Na temelju ~lanka 10. stavak 7. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 34/02), Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine donosi

NAREDBU

O MJERAMA KONTROLE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI @IVOTINJA I NJIHOVOM PROVO\ENJU I FINANCIRANJU U 2009. GODINI

I. OP]E ODREDBE

Ovom naredbom odre|uju se mjere za sprje~avanje, otkrivanje, kontrolu i suzbijanje zaraznih i parazitarnih bolesti kod `ivotinja, te na~in financiranja u 2009. godini.

A. MJERE KOJE SE PROVODE ZA GOVEDA

1. Bedrenica i {u{tavac

Najkasnije do 30. travnja, sva goveda u bedreni~nim distriktima moraju se cijepiti protiv bedrenice i {u{tavca. Goveda je dopu{teno napasati u bedreni~nim distriktima, samo ako su cijepljena protiv bedrenice i ako je od cijepljena pro{lo vi{e od 15 dana.

2. Bruceloza

Jedanput godi{nje, pretra`iti krv svih goveda starijih od 12 mjeseci na imanjima s manje od 20 grla, a na imanjima s vi{e od 20 grla krv reprezentativnog broja krava i lipanjca za svaku jedinicu za uzorkovanje sukladno tabeli za uzorkovanje (Prilog 1) za prevalencu od 1% pri nivou povjerljivosti od 95%, prije perioda laktacije;

Pretra`iti krv svih novonabavljenih `ivotinja, prije uvo|enja u uzgoj.

3. Gove|a spongiformna encefalopatija

Na gove|u spongiformnu encefalopatiju moraju biti pretra`ena sva goveda, i to:

a) bez obzira na starost, koja pokazuju klini~ke znake poreme}aja sredi{njeg `iv~anog sustava;

b) starija od 24 mjeseca nakon:

1) uginu}a iz bilo kojeg razloga,

2) klanja po isklju~enju pri remontu stada,

c) starija od 30 mjeseci, prilikom redovitog klanja.

4. Tuberkuloza

Obavezna op}a tuberkulinizacija svih goveda starijih od dvanaest mjeseci mora se do 30. rujna provesti na podru~ju cijele Bosne i Hercegovine.

Za obnovu uzgoja nije dopu{teno koristiti goveda koja prethodno nisu tuberkulinizirana i da je reakcija bila negativna.

Ovla{teni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvr|enom slu~aju tuberkuloze goveda, te o nalazu izvijestiti mjerodavnog veterinarskog inspektora u mjestu podrijetla tuberkulozne `ivotinje.

5. Enzootska leukoza goveda

U cilju kontrole enzootske leukoze goveda, dva puta godi{nje vr{i}e se testiranje `ivotinja starijih od 24 mjeseca u stadima koja nemaju status slobodnih stada od ove bolesti.

Progla{avanje slobodnih stada u sklopu operativnog plana izvr{i}e mjerodavna veterinarska tijela entiteta i Br~ko Distrikta, na osnovu rezultata do sada provo|enih mjera, ukoliko su ispunjeni sljede}i uvjeti:

a) nema dokaza, bilo klini~kog ili u vidu rezultata laboratorijskog testiranja o prisustvu enzootske leukoze goveda u stadu i nijedan takav slu~aj nije potvr|en u protekle dvije godine; i

b) sve `ivotinje preko 24 mjeseca starosti su u proteklih 12 mjeseci dale negativnu reakciju na dva izvr{ena testiranja, provedena u razmaku koji nije kra}i od 4 mjeseca.

Odr`avanje statusa slobodnih stada provodi}e se kroz:

a) kontinuirano ispunjavanje uvjeta navedenih u to~ki a) prethodnog stavka;

b) sve `ivotinje koje se uvode u stado moraju potjecati iz stada sa istim statusom;

c) sve `ivotinje starije od 24 mjeseca moraju nastaviti davati negativnu reakciju pri laboratorijskom testiranju, koja se na slobodnim posjedima provode svake 3 godine.

6. Listerioza

Mozak svih goveda koja pokazuju klini~ke znake poreme}aja sredi{njeg nervnog sustava i poreme}aja u pona{anju mora biti pretra`en na listeriozu.

7. Bolest plavog jezika

U svrhu utvr|ivanja cirkulacije virusa bolesti plavog jezika, uspostavi}e se sistem sentinel `ivotinja na cijelom

podru~ju Bosne i Hercegovine, kao i nadzor vektora, insekata Culicoides vrste. Pojam "sentinel" u ovom slu~aju podrazumijeva nadzorni mehanizam u vidu jedne ili grupe `ivotinja, postavljen u cilju bilje`enja mogu}e pojave ili serije pojava bolesti.

Sentinel program treba da obuhvati `ivotinje sa poznatog izvora i istorije u smislu izlo`enosti, te poznatih varijabli, kao {to je uporaba insekticida i na~in dra`anja. Serolo{ko testiranje sentinel `ivotinja vr{i}e se jednom mjese~no. Serumi iz sentinel programa treba da se pohranjuju u cilju omogu}avanja retrospektivne studije u slu~aju izolacije novog serotipa u nacionalnom refrentnom laboratoriju za ovu bolest.

Nadzor vektora provodi}e se u cilju identificiranja potencijalne vektorske vrste, te utvr|ivanja podru~ja visokog, srednjeg ili niskog rizika i lokalnih detalja koji se odnose na sezonalnost.

Pored navedenog pretra`ivanja vr{i}e se serolo{ko ispitivanje svih `ivotinja koje pokazuju klini~ke znakove bolesti, odnosno kod kojih se postavi sumnja na nazo~nost bolesti plavog jezika.

Detaljne uvjete vezano za odabir i uspostavu sentinel `ivotinja, te program nadzora insekata prenosnika virusa bolesti plavog jezika, utvrdi}e Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine u suradnji sa mjerodavnim veterinarskim tijelima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, najkasnije do 15.velja~e 2009. godine.

B. MJERE KOJE SE PROVODE ZA OVCE I KOZE

1. Bedrenica i {u{tavac

Najkasnije do 30. travnja, sve ovce i koze u bedreni~nim distriktima moraju se cijepiti protiv bedrenice i {u{tavca. Ovce i koze je dopu{teno napasati u bedreni~nim distriktima, samo ako su cijepljene protiv bedrenice i ako je od cijepljena pro{lo vi{e od 15 dana.

2. Bruceloza

a) Na imanjima ovaca ili koza koja nisu slu`beno slobodna od bruceloze:

• Provodi se dvokratno pretra`ivanje svih ovaca i koza starijih od 6 mjeseci, u razmaku ne manjem od 6 mjeseci i ne du`em od 1 godine.

b) Na imanjima ovaca ili koza koji su slu`beno slobodni od bruceloze:

• Provodi se pretra`ivanje reprezentativnog broja ovaca i koza starijih od 6 mjeseci

c) Prilikom stavljanja u promet

• Prije stavljanja u promet, svi rasplodni ovnovi obvezatno moraju biti pregledani na B. ovis infekciju, a nalaz ne smije biti stariji od 30 dana.

Navedene mjere za kontrolu bruceloze ostaju na snazi do dono{enja novog programa suzbijanja ove bolesti, koji podrazumijeva potpuno cijepljenje ovaca i koza. Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine du`an je u suradnji sa mjerodavnim veterinarskim tijelima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, donijeti operativni program provedbe mjera cijepljenja najkasnije do 15. travnja 2009. godine.

3. Scrapie

Na Scrapie moraju biti pretra`ene sve ovce i koze starije od 12 mjeseci koje:

a) pokazuju klini~ke znake poreme}aja sredi{njeg `iv~anog sustava i poreme}aja u pona{anju koje traju najmanje 15 dana i lije~enjem nisu uklonjene;

b) pokazuju znake promijenjenog op}eg zdravstvenog stanja (malaksalost), bez znakova zaraznih, parazitskih ili traumatskih bolesti;

c) pokazuju druga progresivna bolesna stanja.

4. Listerioza

Mozak svih ovaca i koza koje pokazuju klini~ke znake poreme}aja sredi{njeg `iv~anog sustava i poreme}aja u pona{anju mora biti pretra`en na listeriozu.

5. Bolest plavog jezika

U sklopu vr{enja pretraga na nazo~nost bruceloze, vr{i}e se i klini~ki nadzor ovaca na nazo~nost bolesti plavog jezika. Svaki sumnjivi slu~aj otkriven klini~kim nadzorom mora biti potvr|en laboratorijskim nalazom.

C. MJERE KOJE SE PROVODE ZA SVINJE

1. Klasi~na kuga svinja

Sve svinje na porodi~nim imanjima moraju se cijepiti protiv klasi~ne kuge svinja. Cijepljenje se provodi kod svih svinja na imanju koje su starije od 60 dana. Cijepljenje nazimica i krma~a provodi se prije svakog pripusta. Cijepljenje se provodi cjepivama pripremljenim od atenuiranog virusa (K-soj).

Na imanjima sa zaokru`enim proizvodnim ciklusom prasad se cijepi u dobi od 45-60 dana, nazimice i krma~e prije svakog pripusta, a nerastovi dva puta godi{nje.

Sve cijepljene svinje obvezatno je markirati-ozna~iti u{nim markicama.

U promet se mogu staviti samo imune svinje odnosno svinje koje su cijepljene i ozna~ene markicom najmanje sedam dana prije stavljanja u promet.

Promet svinja dopu{ten je samo na registriranim sto~nim pijacama, sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koji su pod stalnom veterinarskom kontrolom.

Lova~ka dru{tva su obvezna osigurati dostavu uzorka krvi, slezene i bubrega od svake ulovljene ili na|ene jedinke divlje svinje do referentnog laboratorija za klasi~nu svinjsku kugu u Bosni i Hercegovini.

Utvr|ivanje nivoa imuniteta cijepljenih `ivotinja procjenjuje se serolo{kom pretragom, pri ~emu }e se dva puta godi{nje vr{iti uzimanje uzoraka na klaonicama od 0,1% `ivotinja, od strane mjerodavnih veterinarskih inspektora.

2. Tuberkuloza

Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 15 krma~a, nazimica i nerastova, moraju se tuberkulinizirati do 31. svibnja.

Za obnovu uzgoja nije dozvoljeno koristiti svinje koje prethodno nisu tuberkulinizirane.

Ovla{teni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvr|enom slu~aju tuberkuloze svinja, te o nalazu izvjestiti mjerodavnog veterinarskog inspektora u mjestu podrijetla tuberkulozne `ivotinje.

3. Trihineloza

U svim slu~ajevima klanja svinja radi uporabe mesa za ljudsku ishranu i kod sve ulovljene divlja~i koja slu`i ishrani ljudi, moraju se provoditi mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja ove bolesti.

D. MJERE KOJE SE PROVODE ZA KONJE

1. Infektivna anemija kopitara

Serolo{ka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti:

a) dva puta godi{nje (sije~anj, lipanj) kod pravnih lica koja koriste kopitare za proizvodnju biolo{kih preparata (cjepiva, seruma) i sjemena za vje{ta~ko osjemenjivanje;

b) jedanput godi{nje, najkasnije do 31.listopada, kod svih konja u ergelama, pastuharnama, sportskim dru{tvima i na {umskim radili{tima;

c) kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj naveden u to~. a) i b) ovog stavka;

d) kod pastuha prije licenciranja;

e) kada se kopitari dovode na izlo`be, smotre, sportska takmi~enja i opasivanja u ergele;

f) kada se kopitari stavljaju u promet.

Nalaz o negativnoj serolo{koj pretrazi u slu~ajevima iz to~. c), d), e) i f). ovog stavka ne smije biti stariji od 30 dana.

2. Groznica zapadnog Nila

Svi konji koji pokazuju znakove encefalitisa moraju biti serolo{ki pretra`eni na nazo~nost specifi~nih protutijela za virus groznice zapadnog Nila.

Svi uginuli konji bi}e pretra`eni na nazo~nost virusa groznice zapadnog Nila.

Pored navedenih mjera kontrole bolesti kod konja, vr{i}e se i nadzor vektora. Nadzor vektora provodi}e se u cilju identificiranja potencijalne vektorske vrste, te utvr|ivanja podru~ja visokog, srednjeg ili niskog rizika i lokalnih detalja koji se odnose na sezonalnost.

Detaljan program nadzora vektora, utvrdi}e Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine u suradnji sa mjerodavnim veterinarskim tijelima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, najkasnije do 15. velja~e 2009. godine.

E. MJERE KOJE SE PROVODE ZA PERAD

1. Atipi~na kuga peradi - Njukastlska bolest

Sva ekstenzivno dr`ana perad mora se cijepiti protiv atipi~ne kuge dva puta godi{nje cjepivima proizvedenim iz soja La Sota.

Cijepljenje se provodi izme|u 15. travnja i 30. svibnja prvi put, te izme|u 15. listopada i 30. studenog drugi put, a kod prinovljene peradi izme|u navedenih razdoblja.

Perad i pernata divlja~ na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se cijepiti protiv njukastlske bolesti, tako da bude u stanju stalnog imuniteta.

Nivo imuniteta peradi procjenjuje se serolo{kom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilakti~kog postupka.

Imunitet se kontrolira:

a) u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzoraka krvi na 1000 komada cijepljene peradi dva puta godi{nje, 3-4 tjedna nakon provedenog cijepljenja;

b) u intenzivnim uzgojima pretragom 20 uzoraka krvi po jatu, najmanje dva puta godi{nje, te svako jato tovnih pili}a 3 - 4 tjedna nakon provedenog cijepljenja.

2. Kuga peradi - avijarna influenca

Prilikom provo|enja kontrole imuniteta na Njukastlsku bolest, na istim uzorcima krvi provodi}e se i pretraga na nazo~nost protutijela za avijarnu influencu.

Na osnovu epidemiolo{ke sumnje na patolo{ke, patohistolo{ke i virusolo{ke pretrage u sklopu pasivnog monitoringa na avijarnu influencu kod divljih ptica obvezatno }e se dostavljati:

a) uzorci uginulih divljih ptica sa stani{ta u Bosni i Hercegovini

b) uzorci uginulih migriratornih ptica koji povremeno borave na prostoru Bosne i Hercegovine, i

c) krv i drugi materijali za provo|enje dijagnostike.

U cilju kontrole prisustva virusa avijarne influence kod ekstenzivno dr`ane peradi, vr{i}e se kontrola svih uginulih `ivotinja, u slu~aju utvr|ivanja pove}anog mortaliteta.

3. Tifus peradi, puluroza te ostale salmonelozne infekcije

a) Jaja (konzumna i rasplodna) mogu biti stavljena u promet ili inkubirana samo ako poti~u od jata koja su slobodna od salmonela, odnosno ako imaoci jata imaju nalaz o zdravstvenom stanju jata, izdat od ovla{tene laboratorije i ne stariji od 30 dana. Nalaz se izdaje na osnovu slu`beno dostavljenog uzorka.

b) Sva jata, bez obzira na vrstu i kategoriju, ~iji su proizvodi namijenjeni javnoj potro{nji, moraju biti bakteriolo{ki, odnosno serolo{ki pretra`ena, dostavljanjem slu`benih uzoraka u ovla{tenu laboratoriju sukladno Tabelama 1.- 4. iz Priloga 2, koji je sastavni dio ove Naredbe.

c) Jato namijenjeno klanju podrazumijeva `ivotinje iste vrste i dobi iz jednog objekta, namijenjene klanju. Klati

je dopu{teno samo jata slobodna od S. Gallinarum i S. Pullorum, a imalac jata mora imati nalaz o zdravstvenom stanju ne stariji od 15 dana i izdat od ovla{tene laboratorije.

d) U fabrikama i mje{aonama sto~ne hrane moraju se uzimati i dostavljati na bakteriolo{ku pretragu u ovla{tenu laboratoriju uzorci svih proizvoda `ivotinjskog podrijetla prije pripremanja krmnih smjesa, a jednom mjese~no

uzorci svih gotovih krmnih smjesa. Hrana namijenjena ishrani peradi mora biti slobodna od S. Enteridis, S.

Hadar, S. Infantis, S. Typhimurium i S. Virchow.

4. Klamidioza ptica

Sva mati~na jata i prodajna mjesta ukrasnih i sobnih ptica te golubova, moraju biti registrirana kod mjerodavnog veterinarskog inspektora.

Sve ukrasne i sobne ptice te golubovi u organiziranoj proizvodnji ili namijenjeni za rasplod, prodaju ili izlo`bu, moraju biti slobodni od klamidioze.

F. MJERE KOJE SE PROVODE ZA P^ELE

Na svim p~elinjacima moraju biti provedene nare|ene preventivne i dijagnosti~ke mjere za za{titu zdravlja p~elinjih zajednica od bolesti ameri~ka gnjilo}a p~elinjeg legla.

Uzgoj p~elinjih matica za prodaju dopu{ten je samo na p~elinjacima koji su pod stalnim veterinarsko-zdravstvenim nadzorom.

U promet se mogu stavljati samo zdrave p~elinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene naredne dijagnosti~ke i preventivne mjere:

1. Ameri~ka trule` p~elinjeg legla

Na svim p~elinjacima, tijekom prolje}a (mart/april) provodi se klini~ki pregled p~elinjih zajednica, radi pretrage na ameri~ku trule`:

• u p~elinjacima s 1-10 p~elinjih zajednica pregledaju se sve zajednice, • u p~elinjacima s 11-20 p~elinjih zajednica mora se pregledati 50% zajednica, • u p~elinjacima od 21-50 p~elinjih zajednica mora se pregledati 33% zajednica, • u p~elinjacima s vi{e od 51 p~elinjih zajednica mora se pregledati 20% p~elinjih zajednica.

Na svim p~elinjacima u kojima je u prethodnoj godini utvr|ena ameri~ka trule`, klini~kim pregledom moraju biti obuhva}ene sve p~elinje zajednice.

U slu~aju postavljanja sumnje na ameri~ku trule`, veterinar koji provodi klini~ku pretragu }e obvezatno uzeti uzorak i dostaviti ga na laboratorijsku pretragu u ovla{tenu dijagnosti~ku laboratoriju.

Za uzorak se uzima dio p~elinjeg legla, posebno iz svake pojedine sumnjive p~elinje zajednice i to komad sa}a s poklopljenim leglom, veli~ine 10x10 cm, na kojem su znaci bolesti vidljivi, upakiran u ambala`u koja propu{ta zrak.

Ukoliko u periodu pretrage i sumnje na ameri~ku trule` u p~elinjoj zajednici nema legla mogu}e je kao uzorak dostaviti `ive ili uginule p~ele (uzorak od stotinjak p~ela), med iz medi{ta, kao i dio starog dijela legla /sa}a/ koje mo`e biti prazno ili zbirni uzorak meda iz sezone vrcanja (oko 10 g), kako bi se na taj na~in utvrdila nazo~nost spora ameri~ke trule`i, ispoljene u klini~koj ili subklini~koj formi na p~elinjaku ili pojedina~noj p~elinjoj zajednici.

U promet se mogu stavljati samo p~elinje zajednice na kojima su provedene nare|ene mjere i koje ne pokazuju znake bolesti.

G. MJERE KOJE SE PROVODE ZA RIBE

Na svim uzgajali{tima riba i na otvorenim vodama za koje brinu sportska ribolovna dru{tva moraju se obaviti klini~ki pregledi, uzeti uzorci za laboratorijske pretrage, te obaviti pretrage kako slijedi:

1. Na svim pastrmskim ribnjacima

U tijeku godine provodi se klini~ka i laboratorijska pretraga radi isklju~ivanja nazo~nosti uzro~nika virusne

hemoragi~ne septikemije (VHS), zarazne hematopoetske nekroze (IHN) na na~in opisan u tabeli 1 i 2.

Klini~ka pretraga mora se provesti u periodu od listopada do lipnja ili kada je temperatura vode ispod 14°C. Kada

se klini~ka pretraga na farmama vr{i dva puta godi{nje, interval izme|u pretraga mora biti najmanje ~etiri mjeseca. Sve proizvodne jedinice (bazeni, rezervoari, kavezi, itd.) moraju biti ispitane na nazo~nost mrtve, slabe

ili ribe koja se ne pona{a uobi~ajeno. Posebna pa`nja mora se posvetiti predjelima na kojima voda otje~e, gdje se sakuplja slabija riba usljed protoka vode.

Laboratorijska ispitivanje na nazo~nost virusa se provodi metodom izolacije virusa na kulturi stanica

Riba od koje se uzimaju uzorci odabira se na sljede}i na~in.

• ukoliko su prisutne kalifornijske pastrve, samo ribe te vrste }e biti odabrane za uzorkovanje. Ukoliko kalifornijska pastrva nije prisutna, uzorci se uzimaju od riba svih drugih vrsta koje su osjetljive na VHS i / ili IHN (kako je navedeno u Aneksu I Listi II Odluke o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima koji moraju biti ispunjeni prilikom stavljanja u promet `ive ribe, rakova i meku{aca, te proizvoda dobivenih od njih ("Slu`beni glasnik BiH", 62/05). Razli~ite vrste moraju biti reprezentativno zastupljene u uzorku.

• Ukoliko se koristi vi{e od jednog izvora za proizvodnju ribe, u uzorkovanje se moraju uklju~iti ribe koje predstavljaju sva izvori{ta vode koja se koriste

• Ukoliko su prisutne slabe, ribe koje se ne pona{aju normalno ili svje`e uginule ribe (ne raspadnute), prvenstveno takve ribe trebaju biti odabrane. Ukoliko nema takvih riba, odabrane ribe moraju biti normalne, zdrave ribe sakupljene tako da su u uzorku proporcionalno zastupljene ribe sa svih dijelova farme, i svih starosnih klasa.

Tabela 2 primjenjiva}e se na ribnjake koji su u protekle ~etiri godine provodili monitoring na nazo~nost virusnih bolesti riba, dok }e ostali ribnjaci raditi po programu iz Tabele 1.

U slu~aju pojave masovnih uginu}a i drugih promjena, a za koje je utvr|eno da nisu uzrokovane gore navedenim bolestima, radi}e se dodatna istra`ivanja na druge bolesti od kojih navedene vrste riba mogu oboljeti uklju~uju}i ISA i EHN. Kod pojave CPE na kulturi stanica prilikom vr{enja pretraga na VHS i IHN, za koji se utvrdi da nije posljedica ovih virusnih bolesti, vr{i}e se daljnja virusolo{ka ispitivanja na nazo~nost ostalih virusnih bolesti riba.

2. Na svim {aranskim ribnjacima

U vrijeme mrije{tenja mora biti obavljen pregled mati~nog jata {aranskih vrsta riba na nazo~nost uzro~nika proljetne viremije {arana. Za virusolo{ke pretrage, od matica treba uzeti ovarijalnu te~nost pri kraju istiskivanja (zbirni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu).

U prolje}e, pri temperaturi vode ispod 20°C i u jesen, pri temperaturi vode ispod 18°C, potrebno je obaviti klini~ki pregled {aranskog mla|a (jednogodi{nji i dvogodi{nji) i dostaviti materijal od 150 primjeraka za virusolo{ke pretrage na nazo~nost uzro~nika proljetne viremije {arana.

U slu~aju pojave masovnih uginu}a, te drugih promjena, a za koje je utvr|eno da nisu uzrokovane gore navedenim bolestima, radi}e se dodatna istra`ivanja na druge bolesti od kojih navedene vrste riba mogu oboljeti uklju~uju}i KHV.

3. Na otvorenim vodama

Na otvorenim vodama za koje brinu ribolovna dru{tva uzorkovanje se provodi sukladno odredbama pod to~kom a) ili b) zavisno od toga koje riblje vrste u njima `ive.

H. MJERE KOJE SE PROVODE ZA PSE

1. Bjesno}a

Svi psi stariji od tri mjeseca moraju se cijepiti protiv bjesno}e najkasnije do 31. o`ujka.

Pas koji tijekom godine dostigne starost od tri mjeseca mora biti cijepljen u roku od 14 dana, a pas koji je nabavljen, a nije cijepljen, u roku od 14 dana od dana nabave.

Za cijepljenje se mogu koristiti samo inaktivirana registrirana cjepiva sa stani~nih kultura ili embrioniranih jaja, pripremljena od visokoimunogenih sojeva virusa bjesno}e.

U slu~aju potrebe Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine mo`e narediti cijepljenje i drugih `ivotinja protiv bjesno}e u pojedinim podru~jima.

2. Li{manijaza (Leishmaniasis)

Na podru~jima gdje je u prethodnoj godini na|ena li{manioza, najkasnije do 30. svibnja 2009. godine, na li{manijazu moraju biti pretra`eni:

• lova~ki psi; • radni psi; • psi koji borave na otvorenom.

Tijekom cijepljena pasa protiv bjesno}e ili drugom prilikom treba uzeti uzorak krvi i dostaviti na laboratorijsku pretragu putem ovla{tenih veterinarskih organizacija.

3. Ehinokokoza

Prilikom cijepljena pasa protiv bjesno}e provodi se dehelmintizacija pasa protiv trakavice Echinococcus granulosus, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice.

Radi sprje~avanja {irenja jaja{aca u okolini obvezatno je pse nakon tretiranja dr`ati najmanje 48 sati u ogra|enom prostoru, a njihov izmet ne{kodljivo ukloniti.

Pravne i fizi~ke osobe, koje kolju stoku za javnu potro{nju, kao i vlasnici stoke koji je kolju za vlastitu potro{nju, du`ni su, radi sprje~avanja {irenja ehinokokoze, odba~ene organe zaklane stoke prokuhati, odnosno uni{titi ih spaljivanjem.

I. MJERE KOJE SE PROVODE ZA RASPLODNE @IVOTINJE

1. Rasplodne `ivotinje

Dva puta godi{nje svim rasplodnim `ivotinjama koje se koriste za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za vje{ta~ko osjemenjivanje, zavisno od vrste `ivotinja, vadi se krv i pretra`uje na brucelozu, leptospirozu, paratuberkulozu i IBR/IPV, odnosno uzima se bris ili ispirak prepucija i pretra`uje na kampilobakteriozu i trihomonijazu, te krv i feces i pretra`uje na paratuberkulozu.

J. MJERE KOJE SE PROVODE KOD POBA^AJA

Kod svakog poba~aja goveda, ovaca, koza, svinja i kobila, veterinari su du`ni dostaviti na laboratorijsku pretragu krv `ivotinje koja je pobacila, a po mogu}nosti i poba~eni fetus s plodnim ovojnicama.

Dostavljeni materijal potrebno je pretra`iti na brucelozu, leptospirozu, genitalnu kampilobakteriozu, Q groznicu, listeriozu i salmonelozu.

K. KONTROLA ZDRAVLJA VIMENA

Sve `ivotinje ~ije mlijeko se koristi za javnu potro{nju, prije stavljanja mlijeka u promet moraju biti obuhva}ene mjerama propisanim ovom naredbom i slobodne od bruceloze i tuberkuloze, o ~emu se na nivou ovla{tene veterinarske organizacije vodi posebna evidencija - mlije~ni karton.

Proizvo|a~i mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potro{nji, du`ni su dva puta tijekom godine u razmaku od 6 mjeseci svaku muznu kravu, kozu i ovcu podvrgnuti pretrazi na poreme}enu sekreciju vimena, a mlijeko iz vimena sa poreme}enom sekrecijom mora se bakteriolo{ki pretra`iti.

L. ZOOSANITARNE MJERE

1) Radi efikasnije zdravstvene za{tite `ivotinja, za{tite zdravlja ljudi, veterinarske za{tite `ivotne sredine, kao i kod postojanja epizootiolo{ke indikacije, ovla{tene veterinarske organizacije moraju provoditi deratizaciju.

2) Deratizaciju treba provoditi u `ivotinjskim objektima i dvori{tima, objektima za klanje `ivotinja, preradu, proizvodnju i skladi{tenje namirnica `ivotinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njeno provo|enje od interesa za zdravstvenu za{titu `ivotinja i o~uvanje zdravstvene ispravnosti `ivotinjskih proizvoda.

3) Deratizaciju treba provoditi dva puta godi{nje, a na poziv pravnih i fizi~kih osoba i ~e{}e.

4) Radi sprije~avanja uno{enja i {irenja virusa klasi~ne svinjske kuge, imaoci svinja du`ni su uspostaviti veterinarsko- zdravstveni red te provoditi sljede}e mjere:

a) Za uzgoje do 10 svinja:

• gazdinstvo mora biti ogra|eno, a ulaz u objekte mora biti pod kontrolom; • organizirati i provoditi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju sukladno tehnolo{kim zahtjevima; • osigurati propisano zbrinjavanje uginu}a, ~vrstog stajnjaka, osoke i otpadnih voda nastalih tijekom

dr`anja svinja; • ulaz u objekte sa svinjama dozvoljen je samo radnicima; • svi koji uo~e ili imaju ikakva saznanja o pojavi bilo kakvih znakova bolesti, sumnji na bolest, ili

neuobi~ajenom pona{anju svinja unutar ili izvan gazdinstva, obvezni su o tome izvijestiti veterinara;

b) Za uzgoje od 11 do 100 svinja, uklju~uju}i mjere propisane stavom 4., podstavom a. ove ta~ke i:

• radnicima i posjetiocima osigurati za{titnu odje}u i obu}u; • na ulazima na farme mora biti dezinfekciona barijera za vozila i ljude; • za dezinfekciju primjenjivati odobrena sredstva u propisanim koncentracijama; • za rad u objektu sa svinjama potrebno je osigurati za{titnu odje}u i obu}u samo za tu namjenu.

Zabranjen je izlazak sa gazdinstva u istoj za{titnoj odje}i i obu}i;

c) Za uzgoje od 101 i vi{e svinja, uklju~uju}i mjere propisane stavkom 4., podstavkom b. ove to~ke i:

• osigurati osobu za odr`avanje dezinfekcionih barijera i voditi evidenciju o tome; • svi zaposleni na farmi obvezni su pri ulasku na farmu dezinficirati ruke i obu}u; • osigurati garderobe za za{titnu odje}u i obu}u, odvojeno "~isto" i "ne~isto" i sanitarni ~vor za pranje

ruku, te po potrebi prostor za tu{iranje; • obvezatno je presvla~enje u za{titnu odje}u svih osoba koje rade na farmi prilikom ulaska u krug farme,

a koja se nakon uporabe mora propisno odlo`iti u garderobnom ormari}u za "ne~isto"; • zabranjen je izlazak iz kruga farme u za{titnoj odje}i i obu}i i njihovo izno{enje; • osigurati praonu za{titne odje}e; • organizirati rad farme na na~in da se onemogu}i nekontrolirano i nepotrebno kretanje zaposlenih unutar

farme; • zabranjeno je dr`anje drugih vrsta `ivotinja u krugu farme; • o svim posjetiocima na farmi mora biti vo|ena evidencija s datumom ulaska i izlaska s farme te

namjenom posjete; • vozila mogu u}i na farmu samo prolaskom kroz dezinfekcionu barijeru s dezinficijensom i po odobrenju

odgovorne osobe; • posjetioci mogu u}i na farmu nakon provedene dezinfekcije prema uputstvu odgovorne osobe, a na

farmi se mogu kretati samo u njihovoj pratnji uz obvezatno no{enje za{titne odje}e i obu}e; • zabranjeno je uno{enje i izno{enje pribora, alata ili opreme s farme; • obvezatno je organizirati ishranu zaposlenih u krugu farme; • strogo je zabranjeno uno{enje na farmu hrane za ljude od strane pojedinaca, posebno svinjskog mesa i

proizvoda od svinjskog mesa; • radnici farme se ne smiju baviti uzgojem svinja u svom doma}instvu; • radnici farme ne smiju raditi u objektima za uzgoj svinja izvan onih na farmi;

• radnici farme ne smiju u~estvovati u lovu na divlje svinje niti obavljati ikakve poslove oko `ivih ili mrtvih (uginulih ili odstrijeljenih) divljih svinja;

• radnici farme koji su slu~ajno bili u kontaktu s bolesnim ili sumnjivim svinjama, njihovim dijelovima ili proizvodima, obvezni su o tome izvijestiti odgovornu osobu, prije ulaska u krug farme.

II. PROVO\ENJE MJERA PROPISANIH OVOM NAREDBOM

A. PLANIRANJE MJERA

Mjerodavne veterinarske slu`be entiteta i Br~ko Distrikta BiH su du`ne izraditi operativne planove provo|enja mjera propisanih ovom naredbom, uva`avaju}i specifi~nosti organizacije i stanja postoje}e veterinarske infrastrukture na prostoru koji pokrivaju, i dostaviti ih Uredu za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, najkasnije do 15. velja~e 2009. godine.

U okviru operativnog plana mjerodavne veterinarske slu`be entiteta i Br~ko Distrikta BiH du`ne su predvidjeti najmanje jedinice za uzorkovanje u svakoj epidemiolo{koj jedinici. Jedna najmanja jedinica za uzorkovanje podrazumijeva imanje, odnosno farmu.

U operativnom planu treba biti navedeno, pojedina~no za svaku epizootiolo{ku jedinicu, sljede}e:

• Popis jedinica za uzorkovanje za svaku bolest zasebno, uklju~uju}i procijenjeni broj `ivotinja po vrstama,

• mjere koje }e se financirati iz prora~una u 2009. godini, • veterinarska organizacija koja }e provoditi mjere, • rok za provo|enje mjera, • dostavljanje uzoraka do laboratorije, • mjesto i na~in ne{kodljivog uklanjanja le{eva `ivotinja, • klaonicu u kojoj }e se provoditi klanje `ivotinja poznatog zdravstvenog statusa, a meso kojih je uvjetno

upotrebljivo za ishranu ljudi.

U suradnji sa mjerodavnim veterinarskim slu`bama entiteta i Br~ko Distrikta BiH, Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, je tako|er du`an izraditi operativni plan u kojem }e biti navedene mjere koje }e se financirati iz prora~una Ureda u 2009. godini.

Za mjere za koje je potrebno provesti uzorkovanje, uze}e se reprezentativan broj uzoraka s obzirom na procijenjeni broj `ivotinja u svakoj pojedina~noj najmanjoj jedinici za uzorkovanje sukladno tabeli za uzorkovanje (Prilog 1), te zadatom prevalencom za predmetno oboljenje.

Veterinarske organizacije koje }e provoditi mjere opisane u poglavlju I ove naredbe du`ne su donijeti plan provo|enja sukladno podacima dostavljenim od strane mjerodavnih tijela, te isti dostaviti mjerodavnim slu`benim veterinarima, odnosno veterinarskim inspektorima, najkasnije do 28. velja~e 2009. godine.

B. IZVO\ENJE MJERA

Nadle`ni slu`beni veterinar, odnosno veterinarski inspektor nare|uje provo|enje mjera koje }e se provoditi na podru~ju njegove mjerodavnosti i kontrolira i nadzire ispunjavanje plana.

Mjere propisane ovom naredbom obvezne su provoditi za tu djelatnost registrirane i na pojedinom podru~ju mjerodavne veterinarske organizacije.

Laboratorijski dijagnosti~ki postupci predvi|eni ovom naredbom provode se u ovla{tenim veterinarskim laboratorijima i/ili u slu~aju potrebe u EU/OIE priznatim laboratorijima.

C. IZVJE[TAVANJE O PROVO\ENJU MJERA

Do 10. u mjesecu, veterinarske organizacije koje provode mjere propisane ovom naredbom obvezne su dostaviti mjerodavnom slu`benom veterinaru izvje{}e o svim provedenim mjerama u prethodnom mjesecu.

Do 15. u mjesecu mjerodavne veterinarske slu`be entiteta i Br~ko Distrikta BiH du`ne su dostaviti prikupljena izvje{}a o provedenim mjerama u prethodnom mjesecu Uredu za veterinarstvo Bosne i Hercegovine. Formular za dostavljenje mjese~nih izvje{}a nalazi se u Prilogu 3 ove Naredbe.

Ovla{tene laboratorije su obvezne, u svojim redovnim mjese~nim izvje{}ima razdvojeno prikazati pretrage provedene na temelju ove naredbe od svih drugih provedenih pretraga.

D. OCJENA EFIKASNOSTI PROVEDENIH MJERA

Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine du`an je osigurati provo|enje, koordinaciju i analizu provedenih aktivnosti kroz Stru~nu grupu za epidemiologiju i izradu programa kontrole bolesti koja ima za cilj osigurati znanstveni temelj u provo|enju programa za{tite zdravlja `ivotinja i ljudi.

Stru~na grupa za epidemiologiju }e na kraju godine pripremiti godi{nje izvje{}e o obimu i efikasnosti provedenih mjera u 2009. godini te predlo`iti neophodne promjene u programima kontrole bolesti u narednom periodu.

Laboratoriji koji su odre|eni za referentne za pojedine bolesti u Bosni i Hercegovini du`ni su uspostaviti suradnju sa odgovaraju}im referentim laboratorijima Me|unarodnog ureda za epizootije ili EU koje odredi Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine i u~estvovati u ring testovima koje oni organiziraju.

III. FINANCIRANJE MJERA

Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, mjerodavne veterinarske slu`be entiteta i Br~ko Distrikta }e putem operativnih planova odrediti mjere koje }e se financirati iz prora~una i one koje }e se financirati iz projekata, odnosno one koje }e financirati vlasnik, a u slu~aju posljednjeg, du`ne su odrediti visinu naknade za provo|enje svake pojedine mjere.

Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine }e financirati pojedina~ne aktivnosti iz domena rada referentnih laboratorija, kada se za to uka`e potreba i u visini trenutno raspolo`ivih sredstava za tu namjenu, rad stru~ne grupe za epidemiologiju, aktivnosti poja~ane kontrole i monitoringa pojedinih zaraznih bolesti u slu~aju epizootija i kada je ugro`eno ljudsko zdravlje, kao i druge aktivnosti od dr`avnog zna~aja.

IV. INFORMIRANJE I STRU^NO USAVR[AVANJE

Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine i mjerodavne veterinarske slu`be entiteta i Br~ko Distrikta su du`ni redovito organizirati informiranja i stru~na usavr{avanja veterinara, farmera, vlasnika `ivotinja i drugih osoba uklju~enih u proizvodnju i promet `ivotinja i namirnica `ivotinjskog podrijetla.

Ove aktivnosti }e se provoditi putem predavanja, seminara, stru~nih skupova, tiskanjem biltena, knji`ica i na drugi na~in, a u cilju pobolj{anja zdravlja `ivotinja i sigurnosti hrane.

V. ZAVR[NE ODREDBE

Ova Naredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".

Broj 02-3-27-1721-1/08 29. prosinca 2008.godine

Sarajevo

Direktor

Dr. sc. Drago N. Nedi}, v. r.