Najcesce Osipne Bolesti Kod Dece

NAJČEŠĆE OSIPNE BOLESTI

KOD DJECE

NAJČEŠĆE OSIPNE BOLESTI KOD DJECE

1

SADRŽAJ

KLASIFIKACIJA 2

SCARLATINA

ŠARLAH 3

VARICELLA

VODENE OSPICE 7

MORBILLI

OSPICE, MALE BOGINJE 10

RUBEOLA

CRVENKA 13

EGZANTHEMA SUBITUM

ROSEOLA INFANTUM, TRODNEVNA GROZNICA 16

ERYTHEMA INFECTIOZUM

PETA BOLEST, ZARAZNO CRVENILO 18

HAND, FOOT AND MOUTH SYNDROM

BOLEST RUKU, STOPALA I USTA 21

DERMATITIS ATOPICA

ATOPIJSKI DERMATITIS, DOJENAČKI EKCEM 23

PRILOG: 26

KARAKTERISTIKE I DISTRIBUCIJA OSIPA - FOTOGRAFIJE 26

KLASIFIKACIJA PREPORUKA

LITERATURA


2

NAJČEŠĆE OSIPNE BOLESTI KOD

DJECE

CILJ ovog vodiča je pružanje osnovnih informacija o osipima kod djece, kako bi se promjene na koži pouzdano mogle opisati, pravovremeno prepoznati uzrok pojave, a time i ispravno pristupiti njihovom rješavanju.

Namijenjen je svakodnevnom radu porodičnog ljekara sa djecom.

KLASIFIKACIJA

Klasifikacija osipa prema etiologiji: • Bakterijski:

o - Scarlatina - Šarlah

• Virusni:

o Varicella - Vodene ospice

o Morbilli - Ospice o Rubeola - Crvenka o Egzanthema subitum – Roseola infantum – Trodnevna

groznica o Eritema infekciozum – Peta bolest o Hand foot mouth syndrom – Bolest ruku, stopala i usta

• Alergijski (ostali):

o Dermatitis atopica - Atopijski dermatitis


3

SCARLATINA (ŠARLAH)

A38 Scarlatina Šarlah

DEFINICIJA

Sindrom čiji je uzrok toksin iz streptokoka grupe A.

ETIOLOGIJA I EPIDEMIOLOGIJA

• Uzročnik je beta-hemolitički streptokok grupe A.

• Izvor infekcije je bolesnik ili kliconoša.

• Prenosi se kapljičnim putem.

• Bolest se najčešće pojavljuje u jesen, zimu i proljeće.

• Najčešća je u dobi od 5-15 godina.

Stepen dokaza

IA

KLINIČKA SLIKA

• Osnovna obilježja: opšti simptomi, angina i osip.

• Inkubacija traje 3 – 5 dana.

• Bolest počinje naglo, povišenom temperaturom, bolnim grlom, povraćanjem i

malaksalošću.

• Angina: ždrijelo i tonzile žarko crvene, u lakunama eksudat, na mekom

nepcu tačkast crven enantem, jezik obložen, 4 dana malinasto crvene boje (malinast jezik).

• Osip: izbija 1. i 2. dana, prvo na vratu, trupu potom i ekstremitetima.

• Osip je sitnotačkast, crven, najgušći u predjelu pektoralnih mišića, u aksilama, na donjem trbuhu i na ekstremitetima (izraženiji na fleksornim stranama).

• Na licu samo crvenilo obraza i perioralno bljedilo (Filatovljev trougao).

• Koža kao suncem opaljena i hrapava, moguće sitne petehije (aksile, laktovi), tzv. Pastijin znak.

• Poslije 3 dana bolesti osip blijedi, a oko 7. dana dolazi do ljuštenja kože (dlanovi, tabani).

DIJAGNOZA

Dijagnoza se postavlja na osnovu karakteristične kliničke slike.


4

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA

• Eksfolijativni dermatitis,

• Erythema multiforme,

• Mononucleosis,

• Erythema infectiosum (peta bolest),

• Rubeola,

• Pharyngitis,

• Morbili,

• Pityriasis rosea,

• Scabies,

• Nespecifični virusni egzantem.

PRETRAGE

LABORATORIJSKE ANALIZE

• Leukociti (LE), diferencijalna krvna slika (DKS),

• Nalaz: u početku neutrofilna leukocitoza, a 8. dana porast eozinofila.

OSTALE PRETRAGE

• Bris grla: izolacija beta-hemolitičkog streptokoka je relativan nalaz,

• Brzi antigen test, uz napomenu da negativan test ne isključuje

prisustvo bakterijske infekcije,

• Antistreptolizinska antitijela.

LIJEČENJE

CILJ LIJEČENJA

• Eradikacija infekcije,

• Prevencija komplikacija,

• Prevencija širenja/prenošenja infekcije.

TRETMAN BEZ MEDIKAMENATA

• Mirovanje,

• Hidracija.


5

MEDIKAMENTNI TRETMAN1

Antipiretici npr. paracetamol 10-15 mg/kg p.o. / 4-6h

Antibiotici:

• benzatin-fenoksimetilpenicilin 25.000-100.000 ij/kg u

tri doze, 10 dana per os

• prokain-benzilpenicilin

• predškolska djeca 400.000 ij 1-2 x dnevno im./10 dana

• školska djeca 800.000 ij 1-2x dnevno im./10 dana

• benzatin-benzilpenicilin jednokratno 600.000 -

1.200.000 ij. i.m.

• eritromicin 40 mg/kg/dan u 3–4 doze/10 dana per os

• azitromicin 10 mg/kg/dan 1x dnevno /5 dana per os

Nivo preporuke

A

PRAĆENJE PACIJENTA

Kontrolni pregled za 1 do 2 dana. Provjeriti postojanje znakova komplikacija.

Nivo preporuke

A

PROGNOZA I PROFILAKSA

• Vrlo dobra prognoza - rano uvođenje antibiotika.

• Ispravna terapija je najbolja profilaksa.

INDIKACIJE ZA UPUĆIVANJE SPECIJALISTI

(INFEKTOLOGU ILI U ZAVISNOSTI OD VRSTE KOMPLIKACIJE)

U slučaju pojave komplikacija, koje mogu biti:

Rane:

• Toksične: artritis, miokarditis,

• Septičke: otitis media, sinusitis, artritis, endokarditis, meningitis.

1 Fabrički nazivi lijekova navedeni su u „Registru lijekova Republike Srpske sa

osnovama farmakoterapije“


6

Kasne:

• Akutni glomerulonefritis, • Reumatska groznica.

DOBRO JE ZNATI

Djeci treba obezbijediti kućnu njegu bar prva 24 sata od početka uzimanja terapije. Nakon 48 sati od uvođenja antibiotika, dijete nije zarazno.

Liječenje kliconoštva poslije terapije se ne preporučuje.

PREPORUKE ZA PACIJENTA

• Djeca treba da dobiju kompletnu terapiju u trajanju od 10 dana, bez obzira što se simptomi mogu povući ubrzo nakon započinjanja tretmana.

• Informisati roditelje da generalizovano ljuštenje (eksfolijacija) kože može trajati i duže od 2 nedjelje.

• Ukazati na upozoravajuće znake komplikacija npr. konstantna groznica,

uporan bol u grlu i generalizovani otok.


7

VARICELLA (VODENE OSPICE)

B01 Varicella Vodene ospice

DEFINICIJA

Vodene ospice su vrlo kontagiozna, blaža dječija infektivna bolest, uzrokovana primarnom infekcijom varicella-zoster virusom iz porodice herpes virusa.


• Varicella-zoster virus.

• Najveća incidenca je u dobi 2. do 8. godine života.

• Često se javlja u manjim epidemijama.

• Prenosi se kapljičnim putem ili kontaktom.

• Ulazno mjesto je sluznica gornjih disajnih puteva.

• Bolesnik je infekciozan 1 dan prije osipa i dok kruste ne postanu suhe (6 –

10 dana).

KLINIČKA SLIKA

Osnovno obilježje bolesti je vezikulozni osip na koži i sluznici. Inkubacija traje 10

– 20 dana. Bolest počinje laganom temperaturom i malaksalošću.

• Osip se javlja prvo na trupu, potom na vratu, glavi, ekstremitetima.

• Razvoj promjene od makule do kruste traje 2-3 dana.

• Tipična varičelozna eflorescenca je vezikula.

• Osip izbija na mahove (istovremeno sve faze)

• Mogu biti zahvaćene i sluznice (vezikule)

• Izbijanje osipa traje oko 5 dana.

DIJAGNOZA

Dijagnoza se postavlja na osnovu tipične kliničke slike.


• Impetigo kontagioza,

• Generalizovani oblik herpes simpleksa,

• Herpetizirani ekcem,


8

• Strofulus,

• Scabies.

PRETRAGE


• Leukociti i diferencijalna krvna slika,

• Nalaz: leukopenija sa limfocitozom, ali nalaz može biti i uredan.

OSTALE PRETRAGE

• Serološki testovi (vezivanje komplementa i hemaglutinacija – u

domenu konsultanta).

LIJEČENJE

CILJ LIJEČENJA

• Suportivna njega.


• Kod nekomplikovanih slučajeva ne treba nikakvo liječenje.

• Održavati čistoću okoline i odjeće kao i ličnu higijenu djeteta.

MEDIKAMENTNI TRETMAN

• Kod jačeg svrbeža - oralni antihistaminici.

• Kod piodermije - antibiotik prema brisu lezije.

• Kod imunodeficijentnih slučajeva daje se aciklovir 30-45

mg/kg/dan, 8 -10 dana i.v.infuzija.

PRAĆENJE PACIJENTA

Kontrolni pregled je potrebno obaviti nakon 7 dana. Nivo

preporuke

A


• Sekundarna bakterijska infekcija kožnih lezija (impetigo, flegmona, erizipel),

• Pneumonia (kod imunodeficijentnih pacijenata),

• Encefalitis (vrlo rijetko).


9

PREVENCIJA

Imunokompromitovana djeca treba da prime varicella zoster imunoglobulin (VZIG) unutar 24 sata od izlaganja virusu. Imunoglobulin se takođe preporučuje kod novorođenčadi i porodilja kod kojih su se pojavile ospice unutar 5 dana prije i

48 sati poslije poroda.


10

MORBILLI (OSPICE, MALE BOGINJE)

B05 Morbilli Ospice , Male boginje

DEFINICIJA

Ospice su akutna, vrlo zarazna bolest, uzrokovana virusom ospica (morbillivirus), koji pripada porodici paramiksovirusa.


• Uzročnik virus ospica – morbilli virus.

• Izvor infekcije je bolestan čovjek.

• Prenosi se kapljičnim putem, rjeđe indirektno.

• Dijete je najinfektivnije prvih 4 - 5 dana bolesti.

• Najčešće javljanje u pretškolskoj dobi.

• Ostavljaju doživotni imunitet.

KLINIČKA SLIKA

Osnovna obilježja bolesti su: kataralna upala disajnih puteva, konjunktivitis i osip uz karakterističan enantem bukalne sluznice - Koplikove pjege. Inkubacija traje

10 – 12 dana.

• Bolest započinje povišenom temperaturom, malaksalošću, gubitkom apetita i respiratornim kataralnim simptomima (kataralni ili prodromalni stadijum).

• Mrljasti enantem i Koplikove pjege na sluznici ždrijela i obraza pojavljuju se 1-2 dana prije osipa.

• Četvrtog ili petog dana bolesti se javlja osip (egzantemski stadijum).

• Osip nastaje prvo iza uški, na čelu, potom se širi na lice, vrat, trup, ekstremitete.

• Osip je gust, makulopapulozan, svjetlocrven, konfluirajući.

• Izbijanjem osipa temperatura dostigne vrhunac (39-40°C) uz najjače izražene kataralne znakove.

• Nakon 3-4 dana osip blijedi istim redoslijedom kako je izbijao.

• Tada uslijedi lagano perutanje kože na trupu i licu (ne na dlanovima i tabanima).

• Poslije osipa pada temperatura i povlače se kataralni simptomi.

Prognoza bolesti je dobra.


11

DIJAGNOZA

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike.


• Rubeola,

• Egzantema subitum,

• Infektivna mononukleoza,

• Toksoalergijski osip.

PRETRAGE



• Nalaz: leukopenija sa sa pomakom u lijevo.

OSTALE PRETRAGE

• Hemaglutinacija i imunofluoroscentna metoda (u domenu

konsultanta infektologa).

LIJEČENJE


• Simptomatski tretman.


• Bakterijske komplikacije se liječe antibioticima.


U slučaju pojave komplikacija:

• Otitis media,

• Pneumonia,

• Neurološke komplikacije.

PREVENCIJA

• Aktivna imunizacija – vakcina (živa ateniuirana),

• Pasivna imunizacija – imunoglobulin.


12

DOBRO JE ZNATI

Širenje infekcije sprječava se strogom izolacijom bolesnika od neimunih osoba tokom kataralnog stadija i prva dva dana egzantemskog stadija bolesti.


13

RUBEOLA (CRVENKA)

B06 Rubeola Crvenka

DEFINICIJA

Rubeola je akutna infektivna bolest uzrokovana virusom rubele iz porodice togaviridae.

Bolest nije teška, ali je medicinski značajna. Ukoliko trudnica oboli od rubeole moguća je infekcija ploda (konatalna rubeola) .


• Uzročnik: virus rubele.

• Izvor infekcije je bolesnik.


• Imunizacija je znatno smanjila učestalost obolijevanja.

• Virus ulazi kroz disajne puteve i razmnožava se u limfnim čvorovima vrata, odakle prodire u krv.

KLINIČKA SLIKA

• Osnovna obilježja bolesti su: otok limfnih čvorova i osip.

• Inkubacija traje 16 -18 dana. Bolest počinje pojavom osipa, a prodromalni

simptomi su neznatni.

• Sedam dana prije pojave osipa povećavaju se limfni čvorovi vrata (moguć generalizovani limfadenitis).

• Osip se javi prvo na licu i vratu, a u toku nekoliko sati se proširi po cijelom

tijelu.

• Osip je makulozan, makulopapulozan, ružičast, sitniji, svjetliji nego kod ospica i obično ne konfluira.

• Nakon 1 - 4 dana osip blijedi istim redoslijedom kako se pojavio.

• Temperatura nije povišena ili je povišena neznatno.

• Imunost je doživotna (mali broj reinfekcija).

• Tok bolesti može biti atipičan (bez karakterističnih simptoma).

DIJAGNOZA



14


• Morbili,

• Nespecifični virusni egzantem,

• Šarlah,

• Erythema infectiosum (peta bolest),

• Infektivna mononukleoza.

PRETRAGE


• Leukociti - nalaz normalan ili leukopenija, tzv. šarena krvna slika.

OSTALE PRETRAGE

• Serološki testovi: hemaglutinacija.

LIJEČENJE

CILJ LIJEČENJA

• Tretirati simptome,

• Prevenirati širenje u okolini.


• Mirovanje,

• Hidracija.


Antipiretici npr. paracetamol 10-15 mg/kg p.o. / 4-6h.

Antibiotike treba koristiti samo u slučaju bakterijske

infekcije.

Nivo preporuke

A

PRAĆENJE PACIJENTA

Kontrolni pregled je potrebno obaviti ukoliko postoje komplikacije.

Nivo preporuke

A

Neophodno je savjetovati roditelje da je kontrola obavezna ukoliko se pojave

komplikacije.


15

Potpuni oporavak uslijedi nakon jednu do dvije nedjelje. Nivo

preporuke A


U slučaju pojave komplikacija:

• Encefalitis,

• Artritis,

• Purpura.

PREVENCIJA

• Aktivna imunizacija (živa atenuirana vakcina).


Ograničiti društvene kontakte, posebno sa trudnicama tokom 14 dana od pojave osipa.


16

EGZANTEMA SUBITUM (TRODNEVNA GROZNICA)

B08.2 Egzantema subitum, Roseola infantum Trodnevna groznica

DEFINICIJA

Akutna benigna bolest, koju karakteriše povišena temperatura u trajanju od 3 dana, a nakon pada temperature nastaje osip.

Može izgledati kao akutno febrilno stanje udruženo sa respiratornim ili gastrointestinalnim simptomima.


• Uzročnik: humani herpes virus 6.

• Izvor infekcije je čovjek,

• Starosna dob u kojoj se najčešće javlja bolest je do 2

godine, a pik javljanja je između 7 i 13 mjeseci.

• Godišnje doba obolijevanja: proljeće i jesen.

Stepen

dokaza IA

KLINIČKA SLIKA

Osnovne karakteristike bolesti su: trodnevna temperatura, a potom osip koji brzo (subitum) nestane. Inkubacija traje 7–17 dana. Bolest počinje naglo povišenom

temperaturom od 39–40°C, koja traje 3 dana, potom kritički pada i pojavi se osip.

• Osip se javlja prvo na trupu, potom na vratu, licu i ekstremitetima.

• Po izgledu je makulozan, makulopapulozan, svijetloružičast (sličan rubeoli).

• Osip nestaje nakon 1-2 dana i ne ostavlja nikakve tragove.

• Mogući su: lagani kataralni znaci, konvulzije (6%-15% slučajeva), diareja (68% slučajeva).

DIJAGNOZA



• Mononukleoza,

• Febrilne konvulzije,

• Erythema infectiosum (Peta bolest),


17

• Rubeola,

• Meningitis ili encephalitis,

• Morbili,

• Neželjena dejstva lijekova.

PRETRAGE

Ne preporučuju se. Nivo

preporuke

A

LIJEČENJE

CILJ LIJEČENJA

Suportivna terapija.


Simptomatsko liječenje uključuje:

•••• Mirovanje,

•••• Hidraciju,

•••• Objasniti pacijentu da je bolest benigne prirode.

Nivo preporuke

A


Paracetamol u dozi od 10-15 mg/kg TT / 4-6 sati. Nivo

preporuke A

Prognoza bolesti je dobra.


Ukoliko se pojave komplikacije:

• Konvulzije,

• Encephalitis,

• Meningitis,

• Hepatitis.


18

ERYTHEMA INFECTIOSUM

(PETA BOLEST, ZARAZNO CRVENILO)

B08.3 Erythema infectiosum Peta bolest , Zarazno crvenilo

DEFINICIJA

Benigna virusna dječija bolest, nazvana bolest “išamaranih obraza”.


• Uzročnik: parvovirus B19.


• Nije previše kontagiozna.

• Najčešće se javlja kod djece u dobi 5–14 godina.

• Pik pojave oboljenja je zima i rano proljeće.

• Epidemije se javljaju ciklično, svakih 4-7 godina.

Stepen dokaza

IA

KLINIČKA SLIKA

Osnovna obilježja bolesti su: lagan klinički tok i karakterističan osip. Inkubacija je

obično 7-10 dana, ali moguća i u rasponu od 4 do 21 dan. Prvi znak bolesti je

osip na koži lica.

• Osip je makulopapulozan, kao jače rumenilo obraza.

• Nakon 1–4 dana osip izblijedi i nestane.

• Isti osip se javlja na ekstremitetima, potom i na trupu.

• Osip u središtu blijedi, na periferiji se širi (liči na geografsku kartu).

• Nakon nekoliko dana izblijedi, a onda se ponovno javi na isti način.

• Ponekad se ponavlja u toku 2 – 4 nedjelje.

• Ostali simptomi mogu biti: glavobolja, groznica, bol u grlu, pruritus, prehlada,

abdominalni bol, artritis, koji zahvata metakarpofalangealne i interfalangealne zglobove, koljena, ručne zglobove, skočne zglobove.

DIJAGNOZA



19


• Bolest ruku, stopala i usta

• Morbili,

• Parotitis,

• Roseola infantum,

• Rubeola,

• Šarlah,

• Alergijski osip,

• Nespecifični virusni egzantem.

PRETRAGE



• Nalaz: leukopenija sa relativnom limfocitozom.

LIJEČENJE

CILJ LIJEČENJA

Suportivna njega.


• Izbjegavati toplotu ili sunčanje,

• Temeljito prati ruke.


Antipiretici i analgetici npr. paracetamol, 10-15 mg/kg TT Nivo

preporuke

A

PRAĆENJE PACIJENTA

Kontrola je obavezna ukoliko se pojave komplikacije ili

bolest ne prođe za 20 ili više dana.

Nivo preporuke

A


20


Ukoliko se pojave komplikacije:

• Kod djece sa hroničnom hemolitičkom anemijom ili kongenitalnom ili stečenom imunodeficijencijom.

• Artralgija ili artropatija se javljaju u 10% slučajeva.

• Aplastična anemija.

PREVENCIJA

Mjere izolacije školske djece nisu potrebne, priroda bolesti je lagana, djeca su zarazna prije osipa.

Nivo preporuke

A


21

HAND, FOOT AND MOUTH SYNDROME

(BOLEST RUKU, STOPALA I USTA)

B33.8 Hand, Foot and Mouth Syndrome

Bolest ruku, stopala i usta

DEFINICIJA

Hand foot and mouth disease (HFMD) – bolest ruku, stopala i usta je benigna i

česta bolest kod djece, koju karakteriše vezikulozni osip koji ubrzo ulcerira.


• Uzročnik je Coxsackie virus, tipovi 5,10,16.

• Obično se javlja u pretškolskoj dobi.

• Širi se direktnim kontaktom (sekrecija iz nosa, pljuvačka, stolica).

• Prognoza je sasvim dobra, nema komplikacija i nema rizika za druge u okruženju (trudnice).

KLINIČKA SLIKA

Osnovna obilježja bolesti su: lagani simptomi gornjeg respiratornog trakta i karakteristične lezije na koži šaka, stopala i sluznici usne duplje. Inkubacija traje

4–6 dana. Početak bolesti karakterišu blagi simptomi gornjeg respiratornog trakta.

• Lezije su prisutne na šakama, stopalima, usnoj duplji.

• Crvene makule postaju blijede, potom nastaju ovalne vezikule, blijedosive na crvenoj podlozi, ne svrbe, ne bole.

• Lezije su prisutne oko sedam dana.

DIJAGNOZA



• Peta bolest (Erythema infectiosum)


22

PRETRAGE


Nalaz krvne slike je uredan, a u nekim slučajevima je prisutan lagano

povišen broj eozinofila.

LIJEČENJE

CILJ LIJEČENJA

Suportivna terapija


Zbog lagane prirode bolesti, nisu potrebne mjere izolacije.


23

DERMATITIS ATOPICA (ATOPIJSKI DERMATITIS)

L20 Dermatitis atopica Atopijski dermatitis, Dojenački ekcem

DEFINICIJA

Atopijski dermatitis je alergijska hronična upala kože sa povremenim pogoršanjima. To je ujedno i najčešća hronična kožna bolest dječije dobi.


• Javlja se u 3–5 % djece do pete godine života.

• Nasljedna dispozicija za atopijske bolesti.

• Pozitivna porodična anamneza.

• U 30-50% slučajeva javi se astma ili alergijski rinitis.

• Karakteriše se porastom imunoglobulina E.

KLINIČKA SLIKA

• Prvi simptom je svrbež, a potom se javlja osip.

• Ogrebotine nastaju kao tragovi češanja.

• Bolest kod dojenčadi nastaje u dobi 2–6 mjeseci.

• Lokalizacija promjena: obrazi, čelo, ekstenzorne strane ekstremiteta.

• Promjene su: svrbež, eritem, papule, vezikule, kraste, ogrebotine.

• Kod pretškolske i školske djece u dobi 4-10 godina.

• Fleksorne strane velikih zglobova (koljena, laktovi).

• Koža suha, hrapava, lihenificirana, papule i kraste.

• Epizode egzacerbacija i remisija.

DIJAGNOZA

Dijagnoza se u tipičnim slučajevima postavlja na osnovu anamneze i kliničke slike.


• Seboroični dermatitis,

• Akrodermatitis enteropatica,

• Kandidijaza kože,


24

• Skabijes,

• Kontaktni alergijski dermatitis.

PRETRAGE


• Diferencijalna krvna slika,

• Nalaz: porast eozinofila.

OSTALE PRETRAGE

• Pozitivni kožni testovi i povišena koncentracija ukupnih i specifičnih

IgE antitijela u serumu.

LIJEČENJE


• Izbjegavanje fizičkih i hemijskih podražaja (jaka hladnoća, toplota, suh vazduh, alkalni sapuni, deterdženti, sintetika i vuna).


• Lokalno: neutralne kreme; kod pogoršanja, na ograničene površine, u

ograničenom trajanju kortikosteroidne kreme slabog djelovanja (hidrokortizon), eventualno umjerenog (hidrokortizon butirat,

alklometazon), a rjeđe jakog djelovanja (betametazon, dezoksimetazon, fluocinolon acetonid, metilprednizolon aceponat).

PREVENCIJA

Dijete treba da nosi laganu pamučnu odjeću. Zbog suhe kože pranje tijela se

treba smanjiti na nužnu mjeru i to upotrebljavati sapune koji ne odmašćuju previše kožu, a voditi računa i o redovnom podrezivanju noktiju zbog pruritusa, ekskorijacija i posljedične sekundarne infekcije.


• Izbjegavanje fizičkih i hemijskih podražaja (jaka hladnoća, toplota, suh vazduh, alkalni sapuni, deterdženti, sintetika i vuna).

• Izbjegavanje, ukoliko je moguće, uzročnog alergena: nutritivni alergen (pogotovo jaja, narandže, ali i bilo koja druga hrana kao uzročni alergen), inhalatorni alergeni (ako je moguće odstraniti ih iz djetetove okoline).


25

DOBRO JE ZNATI

Dojenački ekcem može da iščezne do kraja druge ili treće godine života. Za što ranije izlječenje bitna je dobra njega i lokalno liječenje kožnih lezija, a pogotovo ako je moguće eliminisanje uzročnog alergena. U slučajevima juvenilnog ekcema

promjene na koži mogu perzistirati ili recidivirati do puberteta, a i kasnije.

U slučaju pogoršanja potrebno je dijete uputiti konsultantu.


26

PRILOZI:

KARAKTERISTIKE I DISTRIBUCIJA OSIPA - FOTOGRAFIJE

1. ŠARLAH - slike 1-3 2. VODENE OSPICE - slike 1-4

3. OSPICE - slika 1 4. CRVENKA - slika 1 5. TRODNEVNA GROZNICA– slika 1

6. PETA BOLEST - slike 1-3 7. BOLEST RUKU, STOPALA I USTA – slika 1-3 8. ATOPIJSKI DERMATITIS - slike 1-3


27

KLASIFIKACIJA PREPORUKA

Pri pretrazi literature korištene su elektronske baze podataka i štampani materijali

relevantni za specifičnu oblast kojom se vodič bavi. Stepen dokaza i nivo preporuke dati u kliničkim vodičima zasnivaju se na sljedećim kriterijumima:

Stepen dokaza:

Ia: Meta-analize, sistematski pregledi randomiziranih studija.

Ib: Randomizirane kontrolisane studije (najmanje jedna). IIa: Sistematski pregledi kohortnih studija.

IIb: Dobro dizajnirana kohortna studija i lošije dizajnirana randomizirana studija. IIIa: Sistematski pregledi “case control” studija.

IIIb: Dobro dizajnirana “case control” studija, “correlation” studija. IV: Studije slučaja (“case-series”) i loše dizajnirane opservacione studije.

V: Ekspertska mišljenja.

Nivo preporuka:

Nivo preporuke

Na osnovu stepena dokaza

Obrazloženje:

A Ia i Ib Zahtijeva bar jednu randomiziranu kontrolisanu studiju kao dio literature koja

obrađuje određeno područje.

B IIa, IIb i III Zahtijeva dobro dizajniranu, ne nužno i randomiziranu studiju iz određenog područja.

C IV i V Preporuka uprkos nedostatku direktno primjenljivih kliničkih studija dobrog kvaliteta.


28

LITERATURA

1. Australian Society of Pediatrician. Clinical Practice Guidelines. The Royal

Children’s Hospital. Melbourne, 2008.

2. Canadian Clinical Guidelines. Communicable disease emergencies. Health Canada 2006. Available from www.hc-sc.gc.ca

3. Chan PD: Pediatrics. Printed in USA, 2007.

4. Msika P, Belilovsky DC, Piccardi N, Chebassier N, Baudouin C, Chadoutaud B. New Emollient with Topical Corticosteroid-Sparing Effect in Treatment of Childhood Atopic Dermatitis: SCORAD and Quality of Life Improvement. Pediatric Dermatology Vol. 25 No. 6 606–612, 2008.

5. Nelson: Textbook of Pediatrics, 17th edition, W B Saunders Co., 2004.

6. Sarawak Health Department. Hand, Foot and Mouth Syndrome. Available from www.sarawak.health.gov.my

7. Stoisavljević-Šatara S. urednik. Registar lijekova Republike Srpske sa osnovama farmakoterapije 2008. Banja Luka: Agencija za lijekove Republike Srpske, 2008.


29

KLINIČKI VODIČI ZA PRIMARNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

Klinički vodiči namijenjeni su prvenstveno specijalistima porodične medicine, ali i svim ljekarima-praktičarima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Ažuriranje kliničkih vodiča vrši se svake tri godine saglasno najnovijim saznanjima medicine zasnovane na dokazima, prema metodologiji opisanoj u

„Smjernicama za razvoj i reviziju kliničkih vodiča". Na nivou primarne zdravstvene zaštite, nadležno za ovu aktivnost je Udruženje ljekara porodične medicine Republike Srpske.

Klinički vodič pripremila je konsultantska kuća "Bonex inženjering" d.o.o. Beograd, u okviru Projekta jačanja zdravstvenog sektora (HSEP) – projektni

zadatak "Revizija i unapređenje kliničkih vodiča za primarnu zdravstvenu zaštitu", finansiranog iz kredita Svjetske banke2.

Na izradi vodiča radila je radna grupa3 u sastavu4:

dr Nataša Pilipović-Broćeta, specijalista porodične medicine, Dom zdravlja u

Banjaluci, Katedra za porodičnu medicinu Medicinskog fakulteta u Banjaluci,

prof. dr Svjetlana Stoisavljević-Šatara, specijalista kliničke farmakologije, šef

Katedre za farmakologiju, toksikologiju i kliničku farmakologiju Medicinskog fakulteta u Banjaluci,

prim. dr Mladen Šukalo, specijalista porodične medicine, Dom zdravlja u

Banjaluci, Katedra za porodičnu medicinu Medicinskog fakulteta u Banjaluci,

prof. dr Gordana Tešanović, specijalista pedijatar, šef Katedre porodične

medicine Medicinskog fakulteta u Banjaluci i Medicinskog fakulteta u Foči, direktor Doma zdravlja u Banjaluci.

Koordinator radne grupe: dr Đina Martinović, Bonex inženjering, Beograd.

2 Mišljenja i interesi organizacije koja je finansirala razvoj i reviziju kliničkih vodiča nisu

imali uticaja na konačne preporuke. 3 Članovi radne grupe izabrani su saglasno kriterijumima definisanim u „Smjernicama za

razvoj i reviziju kliničkih vodiča" i ne postoji sukob interesa. 4 Imena autora su navedena po abecednom redu.


SCARLATINA (ŠARLAH)


SCARLATINA ( )ŠARLAH






MORBILLI (OSPICE, MALE BOGINJE)


RUBEOLA ( )CRVENKA


RUBEOLA ( )CRVENKA


EGZANTEMA SUBITUM (TRODNEVNA GROZNICA)


ERYTHEMA INFECTIOSUM (PETA BOLEST, ZARAZNO CRVENILO)


ERYTHEMA INFECTIOSUM (PETA BOLEST, ZARAZNO CRVENILO)


HAND, FOOT AND MOUTH SYNDROME (BOLEST RUKU, STOPALA I USTA)


HAND, FOOT AND MOUTH SYNDROME (BOLEST RUKU, STOPALA I USTA)





Documents

Najcesce Osipne Bolesti Kod Dece