glasnik40.qxpglasnik Godina XVIII, broj 40 2. listopada 2008. cijena 100 Ft
www.croatica.hu – e−mail: glasnik@croatica.hu
2 CROATICA
HRVATSKI GLASNIK
Danas mediji, tiskani i elek- tronski ive, razvijaju se i napreduju, uglavnom od prihoda koji se u jednakoj mjeri ostvaruju od oglašiva- a i od njihove prodaje. Mediji, osim javnih medija, uglavnom su u privatnim rukama i moemo pretpo- staviti da, s obzirom na nji- hovu brojnost, donose i dobre prihode svojim vlasnicima. Vlasnici na sve mogue naine pribjegavaju ostvari- vanju što veih prihoda pri emu se novi- narstvo kao struka stavlja u drugi plan. Ono što danas medije prodaju nisu ni dugi ni kratki tekstovi, ni novinari, ni brzina informacije, ni fotografije, ve je to snaga jedinstvenoga branda kojeg oni predstav- ljaju. Stoga se danas radi na jaanju prepo- znatljivih brandova. Ulae se u jedan brand i on se razvija. Ulae se u brand. Za manjinsku zajednicu koja je mala glede broja medijskih potrošaa više je nego korisno i svrsishodno ulagati u prepoznat- ljiv brand koji se (na svu sreu) još uvijek financira iz dravnoga prorauna maar- ske drave. Vrijeme u kojem ivimo zahtijeva brze odgovore, uvjeravamo se svakoga dana sve više u to, inae posta- jemo anakronizmi (nesuvremeni). Kada se govori o print-izdanjima, onda se kae koliko se ulae u print-izdanje odreenoga branda, u našem sluaju Hrvatskoga glas- nika, toliko treba ulagati u njegovu web on-line inaicu. I print i on-line izdanje u politici izdavaa trebaju imati podjednaki
tretman ili isti status. U reeno uvjerila sam se još jednom prošloga tjedna prilikom po- sjeta Europa Press Holdingu, medijskom gigantu, print- izdanja i njihovu razvoju na portalima. Da manjinski me- diji nikada nee moi, ali ne samo oni, ni ništa što je u svom predznaku strogo odvo- jeno jezikom od sredine veine, ivjeti od oglašivaa i sponzora, jasno je kao dan. Primjerice, nedavno je odran
Izbor najljepše Hrvatice u Maarskoj. Našlo se sponzora i oglašivaa za bacanje s vrlo lijepim nagradama. Napamet mi je palo (i mojim novinarima koji prate našu stvarnost) Dravo natjecanje u recitiranju iz hrvatskoga jezika. Kada bi njegovi sudionici i pobjednici dobili bar 50% uruenih selurinskih nagrada i medijske pozornosti, bio bi to velik uspjeh. Naravno, jedan drugi je to vid aktivnosti unutar hrvatske zajednice ije znaenje nikako ne sporim. Dapae. A sponzorstvo hrvatskih medija u Maarskoj? Teško se odluujemo za pretplatu, pogotovo ako ne znamo itati i ne ivimo ivot hrvatske zajednice, pa se onda i ne moemo pronai u njezinu medijskom prostoru. Raduje me ovaj tjedan. Hrvatska samoup- rava II. okruga grada Budimpešte iz svo- jega prorauna izdvojila je 70 tisua forinti potpore za razvoj tjednika Hrvata u Maarskoj. Ona je i naš oglašiva.
Branka Pavi Blaetin
„Glasnikov tjedan”Komentar Treba još mostova
Rije most u posljednje vrijeme esto se uje u govorima naših politiara, odnosno osoba u javnome ivotu, no ne zbog toga što toliko mostova izgrauju graevinari širom naše zemlje, nego zbog prenesenoga znaenja te rijei. Mene je na razmišljanje potakla graevina koja se upravo gradi na rijeci Muri, koja e sluiti u pravome smislu za prelaenje rijeke, koja e povezati autoceste, a njima gradove, krajeve itd., pa i most kojem su gotovi planovi, tj. most kod Kerestura i Kotoribe, pa most koji ele izgraditi takoer na Muri, o kojem je tek potpisan ugovor o gradnji izmeu Kralevca (Kerkaszentkirály) i Podturna. Sve su to mostovi od graevnih materijala koji e nastati umnim i fizikim radom ljudi koji i prilikom izgradnje grade male mostove u prenesenom znaenju izmeu svojih voditelja, kolega i svojih lanova obitelji. Vjerojatno i most na rijeci Kwai u Tajlandu o kojem je nastao i film, unato tomu što je jedan obian most i nije nikakvo udo graditeljstva, ne premošuje veliku rijeku, ima golemu vrijednost. Rije most u prenesenom znaenju znai prijelaz, vezu, sponu, suradnju s tzv. drugom stranom, jer kada se ve prijee na drugu stranu, potrebno je nekako kontaktirati, komunicirati. Preko mosta prelazimo da bismo upoznali ono tajnovito što je na drugoj strani, enja za svlada- vanjem nepremostivih zapreka uvijek je prisutna kod ljudi, stoga smo uvijek eljni mostova. Mostovi su oduvijek spajali ljude simbolom komunikacije i povezanosti, oni premošuju rijeke, ali i prepreke izmeu ljudi. Oko problematike mosta nekako mi doe na pamet reenica Što je bilo prije, jaje ili kokoš?, jesu li prvo izgraeni mostovi pa oni ostvarili komunikaciju, suradnju, sponu, ili su prvo nastali mostovi u onome prenesenom znaenju, tj. mostovi meuljudskih odnosa, i tada su izgra- eni mostovi? Zavirivši u povijest, vrijede obje inaice, no u suvremenom ivotu primjenjuje se ono drugo. Ne moe se graditi most dok se itelji ili predstavnici obje strane ne sloe, ne moe se graditi most na pograninoj rijeci dok se ne sloe vlade obiju drava itd., pa su danas izrazito vani mostovi prenesenoga znaenja, koji spajaju ljude, misli, ideje, snage. Vrlo esto ujemo da su u Europi nacionalne manjine mostovi povezivanja i sporazumijevanja, u otvaranjima gra- nica nacionalne manjine imaju golemo znaenje i mogu pruati veliku pomo. To je i tako, zavirimo li u aktivnosti naših hrvatskih organizacija, svaka od njih surauje s raznim udrugama, zajednicama iz matine domovine. Dobri odnosi preko granice temelji su mostova – neraski- diva poveznica. Prema tome ima dosta mostova prenesenoga znaenja koji e zasigurno vrlo mnogo pomoi da se sagrade mostovi i od graevinskog materijala, no ja ipak osjeam nedostatak mostova, i to unutar naše hrvatske zajednice. Dok se usredotoimo na prekogranina povezivanja, esto zaboravljamo na povezivanja meu nama. Ni u našem sluaju nemojmo zaboraviti da mostovi premošuju prepreke meu ljudima, povezuju dva dijela u jednu cjelinu, spajaju ljude, zamisli i snagu, što je itekako nuno za daljnji razvoj. Stoga ne bi bilo naodmet da svatko u glavi isplanira koji mosti bi trebao izgraditi u svojim ljudskim odnosima, koji bi trebao obnoviti ako je srušen i krenuo na usuglašavanje s drugom stranom.
Bernadeta Blaetin
U Zagrebu je od 21. do 23. rujna odran prvi seminar za hrvatske nacionalne manjine na podruju manjinskog informiranja što ga je Ministarstvo ostvarilo
u suradnji s Hrvatskom radio-televizijom i Europa Press Holdingom
2. listopada 2008. 3
HRVATSKI GLASNIK
Poziv na seminar upuen je krovnim organizacijama Hrvata u Crnoj Gori, Srbiji, Rumunjskoj, Italiji, Slovakoj, Makedoniji, Austriji, Sloveniji i Maarskoj. Hrvatske medije u Maarskoj predstavljali su zastup- nica Skupštine HDS-a i urednica emisije na hrvatskom jeziku pri Maarskom radiju Milica Klai Taraija i Branka Pavi Blae- tin, glavna i odgovorna urednica Hrvatskoga glasnika, tjednika Hrvata u Maarskoj, a prvoga dana im se pridruio i predsjednik HDS-a Mišo Hepp.
Polaznike seminara s radom HRT-a upoznali su ravnatelj Glazbenog programa HRT-a Josip Guberina, te pomonica glavnog ravnatelja HRT-a Marija Nemi. Polaznici seminara upoznali su nazone sa stanjem medija na hrvatskom jeziku u svojim zemlja- ma. Ono je od drave do drave razliito. Dok se jedni bore za televizijske termine pri javnim televizijama, drugima se nudi prostor što ga oni zbog maloga broja pripadnika ne mogu iskoristiti, a trei tek sanjaju da e se jednoga dana i oni moi javljati u eteru na hrvatskom jeziku, bar kada se radi o elektronskim medijima. Tjednike imaju tek Hrvati u Austriji, Maarskoj i Srbiji, svi ostali tek sporadine periodike. Tiskane i elektron- ske medije te njihova uredništva imaju tek Hrvati u Austriji, Srbiji i Maarskoj. Teško je sve te razliitosti okupiti pod zajedniki nazivnik. Naime, potrebno je svaku hrvatsku zajednicu na poseban nain tretirati i pomagati. Ono što je neosporno zajedniko svima, to je elja za što bliom suradnjom s medijskim prostorom matine domovine, moralna i materijalna potpora te jezino usavršavanje. Na HRT-u su se polaznici semi- nara upoznali s programom HTV-a za nacio- nalne manjine i njegovim programom za
dijasporu, prošetali se zgradom jedne od najboljih javnih televizija u Europi, te se upoznali s radom Uredništva programa Hrvatskog radija za nacionalne manjine i dijasporu.
Ono što je uime HRT-a istaknula Marija Nemi, jest mogue ostvarivanje suradnje na podruju razmjene programa i pomo pri izobrazbi kadrova. Prije svega potrebno je prema HRT-u uputiti prijedloge konkretnih potreba i mogunosti, a oni su uvijek spremni ponuditi za emitiranje dobar film ili koncert njihove proizvodnje i sve ono za što imaju prava.
Polaznici seminara posjetili su Europa Press Holding gdje su se zadrali u jedno- satnom razgovoru s Mladenom Plešom, ured- nikom Jutarnjeg lista, a potom su posjetili uredništvo najtiranijega tjednika u Hrvat- skoj, asopisa Glorie gdje su imali jednosatni susret s njegovom urednicom Dubravkom
Tomekovi Aralicom. Europa Press Holding, kako je naglasio direktor revija i magazina Milivoj ilas, najpoznatiji je po dnevniku Jutarnji list, ali izdaje 27 revija i magazina te ima 15 web sideova, a osniva je i EPH-a TT koja je u nastajanju. EPH je u privatnom vlas- ništvu, financira se od prodanoga i od oglaši- vaa. Izdaje i Slobodnu Dalmaciju, najtira- niji dnevni list, tjednike Globus, i Gloriu.
Drugoga dana seminara u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija susreli su se s dravnim tajnikom za europske integracije Davorom Boinoviem. Sastanku je nazoila i pomonica ministra za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo Mirjana Bohanec Vidovi te Jasmina Kovaevi-av- lovi, naelnica Odjela za hrvatske manjine. Kako je naglašeno, organiziranju ovoga seminara prišlo se sustavnim praenjem poloaja hrvatskih nacionalnih manjina u europskim zemljama, stalnim vezama s njihovim predstavnicima, te prepoznavanjem problematike s kojom se susreu u svojim svakodnevnim aktivnostima na podruju zastupljenosti nacionalnih manjina u mediji- ma. Boinovi je podrao poticaj za organiza- cijom ovakve vrste seminara napomenuvši kako je on za predstavnike manjina od iznimnog znaenja u njihovu daljnjem radu, odravanju i njegovanju hrvatskoga jezika i kulture. Jednako tako podrao je i prijedlog kojim bi se organizirali seminari iz podruja informiranja i medijskog djelovanja te iz hrvatskoga jezika, što bi uvelike pridonijelo profesionalnom i jezinom usavršavanju. Nazoni su ga upoznali sa stanjem u svojim kuama te zamolili za potporu.
Branka Pavi Blaetin
Teškoe informiranja manjinskih hrvatskih zajednica U organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Uprave za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo, u Zagrebu je od 21. do 23. rujna odran prvi seminar za hrvatske nacionalne manjine na podruju manjinskog informiranja koji je Ministarstvo ostvarilo u suradnji s Hrvatskom radio−televizijom i Europa Press Holdingom.
Aktualno
4 CROATICA
HRVATSKI GLASNIK
MARTINCI – Podravski ogranak Saveza Hrvata sazvao je sjednicu svoga lanstva 18. rujna u martinaki dom kulture. Na dnevnom redu našlo se biranje delegata za izvanredni kongres Saveza Hrvata u Maarskoj koji e se odrati 11. listopada u budimpeštanskom HOŠIG-u. Kako sazna- jemo, skupu se odazvalo 38 lanova Ogranka te je sjednica odrana pod pred- sjedanjem njegova predsjednika Zoltana Sigeana. Izabrano je šesnaest delegata za izvanredni kongres, koliku je kvotu imao Podravski ogranak na redovitom Savezovu kongresu prije dvije godine u Koljnofu. Neki od tadašnjih delegata su se primili daljnjega delegiranja, a neki su se odrekli te asti. U odnosu na imena delegata koje je Podravski ogranak delegirao na koljnof- ski kongres, delegira devet starih-novih po- novno potvrenih i sedam novih delegata.
BUDIMPEŠTA – Na temelju odluka na zadnjoj sjednici Predsjedništva Saveza Hrvata u Maarskoj, 5. rujna o. g., da se u sklopu priprema izvanrednog kongresa SHM-a tijekom rujna odre regionalne sjednice na kojima e se potvrditi delegati prijašnjeg kongresa ili izabrati novi, Jelica Paši Drajkó, predsjednica sada ve i sud- ski registrirane Udruge Hrvata grada Bu- dimpešte i njezine okolice, 25. rujna 2008. sazvala je dosada registrirano lanstvo naše civilne krovne organizacije (njih 50) na sjednicu koja je s poetkom u 17 sati odrana u HOŠIG-ovoj auli. Pošto se pridošlo lanstvo (30 osoba) i potpisom registriralo na listi nazonika, nakon pozdravnih rijei te kraeg obrazlo- enja nunosti odravanja izvanrednog kongresa, na temelju jednoglasnog usvaja- nja dnevnoga reda, prešlo se na prvu toku, na izbor delegata na izvanredni kongres, a što je uza suglasnost svih nazonih znailo i usvajanje prijedloga da se potvrde stari delegati, njih šesnaestero, od kojih su se njih trinaestero i osobno potvrdili. Tako su zbog troje odsutnih izabrani novi delegati: Anica Mandi, Elizabeta Kurcz Filipovi i Stjepan Kuzma. Prema drugoj toki dnevnoga reda, koja se odnosila na preinaku Statuta Udruge – zbog nedovoljnog administrativnog djelo- vanja, obveznog osiguranja ne samo svakodnevne administracije nego i redo- vitog ovjeravanja financijskih poslovanja te zbog budueg neometanog pravnog djelovanja – osim predsjednikova potpisa – ukazala se neosporna kompetencija i zamjenikova ovjeravanja dokumenata, jav- nim glasovanjem izabrana je nova zamje- nica Udruge Hrvata grada Budimpešte i njezine okolice Katica Benik.
Potvreni stari, odnosno birani novi delegati iz Bake za izvanredni kongres SHM−a
Sukladno odluci Predsjedništva i Zemalj- skog vijea, a u tijeku priprema za izvanredni kongres Saveza Hrvata, diljem Maarske po našim regijama, u ponedjeljak, 22. rujna, u Baji je odrana sjednica Bavanskog ogranka SHM-a. Na dnevnom redu raspravljalo se o potvrivanju starih, odnosno biranju novih delegata za kongres, koji e se odrati 11. listopada ove godine u Budimpešti, te o pri- jedlogu izmjene Statuta u svezi s uvoenjem lanarine.
Okupljene je u upanijskom Domu narod- nosti pozdravio Joso Ostrogonac, predsjednik SHM-a, koji je nazone ukratko obavijestio o razlozima sazivanja izvanrednog kongresa. Kako uz ostalo ree, još prije negdje oko godinu i pol dana Glavnogradsko odvjet- ništvo ih je upozorilo na propust u Statutu, kojim nije regulirano pitanje lanarine. Iako se mislilo da e se to pitanje riješiti na redovitom kongresu SHM-a 2010. godine, na ponovno upozorenje moralo se reagirati. Naime, ako se to ne riješi, prijeti opasnost da se krovna udruga Hrvata u Maarskoj briše iz registra. Budui da Statut udruge moe mije- njati samo najviše tijelo, potrebno je saziva- nje izvanrednog kongresa. Budui da je rije o izvanrednom kongresu, koji se saziva prema vaeem statutu, nije potreban novi izbor delegata, nego samo potvrivanje starih, odnosno prema potrebi biranje novih. Prema tome Baka ima pravo na 17 delegata, jer po Statutu svaka regija ima pravo na deset, što je 60 delegata, a preostalih 40 delegatskih mjesta (sveukupno 100 delegata) podijeljeno je prema broju registriranih lanova.
Kako nadalje ree Ostrogonac, Predsjed- ništvo, odnosno Zemaljsko vijee predlae jedan jedini dnevni red za izvanredni kongres, a to je izmjena Statuta glede uvoenja la- narine. Nikakav drugi prijedlog dosada nije predloen, stoga se nee predlagati ni kong- resu, ali konanu rije o tome, dakako, izrei e kongres.
Ovaj vaei statut, dodao je Ostrogonac, svakako moramo mijenjati, uskladiti sa zakonskim propisima. Naravno, nakon odluke kongresa svakog lana se mora pitati prihvaa li lanarinu, koja se predlae da za lanove bude 200 Ft mjeseno, odnosno 2400 Ft godišnje, a za pravne osobe i udruge koje nisu pravne osobe 5000 Ft godišnje. Ostaje dvije godine da se utvrdi broj registriranih lanova te da se naprave korjenite promjene, nakon ega se moe, ve prema ureenom pitanju lanstva, sazvati novi redovni kongres SHM- a 2010. godine.
Odlukom Bavanske regije uglavnom su potvreni stari delegati, a na mjesto onih koji su se odrekli ili se nisu odazvali pozivu u Baji, birani su novi. U okviru drugoga dnevnog reda, u svezi s izmjenom, odnosno dopunom postojeega statuta, Joso Ostrogo- nac osvrnuo se na one toke koje se predlau izmijeniti, a tiu se u prvom redu lanarine, ubiranja lanarine, prijave i registriranja u lanstvo. Meu prijedlozima za dopunu je i posljednja toka kojom se odreuje da se godišnje jedanput o najvanijim podacima rada i gospodarenja objavi izvješe u Hrvat- skome glasniku. Kako je reeno, naš tjednik i dosada je redovito izvješivao o radu i gospo- darenju krovne udruge Hrvata u Maarskoj.
Spomenuto je nadalje kako je na sjednici lanstva Baranjskog ogranka SHM-a u Peu- hu odlueno da se on registrira pod imenom Udruga baranjskih Hrvata. Stoga su sudionici bajske sjednice zakljuili da se Baki ogra- nak, kao jedini neregistrirani od ukupno šest regionalnih ogranaka, takoer što prije mora registrirati.
Na kraju sjednice predsjednica Bavan- skog ogranka Angela Šokac Markovi oba- vijestila je okupljene o pripremama za drav- ni Dan Hrvata koji e se ove godine odrati u Baji, te o sudbini bajske itaonice ija se zgrada odnedavna prodaje.
Tekst i slika: S. B.
2. listopada 2008. 5
HRVATSKI GLASNIK
BEOGRAD – Crnogorski pravopis, usvoje li ga vlasti, ubudue bit e bogatiji za dva slova: šj (naprimjer rije „šjedi”) i j. Predsjednik Vijea za standardizaciju Branko Banjevi kae za podgorike TV Vijesti da e sve novine biti uvedene radi lakšeg izgovora odreenih rijei crnogor- skog jezika. „Osnovna naela su da crno- gorski jezik ima 33 glasa, umjesto 30 kao što je dosad bilo. Ta tri glasa su šj, j i dz. Mi smo usvojili da kodificiramo šj i j i da se za njih naprave znaci. Glas dz nismo unijeli kao obvezujui, nego samo da se konstatira da taj glas postoji”, veli Banjevi. Vijee za standardizaciju crnogorskog jezika ve je dostavilo Ministarstvu prosvjete Prijedlog pravopisa suvremenog crnogorskog jezika. Prema njemu normira- na je ijekavica, kao i etiri naglaska. Takoer, jedno od naela jest i to da su glasovi nastali ijekavskim jotovanjem c i d dio crnogorske standardne jezike norme, pa se prema tome rabe u svim rijeima umjesto tj i d, kakav je sluaj bio dosada. Prijedlog pravopisa sadri sedam naela, meu kojima je i dobro poznato naelo „piši kao što govoriš, itaj kako je napisano”. Meutim, u samom Vijeu se do ovog prijedloga ipak nije došlo jednoglasno. Protivnici novih pravopisnih pravila tvrde da je ovakav prijedlog neosnovan i da nije ništa drugo do politiki projekt koji nema veze s jezikom i znanošu te da su srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski jezik zapravo samo inaice jednog jezika, koje sadre odreene razlike koje su toliko male da se ne moe govoriti o razliitim jezicima.
KATOLJ – Otpoela je školska godina i u Katoljskoj umjetnikoj školi KUD-a „Baranja” u kojoj se ue i narodni, hrvatski plesovi. Ovu školsku godinu zapoelo je 15 uenika iz Katolja, što novo upisanih, što starih polaznika. Oni marljivo vjebaju pod vodstvom plesnoga pedagoga Andrása Mé- szárosa, dva puta tjedno u katoljskoj školi. Inae ova škola djeluje ve petu godinu i u svojim podrunicama ima velik broj ue- nika u cijeloj upaniji. Djecu koja pohaaju školu, a rodom su iz Katolja potpomae katoljska Hrvatska manjinska samouprava koja, jednako kao i tamošnja Njemaka samouprava, namiruje dio troškova ško- larine. Škola sa svojim uenicima pokazuje kako i koliko napreduju kroz brojne nastupe na seoskim priredbama, i to ne samo u katoljskom domu kulture nego i u drugim naseljima. Nastupili su ve i u Olasu, Sur- dukinju, Peuhu, Kapošvaru, Šopronu, Eg- ragu, Kemedu. Za izvrsne rezultate zavre- uju naše estitke i elje za nastavak uspješ- nog rada i u novoj školskoj godini.
Guganka
Tjedan hrvatskih manjina Hrvatska matica iseljenika i njezin Odsjek
za hrvatske autohtone manjine ve tradicio- nalno svake godine priprema tjednu mani- festaciju kojom se u Zagrebu predstavljaju hrvatske autohtone manjine iz Europe. Tjedni hrvatskih manjina odravaju se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske i imaju za cilj predstaviti zanimljive kulturne sadraje, što ih kroz dugi niz godina njeguju naše hrvatske manjinske zajednice, koje predstavljaju najstariji dio hrvatske dijaspore. Njihovi pripadnici ive u središ- njoj, junoj i jugoistonoj Europi, tonije u Austriji, eškoj, Italiji, Slovakoj, Maarskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Rumunjskoj, a ukupni broj procjenjuje se na više od 300 tisua. Nakon više stoljea odvojenosti od matinoga naro- da, brojano oslabljene asimilacijom i odna- roivanjem, naše manjinske zajednice uvaju narodnu svijest, materinski jezik i bogatstvo kulturnog naslijea svojih predaka. Za us- pješno ouvanje upravo tih narodnih vrijed- nosti prijeko je potrebna briga i pomo Hrvatske. U ta nastojanja ukljuena je i Hrvatska matica iseljenika sa svojim kultur- nim i prosvjetnim programima od kojih je Tjedan hrvatskih manjina jedan od najva- nijih. Na ovogodišnjem 14. Tjednu hrvatskih manjina predstavit e nam se Hrvati iz Austrije, Italije, Maarske, Slovake i Srbije (Vojvodina). Predstavnici hrvatskih autohto- nih manjina u Zagrebu e predstaviti dio vrijednoga i raznolikoga kulturnog bogatstva koje su one na tlu Austrije, Italije, Maarske, Slovake i Vojvodine stvarale stoljeima, a ine to i danas. Tjednom što ga u okviru svojih programa organizira Hrvatska matica iseljenika, snai kulturnu samobitnost Hrvata koji ive izvan granica matine domovine te uspostavlja meusobne veze raznovrsnim kulturnim, obrazovnim, nakladnikim i drugim sadrajima – istiu organizatori. Tako e se i ove godine u Zagrebu od 6. do 10. listopada odrati Tjedan hrvatskih manjina. Sveano otvaranje Tjedna je u ponedjeljak, 6. listopada, s glazbenim programom lanova Ansambla „Dr. Ivana Ivanana” iz Zagreba te otvorenjem izlobe Drveni kamen moliških Hrvata, autora Antonia Sammartina u Hrvat- skoj matici iseljenika, a naveer s poetkom u 20 sati u Domu hrvatske vojske „Zvonimir” je
koncert Folklornog ansambla „Baranja” iz Peuha i Folklornog ansambla „Dr. Ivan Ivanan” iz Zagreba. U utorak, 7. listopada, u 13 sati u Hrvatskoj matici iseljenika bit e predstavljeno najnovije izdanje Znanstvenog zavoda Hrvata iz Maarske, knjiga Janje Prodan „Dijalogom kroza stoljea”, a u 17 sati u Zagrebakom kazalištu lutaka bit e izvedena Kazališna predstava Ljubavno pismo Koste Trifkovia u izvedbi Dramskog odjela Hrvatskoga kulturnog centra „Bunje- vako kolo” iz Subotice. Istoga dana u crkvi Sv. Katarine, s poetkom u 19.30 nastupit e Pjevaki zbor KUDH „Bodrog” iz Bakog Monoštora. U Hrvatskoj matici iseljenika 9. listopada s poetkom u 17.30 predstavlja se knjiga Nuovo Selo se smije, autora Viliama Pokorny-Ticwe te knjiga Ljeto va jake Hrvat- skoga Jandrofa, autora Radoslava Jankovia. U glazbenom programu nastupa Muško pjevako društvo iz Hrvatskog Jandrofa. U petak, 10. listopada, u 17 sati u Hrvatskoj matici iseljenika predstavlja se zbirka pjesa- ma Pjesme na dvi jeziki, autora Antona Leo- polda kako bi u Hrvatskom glazbenom zavo- du s poetkom u 20 sati bio odran koncert naslova Zajedniki korijeni u izvedbi Tambu- raškog orkestra i zbora Pinkovac. bpb
MOHA – Kako je Hrvatski glasnik izvijestila predsjednica Hrvatske samouprave grada Mohaa Marija Barac Nemet, u Mohau se 18. listopada u organizaciji samouprave prireuje tradicionalni Hrvatski dan. U programima e sudjelovati dva velika kulturno-umjetnika društva grada Mohaa: KUD Moha i KUD Zora koje vode naši Hrvati, zastupnici tamošnje Hrvatske samouprave Stipan Filakovi i Stipan Daraac. Naveer e biti odran Hrvatski bal u domu kulture.
PEUH – U sklopu ovogodišnjeg Festivala kulturnog nasljea ceremoniji sveanog otvaranja festivala koja se 18. rujna odrala na središnjem gradskom trgu uz orkestre iz Maarske i inozemstva, sudjelovao je i Orkestar vatrogasnih dobrovoljaca iz grada Valpova pod ravnanjem Dalibora Košutia.
6
Petnaesta obljetnica jakarnoga zbora Peruška Marija u Hrvatskom idanu
Jakarni zbor Peruška Marija u Hrvatskom idanu srdano Vas poziva prilikom 15. ob- ljetnice svojega utemeljenja 4. oktobra, subo- tu, na svetani program, koji se zame u 15 uri sa svetom mašom. U 16.30 u mjesnom kulturnom domu nastupaju svi prijateljski zbori: Ljubiica iz Petrovoga Sela, Danica iz Bike, pjevaki zbor iz eprega, Sveta Ceci- lija iz Sambotela, Djurdjice iz Sambotela, nimški zbor iz Kszegfalve, Zora iz Kisega ter, naravno, i sami jubilari, Peruška Marija iz Hrvatskoga idana. Slavljenikom e dojti estitati i tamburaši idanski beari, KUD akavci i KUD Veseli Gradišanci iz Unde. Po programu sve goste ekaju k svetanomu stolu i na druenje.
BRLOBAŠ – U organizaciji Mjesne i Hrvat- ske samouprave, 30. kolovoza prireen je Hrvatski dan sela u podravskome selcu Brlobašu. Mještani su pripremili cjelodnevni program, natjecanje u nogometu, stolnom tenisu, pijenju piva, jedenju hrenovaka. Dok su se odrasli borili na raznim terenima, djeca su uivala u skakaonici. U nogometu su prvo mjesto osvojili Martinani, U pijenju piva pobijedio je Gyula Fülöp, u jedenju hreno- vaka Jacint Mili, a u stolnom tenisu Jacint Mili i Eva Šimara. Svetu misu govorio je Jozo Egri. U kulturnom programu nastupili su: KUD Podravina iz Bare, KUD Drava iz Lukoviša, mjesna djeca s disko-plesom, a ga Kuananin recitirala je prekrasnu pjesmu. Svi sudionici kulturnog programa i pobjednici športskih natjecanja nagraeni su peharom s natpisom „Brlobaški hrvatski dan 28. septembar 2008”. Za uvjebavanje disko- -plesova posebno je nagraena Anica Maksi- movi. Naveer u balu za dobro raspoloenje pobrinuli su se svirai Jozo Guljaš i Jozo Oršoš.
DOMBOL – Mjesna i Hrvatska manjinska samouprava 6. rujna priredila je Dan sela s nazivom Dombo fest. Dok su djeca uivala u raznim igrama, odrasli su se natjecali u kuha- nju, nogometu. Popodne u kulturnom prog- ramu publiku je zabavljao baranski KUD Podravina i lukoviški Dinamic Dance te daranjska plesna skupina.
Intervju
„Mislim da ulagati u budunost naše djece velik je izazov i lijep zadatak”
Nova, 2008/2009. školska godina u Hrvatskom vrtiu, osnovnoj školi, gimnaziji i akom domu u Budimpešti zapoela je s novom ravnateljicom Anicom Petreš Németh. O planovima nove ravnateljice popriale smo u Vlašiima nakon Skupštine Hrvatske dravne samouprave.
Razgovor vodila: Bernadeta Blaetin
Anica Petreš Németh rodom je iz Kama− ra, dijete je hrvatskih roditelja. Osnovnu je školu pohaala u rodnome mjestu i nastavila u Hrvatskosrpskoj gimnaziji u Budimpešti. Bila je prva studentica koja je dobila stipendiju u Zagrebu, gdje je studirala biologiju i kemiju. G. 1976. kao apsolventica zapoela je raditi tada u Hrvatskosrpskoj gimnaziji da bi nastavila u sadašnjoj (HOŠIG−u). Otada radi u toj ustanovi i od ove školske godine obnaša dunost ravnateljice. Majka je sina eko− loga. G. 1998. izabrana je za lana hrvat− ske manjinske samouprave i otada je aktivan sudionik društvenog ivota Hrva− ta u Maarskoj.
Više od trideset godina radite u našoj gimnaziji u Budimpešti, mislim da Vam je ve u malom prstu sve o njoj. Kako to da još niste se kandidirali za ravnateljicu?
– Kandidirala sam se ve i prije, no u zadnja dva mandata nisam odgovarala raspi- sanom natjeaju, naime mogao se kandidirati samo profesor hrvatskoga jezika i knjiev- nosti. Sada najnoviji natjeaj nije sadravao takav uvjet, pa sam predala svoj program.
Kao što sam ve rekla, Vama je u malom prstu ta ustanova, bili ste i njezina uenica, mnogo godina djelatnica. Hoe li Vam to pomoi u ravnanju škole?
– Naravno, otkako radim, više sam vreme- na provela u školi nego sa svojom obitelji, ali meni to nije teško jer volim svoj posao. Volim raditi za našu hrvatsku zajednicu i smatram da se još moe ovdje puno toga uiniti. Imam neke zamisli, a zapravo i to me je potaklo da se odluim za kandidiranje.
Zbog ega je bio uspješan vaš natjeaj, što su najvanije crte Vašega programa?
– Potrebno je jaati svijest, osjeaj pripad- nosti hrvatskoj zajednici. Cilj nam je poveati upis broja uenika hrvatskoga podrijetla. Namjeravam ostvariti bolju vezu s drugim hrvatskim školama i školama gdje se predaje hrvatski jezik. Smatram bitnim odravanje još bolje veze i s roditeljima. Treba ih uvjeriti da naša škola nudi više od maarskih. Danas su traeni strunjaci koji dobro govore hrvatski jezik, imaju puno mogunosti za zapošljavanje. Naša škola ima veliku prošlost, ima i svoju budunost. Na tome moramo raditi i ja, a i svi djelatnici ustanove. Razgo- varala sam i s gradonaelnikom grada Budimpešte o elji da se u Budimpešti osnuje kulturni centar. Sloili smo se u tome da bi se to moglo ostvariti u sklopu naše škole, pa bi ona postala obrazovno i kulturno središte naših Hrvata. Gospodin Demszky je obeao pomo. Voljela bih da se proširi objekt s kon- ferencijskom dvoranom, dvoranom za prired- be, izlobenim prostorom, veom knjinicom, internetskim kafiem. Naravno, to su veliki planovi do ijih ostvarenja još vrlo mnoga vrata treba otvoriti i mnogo raditi.
Kako zapoeti taj rad? – ekamo inenjere, pa emo pogledati
mogunosti. Što se tie rada u školi, potrebno je jaati nastavu na hrvatskom jeziku. Moji bivši uenici znaju da sam ja od prvoga trenutka na mojim satima biologije i kemije velik dio gradiva predavala na hrvatskom jeziku, meutim znamo i poteškoe našega školstva. Znamo da nemamo dovoljno preve- denih udbenika, pomagala. Gradivo je pre- opširno pa se ne moe sve stii na satu. Tre- balo bi prevesti udbenike, a za to su potreb- ni dobri strunjaci. Ja sam imala sreu što sam studirala u Zagrebu. To mi je pomoglo da se prihvatim prevoenja udbenika. Oni koji ne poznaju dovoljno strunu terminologiju, teško e se prihvatiti takvoga posla. Cilj naše
HRVATSKI GLASNIK
2. listopada 2008. 7
škole treba biti da se naši maturanti osim maarskih visokih škola i fakulteta upišu i na sveuilište u Zagrebu jer su nam potrebni strunjaci koji dobro govore hrvatski jezik. Ne mislim samo na uitelje, nastavnike, srednjoškolske profesore, ve i na druge stru- njake. Naši Hrvati mogu mnogo toga uiniti u izgradnji dobre suradnje s matinom domo- vinom. Naša ustanova nastoji širiti veze sa školama i ustanovama u Hrvatskoj. Upravo je sada otišlo etiri uenika u Poegu na mjesec dana, gdje e biti stanari uenikog doma i pohaati nastavu. U listopadu u Poegu idu i dva profesora, voditeljica akog doma i doravnateljica. Naši e profesori u poeškoj gimnaziji odrati predavanja o Hrvatima u Maarskoj, a mi emo u isto vrijeme dobiti etiri profesora koji e kod nas drati sate.
Spominjete bolju suradnju s roditeljima. Kako to zamišljate?
– Naša je škola i dosada imala plan pro- midbenog programa. Taj mislim proširiti. Ve sam dogovorila s nekim lanovima skup- štine HDS-a da bismo išli u naselja, predsta- vili se uenicima, posjetili roditeljske sastanke, pokušali roditeljima objasniti da je pozna- vanje hrvatskoga jezika veliko blago. Mnogi Maari to prepoznaju. elimo roditelje nago- voriti da upišu svoju djecu u našu školu. Time bismo jaali i našu hrvatsku zajednicu. Znam da mnogi ive u teškim materijalnim uvjetima. Moda nemaju dovoljno sredstava za školovanje svoje djece. Mislim da ulagati u budunost naše djece velik je izazov i lijep zadatak.
Da sve to uspije, potrebni su Vam i pomonici, odnosno timski rad u ustanovi.
– Imam dobre pomonike, doravnatelji i ja raspodijelili smo posao, svi znaju što im je zadatak. Dovoljno su samostalni, svaki na svom polju odradi što treba i u akom domu, i u vrtiu, i u školi. Namjeravam esto odrati sastanke, razgovarati s djelatnicima po grupa- ma. Mislim da je najbitnije da ravnatelj ima viziju, zna popraviti ono što malo „škripi”.
Zajednica e napredovati ako se njeni lanovi znaju poslušati, ako znaju traiti i nai rješenja, ako mogu kritiku prihvatiti, ako ele stvari poboljšati. Moramo se poštivati, priznati rezultate jedni drugih, pratiti strunu literaturu, promjene koje nam predstoje. Dobrom suradnjom moe se dosta toga posti- i. Naša škola ima savjesne, dobre uitelje, strune profesore.
To je vidljivo na maturama, pri upisu na fakultete i na mjerenjima. Jedna bolja surad- nja mora pomoi u napretku, bez zdrave komu- nikacije s uenicima i roditeljima teško ide.
Na jednoj Skupštini smo saznali da vaša ustanova nije dravnog upisa, pa se potaklo da se to modificira. Je li riješen taj problem?
– To se teško moe modificirati jer je prihvaeno. Zakon propisuje kada moe biti jedna škola dravna. Nadam se da e doi vrijeme kada emo mi to ponovno postati. U svakodnevnom poslu to se ne primjeuje jer u škole djecu roditelji upisuju po slobodnom izboru.
Tri su vana imbenika u svezi s odgojno- -obrazovnom ustanovom: uitelji, roditelji i uenici. Školu biraju roditelji. Svi roditelji ele najbolje svome djetetu.
Škola mora nuditi takav program da rodi- telji imaju povjerenje u nju. Uitelji imaju raditi najbolje kako umiju, a uenici se savjes- no pripremiti za svoja zvanja. Kada se to stek- ne, onda ustanova ima budunost.
POZIV – POZIV – POZIV Hrvatska samouprava grada Budimpešte trai neprofesionalne, ali ambiciozne osobe svih dobi iz Budimpešte koje su voljne glumiti i statirati u kazališnoj predstavi Antuna Karagia „Svijest”. Prijavu – do 21. listopada 2008. godine – molimo dostaviti na: hr.sam.bp@gmail.com.
BUDIMPEŠTA – Suradnja izmeu XV. okruga grada Budimpešte i hrvatskog na- selja Donji Kraljevec traje ve šestu godinu zahvaljujui naporima Hrvatske samouprave XV. okruga na elu sa Stje- panom Kuzmom. Tako su Donjokraljev- ani 19. rujna nazoili proslavi u Glazbenoj školi XV. okruga kada se obi- ljeavao spomen na skladatelja i violinista Jena Hubaya. U Donjem Kraljevcu djeluje poznati puhaki orkestar, a namje- ravaju uskoro otvoriti i glazbenu školu te je budimpeštanskoj proslavi nazoio i voditelj puhakog orkestar iz Donjeg Kraljevca Miljenko Horvat. Suradnja na polju kulture, školstva i športa odvija se na obostrano zadovoljstvo obadviju strana i ona je, što je i najvanije, neprekinuta i plodna. Inae Hrvatska samouprava XV. okruga u studenom prireuje tradicional- ni Hrvatski dan kojemu e sudjelovati i KUD iz Donjega Kraljevca.
PEUH – Redovita mjesena sveta misa na hrvatskom jeziku u peuškoj crkvi Svetog Augustina odrana je i u rujnu (21-oga). Misu je sluio veleasni Ladis- lav Batori uz orguljašku pratnju Anice Posavac i pjevanje enskoga pjevakog zbora Augusta Šenoe.
Obavijest
Hrvatska samouprava grada Budimpešte nudi po jednu stipendiju za srednjoškolce i studente.
Za stipendiju se mogu natjecati sred- njoškolci i studenti hrvatskog podrijetla iz Budimpešte, koji su s dobrim uspjehom završili godinu i aktivni su lanovi naše hrvatske zajednice.
Zainteresirani kandidati do 23. listopada 2008. trebaju dostaviti ove dokumente: – molbu na hrvatskom jeziku – ivotopis na hrvatskom jeziku – potvrdu o upisanoj godini ili semestru – prijepis ocjena poloenih ispita.
Kontakt-osoba: Sanda Pentek Tel:06 20 564 0759
E-mail: hr.sam.bp@gmail.com
HRVATSKI GLASNIK
Peuški horizont U organizaciji peuške Hrvatske samo-
uprave, u peuškome Hrvatskom kazalištu 10. rujna predstavljeno je izdanje kojem se kao izdava potpisuje Hrvatska samouprava grada Peuha, asopis Peuški/Pécsi HORIZONT. Iako najavljeni kao predstavljai, na promo- ciji (zbog objektivnih razloga) nisu sudjelo- vali peuški gradonaelnik Péter Tasnádi te veleposlanik Republike Hrvatske u Budim- pešti Ivan Bandi. asopis su uime peuško- ga gradonaelnika pozdravili József Póla, glavni naelnik za obrazovanje i kulturu grada Peuha, a uime veleposlanika Bandia Neda Miliši, ataše za kulturu i manjine veleposlanstva Republike Hrvatske u Maar- skoj. Uz glavnog urednika uru Frankovia, zastupnika Hrvatske samouprave grada Peu- ha, nekoliko prigodnih rijei o asopisu je rekao generalni direktor EKF-a András Mészáros. EKF je ujedno jedan od glavnih sponzora izlaenja prvoga broja asopisa, štoviše, Mészáros je obeao daljnju potporu te mogunost trojezinog objavljivanja putem interneta. Nazone je pozdravila i Vesna Njikoš Pekaj, konzul gerant Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Peuhu, koji je takoer pomogao izlaenje asopisa, a moderator predstavljanja bio je predsjednik peuške Hrvatske samouprave Ivica urok. Urednik uro Frankovi pozvao je na surad- nju mlade ljude koji su nazoili promociji.
Svako novo izdanje raduje, pogotovo ako su u njemu i tekstovi na hrvatskom jeziku, i to na maarskim prostorima. Iako inicijalno zamišljen kao dvojezini, kako je naglasio uime izdavaa Ivica urok, asopis koji drimo u rukama je etverojezini, a planiraju se tekstovi i na još nekim jezicima. U ovome prvom broju nalazimo napise na maarskom, hrvatskom, engleskom i srpskom jeziku. Jedna je to na prvi pogled multikulturalna jezina zbrka u kojoj se lako moe izgubiti onaj naš hrvatski element, pogotovo ako on nije i pismom odvojen od srpskoga jezika. asopis bi mogli predstaviti kao jedan tipian proizvod EKF-a koji u svojim programima i nastupima toliko naglašava multikulturalnost grada Peuha bez neke jae tendencije prema interkulturalnosti koja podrazumijeva i integ- raciju i kulturološka proimanja. Izdava kazuje kako se radi o asopisu za kulturu i znanost koji namjerava izlaziti dva puta go- dišnje na više jezika, a glavna okosnica, naravno, bit e napisi na hrvatskom jeziku, što je po prirodi stvari ono što opravdava ulogu Hrvatske samouprave kao politike organizacije u njegovoj kreaciji. András Mé- száros pojasnio nam je zapravo o emu se radi, o još jednom mozaiku u projektima i planovima Peuh – europska prijestolnica kulture, iliti Peuh – vrata prema Balkanu.
Urednik Frankovi ree kako se kultura
stvara i kako i mi (izdava) stvaramo kulturu, nudimo razne teme iz povijesti, knjievnosti, sociologije, suvremenog trenutka. Posebno je u više navrata zahvalio Ivici uroku na bodrenju i nalaenju financijskih sredstava, kazavši kako su teme široke. Zahvalio je publici na brojnom odazivu. I on je naglasio kako se treba otvoriti prema Balkanu rekavši pri tome da je Peuh uvijek bio panonsko središte te kako peuški horizont, ako se popnemo na Meek, veoma je širok. Nazvao je Peuški horizont uzbudljivim i privlanim štivom te najavio pred Boi novi broj.
Prvi broj asopisa za kulturu i znanost/ Kulturális és tudományos folyóirat Peuški/ Pécsi Horizont 2008/1 izdan je na 168 strani- ca, naslovnicu je izradila Marta urok, jezinu lekturu obavila Janja Prodan, a uime izdavaa Hrvatske samouprave grada Peuha njezin predsjednik Ivica urok, uredio je uro Frankovi dok su potporu izdavanju prvoga broja osigurali: Glavni grad europske kulture Peuh, Generalni konzulat Republike Hrvatske u Peuhu, Nk a Közéletben Alapít- vány. Sadraj ine: u uvodu Pozdrav itate- ljima! / (Az olvasóhoz!) Vesne Njikoš Pekaj, a potom slijedi poglavlje Suvremena zbilja koje ine napis Tamása Szalaya Pécs, Gateway to the balkan Myth (sa saetkom na hrvatskom i maarskom), napis autorskoga dvojca Gordana urok – Ivo urok: Demo- kracija i manjine (sa saetkom na maarskom jeziku), te napis Antuna Vidakovia: Od ideje do ostvarenja Hrvatskog kazališta u Maar- skoj (sa saetkom na maarskom jeziku). U poglavlju Knjievnost itamo napis Hrvoja Petria Gdje je roen Janus Pannonius (sa saetkom na maarskom jeziku), Istvána Lkösa O srednjoeuropskim knjievnim obra- dama starozavjetne teme Suzane (sa saet- kom na maarskom jeziku), napis Nikole Tuteka o Arabici i aljamiado poeziji kao mostu meu kulturama (sa saetkom na ma- arskom jeziku), napis Lace Gregurica Arbor vitae dozee do neba – stihovi Marije Gregeš (sa saetkom na maarskom jeziku). U poglavlju Povijest itamo rad Katarine Kova- evi na srpskom jeziku Incidenti na jugosla- vensko-maarskoj granici poetkom pedese- tih godina (sa saetkom na maarskom jeziku), napis Éve Szajcsán Levelek és kari- katúrak a Jugoszlávia-ellenes propaganda szolgálatában (sa saetkom na maarskom jeziku). U poglavlju Prosvjeta, kultura itamo napis Milovana Mikovia etiri stoljea Hrvatskog kazališta u Subotici (sa saetkom na maarskom jeziku), napis ure Franko- via Idealiziranje prilika nakon Drugog svjetskog rata u igrokazima Antuna Karagia (1913–1966.) te stvarnost (sa saetkom na maarskom jeziku) te Ágnes Prodán donosi napis Adatok a pécsi horvátok történetéhez
(sa saetkom na hrvatskom jeziku), Mario Berei donosi napis o Josipu Franji Mückeu, slikaru i svjedoku povijesti (sa saetkom na maarskom jeziku). Stipan Švraka donosi napis Još koja rije o našoj manjinskoj srei (pismo br. 2) (sa saetkom na maarskom jeziku). Poglavlje Etnologija, folklor ine dva napisa Györgya Lugowiskya Mátyás az igazságos, a jó király (1443–1490) a horvát és a szlovén néphagyományban i Zrínyi szerel- mei (sa saecima na maarskom jeziku) te napis Stipana Filakovia Prie s poivalice (sa saetkom na maarskom jeziku).
Branka Pavi Blaetin
Trenutak za pjesmu
Odlaze šutljivi bozi na ramenu nosei stoljea: trudno, napuklo kamenje.
A nas klesae uz put podare ozbiljnim, slijepim pogledom.
iznad njihovih glava veer obrubljuje oblak.
Nama, zemnicima, taj najljepši pokrov.
Taj grimizni oblak.
2. listopada 2008. 9
ROVINJ – Susrete knjievnika organizira rovinjski ogranak Matice hrvatske i HKD-a Franje Glavinia, a u suradnji s HMI – podrunica Pula, 9, 10. i 11. listopada 2008. g. I ovogodišnji e Susreti okupiti poznata knjievna imena naših manjina iz susjednih zemalja i svijeta. Sudionici ro- vinjskog susreta prije svega e predstav- ljati, poticati i promicati knjievno i drugo stvaralaštvo Hrvata koji ive izvan svoga matinog prostora. Na skupu e se govoriti o knjievnom stvaralaštvu, ali i o uvanju tradicije, jezika i obiaja hrvatskih zajed- nica izvan domovine, unapreenju zaštite njihovih etnikih posebnosti u zemljama doseljenja, te o pridobivanja domae jav- nosti za njihov ivot i probleme. O poloaju i stvaralaštvu naših manjina raspravljat e se izvan ozraja svakodnevne politike, s motrišta ljudskih prava i onih meunarodnih dokumenata o zaštiti manji- na koji su vrsta uporišta za prevladavanje napetosti što njihovom neprimjenom nasta- ju u sredinama etnikih i drugih raznoli- kosti. Osim knjievne veeri – s predstav- ljanjem pisaca i njihovih djela – predstave jedinoga hrvatskog manjinskog kazališta u svijetu – Hrvatskoga kazališta iz Peuha, s predstavom „Emigranti“ Slawomira Mro- eka, na programu je odravanje znanstve- nog skupa. Bit e govora o knjievnosti izmeu dviju domovina, vezama i proi- manjima domaih i matinih kultura i jezika, europskim standardima i hrvatskoj praksi u tretiranju kulturnih i jezinih raznolikosti, poloaju manjina u demokrat- skim društvima te o tome namee li Euro- pa Hrvatskoj standarde zaštite manjina. Na Susretu e se predstaviti i Croatica Kht., neprofitno poduzee za informativnu i izdavaku djelatnost Hrvata u Maarskoj, koja je i izdava tjednika Hrvata u Maarskoj, Hrvatskoga glasnika.
Oalošeni smo traginom viješu da je nakon teške i duge bolesti, u utorak, 23. rujna, u 51. godini ivota, u Santovu preminula umi- rovljena uiteljica Marija Aradi Šibalin, dugogodišnja djelatnica santovake Hrvatske osnovne škole. Na njezinu posljednjem ispra- aju u petak, 26. rujna, na santovakome groblju i poslije u upnoj crkvi na misi zaduš- nici okupilo se mnoštvo prijatelja, kolega, uenika i znanaca.
Marija Aradi Šibalin roena je 19. lipnja 1957. godine u Santovu. Hrvatsku osnovnu školu završila je 1971. u svome rodnom selu. Maturirala je 1975. godine u našoj budimpeš- tanskoj gimnaziji, a poput mnogih svojih vršnjaka i suseljana odabrala je uiteljski po- ziv. Nakon završetka Uiteljske škole u Baji, odgojno-obrazovni rad zapoela je 1977/78. godine. Trideset godina radila je na polju hrvatskoga školstva, od poetaka u matinoj ustanovi, u Hrvatskoj osnovnoj školi u Santovu, koju je i sama pohaala. etiri godi- ne radila je u popodnevnom boravku za raz- rednu nastavu, a od 1982. kao uiteljica u spojenim (2. i 4.) razredima, nakon podjele razreda kao uiteljica u 2. razredu. Od samih poetaka predavala je pjevanje u niim i višim razredima, te je bila voditeljica škol- skoga pjevakog zbora. Za odlian pedagoški rad dobila je ministarsku pohvalu 1986. i 1996. godine. Trideset godina radila je na polju hrvatskoga školstva. Pod njezinim vodstvom pjevaki zbor naše škole stekao je ugled, postigao zapaene uspjehe i priznanja na raznim upanijskim, dravnim i inozem- nim smotrama. Posebno je vrijedno priznanje koje je pjevaki zbor dobio na susretu crkvenih pjevakih zborova „Zlatna harfa” u Somboru 1991. godine. Dobitnica je više priznanja i nagrada Bako-kiškunske upani- je, Saveza Hrvata u Maarskoj i Hrvatske
dravne samouprave. Aktivno je sudjelovala u recenziranju naših udbenika za nie razrede i glazbeni odgoj, isticala se kulturnim radom u ivotu hrvatske zajednice, osobito u hrvatskome crkvenom zboru. Lani je umirov- ljena zbog zdravstvenih razloga. Povodom dravnog Dana Hrvata u Budimpešti, u stude- nom prošle, 2007. godine dobila je nagradu Hrvatske dravne samouprave za osobit doprinos razvitku hrvatskoga školstva u Maarskoj.
Odana svom pozivu, odluna i beskom- promisna u svom radu, ali blaga s kolegama i svojim uenicima, uvijek je našla vremena za razgovor, za koju lijepu rije, za njihove brige. U duhu svoga ivotnog poziva, dala je sve za odgoj, poduavanje i napredovanje naše djece. Kao dobra i savjesna uiteljica, od- gojila je brojne naraštaje santovakih ue- nika, usadivši im ljubav i poticaj prema njegovanju materinske rijei, kulture, vjere i tradicija.
Nije se predavala ni u najteim trenucima. Dvije duge, teške godine borila se protiv opa- ke bolesti, koja ju je nakraju ipak pobijedila. Kolege, uenici, prijatelji i znanci, lanovi crkvenoga pjevakog zbora i mjesne hrvatske zajednice dijelimo tugu s njezinom voljenom obitelji i rodbinom, oalošeni što nas je, tako rano, zauvijek napustila. Otišla je preselivši se u vjenost, ali nas je zaduila svojim pre- danim radom, dobrotom i ljubavlju. Na njezi- nu posljednjem ispraaju oprostili smo se od nje, ostat e nam zauvijek u srcu.
Neka ju Bog uva, poivala u miru. S. B.
U spomen
Bogatstvo....
10
U glavnoj organizaciji sambotelske Hrvat- ske manjinske samouprave, ter u suorganiza- ciji gradskih manjinskih samoupravov Slo- vencev, Nimcev ter Romov, Društva sambo- telskih Hrvatov, Slovenskoga kulturnoga društva Pavla Augustina, Romskoga društva Hárofit i uz Vrhovno peljatvo eljeznoupa- nijskih muzejov, peti put su se našle narodne grupe dotinoga varoša 20. septembra, subo- tu, u Etnoselu da jedno otpodne skupa pot- rošu uz folklorno-muzike produkcije, upo- znajui tako medjusobne vridnosti. Priredbu su, naravno, podupirale opina grada Sambo- tela ter i Javna zaklada za nacionalne i etnike manjine u Ugarskoj. U velikom šatoru najpr- lje je pozdravne rii uputio dr. Zoltán Nagy, direktor eljeznoupanijskih muzejov, a
gradonaelnik Sambotela Djuro Ipkovi je otvorio multikulturalnu manifestaciju. Suprot hladnoga vjetra i niskih celzijov udami su došli viditi dugi program u kom su nastupali uz ostalo, hrvatska dica iz uvarnice „arob- ni dvorac“, školari ki se uu po hrvatski u sambotelskoj Osnovnoj školi „Mihály Váci”, HKD Gradiše iz Petrovoga Sela, jakarni zbor Djurdjice iz Sambotela, jakarni krug sambotelskih Slovencev, slovenski pjevai Triglav iz Vojvodine, mladi tancoši Romi Crazy Dancer's (hiphop stil), i novi ciganski muziki sastav u Sambotelu. Kot posebni gosti su bili pozvani na priredbu ugarski pjevai iz Egyházashetyea i Kálda.
-Tiho- Foto: Vladimír Gyula Horváth
V. Narodnosni dan u Sambotelu Dica iz hrvatske grupe uvarnice „arobni dvorac”
Hrvatski školari iz Osnovne škole „Mihály Váci”
HKD Gradiše toga dana je tancao i u Gornjem etaru
Prez sambotelskih jakarov i jakaric Djurdjice nije organiziran nijedan
narodnosni dan Suprot hladnoga
vrimena su udami došli
Koljnof na trgadbenoj fešti Trgadbena sezona je otvorena s razliitimi programi u spomenutom selu, 13. sep- tembra, subotu, kad je na sredini Koljnofa postavljen šator. Ovu veliku manifestaciju su redovito organizirali u ovom hrvatskom selu u Ugarskoj i prlje, ali za nekoliko ljet se je izgubila. Pred etirmi ljeti su neki aktivni stanovniki izmislili kako bi mogli ovu veli- ku, šaroliku priredbu oiviti. Jur pred neko- liko tajedni su se po ulica pojavili jesenski djedi od slame i strašila pred stani, s namje- rom da pozivaju ljude na ovo sveevanje. Organizatorski tim na elu s Monikom Taschner-Egreši, kulturnom djelatnicom samouprave, je pripravio šarolik program od dice do penzionistov. Otpodne su se ganula nakinena kola s trutari, maoret- kinjami i veseljaki u pratnji folklorašev kroz „Mali Koljnof–Tilos” prema centru, kade su ljudi jur ekali u nošnje obliene diviice ke su prodavale dobro rljeno vino. Na glav- nom trgu se je na ve mjesti kuhao gulaš, perkelt, riblja supa, a ovoga ljeta je bila i velika atrakcija kotlovina, ku su kuhali prijatelji iz Buševca. U šatoru su mogli sudioniki kušati i razliite specijalitete, koljnofske gibanike s buom i nekoliko vrsti kolaev. Dica iz Osnovne škole „Mihovil Nakovi” prvi put su u domaem selu predstavila koreografiju Štefana Novaka, ku je uvjebala s njimi uiteljica Sabina Balog. Za njimi je nastupila ugarska folklorna grupa Lajta, a plesai Koljnofskoga kola prvi put su doma tancali „Medjimurje“, pod peljanjem Petra Mogyorósija. Bogat i šaro- lik program su završili folkloraši Ogranka seljake sloge iz Buševca, s kimi selo jur ima trideset ljet duge kontakte. Dan je završio s balom na kom je publiku u prepu- nom šatoru zagrijala grupa Pinkica iz Petrovoga Sela. Dan kasnije je folklorni ansambl Kolo-Slavuj predstavio „Hrvatsku mašu” u hodoasnoj crikvi Blaene Divice Marije. Mašu je u ast boravka „Putujue Celjanske Marije” u Beu komponirao i aranirao Hanes Lasakovi. Crikveni obred maše je vršio profesor teologije, kanonik Jive Šmatovi iz Jure.
Ingrid Klemenši
Koljnofcu Franju Pajriu st. kako se
kuha buševeka kotlovina
U Gornjem etaru zopet je bilo „obavezno” veselo
Otkidob se je u ovom selu aktivizirala mladina, nije prestanka. Ljetodan prlje s takovim elanom je štartala folklorna djelatnost da je sridnja generacija veljek dobila volju za zborovno jaenje i vrijeda je dospilo i vanjsko jaanje ove djelatnosti, putem prijateljstva iz Siska. Subotu, 20. septembra, uprav ovi spomenuti aktivisti su bili pokretai da se jur trei put gane šarena povorka i da se stanovniki obliu za trgadbenu feštu u maškare i projdu jau, tiraju šalu okolo sela. Nije pretiravanje kad velimo da pravi je grih izostaviti kod etarcev ovu feštu, i pravoda e se još diboko u jeseni povidati kako je pred nogom Gorice još jedno bilo „obavezno” veselo, a o tom e vas uvjeriti i kipici Kristine Horvat.
-Tiho-
Društvo sambotelskih Hrvatov u Medjugorju i Dalmaciji
Prošli misec, izgleda, za gradišanske grupe je bio misec hodoaša, izleta. Jedni od tih putnikov su bili lani Društva sambotel- skih Hrvatov, ko je iz pinez dobivenih na naticanji, organiziralo jednotajedno shodiše u Medjugorje i pohod sridnjoj ter junoj Dalmaciji. Petak, 5. septembra, oko 40 izlet- nikov na putnoj liniji Zagreb, Karlovac, Split, Metkovi u veernji ura je zašlo u Medju- gorje. Još u Zagrebu im se prikljuio stari poznanik iz Podsuseda, profesor Drago Budiseli ki je skroz na ovom putu svojim temeljnim znanjem peljao grupu i predstavio lipotu ter znamenitosti Lipe Naše. Za prvi dan je ostala maša na svetišu ter hvalodavanje za srini dolazak, a kako se kae, na tom crikve- nom obredu bilo je kih devet jezero ljudi iz cijeloga svita.
Drugi dan je bio posveen Mostaru, Neretvanskoj dolini, Metkoviu. Svaka štacija je sama po sebi jedna duga pria, i svagdir su imali pohodniki što pogledati, emu se diviti. Veer je jur trudne putnike našao u selu- -odmarališu Zaostrog, kade su ostale dane imali smješaj Sambotelani. Trei dan je za- et posjetom franjevakom kloštru, a otpodne u fakultativnom programu svi su se mogli ofrišati u njeni vali Jadranskoga morja. No je minula u fantastinom raspoloenju, u jaenju s ostalimi turisti iz eške ter Slove- nije. U naredni dani na programu su bili Dubrovnik, otok Lokrum, Trsteno, Makarska, Omiš, Split, Trogir, još i nabrojiti je teško, ne onda poredati sve doivljaje koji su tamo
stekli naše Hrvate. Za zadnji dan je ostao Nacionalni park Krka i prik glavnoga grada Hrvatske vraanje domom. Kako smo uli od nazonih, vrime je na putu bilo skroz prekras- no, a odlinu organizaciju, sadrajnu ekskur- ziju u Hrvatskoj je nadopunila i zvanaredno oduševljena ter dobro raspoloena grupa.
-Tiho- Foto: Vladimír Gyula Horváth
U Dubrovniku U Makarskoj se je grupa odlino utila
U Nacionalnom parku Krka
Kad se ide u Medjugorje, i Mostar je svenek jedan od putnih ciljev
Medjugorje u noi
Ovput su na trgadbenu povorku iz susjedstva poziv dobili i petroviski
folkloraši
12
U organizaciji KUD-a Tanac, u Peuhu je ove godine trinaesti put prireen Festival pod nazivom Dobro došli, naši mili gosti. Ova je smotra utemeljena kako bi se prikazalo bogatstvo narodnih obiaja u jednoj višekul- turalnoj sredini. Na smotri svake godine sudjeluju skupine koje donose i prikazuju obiaje svog ueg kraja, pa se tom prilikom okupljaju hrvatska društva iz raznih krajeva Maarske, Austrije, Slovake, Hrvatske, Bos- ne i Hercegovine i Srbije.
U sklopu tradicionalnih Peuških dana organizatori su i ove godine priredili bogat kulturni program, štoviše, proširili su dvo- dnevni festival na tjedan dana. Meunarodni festival folklora odran je u sklopu programa Peuh – kulturna prijestolnica Europe 2010. Program je zapoeo ve 17. rujna s izlobom naivnoga slikara Josipa Cugovana iz Pod- ravskih Sesveta, koja je otvorena u peuško- me Domu knjievnosti i umjetnosti. Osim te izlobe, u Domu mladei otvorena je za javnost i izloba poznatog fotografa Györgya Mánfaia. Znatieljnici su imali prilike vidjeti prekrasne fotografije o Hrvatskoj. Sveano otvorenje bilo je 19. rujna uza svirku sastava iz Metkovia. Zainteresirani su mogli posje-
titi i izlobu ipaka Katice Proso, takoer u Domu mladei, od 20. do 24. rujna.
U subotu, 20. rujna, „Tanacovi” mladi folkloraši poeli su se spremati ve u ranim prijepodnevnim satima jer su im oko podneva poeli stizati brojni gosti iz inozemstva. Nakon sveanoga prijama i kratkog odmora od napornog puta, zapoeli su i bogati programi. S poetkom u 15 sati na peuškome glavnom trgu odran je polusatni koncert maarskih i inozemnih gajdaša i tamburaša. U meuvremenu ispred Doma mladei okup- ljali su se i ostali folkloraši i krenuli u mimo- hod ulicama grada. Folkloraši su pjevajui ulicama, stigli do Széchenyieva trga gdje su kratko predstavili plesove i pjesme svojih krajeva.
Povorka je svoj put trebala nastaviti prema predivnoj peuškoj katedrali gdje bi se folk- lorne skupine pojedinano, nakratko predsta- vile, ali nevrijeme to im je onemoguilo. Organizatori su svojim gostima osigurali autobuse s trga do Doma mladei kako bi od kiše zaštitili vrijedne narodne nošnje i glazbala. Do veerašnje predstave mladi, razdragani folkloraši zabavljali su se i sklopili nova prijateljstva. Ovogodišnji je gala prog- ram zapoet u 19.30 pred punom dvoranom. Organizatori su ove godine, osim hrvatskih folklornih ansambala, ugostili i kulturno- umjetnika društva iz Bugarske, Bosne i Hercegovine te Srbije. Ljubitelji folklora imali su ast vidjeti i uti KUD Bedem iz dal- matinske Grebaštice i Kulturno-umjetniko društvo „Ljudevit Gaj” iz Hrvatskog zagorja, utemeljeno 1980. g. U samom poetku djelo- vao je tek tamburaški sastav kojemu su se prikljuili plesai i postavili zametke današ- njih folklornih sekcija. Svoj su rad predstavili ve na brojnim nastupima i koncertima u Hrvatskoj i inozemstvu. Danas društvo dje-
luje u etiri sekcije: stariji, mlai i djeji folklorni ansambl, te tamburaški sastav, i broji 130-ak djelatnih lanova. Njeguju i izvo- de puke obiaje, plesove, pjesme i glazbu rodnog Zagorja i gotovo cijele Hrvatske. Na ovogodišnjem festivalu to društvo predstavilo se s izvornim plesovima i pjesmama Hrvat- skog zagorja u koreografiji „etveni obiaji Maa i okolice”.
Na Festivalu sudjelovali su i lanovi Folk- lorne skupine Metkovi, takoer iz Dalmaci- je. Društvo je utemeljeno 1977. g. Djelatnost KUD-a nadilazi samo izvoaku. KUD je organizator i folklorne manifestacije „Na Ne- retvu miseina pala”. Osim njih nastupili su i plesai i svirai KUD-a Putnikovii te lanovi folklornog ansambla Brod iz Slavonije. Ovaj potonji utemeljen je 1948. g. Uz folklornu baštinu svoje regije, njeguje folklor svih krajeva Hrvatske. Osim hrvatskih sudionika organizatori su ugostili i izvoae iz Bugar- ske, Bosne i Hercegovine, odnosno iz Srbije. Svojim nastupom pridonijeli su programu i dugogodišnji prijatelji Kulturno-umjetnikog društva Izvor abljak iz Usore te gosti iz Hrvatskoga kulturnog Centra Bunjevako kolo u Subotici. Te veeri u programu su nastupali i mladi, daroviti svirai orkestra Šo- kadija iz Mohaa, dakako i domaini. Nakon gala programa u ugodnom ozraju zajedniki se veeralo, potom je pak slijedila skupna plesanica, koja je trajala do ponoi.
Sutradan, u nedjelju, program se nastavio s probom KUD-a Tanac otvorenom za širu javnost, naime nekadašnji i sadašnji lanovi ansambla marljivo se pripremaju na 20. jubi- larni nastup u Peuškome narodnom kazalištu 24. studenog ove godine.
Renata Boanovi
2. listopada 2008. 13
iz F
Cilj natjecanja, kako ree Ladislav Penzeš, predsjednik Hrvatske manjinske samouprave Zalske upanije (organizator priredbe), jest da mlai naraštaji upoznaju knjievni opus pjesnika koji je ivio i
djelovao meu njima. On se u svojim pjes- mama esto obraao djeci, pisao o njima bliskim temama, a kadšto kroz pjesmu pokušao pomoi i u uenju hrvatskih rijei.
Na natjecanje se prijavilo mnogo djece (40 uenika), pa nakon pozdravnih rijei upuenih i lanovima obitelji Stipana Blaetina, krenuo je ivi knjievni sat u kojem su u središtu pozornosti bila djeca.
Poeli su najmanji, uenici prvog razreda, i tako redom do osmoga. Ocjenjivaki sud i slušatelji mogli su uti niz djejih pjesama. Kod mlaih recitatora pojavila se roda sa zastarjelom modom, zec koji mora trati preko ceste i od traktora, kaplja, raketa, tv- kino, Micko i Gricko u smonici, baka Jana, vrabac i lastavica, visibaba, proljee, škola, no stariji uenici su interpretirali ve
Stihovi Stipana Blaetina U okvirima Hrvatskih jesenskih knjievnih dana u Pomurju, prisjealo se na knjiev− nika Stipana Blaetina koji je više od etrdeset godina djelovao u Pomurju kao pedagog. U Keresturu je 26. rujna odrano natjecanje u kazivanju stihova Stipana Blaetina, na koje su se javila djeca iz hrvatskih osnovnih škola iz Mlinaraca, Keres− tura, Serdahela i Sumartona.
ozbiljnije pjesme: Hošku, Ugimo svijee, prijatelji moji, Kada me više ne bude, Mura i druge.
Djeca su se vrlo dobro pripremila, dakako, kod nekih zbog treme potkrale su se manje greške. Nije bilo lako lanovima ocjenji- vakog suda, meu kojima je sjedio i sin Stipana Blaetina, Stjepan, no ipak je uspjelo izabrati najbolje iako je u bodovima bilo samo bod razlike.
U kategoriji za 1–2. razred prvo mjesto je osvojio Grgo Kos, drugo Bernadeta Turul, a tree Viktorija Horvat.
U kategoriji za 3–4. razred najuspješnija je bila Ema Molnar, zatim Lili Komaroš i Juli- jana Taka. Posebnu nagradu dobila je Kitti Sevelik.
U kategoriji za 5–6. razred prvo mjesto osvojila je Patricija Koša, drugo Sabin Jusupovi, a tree Erik Horvat. Posebnu nagradu dobila je Dalma Rodek.
U kategoriji za 7-8. razred prvo mjesto je pripalo Nikoli Takau, drugo Suzani Kos, a tree Blau Bodiu.
Ovaj put moglo se natjecati i za nagradu obitelji Blaetin, koja je pripala natjecatelju koji se najviše sviao obitelji. Tu nagradu osvojila je Patricija Koša, koja je vrlo lijepo interpretirala pjesmu „Micko i Gricko”.
Na kraju natjecanja Jelena Blaetin, umirovljena uiteljica, pjesnikova supruga, zahvalila je organizatorima, nastavnicima i roditeljima koji su pomogli pripremati se djeci te natjecateljima koji su uzeli truda i nauili pjesme ime pridonijeli da se pjesnikovo ime ne zaboravi.
Svima koji su postigli neki rezultat ga. Blaetin podijelila je posljednju objavljenu zbirku pjesama Stipana Blaetina „Suncu u oi”.
Beta
Sudionici i gledatelji natjecanja
Patricija Koša, pobjednica u kategoriji za 5–6. razred i nagrada obitelji Blaetin
Ema Molnar, pobjednica u kategoriji za 3–4. razred
Nikola Taka, pobjednik u kategoriji za 7–8. razred
Grgo Kos, pobjednik u kategoriji za 1–2. razred
14
HRVATSKI GLASNIK
Kako je uime organizatora naglasio selu- rinski naelnik Marko Gyrvári, Hrvatice su najljepše meu lijepim enama, bar nama Hrvatima, pa zašto ne bi imale i svoje natje- canje u ljepoti. Hrvatska zajednica u Maarskoj ve je u više navrata pomišljala na tu temu, ali prvi put se to ostvarilo u Selurin- cu, gradu koji se nalazi na pola puta izmeu Budimpešte i Zagreba, u kojem Hrvati nisu povijesni starosjedioci, ali su se doselili u taj gradi petnaestak kilometara od Peuha i danas su njegovi marni graani, što pokazuje i osoba gradonaelnika, podrijetlom Martin- ana. Mnogobrojni Martinani i drugi pod- ravski Hrvati našli su svoj dom upravo u Selurincu. Od naše Ane Gujaš pa nadalje te je utemeljena i Hrvatska samouprava na elu s Jelicom Moslavac.
Dvadeseti rujna nije bio samo dan kada se birala najljepša Hrvatica u Maarskoj, nego je to ujedno bio i Hrvatski dan u Selurincu.
Odrana je sveta misa na hrvatskom jeziku u selurinskoj crkvi, a njoj su pribivali i lanovi KUD-a „Josip okli” iz Rakitovice, izvorno društvo koje njeguje obiaje svoga kraja, kroz narodni ples, zborno pjevanje, dramsko, knjievno i likovno stvaralaštvo. Oni su i zabavljali mnogobrojnu publiku u športskoj dvorani gradske osnovne škole u tokama izbora za najljepšu Hrvaticu u Maarskoj, uza enski pjevaki zbor Korijeni iz Martinaca. Na to natjecanje ljepote mogle su se prijaviti natjecateljice s navršenih šesnaest i nena- punjenih trideset godina, Hrvatice iz Maar- ske koje dre do svojih hrvatskih korijena. One su se natjecale u dnevnoj odjei, narodnoj nošnji i veernjim toaletama za koje su se same pobrinule. Na elu deveterolanog ocjenjivakog suda bio je veleposlanik Ivan Bandi, ujedno glavni pokrovitelj izbora najljepše Hrvatice u Maarskoj. Uz Vele- poslanstvo istaknuti pokrovitelj priredbe bila
UNDA – Hrvatska manjinska samouprava Jursko-mošonsko-šopronske upanije, na elu sa Štefanom Kolosarom, prvi put poziva na upanijski hrvatski dan 4. oktobra, ove subote, na Undu. Od 10.30 se primaju gosti u mjesnom kulturnom domu, jednu uru kašnje se slui sveta maša u mjesnoj crikvi, muziki na njoj sudjeluju jakari crikvenoga zbora Credo iz Ceria. U 12.30 je skupni objed, a otpodne u 14.30 se zame kulturni program pri kom na- stupaju najmladji folklorni narašaj Unde „Viverice“, mjesni školski plesai, undan- ski tamburaški orkestar i HKD Veseli Gradišanci. Priredbu materijalno potpo- mau Hrvatska dravna samouprava, Javna zaklada za nacionalne i etnike manjine ter Hrvatska manjinska samouprava Unde.
KOLJNOF – Po staroj tradiciji, i ljetos se priredjuje regionalno naticanje gradišan- skih školarov u lipom govoru i recitaciji, u ast koljnofskoga školnika Mihovila Nako- via. Kako nam je rekla nadzornica za hrvatski jezik u Gradišu Edita Horvat- Paukovi, ka je ujedno i glavna organiza- torica ovoga programa, svakoga ekaju u koljnofski dom kulture 14. oktobra, utorak, poeto od 10 uri na slubeno otvaranje, a potom na naticanje.
KOLJNOF – Po rii ravnateljice Osnovne škole „Mihovil Nakovi” Agice Fabianko- vi-Sárközi, prošli vikend je 17 dice u pratnji hrvatskih pedagoginj gostovalo kod partnerske škole u Buševcu. Kako im je bilo obeano od domainov, u okviru dvodnevnoga boravka su se odvezli i do Jadranskoga morja. Radosna je vist da je jur dospila u ovu školu i asistentica hrvat- skoga jezika, apsolventica Ivana Prani ka se je ve ukljuila u pedagoško djelovanje. Kako smo o tom ve pisali, lani su dva studenti iz Zagreba pomagali u poduava- nju hrvatskoga jezika u spomenutoj ustanovi, zato su Koljnofci i dalje forsirali ovu formu poduavanja ka je na veliku korist cijeloj zajednici. Nova „pedagogi- nja“ stanuje u slubenom stanu polag kulturnoga doma, i kako je predvidjeno, vrijeda e u svojem stanu i kolegicu dobiti. Naime, po prijedlogu mjesne direktorice škole, i uiteljici Sabini Balog je ponudje- na ova mogunost za stanovanje. Undanka putuje skoro svaki dan u Koljnof, a uza to je i studentica hrvatskoga jezika i knjiev- nosti u Sambotelu, pa e joj vjerojatno dobrodojti dodatna mogunost za vje- banje jezika.
Najljepša Hrvatica u Maarskoj Mirjana Grubi, osamnaestogodišnja studentica iz Koljnofa, izabrana je za najljepšu Hrvaticu u Maarskoj, izmeu etrnaest natjecateljica koje su se natjecale na prvom natjecanju ljepote Hrvatica u Maarskoj u gradu Selurincu 20. rujna.
2. listopada 2008. 15
HRVATSKI GLASNIK
je Hrvatska dravna samouprava i njezin predsjednik Mišo Hepp. Nije bilo nimalo lako donijeti konanu odluku. Sve su djevojke bile lijepe, i neki drugi ocjenjivaki sud moda bi donio sasvim drugu odluku. Kako ree jedan od lanova suda, sve su one pobjednice, ali je ipak trebalo ovjenati krunom najljepše meu lijepima. Voditeljice selurinskoga programa bile su Branka Pavi Blaetin, glavna ured- nica Hrvatskoga glasnika, tjednika Hrvata u Maarskoj, i Marija Demeter, glavna urednica Televizije Selurinca, a za glazbeni podloak natjecanja pobrinuo se Orkestar Podravka. Produkcija, pozornica, rasvjeta, pista bila je napravljena izvrsno, osigurani su bili svi tehniki uvjeti natjecanja, pa su djevojke doista mogle i uivati u ovome našem hrvat- skom spektaklu. Za koreografiju se pobrinuo Antun Vidakovi, ravnatelj peuškoga Hrvat- skog kazališta. Djevojke su izlazile na pozor- nicu po rednim brojevima izvuenim nepo- sredno prije natjecanja.
U ocjenjivakom sudu bili su i predstav- nici zbratimljenog naselja grada Selurinca iz Republike Hrvatske, naelnik Sukošana Ante Martinac i predsjednik opine Sukošan To- mislav Drai. Mnogobrojni sponzori po- mogli su ovo natjecanje, a meu njima i Hrvatska samouprava grada Selurinca. Imena djevojaka koje su se natjecale: Bianka Blaš- kovi iz Salante, Bianka Boanovi iz Breme-
na, Bernadeta Dudaš iz Starina, Doris Dudaš iz Starina, Nikoleta Greguricz iz Novoga Sela, Mirjana Grubi iz Koljnofa, Anamarija Juhas iz Bremena, Judita Klepeisz iz Zanke, Aleksandra Kumli iz Semelja, Karmen Marko iz Salante, Darinka Orik iz Santova, Erika Pandur iz Krievaca, Sabina Sigean iz Selu- rinca, Greta Srimac iz Salante.
Sve su natjecateljice nagraena skulptu- ricom anelia kao spomen na selurinsko natjecanje, vrijednim poklonima i cvijeem, te su proglašene najljepše koje su dobile i izuzetno vrijedne nagrade.
Drugom pratiljom proglašena je Sabina Sigean iz Selurinca, 23-godišnja apsolven- tica peuškoga Sveuilišta, prvom pratiljom Darinka Orik, 17-godišnja uenica etvrtog razreda Hrvatske gimnazije Miroslava Krlee iz Peuha, a najljepšom Hrvaticom u Maar- skoj prvog natjecanja ljepote Miss Hrvatica odranog u Selurincu postala je Mirjana Grubi, 18-godišnja studentica iz Koljnofa.
Branka Pavi Blaetin
PRISIKA – U organizaciji društva Zviranjak i Dobrovoljnoga ognjogasnoga društva, 4. oktobra, subotu, u 16 uri se gane trgadbena povorka od kraja sela, skroz na Glavnoj ulici do kulturnoga doma. Ov lipi obiaj po mnogi ljeti e se sada ponoviti, a uveer na balu Karambolo domaini ekaju sve veseljake.
BRUXELLES – Za popularizaciju progra- ma „Peuh – europska prijestolnica kulture 2010. godine” Savjet za regionalni razvoj junoga Zadunavlja dao je potporu od milijun forinti. Tako e peuško izaslanstvo boraviti poetkom listopada, 7-og i 8-og, u Bruxellesu popularizirajui svojim nastupom programe „Peuh – europska prijestolnica kulture 2010. godine”. Meu putnicima bit e i glumac peuškoga Hrvatskog kazališta Stipan uri koji e svojim nastupom predstaviti kulturnu, tonije reeno kazališnu ponudu na hrvatskom jeziku u gradu Peuhu koja se ostvaruje kroz rad Hrvatskog kazališta.
MARTINCI – U organizaciji škole 13. listo- pada e se u školi prirediti tradicionalno upanijsko natjecanje u kazivanju stihova i proze „Josip Gujaš uretin”. Na natjecanje se oekuju uenici viših i niih razreda škola u kojima se hrvatski jezik predaje kao predmet te iz dvojezinih škola iz Baranje, iz peuške hrvatske i martinake škole.
HARKANJ – Hrvatska manjinska samo- uprava 27. rujna organizirala je tradicionalno godišnje hodoaše, ovoga puta u svetište Gospe od Aljmaša u Republici Hrvatskoj. S vjernicima iz Harkanja i okolnih hrvatskih naselja, pa i šire, u Aljmašu je bio i njihov sveenik Ladislav Ronta koji je u spomenu- tom svetištu sluio svetu misu na hrvatskom jeziku.
PEUH – Od 1993. godine taj grad je domain Festivala europskih vinskih pjesa- ma koji se ove godine organizira XIII. puta u gradu i okolnim mjestima Viljana, poznatoga vinorodnog podruja. Ove godine, od 26. do 28. rujna, uz berbenu povorku, kušanje vina, natjecanje najljepše vinske boce. U peuš- kome Narodnom kazalištu 27. rujna odrao se gala koncert sudionika festivala iz Nje- make, Nizozemske, Italije, Rumunjske, do- maih zborova iz Peuha i Vesprima. Nastu- pila je i muška klapa KUD-a Brodosplit iz Splita.
BUDIMPEŠTA – U organizaciji Hrvatske samouprave IV. okruga grada Budimpešte i Samouprave IV. okruga, a pod pokrovi- teljstvom Hrvatske dravne samouprave i Samouprave IV. Okruga grada Budimpešte, 4. listopada se u Središtu za kulturu Endrea Adya prireuje kulturna veer. Tijekom veeri nastupit e KUD „Sumarton” iz zalskoga Sumartona.
HRVATSKI GLASNIK
GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavi-Blaetin, tel.: 72/435-416, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac (zamj. gl. i od. urednika), tel.: 79/454-614, e-mail: baltinac@croatica.hu, Bernadeta Blaetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croatica.hu, Timea Horvat, tel.: 94/315-479, e-mail: tiho@croatica.hu, LEKTOR: ivko Mandi, tel.: 1/256-0765, e-mail: zsivko@croatica.hu ADRESA: 1065 Budapest, Nagymez u. 49. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@croatica.hu – ZA POŠTANSKE POŠILJKE: 1396 Budapest, Pf.: 495. OSNIVA: Savez Hrvata u Maarskoj. IZDAVA: Croatica Kft. RAVNATELJ: aba Horvath. List širi posredstvom Maarske pošte, na osnovi pretplate na iroraun: CITIBANK Rt. 10800014-30000006-10612032, redakcija Hrvatskoga glasnika i alterna- tivni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 5200,– Ft. List pomae Javna zaklada za nacionalne i etnike manjine u Maarskoj. Rukopise, fotografije i crtee ne uvamo i ne vraamo. TISKARSKA
PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymez u. 49. HU ISSN 1215-1270
„ZLATNO KOLO“ SMOTRA FOLKLORA I PJEVANJA
NARODNIH PJESAMA HRVATSKE MLADEI U MAARSKOJ
29–30. studenoga 2008. BUDIMPEŠTA
Srdano pozivamo hrvatske plesne ansamble i pjevae hrvatskih narodnih pjesama svih regija Maarske gdje ive Hrvati da sudjeluju na smotri
folklora „ZLATNO KOLO”.
Smotra e se odrati 29–30. studenoga 2008. godine u Hrvatskoj školi (HOŠIG) u Budimpešti.
lanovi prosudbenog odbora e biti: zasluni i istaknuti umjetnik
Antun Krikovi, koreografkinja i uiteljica plesa
Marika Krikovi-Silanov, koreograf i uitelj plesa
Stipan Filakovi, koreograf i ravnatelj Peuškoga hrvatskog kazališta
Antun Vidakovi.
Iz svake regije (Gradiše, Pomurje, Podravina, Baranja, Baka, Peštanska)
oekujemo jedan plesni ansambl i 3-4 pjevaa narodnih pjesama.
Sudionicima su osigurani: smještaj i hrana, nakon smotre emo imati plesanicu na kojoj svira
orkestar PREKOVAC iz Tukulje. Drugi dan organiziramo obilazak Budimpešte.
Oekujemo 120-ak sudionika.
Cilj je smotre ouvanje i njegovanje naše hrvatske kulturne baštine te druenje hrvatske mladei.
Dodatne informacije moete dobiti od glavne organizatorice, Biserke Brindza
Tel.: 1/220-93-81 Fax: 1/220-93-80 Mobitel: 20/593-23-23
e-mail: brindzagy@gmail.com adresa: Hrvatski vrti, osnovna škola, gimnazija i
aki dom 1144 Budimpešta, Kántorné sétány 1-3
ROK PRIJAVE: 20. listopada 2008.
Suradnja s jadranskom Malom Venecijom
U organizaciji Hrvatske samouprave Novoga Budima, 6. rujna u restoranu Cita- della prireena je Hrvatska veer. Prireen je i kulturni program u ast gostiju koji su stigli iz Trogira, iz grada prijatelja Novoga Budima. Nastupili su Hrvatska izvorna folklorna skupina iz Budimpešte, tamburaški sastav „Prekovac“ iz Tukulje, harmonikaši iz Kem- lje, odnosno Klapa Tragos iz Trogira. Klapa je osnovana 1996. godine od amatera, koji uza svoj rad bave se pjevanjem. Kako rekoše, društvo je privlana sila. Ljubav prema pjevanju odnosno ouvanju starih tradicija zapravo znai društvo, gdje su svi prijatelji. Na svojem repertoaru imaju puke trogirske pjesme, a obrauju i popularne strane pjesme. Najvanijim svojim ciljem postavili su gajenje svojih obiaja što su još od svojih djedova dobili i nauili. Ljeti imaju više rada, ali kraj turistike sezone ne znai i kraj nastupa. Naravno, imaju manji broj nastupa, što je i tee obaviti zbog radnoga mjesta.
Suradnja izmeu grada Trogira i Hrvatske samouprave Novog Budima zapoela je prije etiri godine, dakle traje od 2004. godine. Zašto upravo ovaj grad? Zato što je ovaj gradi na obali Jadrana poseban jer je uspio zadrati svoj specifini jezik i svjesni su svog bogatstva. Svaka kua piše svoju povijest,
stanovnici su gostoljubivi. A što je najvanije, slina je kultura dvaju gradova: prije svega kultura spaja Budimpeštu i Trogir – ree nam predsjednica samouprave Anica Petreš Né- meth. Suradnja je jako sloena: na polju kulture, športa i gospodarstva postiu raz- mjenu iskustava, te organiziraju razne nastu- pe, natjecanja i izlobu. Najvanija je suradnja školskih ustanova, koja je ostvarena meu gimnazijama ovih gradova. Jako je dobar nain što se mlade sve više susree i gradi osobne prijateljske veze. Kao najbolji primjer za izvrsnu suradnju dvaju ustanova, uenica iz Budimpešte dva mjeseca je boravila u Trogiru kako bi upoznala ivot u hrvatskim školama. Vratila se s doivotnim dojmovima. Suradnja izmeu škola zapoela je prije dvije godine, i otada su uzajamni posjeti redoviti. Mladi su uvijek jako odu- ševljeni jer im se otvara novi svijet, upoznaju nove ljude, kulturu, navike i obiaje.
Povodom ove veeri stiglo je i etvero- lano izaslanstvo iz Trogira. Dogovorili su daljnje planove i programe dvaju gradova. Boo Jerkovi, lan trogirskoga gradskog poglavarstva, odao nam je tajnu: 14. stude- noga oekuju goste iz Maarske na Dan grada Trogira.
Bea Letenyei