Napetost među tkivima

Ivana Bobić, 3.b

20. listopada 2009.

UvodSkupina istovrsnih stanica koje u organizmu zajednički obavljaju istu ulogu naziva se tkivo ili staničje. Biljni organizam tvore dvije skupine tkiva: tvorna tkiva i trajna tkiva. Tvorna tkiva se sastoje od embrionskih stanica koje imaju sposobnost diobe. Vrste trajnih tkiva su osnovno tkivo ili parenhim, pokrovno ili kožno, provodno ili žilno, potporno ili mehaničko i žljezdano tkivo.Turgor ima veliku ulogu u životu biljaka. To je zapravo tlak citoplazme na staničnu stijenku, a ovisi o sadržaju vode u stanici; s više vode turgor je veći, a s manje vode turgor je manji.Postoje tri vrste otopina:

- izotonične otopine – ukupno kretanje molekula vode npr. iz stanice i u nju je jednako nuli pa tako izvanstanična otopina ima jednak osmotski tlak kao stanična tekućina

- hipertonične otopine – voda osmozom izlazi iz stanica jer je koncentracija soli i šećera viša nego u citoplazmi

- hipotonične otopine – stanice uronjene u takvu otopinu povećat će svoj volumen jer će voda osmozom ulazi u te stanice

Pribor i materijalZa ovaj pokus kojim sam upoznala mehanizam koji cvjetnoj stapci daje potrebnu čvrstoću trebala sam: 10%-tnu otopinu kuhinjske soli, nožić ili žilet, cvjetne stapke maslačka.

Opis radaPrvo sam razrezala po dužini donji kraj cvjetne stapke maslačka (5cm). Zatim sam tkivo uronila u vodi, a potom i u 10%-tnu otopinu NaCl.

RezultatiMaslačku koji se nalazio u vodi i kojem sam razrezala vršni dio, vršni su se dijelovi počeli uvijati i udaljati međusobno jedni od drugih, a ti vršni dijelovi bili su vrlo čvrsti, no u 10%-tnoj otopini NaCl, vršni dijelovi su se nakon kratkog vremena skupili te su izgubili na čvrstoći.

Rasprava i zaključakBiljna stanica sadrži veliku vakuolu koja zauzima njezin veliki volumen. Kad je biljka dobro opskrbljena vodom, citoplazma stvara pritisak – tlači staničnu stijenku. Taj tlak citoplazme na staničnu stijenku naziva se turgor. On je vrlo važan za biljne organe jer održava njihovu čvrstoću, a zeljastim biljkama omogućava uspravan rast. Pri nedostatku vode citoplazma postaje gusta i prelazi u gel-stanje pri čemu se smanjuje pritisak na staničnu stijenku ili turgor pa biljni organi postaju mlohavi i biljka vene. Pri tom procesu kojeg nazivamo plazmoliza, citoplazma se odvaja od stanične stijenke zbog nedostatka vode. Ako na vrijeme zalijemo biljku, ona će ponovo učvrsnuti jer će stanice primati vodu, pa će citoplazma opet prijeći u sol-stanje i povećat će se turgor te će se tim vratiti čvrstoća biljke. Taj proces se naziva deplazmoliza. Procesi su reverzibilni, ali u određenom razdoblju – ako je biljka predugo u gel-stanju, bez vode, nemoguće joj je tada vratiti citoplazmu u sol-stanje.

20. listopada 2009.

Maslačak se u 10%-tnoj otopini nalazio u hipertoničnoj otopini – stanice uronjene u takvu otopinu gubit će vodu, ona izlazi iz stanice osmozom jer otopina, u kojoj se te stanice nalaze, ima veću koncentracija soli i šećera nego citoplazma. Stanicama se pritom smanji turgor, pa i sama biljka postaje mlohava. No, u vodi maslačak se zapravo nalazi u hipotoničnoj otopini, pri čemu voda osmozom ulazi u stanice jer je ta otopina razrijeđenija od citoplazme, u njoj se nalazi manja koncentracija soli i šećera i tako stanice deplazmoliziraju.

Literatura· Žaklin Lukša, Sanja Mikulić: Život 3, udžbenik biologije za 3.razred gimnazije; Školska knjiga, Zagreb, 2009.· Branka Pevalek-Kozlina – Fiziologija bilja, Profil, Zagreb, 2003.· http://www.moje-instrukcije.com/lekcije/biologija/Biologija-Voda.pdf· http://www.pmfst.hr/~bezic/OPCA_BOTANIKA.PPT· Marijana Krsnik-Rasol, Mladen Krajčić – Od molekule do organizma, udženik iz biologije za prvi razred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

20. listopada 2009.