustrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i

Hercegovine u januaru 2011. u odnosu na prosje~numjese~nu proizvodnju iz 2010. godine manja je za5,9%, u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca pro{legodine ve}a je za 8,8%, dok je u odnosu na decembarpro{le godine manja za 15,2%.

Posmatrano po podru~jima industrijskih djelatnos-ti u januaru 2011. u odnosu na proizvodnju iz januara2010. godine industrijska proizvodnja u

podru~ju Va|enje ruda i kamena ve}a je za 12,4%,u podru~ju Prera|iva~ka industrija ve}a je za 9,5%, i upodru~ju Proizvodnja i snabdijevanje elektri~nomenergijom, gasom i vodom ve}a je za 6,4%.

Prema glavnim industrijskim grupacijama industri-jskih proizvoda u januaru 2011. u odnosu na proizvod-nju iz januara 2010. godine, proizvodnja bilje`ipove}anje energije za 6,5%, intermedijarnih proizvo-da, osim energije za 21,5%, kapitalnih proizvoda za25% i netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za4,0%, dok je zabilje`eno smanjenje trajnih proizvodaza {iroku potro{nju za 2,5%.

Zaposlenost po podru~jima U decembru 2010. ukupan broj zaposlenih u

Federaciji BiH iznosio je 424.598, {to predstavljasmanjenje broja zaposlenih za 0,4% u odnosu nanovembar 2010. godine.

U odnosu na godi{nji prosjek broja zaposlenih u2009. godini do{lo je do smanjenja za 0,5%.

Prosje~na neto pla}a za decembarProsje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po

zaposlenom za decembar 2010. godine u FederacijiBiH iznosila je 826,93 KM, {to je nominalno vi{e za1,9% u odnosu na novembar 2010 godine.

Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a pozaposlenom za decembar 2010. godine je realno vi{aza 1,0% u odnosu na novembar 2010. godine.

Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a pozaposlenom za decembar 2010. godine vi{a je nomi-nalno za 2,4%, a realno manja za 0,7% u odnosu naisti mjesec prethodne godine.

Indeks potro{a~kih cijena Ukupan indeks potro{a~kih cijena u decembru 2010.

godine vi{i je za 0,9% u odnosu na prethodni mjesec.Posmatrano po odjeljcima COICOP klasifikacije,

rast cijena registrovan je u odjeljcima Hrana i bezalko-holna pi}a za 1,9%, Prevoz za 1,4%, Namje{taj,ku}anski ure|aji i redovno odr`avanje ku}e za 0,2% iStanovanje, voda, elektri~na energija, plin i drugi ener-genti za 0,1%.

U odjeljku Odje}a i obu}a cijene su ni`e za 0,3%,a u odjeljku Zdravstvo za 0,1%.

U ostalim odjeljcima cijene se nisu mijenjale u

ovom mjesecu. Ukupan indeks potro{a~kih cijena udecembru 2010. godine je vi{i za 3,1% u odnosu naisti mjesec prethodne godine.

Prosje~an indeks potro{a~kih cijena u 2010. godi-ni u odnosu na 2009. godinu je vi{i za 1,8%.

Ukupan indeks potro{a~kih cijena u decembru 2010.godine je vi{i za 3,4% u odnosu na prosjek 2009. godine.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskihproizvoda

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskihproizvoda u decembru 2010. godine vi{i je za 0,6% uodnosu na prethodni mjesec.

Posmatrano prema glavnim industrijskim grupacija-ma, indeks cijena intermedijarnih proizvoda osim energi-je vi{i je za 1,7%, kapitalnih proizvoda za 0,4%, aenergije i trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 0,2%.

U grupaciji netrajnih proizvoda za {iroku potro{njuindeks cijena se nije mijenjao u ovom mjesecu.

Posmatrano prema podru~jima KD-a, indeks cijenaje vi{i u podru~ju Prera|iva~ke industrije za 1%, dok jeu podru~ju Va|enja ruda i kamena ni`i za 0,1%.

U podru~ju Snabdijevanja elektri~nom energijom,plinom i vodom indeks cijena se nije mijenjao u ovommjesecu.

Posmatrano po oblastima, rast indeksa cijena je reg-istrovan kod Proizvodnje koksa, derivata nafte i nuk-learnog goriva za 5,4%, Proizvodnje baznih metala za5,2%, Proizvodnje kancelarijskih ma{ina i ra~unara za3,8%, Proizvodnje metalnih proizvoda, osim ma{ina iopreme za 1,8%, Proizvodnje celuloze, papira iproizvoda od papira za 0,8%, Prerade drveta i proizvodaod drveta i plute osim namje{taja; proizvodnje predmetaod slame i pletarskih materijala za 0,5%, Proizvodnjeprehrambenih proizvoda i pi}a za 0,3% i Proizvodnjenamje{taja, ostale prera|iva~ke industrije, d.n. za 0,2%.

Pad indeksa cijena registrovan je kod Proizvodnjeelektri~nih ma{ina i aparata za 0,5%, [tavljenja iobrade ko`e; proizvodnje kofera, ru~nih torbi, sed-larskih i sara~kih proizvoda i obu}e za 0,2%, Va|enjauglja i lignita, va|enja treseta, Proizvodnje hemikalijai hemijskih proizvoda i Proizvodnje proizvoda odgume i plasti~nih masa za 0,1%.

U ostalim oblastima indeksi cijena se nisu mijenjaliu ovom mjesecu. Ukupan Indeks cijena proizvo|a~aindustrijskih proizvoda u decembru 2010. godine vi{ije za 2% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Prosje~an indeks cijena proizvo|a~a industrijskihproizvoda u 2010. u odnosu na prosjek 2009. godinese nije promijenio.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskihproizvoda u decembru 2010. vi{i je za 2,6% u odnosuna prosje~an indeks iz 2009. godine.

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine18

Kada su u pitanju regionalna pitanja i me|unarodneobaveze nastavljena je provedba Dejtonsko-pari{kog mi-ro vnog sporazuma. Saradnja sa Me|unarodnim krivi~nimsudom za biv{u Jugoslaviju (MKSJ) je i dalje zadovoljava-ju}a. Me|utim, za vrijeme predizbornog perioda Repu -blika Srpska je ~esto dovodila u pitanje teritorijalni inte -gritet zemlje. Nadalje, politi~ki lideri Republike Srpske sunastavili da daju izjave u kojima negiraju ozbiljnost ma-sakara nad civilnim stanovni{tvom za vrijeme rata.

Pobolj{ana je saradnja izme|u sudova i tu`ilacaBiH, Hrvatske i Srbije. Potpisani su bilateralni sporazumio uzajamnom priznavanju i izvr{enju presuda ukrivi~nim predmetima. Potrebno je poduzeti daljnjekorake ka ja~anju kapaciteta za rje{avanje slu~ajeva rat-nih zlo~ina, naro~ito kroz pobolj{anje funkcionisanjakantonalnih sudova i suda Distrikta i obezbje|ivanjeodgovaraju}ih finansijskih sredstava. Regionalna sarad-nja i obezbje|enje odgovaraju}e za{tite svjedoka }e utome imati klju~nu ulogu.

Kada je u pitanju Me|unarodni krivi~ni sud, bilater-alni sporazum o imunitetu sa Sjedinjenim Ameri~kimDr`avama nije u skladu sa Zajedni~kim stavom EU, kaoni sa vode}im principima EU. BiH treba da postigneuskla|enost sa stavom EU.

Proces Sarajevske deklaracije je dobio novi poticajnakon sastanka ministara odr`anog u Beogradu u martu2010. BiH, Hrvatska, Crna Gora i Srbija su dogovorile sa -radnju kako bi usaglasile statistike o izbjeglicama. Zemljesu, tako|e, postigle saglasnost da rade na pronalasku rje-{enja za veliki broj nerije{enih pitanja do kraja godine.

BiH i dalje aktivno u~estvuje u regionalnim inicijati-vama, uklju~uju}i i Proces saradnje u jugoisto~noj Evropi(SEECP), Regionalno vije}e za saradnju (RCC) i Centra -lno evropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA).Odnosi BiH sa susjedima su se dalje razvili zahvaljuju}iodre|enim va`nim regionalnim inicijativama koje pod-sti~u pomirenje. Me|utim, odre|ena pitanja vezana zagranice sa susjednim zemljama ostaju otvorena. Oni kojiposjeduju paso{e Kosova i dalje imaju pote{ko}e pridobijanju viza kako bi prisustvovali regionalnim sas-tancima u BiH.

BiH je ostvarila umjeren ekonomski oporavak u2010., nakon recesije iz 2009. Ovaj oporavak je ugla-vnom rezultat vanjske potra`nje. Nezaposlenost je osta-la visoka. Fiskalni polo`aj je zna~ajno oslabio u 2009.kako su javne finansije pretrpjele ozbiljna optere}enjausljed smanjenja prihoda i velike potro{nje. Opredijelje -

nost za strukturne reforme i ~vrste javne finansije i daljenije ujedna~ena u cijeloj dr`avi. Odre|ene mjere fiska-lne i strukturalne reforme su nedavno provedene podpritiskom bud`etskog debalansa i programa Me|unaro-dnog monetarnog fonda. Ipak, bud`eti i dalje nisusamoodr`ivi, a kvalitet javnih finansija je jo{ uvijek slab.

Kada su u pitanju ekonomski kriteriji, BiH je postiglamalo dodatnog napretka u uspostavljanju funkcionalnetr`i{ne ekonomije. Potrebno je odlu~no nastaviti zna-~ajne reformske aktivnosti kako bi dr`ava postala spo-sobna da se dugoro~no nosi sa pritiskom konkurencije itr`i{nim silama unutar Unije.

Realizacija stand-by aran`mana sa Me|unarodnimmonetarnim fondom je u velikoj mjeri zadovoljavaju}a.O~uvana je finansijska i monetarna stabilnost. Aran`manValutnog odbora i dalje u`iva veliki kredibilitet. Vra}enoje povjerenje u lokalne banke, a u toku 2010. godinedoma}instva su preusmjerila svoju {tednju u bankarskisektor. Industrijska proizvodnja je ne{to pove}ana u prvojpolovini 2010. godine. Uglavnom kao rezultat kretanjame|unarodnih cijena, inflacija je po~etkom 2010. go -dine vra}ena na niske stope. Vanjski debalansi su sman-jeni usljed rasta izvoza. Zabilje`ena su odre|ena ogra -ni~ena pobolj{anja u poslovnom okru`enju, posebnokada je rije~ o registraciji preduze}a.

Ipak, fiskalni polo`aj BiH i dalje je te`ak, posebno uFederaciji BiH. Privr`enost dogovorenim mjerama fiskal -nog prilago|avanja i strukturnih reformi, te njihova real-izacija, nije bila ujedna~ena u cijeloj zemlji. Kvalitet javnihfinansija je ostao na niskom nivou, sa visokim udjelomteku}ih izdataka u BDP-u. Nije bilo napretka u pogleduprivatizacije, restrukturiranja javnih preduze}a i liberal-izacije mre`nih industrija. Unapre|enje infrastrukture jenastavljeno, ali sporo. Proizvodni kapaciteti i konkurent-nost ekonomije su i dalje niski, budu}i da doma}i izvorirasta nisu iskori{teni na odgovaraju}i na~in. Nedovoljnastrukturalna fleksibilnost, izra`ena kroz faktore kao {to suvisoke stope socijalnih doprinosa i niska pokretljivostradne snage i dalje ometa otvaranje radnih mjesta i u~e{}ena tr`i{tu rada. Visoki i lo{e usmjereni socijalni transferiumanjuju spremnost na rad, dodatno nagla{avaju}i potre-bu za reformom sistema socijalnih beneficija.Nezaposlenost je i dalje visoka, a neformalni sektor jo{ uvi-jek predstavlja zna~ajan problem. Na poslovno okru`enjeuti~u administrativna neefikasnost i slaba vladavina prava.

BiH je ostvarila ograni~en napredak u uskla|ivanjusvog zakonodavstva i politika sa evropskim standardima.

EVROPSKA UNIJA

Dejtonsko-pari{ki mirovni sporazum

Saop{tenje Komisije Savjetu/Vije}u i evropskom Parlamentu

(nastavak)

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 19

Odre|eni napredak je postignut u oblastima kao {to suslobodno kretanje kapitala, intelektualno vlasni{tvo,obra zovanje i istra`ivanje, transport, finansijska kontro-la, te u odre|enom broju pitanja iz oblasti pravde, slo-bode i sigurnosti. Posebni napori su i dalje neophodnikada je u rije~ o slobodnom kretanju robe, ljudi i uslu-ga, carinama i oporezivanju, konkurenciji i dr`avnojpomo}i, javnim nabavkama, zapo{ljavanju i socijalnojpolitici, poljoprivredi i ribarstvu, `ivotnoj sredini, energi-ji, te informacionom dru{tvu i medijima.

Sveukupno gledano, provedba Privremenog sporazu-ma je bila neujedna~ena. Dr`ava kr{i Privremeni spo-razum zbog neuskla|ivanja sa Evropskom konvencijom oljudskim pravima u vezi sa pravom na jednako postupan-je bez diskriminacije, te zbog toga {to nije osnovala tijeloza dr`avnu pomo}. Potrebno je dalje ja~anje administra-tivnih kapaciteta kako bi se ostvarila zadovoljavaju}aprovedba Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju.

BiH je ostvarila odre|eni napredak u oblastiunutra{njeg tr`i{ta. Kada je rije~ o slobodnom kretanjurobe, pripremne aktivnosti su umjereno napredovale.Odre|eni napredak je postignut na podru~ju za{titepotro{a~a. I dalje su potrebni kontinuirani napori kako bise zakonski okvir pribli`io zakonodavstvu EU, te kako bise razvili neophodni administrativni kapaciteti.

U podru~ju slobodnog kretanja ljudi, usluga i pravaposlovnog nastana ostvaren je ograni~en napredak, kaoi u stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora.Potrebno je dodatno pojednostaviti sudske postupke iregistraciju preduze}a.

Postignut je odre|eni napredak u podru~ju slo-bodnog kretanja kapitala. Dalje uskla|ivanje zakono-davstva sa acquis-em je neophodno kako bi se osiguralopravilno funkcionisanje tr`i{ta kapitala u BiH. Postignutje mali napredak u oblasti carina i oprezivanja.

BiH je postigla odre|eni napredak u pogleduprovedbe pravila konkurencije. Me|utim, nije bilonapretka u podru~ju dr`avne pomo}i zbog neuspostavl-janja tijela za dr`avnu pomo}. Ostvaren je ograni~eninapredak u podru~ju javnih nabavki. Odre|eni napre -dak je postignut u pogledu usvajanja zakonodavstva izoblasti prava intelektualnog vlasni{tva.

U oblasti socijalne politike i politike zapo{ljavanja,te politike javnog zdravstva ostvaren je mali napredak. Upripremi je strate{ki dokument za cijelu dr`avu, alizakonodavstvo i politike su i dalje rascjepkani. Postignutje dobar napredak u oblasti istra`ivanja. Okvirni zakonii strategije u oblasti obrazovanja i kulture su usvojeni, alise ne provode. Nastavljeni su pregovori o priklju~enjuSvjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), ali taj procesjo{ uvijek nije zavr{en.

BiH je postigla odre|eni napredak u ispunjavanjuevropskih standarda u odre|enom broju sektorskih poli-tika. Pripreme u podru~ju malih i srednjih preduze}a(SME) su u ranoj fazi. Potrebno je razviti sveobuhvatnu

industrijsku strategiju, te sprovesti razvojnu strategiju zamala i srednja preduze}a na dr`avnom nivou. Ostvarenje mali napredak u oblasti poljoprivrede i ruralnograzvoja, sigurnosti hrane, veterinarstva, fitosanitarnepolitike i ribarstva. Usvojeno je provedbeno zakono-davstvo. Me|utim, nije bilo napretka u vezi sa uspostavl-janjem dr`avnog ministarstva poljoprivrede. Nedovoljnaprovedba dr`avnog zakonodavstva iz podru~ja veteri-narstva, sigurnosti hrane i fitosanitarne oblasti sprije~avaBiH da dostigne standarde EU.

Pripreme BiH u oblasti `ivotne sredine i klimatskihpromjena su i dalje u ranoj fazi. Potrebno je uspostavitiuskla|eni zakonodavni okvir za za{titu `ivotne sredine,kao i agenciju za za{titu `ivotne sredine na dr`avnomnivou. BiH je postigla neravnomjeran napredak u sektorutransporta. Do{lo je do odre|enih pomaka u pogledu tran-sevropske transportne mre`e, te u sektorima `eljezni~kogi saobra}aja unutra{njim plovnim putevima, dok jenapredak u podru~ju drumskog saobra}aja ograni~en.Pobolj{anje saobra}ajne infrastrukture i dalje ostaje neri-je{eno pitanje. Pripreme u oblasti energije nisu mnogonapredovale. Kao potpisnica Ugovora o Energetskojzajednici, BiH mora provesti relevantno zakonodavstvoEU iz oblasti energije. Kako bi garantovala sigurnost snab-dijevanja elektri~nom energijom, potrebno je osigurati dadr`avna kompanija za prenos u potpunosti funkcioni{e, teusvojiti sveobuhvatnu strategiju o energiji.

Napredak u oblastima informacijskog dru{tva imedija je bio ograni~en. Uskla|enost pravnog okvira uoblasti javnog emitovanja i dalje nije postignuta.Ozbiljan razlog za zabrinutost i dalje predstavljaju iza-zovi vezani za nezavisnost Regulatorne agencije zakomunikacije (RAK) i spora provedba reformi u oblastijavnog emitovanja.

Odre|eni napredak je ostvaren u oblasti finansijskekontrole. Uvedena je javna interna finansijska kontrola,ali je potrebno i dalje razvijati sisteme finansijskogupravljanja i kontrole. Potrebno je osigurati nezavisnostvanjske finansijske revizije. Izvjestan napredak je ost-varen u oblasti statistike po pitanju klasifikacije i regis-tara. Ipak, dr`avni zakon o popisu stanovni{tva idoma}instava nije usvojen. Potrebno je pobolj{ati sta-tisti~ke podatake o dr`avnim ra~unima, poslovnimaktivnostima i poljoprivredi. Jo{ uvijek nema odgovara-ju}e saradnje izme|u institucija koje se bave statistikomna dr`avnom i entitetskom nivou.

Napredak je ostvaren u oblasti pravde, slobode i sig-urnosti, iako neravnomjerno u razli~itim podru~jima. Uokviru razgovora o liberalizaciji viznog re`ima preduzetisu koraci ka ispunjavanju svih uslova iz mape puta.Nastavljeno je rje{avanje prioriteta u oblasti vizne poli-tike. Izdaju se biometrijski paso{i. Provedba sporazumao liberalizaciji viznog re`ima izme|u EU i BiH, kao isporazuma o readmisiji i dalje se odvija neometano.

Pripremila: M. IDRIZOVI]

EVROPSKA UNIJA

Organizacija Ujedinjenih naroda ovaj datum je odredi-la1992. godine, s ciljem da se svake godine uka`e na `ivotnuva`nost i za{titu vode, te njeno odr`ivo kori{tenje. Uz dovoljnukoli~inu raspolo`ive vode, kvalitet vode je klju~ odr`anjazdravlja ljudi i ekolo{kih sistema. U mnogim podru~jima svije-ta nedovoljni ili nepostoje}i propisi o za{titi vode uzrok su dra-mati~nog zaga|enja rijeka i jezera, pa i podzemnih voda.

^ista i sigurna voda za pi}e od `ivotne je va`nosti zaopstanak svih `ivih bi}a i funkcionisanje ekosistema,zajednica i privrede. Me|utim, kvalitet voda diljem svijetasve je vi{e ugro`en porastom stanovni{tva, pove}anjemindustrijskih i poljoprivrednih aktivnosti, te klimatskimpromjenama koje prijete globalnom hidrolo{kom ciklusu.

Kvalitet vode postao je globalni problem. Svakog danamilioni tona neprikladno obra|ene kanalizacijske, industri-jske i poljoprivredne otpadne vode ulijevaju se u vode svi-jeta. Svake godine sve vi{e ljudi umire zbog posljedicakonzumacije nezdrave vode, a to najvi{e poga|a djecumla|u od pet godina.

Ekonomski gubici usljed nesta{ice vode i sanitacije samou Africi procjenjuju se na 28,4 milijardi dolara, ili oko 5%BDP-a. Kontaminacija vode slabi ili uni{tava prirodne eko-sisteme koji podupiru zdravlje ljudi, proizvodnju hrane i bio-raznolikost. One~i{}ena pitka voda najve}im dijelomzavr{ava u okeanima, nanose}i ogromne {tete obalnimpodru~jima i ribarstvu.

Nu`no je da globalna zajednica zajedni~ki prihvati iza-zov o~uvanja kvaliteta vode rijeka, jezera, staja}ica iteku}ica. U tu svrhu mora se sprije~iti daljnje one~i{}enjevoda, tretirati ve} one~i{}eni vodotokovi i ponovo uspostavi-ti njihov kvalitet i zdravlje.

Svake godine Svjetski dan voda isti~e specifi~an aspektsvje`e vode za pi}e. Cilj Svjetskog dana voda 2011. godineje usmjeravanje me|unarodne pa`nje na uticaj brzog rastastanovni{tva, rast industrijalizacije i neizvjesnosti, koje suuzrokovane klimatskim promjenama, sukobima i prirodnimnepogodama, na urbane vodne sisteme. Ovogodi{nja tema„Voda za gradove: odgovor na urbani izazov” ima za ciljda pozove i podstakne vlade, organizacije, zajednice ipojedince da se aktivnije anga`uju na problemu upravljan-ja vodom u gradovima. Ovo je prvi put u istoriji ~ovje~anst-va da ve}ina svjetskog stanovni{tva `ivi u gradovima: ~ak3,3 milijarde ljudi, a podru~ja gradskih sredina i dalje nas-tavljaju rasti, a 38 posto ovog rasta predstavljaju sirotinjske~etvrti, dok se gradsko stanovni{tvo pove}ava br`e nego {tose gradska infrastruktura mo`e tome prilagoditi.

Sredi{nja manifestacija povodom ovogodi{njeg Svje -tskog dana voda odr`a}e se u Kejptaunu u Ju`noafri~kojRepublici od 20. do 22. marta.

Lejla SADIKOVI]l.sadikovic@kfbih.com

Svjetski dan voda 22. mart

Voda za gradoveMe|unarodni svjetski dan voda obilje`ava se 22. marta svake godine i predstavlja jedan od na~ina za skretanje pa`njena va`nost obezbje|enja svje`e vode i zagovaranja odr`ivog upravljanja izvorima pitke vode